Gljive - Hrvatske šume

oj172Godina XV.Zagrebtravanj2011.Časopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480Gljive– razarači drvetaDani hrvatskog šumarstva u BjelovaruTravanj, mjesec zaštite od minaVrčonoše – tropske biljke mesožderke

2011. UPRAVA ŠUMA NOVA GRADIŠKAmeđunarodna godina šumaBrodski i novogradiški šumari u akciji!Piše­: Ivica TomićFoto: G. DorićU obilježavanjeSvjetskoga danazaštite šuma,21. ožujka, teMeđunarodne godinešuma, aktivnosu se uključili i šumarinovogradiškeUprave Hrvatskihšuma, stručno-edukativnimizletomte različitim i vrlosadržajnim aktivnostimana glavnomeslavonskobrodskomtrgu.Novogradiški islavonskobrodskišumari sa zaštitarimaprirode u prašumihrasta lužnjaka u“Prašniku”Na inicijativu dipl. ing. Marija Bošnjaka, predsjednikanovogradiškog ogranka, i dipl. ing.Marijana Miškića, predsjednika slavonskobrodskogogranka HŠD-a, organiziran je 19.ožujka zajednički stručno-edukativni izlet u specijalnerezervate šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar (UŠPNova Gradiška), koji su još uvijek, nažalost, na minskisumnjivim područjima.Prašnik – posljednji ostatak slavonske lužnjakoveprašume – Dio stare slavonske šume u predjeluPrašnik (Šumarija Stara Gradiška) nalazi se nedaleko odOkučana, na stotinjak metara južno od autoceste Zagreb– Lipovac, a izdvojen je iz redovnoga gospodarenjajoš 1929. godine, na površini oko 53 ha. Radi se o zajednicihrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenimšašem. Na ovome prostoru, koji je prirodna rijetkost,podjednako zanimljiv šumarskoj znanosti i praksi, imaoko 1000 starih stabala hrasta lužnjaka i oko 150 stabalaobičnoga graba i bukve. Hrastova stabla stara su između250 i 300 pa i više godina, prsnoga su promjera od 70 do220 cm, a visine pojedinih orijaša veće su čak i od 40 m.Volumen takvih stabala doseže zadivljujućih 50 m 3 .Stanovnicima Slavonskoga Brodai Brodsko-posavske županijepribližene su vrijednosti šuma ovogakraja. U razgovoru sa šumarima izaštitarima prirode građani su se mogliinformirati o problematici uzgajanja,gospodarskoga korištenja i zaštitevrijednih šuma– Specijalni rezervat šumske vegetacije “Muški bunar”smješten je u jugozapadnome dijelu Psunja, na nadmorskojvisini od 750 do 800 m. Iz redovnoga su gospodarenjaove jedinstvene šume prašumskoga tipa izdvo-S učeničkim porukama o šumi na “listovima drveta”Na štandu sa šumskim sadnicama i informacijamaza građanejene, također, daleke 1929. godine, na površini oko 42 ha.Posebna vrijednost ove šumske fitocenoze je u tome štoje jedina prašuma hrasta kitnjaka u Hrvatskoj.– Oba šumska rezervata izvanredno su djelo prirode,a svaki posjetitelj može se diviti zdravstvenom stanju iobrastu tih šuma te starosti, visinama i prsnim promjerimapojedinih stabala. Stoga ove specijalne rezervatešumske vegetacije, gotovo netaknute i jedinstvenekutke prirode, treba u potpunosti razminirati tesačuvati za sljedeće generacije. Trebaju biti dostupnišumarima, istraživačima, učenicima i studentima, ali isvim ljubiteljima prirode. Domaćini su organizirali i posjetfranjevačkom samostanu u Cerniku, a sudionici suizleta pogledali biblijsko-arheološku postavu koju im jepredstavio gvardijan.– Na prvi dan proljeća, te u sklopu Međunarodnegodine šuma 2011., novogradiški šumari donirali sušumske sadnice, a Turistička zajednica grada Brodapomogla je u tiskanju promidžbenih letaka. Na informativnommjestu (štandu) glavnoga brodskoga trga(Korzo) okupila su se djeca iz gradskih osnovnih školate razred Srednje škole „A. M. Reljković“, šumarskogsmjera. Na makete drveća učenici su lijepili listove sporukama o šumi, a djeci su podijeljene sadnice hrastalužnjaka i obične smreke. Tom prigodom, u razgovorusa šumarima i zaštitarima prirode, građani su se mogliinformirati o problematici uzgajanja, gospodarskogakorištenja i zaštite vrijednih šuma. U nazočnostižupanijskih i gradskih čelnika te pojedinih medija,predsjednik Ogranka Marijan Miškić naglasio je kakošume uravnotežuju vodne odnose u prostoru. Njihovavodozaštitna uloga je da osiguravaju pitkost oborinskihi poplavnih voda, stvaraju kisik i pročišćavaju atmosferu.Osim navedenih sadržaja upriličena je i edukativnaradionica s tematikom o zaštiti šuma za djecu slavonskobrodskihvrtića, osnovnih i srednjih škola.

Mjesečnik »Hrvatske šume«Izdavač: »Hrvatske šume«d.o.o. ZagrebPredsjednik Uprave:dipl. ing. šum. Darko VuletićGlavni urednik:Miroslav MrkobradNovinari: Irena Devčić-Buzov,Antun Z. Lončarić, MiroslavMrkobrad, Vesna Pleše iIvica TomićUređivački odbor:predsjednik Branko Meštrić,Ivan Hodić, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, ČedomirKrižmanić, Željka BakranAdresa redakcije:Lj. F. Vukotinovića 2, Zagrebtel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101e-mail: direkcija@hrsume.hrmiroslav.mrkobrad@hrsume.hrUredništvo se ne mora uvijekslagati s mišljenjem autorateksta.Tehnički urednik:Stjepan PepelnikGrafički urednik:Milivoj MilićTisak:Intergrafika TTŽ d.o.o., ZagrebBistranska 19Naklada: 6200CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;trećina stranice (1/3) 1200 kn;četvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicu nijemoguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDVkoji plaća oglašivač.Naslovna stranica:U kamenu životMarinko BošnjakovićZadnja stranica:U kamenu život 2Marinko BošnjakovićČlanovi Povjerenstva u obilasku sajamskog prostora u Gudovcu17. i 18. lipnja u BjelovaruDani hrvatskoga šumarstva 2011. održat će se 17. i 18. lipnjau Bjelovaru, odluka je Uprave HŠ. U tu svrhu imenovanasu i organizacijska tijela, Priređivački odbor, Ocjenjivačkisud te povjerenstva čiji su predsjednici ujednoi članovi Priređivačkog odbora.Priređivački odbor čine: Damir Felak (predsjednik), Petar Jurjević,Stjepan Ivezić, Damir Delač, Milivoj Diklić, Mirko Balala, VladoĐurašin, Marijan Bedeković, Željko Bedeković, Mladen Sertić, IvicaNikolić, Damir Cvrković, Željko Ledinski, Mladen Slunjski, Ivan Hodić.Na prvom sastanku Priređivačkog odbora utvrđeni su zadatcii rokovi svakog od povjerenstava te istaknuti prioriteti. Jedan odnjih je rezervacija noćenja, a potrebno je što prije odrediti motoovogodišnje manifestacije, koji će, u dogovoru s Hrvatskim šumarskimdruštvom, ovisiti o temi njegove godišnje skupštine.Natjecanje sjekača kao i sve ostale popratne manifestacijeovogodišnje šumarske smotre, održat će se na velikom sajamskomprostoru u Gudovcu, nedaleko Bjelovara. To je olakotnaokolnost, budući da tamo postoji kompletna infrastruktura (hale,struja, voda, parkirališta).Neće biti nikakvih sportskih natjecanja, osim tradicionalnoggađanja na glinene golubove, a natjecanje šumarskih radnika održatće se po Pravilniku Hrvatskih šuma (koji se ponešto razlikujeod pravila na svjetskim prvenstvima, posebno kod obaranja nabalon). Sve ekipe trebale bi uz tri sjekača imati i jednog juniora, nonije uvjet. Obzirom na to da u halama sajma postoji takva mogućnost,uprave šuma mogu organizirati svoje posebne štandove nakojima će se predstaviti.Uprava Hrvatskih šuma će donijeti poseban Pravilnik o tomekako će se regulirati nastup hrvatskih sjekača na Svjetskom prvenstvuu Bjelorusiji 2012.u ovom brojuPiše ■ FotoMiroslav MrkobradNatjecanjesjekača, kao iostale popratnemanifestacijeovogodišnješumarske smotre,održat će se navelikom sajamskomprostoru u Gudovcukoji ima kompletnuizgrađenuinfrastrukturu.2 Gljive – razarači drveta i uzročnici šteta u gospodarskim šumama5 Izvanredna revizija zbog sušenja crnogorice7 Mogu li se mrežama hrastovi trupci zaštititi od potkornjaka drvaša?9 Kad bi bar šuma bila vrijedna kao što su uvjeti gospodarenja loši!12 Najviše interesa za izgradnju šumskih prometnica!12 815 km 2 površine Hrvatske još uvijek je minski sumnjiv prostor!14 Jesmo li na rubu žeđi?!16 Kako kontrolirano upravljati incidentima17 Vrčonoše – tropske biljke mesožderke20 Taj Mahal je jedno od sedam čuda modernoga svijeta23 Kurike (Euonymus)26 Začin i lijek27 Taheebo, čudotvorno staro stablo28 Festival mira usred ničega30 Tko jede kestenje može uskoro, prema tumačenju snova, očekivati ljubavnu avanturu!31 Kult trofeja je dostigao vrhunac u vrijeme baroka kada je lovbio samo sport bogatih i privilegiranih!33 Match ili engleska tehnika34 Zašto se zatresao Japan?37 Ruralni turizam u Hrvatskoj • Bukove šume i bukovina bjelovarskog područja38 Kontroling između profita i održivog razvoja39 Slavonski hrast kao brend • Crno bijeli svijet!40 Dodir ima magičnu moć • Smreka je drvo koje raste u šumi i ima bodlje

