broj 10 - Osnovna škola "Split 3" Split

Jeste li znali?Ipak postoji razlika u značenju između izraza parki perivoj. Park je hortikulturno uređen prostor.Svaki perivoj ujedno je i park, ali nije svaki parkperivoj, tek kada park dobije neke elemente kaošto su skulpture, fontane, staze, klupe, ili jezeromožemo ga nazvati perivojem.Marija Raos i Marica Carić, 7. cParkovizelena pluća našeg gradaPolako nam se približava ljeto, a s njimi vrućine. Svi ćemo vrlo brzo pomislitina ugodnu hladovinu koja bi nas trebalazaštititi od nesnosne žege i još bismo tohtjeli usred gradskog asfalta! Je li to moguće?U našem gradu je moguće!U zdravim parkovima zdravi ljudiParkovi su prirodna sredina u koju možemopobjeći od gradske gužve, buke,zagađenosti i stresa. Istraživanja pokazujuda izlasci u parkove mogu poboljšativaše fizičko i psihičko zdravlje.Parkovi su mjesta gdje možemo vježbatii poboljšati kondiciju, to su mjestagdje se možemo opustiti u društvu obitelji,prijatelja ili sami. Dodir s prirodomnas može smiriti, izliječiti i inspirirati.Gradski parkovi pored ostalog smanjujuzagađenost zraka, a za vrijeme velikihvrućina mogu sniziti toplinu u gradovima.Strossmayerov perivoj (Đardin)Strossmayerov perivoj počeo se graditi1808. godine na Marmontov zahtjev.Đardin je nastao tako da se između bastionaContarinija i Cornara srušio zidkoji je izgubio svrhu. Perivoj je uredioarhitekt Vicko Andrić 1847. godine. Prvotnoje u parku bilo više zelenih površinanego urđenih staza, ali kako je brojšetača postajao sve veći tako su se i šetniceproširivale.Kasnije se u perivoju izgradila fontana(20. stoljeće), 1907. godine je ograđen, a1920. godine obnovljene su zelene površine,a nastavio se obnavljati i do današnjegdana. Nalazi se na samom ulazuu Dioklecijanovu palaču,odmah povišeZlatnih vrata. U đardinu je postavljenspomenik Grguru Ninskom,kojise prvotno nalazio na Peristilu (1929.godine).Park šuma MarjanPark šuma Marjan je toliko povezanasa Splitom da se bez grada ne može onjemu govoriti. Prvi i najstariji tragoviljudskog života u gradu pronađenisu upravo na Marjanu. Već se u srednjemvijeku zabranila sječa stabalana Marjan. Površine je 340 hektara, avećina je pokrivena borovom šumom,a na ovom području nalaze se i vrijedniarheološki spomenici. Danas je ovomjesto omiljen prostor svih stanovnikanašeg grada bilo da dolaze trčati,šetati ili jednostavno sjediti na jednojod vidilca i promatrati more.SustipanPošumljeni gradski poluotok na kojemje početkom 19. stoljeća nastalo groblje.U ranom srednjem vijeku tu je sagrađenmuški benediktinski samostan SvetogStjepana. U arheološkim istraživanjimapronađeni su i grobovi iz rimskog doba.Danas je groblje preseljeno, a ostali sustari borovi i lijepo uređene staze, pogledna Split i otoke.EKO DIJETEJa sam eko dijete,zelen od glave do pete!Za svakoga bi okoliš morao biti čist,jer kako bi onda fotosintezu mogaovršiti list!Globalno zatopljenje i kisele kiše,meni ih je stvarno dosta više!Ozonskim će rupama brzo doći kraj,jer će ljudi shvatiti da će tek onda bitiraj!U nacionalnim parkovima zabranjenje lov,kao i na bjeloglave supove krivolov!U svijetu postoji jedna Crvena knjiga,za