zaštita šumaGLJIVE TRULEŽNICEGljive – razaračiračidrveta i uzročnicišteta u gospodarskimšumamaMednjača, puza(Armillaria mellea)Piše : Ivica TomićFoto: T. Đuričić-Kuric,J. Prpić, ArhivaGljive truležnicesu parazitirana jer ulazekroz ozlijeđenedijelove stabala,ne utječućina njihovufiziologiju pa onai dalje normalnožive, no znatnoim je narušenamehaničkastabilnostte uništeninajvrednijisortimenti.Prema najnovijim znanstvenim istraživanjima iprocjenama, na planetu Zemlji postoji približno1,5 milijuna gljiva, no tek je 75.000-80.000istraženih. Na europskom kontinentu nalazise 25.000 – 35.000, a u Hrvatskoj približno 4500 vrsta.Gljive svrstavamo u domenu viših organizama (eukariota),zajedno s biljkama i životinjama, a spadaju u najrasprostranjeniježive organizme na Zemlji. I danas suone nedovoljno istražen i vrlo neobičan svijet. Naime,zbog neposjedovanja klorofila i izostanka fotosinteze,kao osnovne funkcije biljaka, te nemogućnosti kretanjai spolnoga razmnožavanja poput životinja, svrstavamoih u zasebno carstvo, poseban oblik života nazemaljskoj kugli. U borbi za opstanak gljive su razviletri osnovne strategije preživljavanja pa ih dijelimona simbionte (u zajednici s drugim biljnim vrstama),saprobionte ili saprofite (razgrađuju organske biljnetvari) i parazite (napadaju žive biljke, životinje, ljudei druge gljive). Prema načinu ishrane, one su heterotrofniorganizmi, jer kao i ljudi i životinje uzimaju gotovuhranu iz svoje okoline.Značajan utjecaj na šumski ekosustav – Iznimnoznačajnu ulogu u šumskim ekosustavima imajusaprofitske gljive koje u šumskim sastojinama razgrađujuorganske tvari biljnoga porijekla. Opravdano setvrdi kako bi se bez ovih gljiva šume ugušile u vlastitomotpadu. Živeći u zajednici s drvećem (mikoriza),simbiontske gljive omogućuju bolje uspijevanje, stabilnosti otpornost šumskoga drveća i cjelokupnogekosustava. Mikorizna gljiva svojim razgranatim micelijem,s mnoštvom račvastih hranidbenih niti (hifa),prorasta određeni supstrat (tlo, listinac, drvni ostacii dr.) te učinkovito apsorbira mineralne tvari i vodukojima opskrbljuje svoga biljnog partnera. Za uzvratbiljka osigurava gljivi ugljikohidrate, produkte foto-Prema najnovijim znanstvenimistraživanjima i procjenama, na planetuZemlji postoji približno 1,5 milijuna gljiva,no tek je 75.000 – 80.000 istraženih. Naeuropskom kontinentu nalazi se 25.000 –35.000, a u Hrvatskoj približno 4500 vrsta.Špatulasta lisičarka(Schizophyllumcommunne)2 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

Žuti kruh (Laetiporus sulphureus)sinteze. Osim gljiva koje pozitivno utječu na šumskodrveće, postoje i one koje ga oštećuju. To su parazitskegljive koje, živeći na drveću, neposredno utječu nakvalitetu i kvantitetu drvnoga prirasta, pričinjavajućišumskome gospodarstvu velike štete. Naime, mrežomhifa upijaju hranu iz žive ili nežive organske tvari.Negativno djelovanje gljiva truležnica – Parazitskegljive koje rastu na živom ili mrtvom drvu nazivamolignikolne gljive (latinski lignum znači drvo).Neosporno je da one u stabilnome šumskom sustavuimaju važno mjesto u procesu kruženja tvari u prirodite prirodnoj selekciji jačih stabala. Pogotovo to dolazido izražaja u onim šumama u kojima proizvodnja kvalitetnedrvne mase nije krajnji cilj. Naime, ove gljiverazgrađuju odumrle biljne organe, naseljavaju oštećenai oslabljena stabla te ih tako izlučuju iz šumskihsastojina. Osim toga, razgrađujući drvnu tvar, u zajedničkomdjelovanju s drugim mikroorganizmima upovršinskom sloju tla, znatno poboljšavaju strukturui kvalitetu njegovih humusno-akumulativnih slojeva.No, utjecaj lignikolnih gljiva na prirodnu selekcijustabala u gospodarskim šumama očito nije poželjan,budući da je sustavno provodi čovjek prorednim zahvatima.Međutim, šumarska praksa je pokazala da seprovođenjem ovih uzgojnih radova pojavljuje trulež uživim stablima. Posljedica je to obaranja i privlačenjate neizbježnog oštećivanja preostalih stojećih stabalau sastojini, posebice ako takve ozljede prodiru dokambija. Velika je vjerojatnost da se, uz druge uvjeteza pojavu zaraze, na takvim mjestima nasele gljive truležnice.Paraziti rana kao izazivači truleži – Bitno jeistaknuti kako se simptomi napada teško uočavaju i nepojavljuju sve do fruktifikacije (stvaranja spora i plodnogatijela gljive). Znaci zaraze mogu se uočiti i u slučajuprijeloma stabala, nakon djelovanja snijega, vjetra,kiše i dr. Kod stojećih stabala hrasta lužnjaka gljivetruležnice poslije zaraze (infekcije) uglavnom uništavajusrž, središnji mrtvi dio debla živoga stabla. Te gljivesu paraziti rana, jer ulaze kroz ozlijeđene dijelovebiljaka odnosno stabala. Zanimljivo je da ne utječu nanjihovu fiziologiju pa biljke i dalje normalno žive, noznatno im je narušena mehanička stabilnost. Ovakvastabla su ekonomski neupotrebljiva i bezvrijedna jersu uništeni najvredniji sortimenti, a drvu smanjena kalorijskavrijednost. Osobito su opasne za šumsko drvećegljive uzročnici truleži živih dijelova stabala, jer napadajukorijen i vanjske godove, uzrokujući sušenje ismrt biljaka. Pojava truleži posljedica je prehranjivanjagljive dijelovima drva, razgradnjom sustavom enzimana njoj pristupačne spojeve. Trulež je s ekonomskogstajališta iznimno značajna pojava, budući da gljiveuzročnici razaraju i uništavaju najvrednije dijelove drveta-deblo,korijen i grane. Kako drvo pretežito sadržicelulozu, hemicelulozu i lignin, mnoštvo se gljivaspecijaliziralo za razgradnju ovih tvari. Prema komponentamadrvnih tvari i procesu razgradnje, razlikuju sesmeđa, bijela i meka trulež.Bukova guba, mednjača, zečarka, žuti kruh... –Treba napomenuti da su lignikolne gljive uglavnomBijela, lakirana rupičarka(Ganoderma applanatum)na divljem kestenuIzvaljeno bukovo stablo naDubravkinom putu(g.j. “Park-šume GradaZagreba”) – posljedicadjelovanja mednjače nakorijenjeBROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 3

Bukova guba (Fomesfomentarius)fakultativni paraziti, što znači da primarno žive kaosaprofiti, no u povoljnim uvjetima imaju sposobnostrazvijanja u živom tkivu. Nasuprot tome, obligatniparaziti su organizmi koji mogu primiti hranu jedinood drugoga živog organizma i nesposobni su za rasti razvitak na mrtvom tkivu (pepelnica, peronospora,hrđe). S obzirom na to da u prirodi, pa tako i međugljivama, nije uvijek moguće povući oštru granicu, iživotni oblici lignikolnih gljiva podijeljeni su u tri grupe.Tako prvu grupu čine slabi paraziti koji naseljavajusamo oslabljeno drvo domaćina, a poslije odumiranjastabla nastavljaju živjeti na saprofitski način. Potrebnoje naglasiti kako se ove gljive ne mogu naseliti naoboreno drvo ili na zdrava stabla. Takve su, primjerice,bukova guba (Fomes fomentarius), zečarka (Grifolafrondosa), žuti kruh (Laetiporus sulphureus) i dr.U drugoj su grupi gljive koje dolaze na živim, ali i nazdravim dijelovima odumrlih stabala (svježi panjevi).Osobito su opasne za šumsko drveće gljive uzročnici truležiživih dijelova stabala, jer napadaju korijen i vanjske godove,uzrokujući središnju trulež debla i korijenja te sušenje i smrtdrveća.Divovska rupičarka (Meripilus giganteus)Ovdje spadaju dvije najštetnije gljive naših šuma:mednjača, puza (Armillaria mellea) i truležnica korijena(Heterobasidion annosum). U trećoj su grupigljive koje svoj život počinju kao saprofiti na odumrlimdijelovima stojećih, živih stabala (donje odumrle grane).Nakon toga izlučuju otrovne tvari mikotoksine teprodirući u domaćina ubijaju žive stanice. Poslije parazitskefaze nastavljaju živjeti saprofitski. U ovu grupuubrajamo slojevače (Stereum vrste) i špatulastu lisičarku(Schizophyllum communne).Mednjača – opasni drvni razarač – Na područjugospodarske jedinice ”Park šume Grada Zagreba”,u sklopu zagrebačke podružnice “Hrvatskih šuma”, tijekomvremenske nepogode izvaljena su naoko potpunozdrava stabla. Pritom su pojedina stabla pala naprometnicu, što je moglo ugroziti živote sudionikau prometu. Prema riječima dipl. ing. Jasenka Prpića,stručnoga suradnika za zaštitu šuma, koji je pregledaostabla, utvrđeno je da ne pokazuju nikakve znakovesmanjene vitalnosti. Na većinu njih uočio je nekuod gljiva truležnica, a najčešće je nalazio mednjačuu obliku rizomorfa. Naime, radi se o spletu odebljalihhifa tamne boje pomoću kojih gljiva preživljava unepovoljnim uvjetima, širi se kroz tlo i vrši zarazu susjednihstabala. Na nekoliko izvaljenih stabala bila jeprisutna jedna od rupičarki (Ganoderma sp.), zatimdivovska rupičarka (Meripilus giganteus), bukovaguba te žuti kruh.– Posebno mjesto među gljivama razaračima drvaima mednjača, koja je raširena po cijelom svijetu i podjednakonapada brojne vrste listača i četinjača. Kadastablo dođe u stanje stresa, ova gljiva prelazi iz saprofitskeu parazitsku fazu. Tada normalne obrambene reakcijestabla nisu dovoljno brze ili potpuno izostanu,te mednjača ostvaruje zarazu putem korijena ili debla,čak ako i nisu ozlijeđeni – ističe J. Prpić, napominjućida je prodiranje rizomorfa kroz koru najčešći načinzaraze. Potonja infekcija može nastati i srašćivanjemzaraženog i zdravog korijena te putem spora. Plodištamednjače pojavljuju se samo u jesen, za razliku odguba čija plodna tijela na zaraženim stablima nalazimotijekom cijele godine.Vjetroizvale i vjetrolomi su opasnost u parkšumama– Pretražujući rubna stabla u park-šumamauz prometnice i pješačke staze, ovaj je šumarski stručnjaknašao većinu gljiva na nekoliko stojećih stabalapa pretpostavlja da će u doglednoj budućnosti doćido njihova izvaljivanja ili prijeloma. – Poznato je da jeproces razgradnje drva koji uzrokuju gljive truležnicespor, no nezaustavljiv. Na žalost, trulež u živim stablimaje neizlječiva bolest jer se zaraza tijekom vremenapovećava te ne postoji način uklanjanja gljive iz živebiljke. Osim toga, na osnovi vanjskih znakova teškoje zaključiti da su ta stabla bolesna. Naime, većinagljiva truležnica ulazi u biljku kroz ozlijeđena mjestate uništava srž, unutarnji mrtvi dio stabla, ostavljajućinetaknutim vanjske dijelove korijena i debla, odnosnobjeljiku. Kroz potonje se i dalje nesmetano nastavljaopskrba stabla vodom i hranjivim tvarima. Stoga sesamo na temelju izgleda krošnje, koja je gusta i zelena,ne može zaključiti da je stablo bolesno ili smanjenevitalnosti. Za vrijeme doznake navedeno stablo nećebiti odabrano za sječu, ako previdimo gljivu, niti po4 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

jednom od uobičajenih kriterija koje primjenjujemotijekom doznačivanja. S obzirom na to da većina tihgljiva ne utječe na fiziologiju biljaka, zaraženo stabloi dalje normalno živi, unatoč znatno narušenoj mehaničkojstabilnosti. Tako se povećava mogućnost lomovai izvaljivanja, a to je posebice opasno u park-šumamakoje predstavljaju područja namijenjena odmorui rekreaciji. Kako bi se bolesna i potencijalno opasnastabla zahvaćena procesom truleži uklonila iz park –šuma, Odjel za ekologiju UŠP Zagreb, na čelu s dipl.ing. Anom Hercegovac, odlučio je izraditi registar gljivatruležnica u gospodarskoj jedinici “Park – šume GradaZagreba” – naglašava dipl. ing. Jasenko Prpić.Spriječiti oštećivanje živih stabala – U šumskimsastojinama štete od gljiva truležnica pojavljuju se nastarijim stablima i na njihovim oborenim tehničkim dijelovima.Veći opseg šteta ukazuje na nepravodobnei nekvalitetno obavljene radove tijekom uzgajanja iTrulež u živim stablima je neizlječivabolest jer se zaraza tijekom vremenapovećava te ne postoji način uklanjanjagljive iz žive biljkeuređivanje šumaGOSPODARSKA JEDINICA CETINŠUMARIJA VRBOVSKOIzvanredna revizijazbog sušenjacrnogoriceiskorištavanja šuma. S gledišta šumarske struke nerijetkosu ove gljive vrlo štetne, a novija istraživanja ukazujuna njihovu brojnost i negativno djelovanje, posebiceu šumama hrasta lužnjaka, s kvalitetnom drvnommasom. Osobito su štetne one koje naseljavaju živastabla, uzrokujući središnju trulež debla i korijenja. No,općenito gledajući, ove su gljive vrlo značajan činitelju procesu kruženja tvari u prirodi, budući da imajusposobnost razgradnje drvne tvari na jednostavnespojeve. Tako su gljive koje su na mrtvom ležećemdrvu uglavnom korisne (otpale grane, sječivi ostaci,panjevi), a iznimka su one na izrađenim sortimentimau šumi li na pomoćnim šumskim stovarištima. Najznačajnijaneizravna zaštitna mjera od gljiva truležnica jesprečavanje nepotrebnog oštećivanja živih stabala.Time se smanjuje mogućnost zaraze, što je vrlo važno,jer su ove gljive pretežito paraziti rana. To podrazumijevauzgajanje mješovitih sastojina s podstojnometažom, pravodobno izvršavanje šumskouzgojnih radova,sprečavanje požara, projektiranje izvoznih vlaka,redovite sanitarne preglede sastojina te skraćivanjevremena zadržavanja sortimenata u šumi.Zečarka (Grifola frondosa)Povjerenstvo za GJ “Cetin”Granica gospodarske jedinice Cetin u ŠumarijiVrbovsko ide uz sjevernu obalu rijeke Dobre,od sela Hambarišta pa sve do sela Ljubošine,na sjeverozapadu joj ostaje GJ Litorić, a naistoku s GJ Gložac. Teritorijalno najvećim dijelom prostirese uz privatne šume.Reljef je prilično jednolik, karakterističan za područjanižeg gorja. Sjeverni i istočni dio sačinjavaju blagonagnuti platoi s ponekom dubljom vrtačom, južnidio karakterizira strma padina koja se spušta premarijeci Dobri. U središnjem dijelu jedinice pojavljuju semanje glavice (do 460 m/nm), a u zapadnom i jugozapadnomdijelu nešto veće koje obiluju brojnim škrapama.Najviši vrh je Klečak (596 m/nm), dok je najnižatočka na 340 m/nm. Siromašna je vodama tekućicama,ima ponešto kraških izvora, u južnom dijelu graniči s rijekomDobrom.Vegetacijski, to je područje nekoliko biljnih zajednica:bukovih šuma s velikom mrtvom koprivom, dinarskobukovo – jelovih šuma, te šuma crnog graba srisjem (šuma je zaštitnog karaktera).U prošlosti šume GJ pripadale su između ostalogprivatnim šumoposjednicima, industrijalcima, bankamai sl. Svi vlasnici intenzivno su ih iskorištavali što jeu konačnici utjecalo na njihov današnji izgled, stanjesastojina i buduće gospodarenje.Godine 1946. provedbom agrarne reforme šumepostaju općenarodnom imovinom, a pripojene su imPiše: Vesna PlešeFoto: Boris PlešeŠume gospodarskejedinice Cetin(Šumarija Vrbovsko)prostiru se na 1686ha sjeveroistočnogdijela planinskogmasiva Velika Kapela.Dijelom pripadajupodručju Primorskogoranskežupanijei grada Vrbovskog,dijelom područjuKarlovačke županijei grada Ogulina. Unjima je zbog sušenjajele provedenaizvanredna revizija.BROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 5