koju mnoge nije briga!Na visibabu, jetrenku, ciklamu iostalo proljetno cvijećePčela s osmijehom na licu slijeće.S ozarenim licem drijemovac čekaproljeće,ali ako ga ugaziš, on kisik proizvestine će!Eko dijete možeš postati i ti,kao što smo postali mnogi mi!Samo nikada ne smiješ cvijeće gaziti,i svoje ljubimce moraš uvijek paziti!Iva Ljubičić, 6. cPark Emanuela VidovićaPark Emanuela Vidovića nalazi se usamom centru grada sa spomenikomkoji je podignut 1963. godine tom velikomsplitskom slikaru, a izradio gaje Frano Kršinić. Park je lijepo uređen,prošaran stazama, klupama za odmor,poput oaze mira okružene gradskomvrevom i automobilima.Split 3Četvrt u kojoj se nalazi i naša škola jejoš uvijek nova i dalje se izgrađuje. Čestočujemo prigovore ljudi kako nemadovoljno zelenih površina i igrališta zadjecu. Možda i nema, ali nije to glavniproblem. U našoj četvrti zelene površinei igrališta ne služe svima za igru iopuštanje, nekima su prostor za iživljavanjei uništavanje nečega što koristisvima.Split je od naših starih naslijedio parkovekakvih se ne bi posramili ni poznatijigradovi Europe. Ostaje na nama da ihodržavamo i čuvamo za buduće generacijekako bi i one mogle čuti cvrčanjecvrčaka u hladovini stoljetnih borova idoživjeti prve poljupce na klupama svojemladosti.Kako osvijestiti ljude da upravo šumeljudima omogućuju život na zemlji?Zagađenje je jedan od najvećih problemadanašnjice i jedna od najvećih ljudskihpogrješaka. Neprestano se pitamošto će biti s našim planetom ako jednogdana zauvijek nestane šuma i zelenila?Ništa, planet će se izmijeniti, ali što ćebiti s nama? Hoće li u tom vrlom novomsvijetu biti mjesta za ljude? Vodeći računao šumama spašavamo svoj svijettehnologije kojim se tako ponosimo, zaplanet se ne moramo brinuti on će pronaćinačina i preživjeti. Gdje smo mi utoj priči? U muzejima poput dinosaura?Da, možemo se samo pitati…MOJA ULICAMoja se ulica zove Dobrilina. Punoime joj je Ulica biskupa JurjaDobrile, ali svi je zovemo skraćeno.Pripadaju joj veliki žutosmeđineboderi poslagani kao u vrsti iblokovi manjih stambenih zgrada.U njoj je i jedan dječji parkić,nažalost ne baš dobro očuvan.Dok šetaš njime, nekad osjetišmiris pokošene trave. Prolaziš linoću, a trenutno godišnje doba jejesen ili zima, gola stabla izgledajustrašno, pa misliš da je pored tebečudovište s puno ruku.U proljeće i ljeto pravi je užitakboraviti u mojoj ulici jer je vrloveselo. Brižne majke čuvaju svojuznatiželjnu djecu, bake sjede naklupama i govore o današnjojnepristojnoj mladeži, okolo trčerazigrani psi…Svaka grupa djece,bili mlađi ili stariji, imaju svojuzanimaciju. Neki igraju nogomet,neki kukala, ma uostalom , nemogu sad nabrajati kad dječjimigrama i mašti nema kraja.Kad vidiš udaljenost škole i mojeulice misliš da joj škola pripada, aline. Pripada ulici Brune Bušića. Noto sad ionako nije važno. Važno jeda volim svoju ulicu onakvu kakvajest. Naravno da mi je draža kadpo njoj nisu pobacani nepotrebniotpadci i smeće, ali što se tumože…Volim izlaziti vani i družitise s prijateljima, trčati po njoj irolati se.To je moja ulica i uvijek ću čuvatiuspomene koje me uz nju vežu.Željka Vukušić, 4.a18 19