– Površina 1686 ha– 42 odjela– Desetgodišnji etat77.700 m 3– Drvna zaliha 372.348 m 3– Desetgodišnji prirast89.670 m 3 .Dvodnevnim radom uuredu i na terenu, 20. i21. siječnja 2011. stručnopovjerenstvo u sastavuIgor Hasl predsjednik, tečlanovi Josip Crnković iDamir Moćan, pregledaloje Osnovu gospodarenjaza GJ „Cetin“, te donijeloodređene prijedloge iprimjedbe.Ministarstvu regionalnograzvitka, šumarstva ivodnoga gospodarstvaupućen je zahtjev zaodobrenjem navedeneOsnove gospodarenjas rokom valjanosti od1. siječnja 2010. do 31.prosinca 2019.U radu Povjerenstvasudjelovali su Boris Plešerukovoditelj Odjela zauređivanje šuma Delnice,Tijana Grgurić samostalnitaksator, Valter Crnkovićupravitelj šumarijeVrbovsko i revirnik DraženKalčić.Šuma u GJ “Cetin”i šume zemljišne zajednice Gomirje, manastira Gomirje,te općine Vrbovsko-Vojno. Sve općenarodne šume1947. podijeljene su na šume lokalnog, republičkog isaveznog značaja, a ove su imale lokalni značaj. Isprvanjima gospodari šumarija Vrbovsko koja je u sastavu ŠGViševica do 1954., od 1954. do 1960. gospodari šumarijaVrbovsko kao ustanova sa samostalnim financiranjem,a od 1960. do 1973. ŠG Ogulin. Od 1973. U sastavu suŠG Vrbovsko do 1985. kad se osniva GPŠG Delnice, a od1991. „Hrvatske šume“.Prva Osnova gospodarenja za GJ izrađena je zapolurazdoblje od 1954.-1963., a izradila ju je Sekcija zauređivanje šuma Rijeka pod vodstvom ing. Ive Navratila.Osnova je propisivala preborno gospodarenje sastablimičnom sječom, uz razne meliorativne zahvateu svrhu povećanja omjera crnogorice (sadnja smreke,podsijavanje jelom i sl.)Druga osnova gospodarenja izrađena je za polurazdoblje1. siječnja 1967. do 31. prosinca 1976. Izradilaju je Sekcija za uređivanje šuma Zagreb, u suradnji s šumarijomVrbovsko i Sekcijom za uređivanje ŠG Ogulin.Sljedeće tri godine (1977.,1978.,1979.) gospodarilo sepo godišnjim planovima, a ukupno je posječeno 8830m 3 drvne zalihe. Za gospodarsko polurazdoblje 1. siječnja1980. do 31. prosinca 1989. izrađena je treća osnovagospodarenja od strane Sekcije za uređivanje šuma Zagreb.Četvrtu osnovu gospodarenja s rokom valjanosti1. siječnja 1990. do 31. prosinca 1999. te petu 1. siječnja2000. do 31. prosinca 2009. izradio je Odjel za uređivanješuma Delnice. Izrađena je i jedna izvanredna revizija2007., zbog povećanog etata u crnogorici (razlog sušenjesmreke, a nešto manje jele).Površina gospodarske jedinice iznosi 1686 ha.Ima 42 odjela s pripadajućim odsjecima, a prosječnapovršina odjela iznosi 40,14 ha. Ukupni desetgodišnjietat za GJ iznosi 77.700 m 3 . Propisan je na površini od1350 ha što je 82 posto obrasle površine. Ukupna drvnazaliha iznosi 372.348 m 3 , desetgodišnji prirast 89.670m 3 . Etat prebornih šuma propisan je na dijelu obraslepovršine, dok je etat raznodobnih šuma propisan napovršini od 848 ha, što je 74 posto obrasle površine raznodobnihšuma. Etat nije propisan u uređajnom razredupanjače crnog graba koji ima zaštitnu funkciju površine114 ha, u uređajnom razredu hrasta cera (površina63 ha), te u pojedinim odsjecima uređajnog razreda sjemenjačasmreke i uređajnom razredu panjača običnoggraba. Ukupno propisani etat iznosi 87 posto prirasta, anjegov intenzitet 21 posto.Osnovom su propisani radovi biološke obnovešuma: čišćenje tla od korova na 3 ha, njega pomlatkai mladika na 9 ha, čišćenje sastojina 46 ha, doznaka –glavni prihod na 1350,76 ha, sadnja šumskog sadnogmaterijala na 2 ha, projektiranje šumskih prometnica na1,5 km, te održavanje postojećih na 18 km…Cilj gospodarenja ovim šumama određen je i propisanZakonom o šumama. Šume se moraju održavati i obnavljatitako da se trajno osigurava: postojanost ekosustava,održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma,napredno i potrajno gospodarenje te korištenje šuma išumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održavanjihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnostobnavljanja, vitalnost i potencijal da ispune trenutno, alii u budućnosti bitne gospodarske, socijalne i ekološkefunkcije kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini.6 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

šumski štetniciSEMINAR BILJNE ZAŠTITE, OPATIJA, 8. – 11. VELJAČE 2011.Mogu li se mrežama hrastovi trupcizaštititi od potkornjaka drvaša?Prvoga dana trodnevnoga seminara biljne zaštiteu Opatiji, preko dvije stotine sudionika jeu kristalnoj dvorani hotela Kvarner pozdravilapredsjednica Hrvatskog društva biljne zaštiteprof. dr. sc. Jasminka Igrc Barčić, a pozdravima su sepridružili predsjednici istovjetnih društva iz Bosne i Hercegovinei Makedonije. Uz ukazivanje na aktualna događanja,seminar je otvorio ministar Petar Čobanković.Kao i svake godine i na ovom seminaru uvaženimstručnjacima odana su priznanja. Na ponos šumarskestruke, na 55. seminaru je za razvoj šumarske entomologijePoveljom uz zlatnu plaketu nagrađen prof. dr. sc.Boris Hrašovec. Isto tako, besplatnim boravkom na seminaruuz agronomske studente nagrađena je studenticaŠumarskog fakulteta Jelena Kranjec.Prigodom otvaranja seminara obilježena je i 10. godišnjicaizlaženja časopisa Glasilo biljne zaštite o čemuje govorio glavni urednik prof. dr. sc. Bogdan Cvjetković.On je istaknuo da je u proteklih 10 godina u časopisuobjavljen 391 rad, u posebnim brojevima sažeci referataseminara i pregledi sredstava za zaštitu bilja u Hrvatskoj.U časopisu su obrađivane i mnoge druge teme.Šumari su u ovom časopisu objavili oko 20 radova i 185sažetaka.Drugoga i trećega dana rad se odvijao po sekcijama.Veoma živa rasprava bila je za okruglim stolovima:Zakonodavstvo u zaštiti bilja i Ostaci sredstava zazaštitu bilja u hrani. Od ukupno 62 izlaganja Šumarskasekcija je nastupila s 18 referata čiji sadržaj dalje prikazujemo.Sažetke referata napisali su autori i koautori izHrvatske (21), Slovenije (4) i Bosne i Hercegovine (3).Jedan koautor je iz Austrije. U prvoj grupi referata temesu različite i dalje se prikazuju pojedinačno, druga grupase odnosi na kukce, a treća na gljive, pa se prikazujugrupno.Uvodno su Miroslav Harapin i Milan Glavaš daliprikaz aktivnosti Šumarske sekcije na proteklih 10 seminara.U tom razdoblju, rečeno je, sudjelovalo je (autori ikoautori) 77 domaćih, 19 slovenskih, 11 bosansko-hercegovačkihi nekoliko stručnjaka iz drugih zemalja kojisu izložili 185 referata. Teme su se odnosile na povijestzaštite šuma, integralnu zaštitu šuma, najviše na štetnekukce – posebno potkornjake, uzročnike bolesti, štetneživotinje, šumske požare, zakonske propise, karantenskeorganizme itd.Dušan Jurc upozorava da novouneseni organizmipredstavljaju opasnost za opstanak pojedinih biljnihvrsta i stabilnost ekosustava. On smatra da treba postaviti„prepreke“ (jače od zakonskih propisa EU) na putuunošenja i potpuno spriječiti unos novih invazivnih organizama.O velikim štetama od snijega u sarajevskim drvoredima2009. godine govorili su kolege sa Šumarskog fakultetaSarajevo. Oni su dali prijedlog sanacije oštećenihPiše ■ FotoProf. dr. sc. Milan GlavašPod pokroviteljstvomMinistarstvapoljoprivrede,ribarstva i ruralnograzvoja u Opatiji jeod 8. do 11. veljače2011. godineodržan 55. seminarbiljne zaštite.Organizatoriseminara suHrvatsko društvobiljne zaštite (HDBZ)i Agronomskifakultet Sveučilištau Zagrebu.Veliki arišev potkornjakIps cembraeHrastov trupacpokriven mrežomprotiv drvašaBROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 7

Radno predsjedništvostabala, izbor vrsta za zamjenu uništenih stabala i uputeza oblikovanje krošanja kako bi u budućnosti štete bilešto manje.Izuzetno značajne podatke o štetama na šumi išumskom zemljištu za vrijeme i nakon izvođenja građevinskihradova na području UŠP Gospić dala je MandicaDasović. Ona je ukazala da izvođači građevinskih radovaprilikom stupanja u posjed izvan propisane dokumentacijeuzurpiraju dodatne površine za potrebe radilišta,pristupne putove, parkirališta, deponije i niz druguh.Strojevi oštećuju i lome stabla, a materijal se bezobzirnogura na stabla. Štete nastaju na tlu i stablima. Bespravnose posječe i do 25% više drvne mase od dopuštene.Goran Rubin je iznio rezultate vlastitih istraživanja ogorivom materijalu na području UŠP Split. Sadržaj vlageu gorivom materijalu je presudan za odgodu zapaljivostii trajanje gorenja, ali to ovisi i o kvaliteti i vrsti materijala.Milan Glavaš je izvijestio da 60 – 80% opožarenihpovršina na područjima šumarija Benkovac, Brač, Dubrovnik,Hvar i Korčula pripada privatnicima. Požarnonajugroženije gospodarske jedinice na području ŠumarijeSplit su Omiška dinara, Srednja poljica, Mosor oeruni Borovača na kojima požar izbija više puta godišnje.O problemima kontrole sitnih glodavaca govorila jeo velikim štetama na smrekama koje su izazvale osepredivice iz roda Cephalcia, prvenstveno C. arvensis.Izneseni su podaci o štetama, biologiji kukaca, utvrđivanjubrojnosti i mjerama suzbijanja štetnika, odnosnosanaciji šteta. Jedan izvještaj se odnosi na prisutnostjelovog moljca igličara, Argyresthia fundella, u šumamaGorskog kotara i štetama proteklih 15 godina. Takođerje izvješteno o suzbijanju platanine stjenice u Čazmi, ogenetskoj populaciji gubara, te o feromonskom ulovucvilidrete Monochamus galloprovincialis kao vektorakarantenske nematode Bursaphelenchus xylophilus.Poseban referat iz ove grupe odnosi sa na zaštitu hrastovihtrupaca od potkornjaka drvaša. Kolege s fakulteta(Boris Hrašovec i Milivoj Franjević) na područjušumarije Jastrebarsko obavili su pokuse sa sredstvimakoja kombiniraju sintetsku mrežu kao barijeru za kornjašei kontaktni insekticid – Woodnet. Primjena ovakvemreže daje dodatne mogućnosti u zaštiti oblovine odpotkornjaka drvaša za što je zanimanje pokazao velikbroj slušatelja iz operative.Zadnje grupa referata (njih 4) odnosi se na patogenegljive. U prva dva riječ je o patogenoj gljivi na jasenu(Chalara fraxinea) u Sloveniji i Hrvatskoj. Slijedio je referato uzročnicima truleži listača i četinjača iz rod Phellinus naZa razvoj šumarske entomologije Poveljom uz zlatnuplaketu nagrađen prof. dr. sc. Boris Hrašovec. Isto tako,besplatnim boravkom na seminaru uz agronomskestudente nagrađena je studentica Šumarskog fakultetaJelena Kranjec.Ariš stradao od potkornjakaLinda Bjedov koja je istaknula značenje alternativnih irepresivnih metoda suzbijanja i preventivnog predviđanjapovećane brojnosti populacije.Najveća grupa referata (njih 8) obrađuje problemkukaca na što se osvrćemo u najkraćim crtama.Veliki arišev potkornjak, Ips cembrae, kao novopojavnavrsta pronađen je 2008. godine na području ŠumarijeSokolovac. Potkornjak je uzrokovao sušenje ariša, pasu poduzete mjere sanacije. Jedan izvještaj odnosi sena stanje karantenske azijske strizibube, Anoplophorachinensis, u Hrvatskoj. Kolege iz Slovenije izvještavajupodručju Nacionalnih parkova Krka i Brijuni. U zadnjemreferatu dat je cjelovit pregled uzročnika truleži običnebukve.Kao i prijašnjih godina referenti su izložili aktualnadogađanja u zaštiti šuma i ukazali na budućuproblematiku. Prema izloženom i stavovima slušačaocjenjujemo 55. seminar i rad Šumarske sekcije potpunoopravdanim. Prisutnim članovima Hrvatske komoreinženjera šumarstva i drvne tehnologije pripali su odgovarajućibodovi.Pripremamo se za slijedeći seminar!8 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

šumska razglednicaŠUMARIJA SAMOBOR / UPRAVA ŠUMA ZAGREBKad bi bar šuma bilavrijedna kao što su uvjetigospodarenja loši!Strmo, odsječeno, teško za radKad taksatori kažu da je zbog iznimno strmogterena, odsječenih litica i nepristupačnihpredjela samoborska šumarija „najgora u zagrebačkojUpravi i da je tamo najteže raditi“,treba im vjerovati. A oni su tamo jednom u 10 godina,kad rade osnove za neku od tri gospodarske jedinice!Što da onda kažu zaposleni u Šumariji, koji svakodnevno„mjere“ šume čije su najudaljenije točke, na kojugod stranu krenuli, od samog grada udaljene 40 i višekilometara.Šumarija Samobor jedna je od pet brdskih šumarijazagrebačke Uprave čije šume su sve prije negovrijedne! Kad to kažemo mislimo isključivo na njihovuekonomsku vrijednost koja uz sav trud i napore zaposlenihne omogućava pozitivno poslovanje. Tu odprofita nema ni „p“, tu ostale, kako iz obično zovemoopćekorisne funkcije, zaštitne, turističke, izbijaju u prviplan. Šume su puno više i nešto drugo od same vrijednostiprodanog drva, znaju to i u gradu gdje šumaredoživljavaju kao čuvare ovog zelenog bogatstva kojeokružuje ovaj gradić nadomak Zagreba.Stari gradNekoliko zanimljivosti vezano je za ovu šumarijusmještenu između rijeke Save i istočnog dijela Žumberka.Od ukupno 6536 ha površine, čak 90% je na područjuParka prirode Žumberak-Samoborsko gorje štobitno utječe i određuje uvjete gospodarenja. Nadalje,šumarija se u dužini od 50-ak km pruža uz slovenskugranicu. A granica je potok koji krivuda jednako kao icesta koja ga povremeno prelazi pa se vozite i slovenskimteritorijem. Premda su svi šumski odjeli na hrvatskojstrani, oni „vise“ tako da bi se drvo trebalo izvlačitipreko Slovenije! U ovom trenutku to nije bitno budućida se radi o mladoj šumi, o I. i II. dobnom razredu pase ne siječe. Nije nevažno ni to što, za razliku od sličnihsituacija u drugim sredinama gdje se šumari i zaštitarigledaju preko nišana, u Samoboru dobro surađuju sParkom prirode.Upravitelj Krešimir Đurkin: „Nemamo nikakvihproblema s Parkom prirode, držimo se osnova gospodarenjakoje su usaglašene s uvjetima gospodarenjakoji se provode u zaštićenim područjima. No praviproblem je velika rascjepkanost šumskih sastojina,posebno u Samoborskom gorju. Nedostaje i šumskihprometnica koje se u jednom razdoblju nisu gradiletako da sada pokušavamo sustići taj zaostatak, što jeobzirom na nedostatak sredstava teško. Svake godinegradimo po nekoliko kilometara šumskih prometnicai vlaka“.Od tri gospodarske jedinice samoborske Šumarijenajveća i najvažnija je Žumberak-Novoselska gora s4820 ha, ostale dvije su Kal-Javorovac (1400 ha) i Tepec-Palčnik-Stražnik(350 ha).Povijest šuma Samoborskog gorja vezana je uzpovijest samoga grada, a seže u doba provale Tatara napodručje današnje Hrvatske. Te šume pripadale su vlastelinima,„samoborskoj gospodštiji“, često mijenjalePiše ■ FotoMiroslav MrkobradSmještena izmeđurijeke Save iistočnog dijelaŽumberka, ŠumarijaSamobor gospodaris 6536 ha šuma ukojima 80% činebukove sastojine.Strme i čestoodsječene stijeneŽumberka otežavajugospodarenje, a uolakotne okolnostine spada nitipodatak da sečak 90% šumskihpovršina nalaziu sastavu Parkaprirode Žumberak-Samoborsko gorje.Šumarija se udužini od 50-ak kmpruža uz slovenskugranicu.BROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 9

Dipl. ing. šum.Krešimir Đurkinvlasnike, a tek manji dio bio je u vlasništvu samoborkeopćine, župa, škola.Od 14. do 17. stoljeća trajala su trvenja i trgovinameđu vlastelom, ali i sa pukom, Samoborcima. Računase da je površina općinskih šuma iznosila oko 300 ha.Urbar carice Marije Terezije iz 1755. i Zakonska uredbao šumama, na hrvatskom jeziku, 1769. prvi su službenoregulirali uređivanje šuma u ondašnjoj Austriji.Mijenjali su se novi vlasnici samoborskih šuma (Napoleon1809., Karlovačka uprava). Velike količine drvetatroše se u to vrijeme za ogrjev, paljenje drvenog ugljenai vapna, za dobivanje pepeljike ili potaše (kalijef sulfat)potrebne za proizvodnju stakla u tada osnovanimstaklanama (prva 1839. u Osredku kod Samobora).Za dobivanje jednog kilograma pepeljike bilo je potrebnooko 400 kg bukve pa je to bilo veliko raubanješuma. Godine 1848. godine ukinuto kmetstvo, 1852.donijet je Zakon o šumama koji određuje da se morajunapraviti gospodarske osnove koje će uređivati kolikoće tko sjeći u zemljišnim zajednicama, dok je Carskimpatentom (1857.) uređeno je pravo uživanja pašnjakai šuma. Detaljni odnosi u zemljišnim zajednicama bilisu uređeni zakonom iz 1894. Jedan podatak govori daje 1938. godine kotar Samobor, koji je bio u Savskojbanovini, tada imao 10.760 ha šuma od čega 595 hadržavnih, dok su ostalo bile općinske šume(325), zemljišnezajednice (1159), crkvene šume (170), bankovnei d.d. šume (567), te privatne (7946).Malo u Hrvatskoj,malo u Sloveniji – granični potok BreganaPontonski most za izvlačenje drvne maseTurizam, zabava, običaji, tradicija – pogled naSamobor s vidikovcaDanašnju sliku stanja šumskih površina dat će isljedećih nekoliko podataka. U ukupnoj drvnoj zalihiod oko 1,5 milijun kubika 80% je bukve, 5% javora dokostatak čini nešto kitnjaka i ostale tvrde listače.Prema propisu osnove Šumarija Samobor godišnjeod najvažnijih uzgojnih radova obavi popunjavanje na15 ha, njegu pod zastorom na 30 ha, njegu pomlatka imladika na 65, čišćenje koljika na 70 ha.Prosječni godišnji etat iznosi 21.000 kubika, odčega jedna trećina otpada ne tehničko drvo a dvijetrećine na ogrjev.– Potražnja za ogrjevom u Samoboru i okolici jetakva da jedva stižemo podmiriti sve potrebe, – kažeĐurkin. Podugačak je popis onih koji čekaju na drva.Grijanje na plin, naime, ima samo centar grada dok sviostali trebaju drva.Samoborska šumarija spada u manji broj onih uHrvatskim šumama koje sve poslove iskorištavanja,sječu, izradu, izvlačenje i prijevoz, obavljaju s poduzetnicima.– U vrijeme kada je šumarija zapošljavala višeradnika, te je poslove obavljala sama, – kaže Đurkin.Danas ima 21 radnika što je dovoljno za obavljanjeostalih poslova, među kojima i svih uzgojnih radova.Za te poslove angažirali smo invalide rada kojih je uodnosu na ukupni broj zaposlenih dosta (8), i koji zbogtežine invaliditeta doista ne mogu ništa drugo raditiosim na uzgoju. No, kaže Đurkin, to se pokazalo dobrimjer puno kvalitetnije rade na uzgoju nego radnicikoje smo uzimali na ugovor!Šumarija, shodno tome, nema niti bilo kakve mehanizacije,a prijevozni park, osobni automobili i kombiji,zadovoljava potrebe.Tri šumarska inženjera, Robert Pjajčik, Mirko Horvati Ozren Gojšić vode tri revira (velika gospodarskajedinica Žumberak-Novoselska gora je podijeljena nadva revira) i zajedno s ostalima brinu da šumari ostanuprepoznatljivi čuvari zelenoga bogatstva i bioraznolikostiovoga čudesnoga kraja.U Samoboru smo bili „na čistu srijedu“, dan nakonšto je prethodne večeri na pitoresknom glavnomTrgu kralja Tomislava spaljen Fašnik kojem su sudili Fiškali Sudec, a Sraka, zaštitni lik cjelokupne manifesta-10 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

Da je više –lijepa bukova sastojinau GJ Kal-JavorovacŠUMARIJA SAMOBOR– Površina 6536 ha– 3 gospodarske jedinice– 80 % bukve– Etat 21000 m 3– 21 zaposlenicije poklada (maškara) sve to komentirala. Komunalcisu čistili ostatke prethodne očito burne i duge noći,grad je još spavao i odmarao se od noćnog tulumarenjai neograničenog uživanja u jelu (prije posta) i pićunakon dvotjedne vladavine maškara i vremena kritikedruštvenih i političkih prilika. (No danas, kako vidimo,to se radi svaki dan!) Samoborski Fašnik danas je širomzemlje poznata kulturna i tradicionalna manifestacijakoja seže još u 1828. godinu. No to je tek jedna odbrojnih priredbi (Salamijada koja podsjeća na tradicijuspremanja češnjovki i ostalih suhomesnatih proizvoda,Kruh i vino, Samoborske glazbene večeri, Rally oldtimerai druge) ovoga gradića s 18.000 žitelja, kojimaprivlače brojne goste, ponajprije Zagrepčane.Samobor je danas poželjno turističko odredište,ovdje će na svoje doći gurmani posjete li neki odbrojnih restorana u kojima će kušati njegove čuveneslastice (kremšnite, krafne) i druge specijalitete (HotelLavica, kavana Livadić, Samoborska pivnica, Smoborskaklet, Vilinske jame i drugi), ili izletišta (Eko selo i sl.).Prvo naselje na mjestu današnjeg Samobora vezanoje za nastajanje trgovišta u tom kraju u 11. i 12.stoljeću. Povijesno je značajna 1240. godina kada sutadašnji stanovnici naselja dobili od hercega Kolomananeke povlastice, a 1242. hrvatsko-ugarski kralj BelaPredjel Gžaženica na ŽumberkuIV je Samoborcima darovao povelju „slobodnog kraljevskogtrgovišta“. Obzirom da je to pogranični kraj,ovdje su se tijekom 13. i 14 st. vodile česte borbe, anaselje mijenjalo vlasnike. Krajem 14. i početkom 15.stoljeća utvrda Samobor bila je u vlasti kraljeva, oko1525. godine ovdje dolaze franjevci s područja Bosansko-hrvatskefranjevačke provincije. U velikoj seljačkojbuni 1573. sudjelovali su i seljaci samoborskog vlastelinstva.Od godine 1671. – 1688. Grofica Ana ElizabetaAuersperg dala je izgraditi novu župnu crkvu Sv. Anastazije.U nešto sigurnijem razdoblju početkom 18. st.intenzivno se gradi, grad poprima nove obrise, pogotovokad se nakon čestih požara grade trajne zidanekuće. Nakon Napoleonovih osvajanja početkom 19. st.Samobor se kao sjedište kantona našao unutar francuskihilirskih provincija (1809. – 1813.). S ukidanjemkmetstva 1848. dolazi do velikih promjena, razvija setrgovina i obrt, modernizira se uprava i sudstvo, ustrojavase Podžupanija Samobor (1851.) s 127 naselja ioko 18000 stanovnika, a sam grad broji 2669 žitelja.Grad se komunalno uređuje (parkovi), 1886. se otvarajutoplice. U 20. stoljeću pokreću se novine (Samoborskilist, Sraka), otvara knjižnica, između dva rataotvoreno je nekoliko pansiona za potrebe kupališnogturizma. Grad poprima i danas prepoznatljivi izgled.Početkom ožujka, prijevelikog zatopljenja, naKalu bilo još bilo 15-ak cmsnijega! Upravitelj Đurkin,rođeni Samoborčan, poznajesvaki kutak šumarijei rado pokazuje najljepšešto ima, bukvu na Kalu,no tih 200-tinjak hektarakvalitetnih sastojina kapje u moru! Vozimo ce cestomuz granični potok saSlovenijom, pa smo svakomalo u Sloveniji. Prolazimoi pokraj pontonskogmosta u podnožjuŽumberka koji je šumarijiustupila vojska, jer zbogtoga što su u Parku prirode,pravi most ne smijugraditi!PRIVATNE ŠUMENa području Samoboraviše je privatnih (7.200ha) nego državnih šuma(6536 ha). Izmješane sus državnima, a nalazese bliže gradu. Njihovivlasnici nisu organiziraniu udruge, možda je razlogtomu i njihova velikausitnjenost, čak većanego u ostalim dijelovimaHrvatske. Čestice čestone prelaze veličinu od 0,2ha! U šumariji kažu da sprivatnim posjednicimanemaju problema i da jesuradnja dobra.BROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 11

mineTRAVANJ – MJESEC ZAŠTITE OD MINA815 km 2 površine Hrvatskejoš uvijek je minski sumnjivprostor!Piše ■ FotoHrvatski centar zarazminiranjeOpća skupštinaUN-a je na svom60. zasjedanju uprosincu 2005.donijela Rezolucijuo pomoći uprotuminskomdjelovanju(A/RES/60/97)kojom se 4.travnja proglašavaMeđunarodnimdanom svjesnostio opasnostimaod mina i pomoćiu protuminskomdjelovanju.Zbog ogromnih humanitarnih i razvojnih problemakoje uzrokuje prisustvo mina i eksplozivnihzaostataka rata, ozbiljne su i dugoročne socijalnei ekonomske posljedice za stanovništvozemalja ugroženih minama i ozbiljne prijetnje koje minei eksplozivni zaostaci rata predstavljaju za sigurnost,zdravlje i živote lokalnog civilnog stanovništva. Time jeugroženo i osoblje koje sudjeluje u humanitarnim misijama.Ove se godine 4. travnja obilježava šesti put ne samou Hrvatskoj već svugdje u svijetu.Republika Hrvatska je također jedna od zemaljakoje ne mogu slobodno raspolagati svojim prostorom,jer se 815 km 2 još uvijek nalazi u kategoriji minski sumnjivogprostora. On se proteže kroz 12 od 21 županije i 101grada i općine, a u njegovom okruženju živi gotovo jednapetina stanovnika Republike Hrvatske. Na tom prostoru,prema poznatim minskim zapisnicima, razasuto jeoko 93.000 različitih minsko eksplozivnih sredstava i znatanbroj neeksplodiranih ubojnih sredstava i kazetnogstreljiva. Navedeni prostor poligonski je točno definiran,obilježen s više od 16.000 oznaka minske opasnosti. Od1991. godine do danas, 1.935 osoba stradalo je u 1.322minska incidenta. Smrtno je, nažalost, stradala 501 osobana minski sumnjivim područjima. Od osnutka HCR-a1998. godine, u 226 minskih incidenata stradalo je 305osoba, od kojih 113 smrtno. Osim mina koje su sustavnopostavljane u minskim poljima ili kao grupe mina u svrhuobrane vojnih položaja, opasnost za građane predstavljajui druga neeksplodirana ubojna sredstva, kao i kazetnostreljivo, koje se može naći na širokim prostorima nakojima su izvođena borbena djelovanja tijekom Domovinskograta.Iako broj stradavanja i žrtava mina i neeksplodiranihubojnih sredstava opada iz godine u godinu, u 2007.godini je zabilježeno 8 žrtava, u 2008. u 7 minskih incidenata7 osoba, u 2009. godini u 6 minskih incidenatastradalo je 7 osoba, u 2010. godini broj incidenata i stradalihjednak je podacima za prethodnu godinu. Potvrdaje to izuzetne važnosti poznavanja osnovnih edukativnihporuka za cjelokupno stanovništvo, a naročito za djecu,ali i odrasle.Niz analiza i nadalje pokazuje da ljude treba i daljepodsjećati na prisutnu opasnost, radi čega će se i 2011.godine središnje događanje povodom 4. travnja održatina području Ličko-senjske županije u Gradu Otočcu, stiskovnom konferencijom u Gradskoj vijećnici, te nizomdrugih edukativnih događanja.Pokazatelji upućuju da su u posljednje vrijeme stradalniciodrasle osobe, jer se zadnji, nadamo se i posljednjiincident u kojem su stradala djeca, dogodio 2004.godine, ali djeca su izuzetan medij koji će i odraslimaprenijeti edukativne poruke.Potrebno je naglasiti da pronalasci neeksplodiranihubojitih sredstava nisu slučaj samo u Hrvatskoj, većse i neke europske zemlje još uvijek suočavaju s tim problemom(poput SR Njemačke, Nizozemske, Belgije, Francuske,Norveške, Poljske), gdje se godišnje ukloni nekolikodesetaka tisuća neeksplodiranih ubojitih sredstava nesamo iz II. već i iz I. svjetskog rata. I u RH u 2010. godiniuklonjena je znatna količina mina iz Drugog svjetskograta. Stoga, stanovništvo Republike Hrvatske mora bitisvjesno da će se ovakve posljedice rata otklanjati duginiz godina nakon što se ukloni minska opasnost iz minskihpolja i minski sumnjivih područja. Republika Hrvatskapreuzela je obvezu uklanjanja minske opasnosti do2009. godine potpisivanjem Ottawske konvencije 1997.godine i donošenjem prvog Nacionalnog programa protuminskogdjelovanja 2000. godine. U nemogućnostiNa tom prostoru, prema poznatim minskim zapisnicima, razasuto je oko 93.000različitih minsko eksplozivnih sredstava.12 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

■ NE ULAZITE U OZNAČENA MINSKA POLJA IMINSKI SUMNJIVA PODRUČJA!■ POŠTUJTE ZNAKOVE OPASNOSTI OD MINA!■ NE UKLANJAJTE ZNAKOVE OPASNOSTI –BUDITE ODGOVORNI PREMA DRUGIMA!■ NE DIRAJTE NEPOZNATE PREDMETE IEKSPLOZIVNE OSTATKE RATA!■ OBILJEŽITE MJESTO PRONALASKA MES-aili NUS-a I OBAVIJESTITE POLICIJU NA BROJ192!■ OBAVJESTITE I SUSTAV ŽURNE POMOĆI NABROJ 112!■ IZBJEGAVAJTE RIZIČNO PONAŠANJE –ZOVITE UPOMOĆ!■ RAZMINIRANJE PREPUSTITE STRUČNJACIMA!■ POLJOPRIVREDNICI, ZEMLJA JE VAŠE VELIKOBLAGO, ALI ŽIVOT JE DALEKO NAJVEĆE!■ BRANJE GLJIVA I SKUPLJANJE DRVA ZAOGRJEV MOŽE BITI KOBNO!■ DJECO, OPASNA PODRUČJA NISU IGRALIŠTA!■ RIBIČI, LOVCI, NEKA VAŠA OMILJENA MJESTAJOŠ UVIJEK SU OPASNA!■ BUDITE RAZUMNI, IZBJEGAVAJTE IH ,POSTOJE I SIGURNI PROSTORI I SIGURNALOVIŠTA!■ BUDITE SVJESNI MINA! BUDITE SVJESNIMINSKE OPASNOSTI!rješavanja tako velikog i nadasve financijski zahtjevnogposla, RH je produljen rok za rješavanje minskog problemado 2019. godine, temeljem podnijetog argumentiranogzahtjeva za produljenjem roka i od strane Hrvatskogsabora donijete nove Nacionalne strategije protuminskogdjelovanja 2009. – 2019. godina.U ukupnoj minski sumnjivoj površini danas oko30% odnosno 250 km 2 se odnosi na površine koje sudefinirane kao prioriteti razminiranja, a čija struktura seprije svega odnosi na poljoprivredne površine i šumskeprostore. Preostale minski sumnjive površine se odnosena brdsko-planinska područja pretežno prekrivena šumom,te na druga područja bez izraženog gospodarskogznačaja, te su udaljena od naseljenih područja. Prioritetje ukloniti minsku opasnost u područjima u kojima jespriječeno sigurno kretanje i korištenje prostora za promet,razvoj poljoprivrede, gospodarstva i turizma, kao izaštitu prirode.Poslovi razminiranja financirani su do danas izsljedećih izvora: Državni proračun (više od 57% utrošenihsredstava dolazi iz DP-a), sredstva pravnih osoba itijela (Hrvatske vode, ceste, željeznice, šume...,19%), tejedinica lokalne uprave i samouprave, sredstava ZajmaSvjetske banke i donacijama, pretežito stranih vlada iputem posebnih financijskih projekata EU u iznosu od16%. Od 1998. godine kada je HCR osnovan, na posloverazminiranja utrošeno je više od 410 milijuna eura iz svihnavedenih izvora. Od 1998. godine do kraja 2010. godine,zajednici je metodom razminiranja i pretraživanjavraćena površina od 330 km 2 , kojoj treba pridružiti i velikdio isključenih površina iz MSP-a djelovanjem i postupcimaHCR-a, jer valja spomenuti da su početne procjeneuključivale 13.000 km 2 minski sumnjive površine.Programe edukacije o opasnostima od mina Hrvatskicentar za razminiranje provodi i koordinira od svogosnutka 1998. g. u suradnji sa svim subjektima protuminskogdjelovanja (Hrvatski Crveni križ, Ministarstvo znanosti,obrazovanja i športa, MUP, Državna uprava za zaštitui spašavanje, Protueksplozijski odjeli policijskih uprava,Norveška Narodna Pomoć (NPA), Zajednica udruga hrvatskihcivilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske,Udrugama hrvatskih dragovoljaca iz Domovinskograta, naročito Virovitičko-podravske županije, Hrvatskaudruga žrtava mina, Zaklada Recobot, Udruga Bembo iprijatelji, Mine Aid, Udruga Mine, kazalište “Daska” iz Siska,Lutkarska kazališta iz Osijeka i Knina, te druge nevladineudruge i mediji, s ciljem upozoravanja na opasnostod mina i NUS-a.„Hrvatska bez mina“ – Zaklada za humanitarno razminiranjeHrvatske aktivno se uključila u edukaciju lovacau suradnji sa Hrvatskim lovačkim savezomi Hrvatskim centrom za razminiranje te u projektpsihosocijalne pomoći pirotehničarima koji aktivnoučestvuju u procesu razminiranja, pogotovou trenutcima svjedočenju stradavanja prilikomobavljanja poslova humanitarnog razminiranja.Analizom podataka tijekom godine u proteklomrazdoblju preko 100.000 djece i odraslih prolazikroz neki od vidova edukacije. Razne aktivnostiedukacije o opasnostima od mina, jednako kao iobilježavanje minski sumnjivog područja, mogućnostuvida u minsku situaciju velikom broju subjekatau RH dostavom karata i CD-a, korištenjem webportala HCR-a s ažuriranim podacima, pozitivnoutječu na prevenciju minskih incidenata, ali zahtijevajui dodatne aktivnosti upoznavanja javnosti imedija s aspektima protuminskog djelovanja.Pozivamo Vas da posjetite web portal minskoinformacijskog sustava (MIS portal) Hrvatskog centra zarazminiranje na https://misportal.hcr.hr ili preko internetstranica HCR-a www.hcr.hr kako biste dobili što boljiuvid u stanje minski sumnjivog prostora Republike Hrvatske,a time i stvorili preduvjete za sigurno i bezbrižnokretanje prostorima Lijepe naše.Registrirajte se i na taj način postanite registriranikorisnici koji imaju mogućnost pregleda kartografskihpodloga u DOF formatu.Isto tako molimo Vas da eventualna saznanja o novonastalimpromjenama u prostoru, stanju oznaka minskeopasnosti ili o lokacijama minski sumnjivih područja javiteputem adrese elektroničke pošte kontakt@hcr.hr.Od 1991. godinedo danas, 1.935osoba stradalo jeu 1.322 minskaincidenta, smrtno501 osoba.BROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 13

voda UZSVJETSKI DAN VODAJesmo li na rubužeđi?!Piše ■ FotoMiroslav MrkobradOvogodišnjiSvjetski dan vodaobilježen je podmotom „Voda zagradove: odgovorna urbani izazov“.U gradovimasvijeta živi oko 3milijarde ljudi, amalo se gradovamože pohvalitida njihovi žiteljimogu jednostavnoodvrnuti pipu i pitivodu iz vodovoda!Bez (pitke) vode nemožemo, pijemo ju,u njoj se kupamo,kuhamo.. Ona jejedan od četiri„praelementa“.Kakvo je stanje svodom u Hrvatskoj,trebamo li sebrinuti?– 71% Zemljinepovršine čini voda– 97,5% je slana voda– 2,5 % slatka vodaod čega 1% pitkavoda– Po bogatstvu pitkevode Hrvatska je5. u Europi i 42. usvijetuJedanput godišnje, u ožujku, u svim krajevimasvijeta ljudi se s više pažnje i brige posvete očuvanjujednog od preostalih neprocjenjivih bogatstava,čiste (pitke) vode. Mjesec dana kasnije,21. travnja, s istim takvim žarom i marom pobrinuse da se u svim medijima upozori na potrebu brojnihakcija smanjivanja stakleničkih plinova i spašavanjavlastitog planeta, Zemlje. Svjetski dan voda, 22. ožujkai Dan planeta Zemlje, 21. travnja, dva dana u godini,nisu dakako dovoljni da se riješe sve problemi očuvanjasredine u kojoj živimo i koju sustavno razvojemvisokih tehnologija razaramo.Umiješale su se neke „nečiste sile“! U razvoju sene smije zastati, jer svaki zastoj znači gubitak koraka sasusjedom, s vremenom, u toj trci bez kraja iz vida gubimoono najvažnije, život, nestajanje prirodnog okruženja.Skoro smo zaboravili slike nestvarnih plaža sbijelim pijeskom, prozirnom plavim morem i tropskimzelenilom tamo nekih dalekih krajeva. Mi ih se bar sjećamo,neki su ih vidjeli i doživjeli, no hoće li naša djeca,unuci, dalje se i ne usudim nabrajati!? A pred oči namsve češće dolaze slike epskih katastrofa s nesagledivimposljedicama (posljednja: Japan).Bez vode ne možemo! Ona je jedinstvena prirodnatvar koja uvjetuje život i omogućava ljudskuaktivnost. Kao praelement, voda osim tla, zraka i sunčevasvjetla, odnosno njegove topline, čini bezuvjetnuosnovu za cjelokupan organski život.Ipak mnoge zemlje, predjeli i narodi danas oskudijevajus vodom. Računa se da oko milijardu ljudi nemapristup pitkoj vodi!Otkako je Opća skupština UN na zasjedanju u Riode Janeiru 22. ožujka 1993. proglasila taj dan Svjetskimdanom voda, kako bi upozorila na neprocjenjivui nezamjenjivu ulogu vode u životu, svake godine umnogim zemljama su se pod različitim motom poduzimalebrojne akcije u svrhu upozoravanja na značenječuvanja pitke vode. Moto ovogodišnjeg obilježavanjaSvjetskog dana voda je „Voda za gradove: odgovor naurbani izazov“.U gradovima svijeta živi oko 3 milijarde od ukupno6,7 mld stanovnika koliko ih, prema podacima Zakladeza stanovništvo svijeta (DSW), danas ima na kuglizemaljskoj.Stanovnici hrvatskih gradova imaju privilegiju kakvuimaju tek malobrojni u svijetu: kad su žedni moguslobodno odvrnuti slavinu i napiti se vode! Ništa čudno,tako je (od)uvijek bilo, reći će netko. Jest, ali umnogim gradovima svijeta, hotelima, više ne postojibesplatna pitka voda iz vodovoda! U kupaonicama čestonailazimo na natpis “Nije za piće“!14 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

sliv život na zemlji.Voda zauzima 71% Zemljine površine.Od toga na slanu vodu mora ioceana otpada čak 97,5%.Od 2,5% slatke vode 69% je led,30% čista podzemna voda, a svega1% čine jezera, rijeke, močvare i vlagau tlu.Slatka je voda prirodno i gospodarskodobro, životni prostor za biljke iživotinje, živežna namirnica, sirovina,transportni medij, izvor ili prenosilacenergije, sredstvo koje grije, hladi,pere, čisti, otapa i razrijeđuje, prijemniki otpremnik nečistoće, sredstvoZakonski je zaštita vode u Hrvatskoj jasno definirana, pa tako u Zakonu stoji: “Vodaje opće dobro koje zbog svojih prirodnih svojstava ne može biti ni u čijem vlasništvu.Voda kao opće dobro uživa osobitu zaštitu Republike Hrvatske...“fta! Bilo je, svojevremeno, dosta buke oko Gacke i autocestekroz Liku, pisale su se peticije, što je urodilo plodom ipromjenom smjera autoceste. No privredni razvoj, industrijalizacija,izgradanja novih prometnica, realna su prijetnjaonečišćenju prirode i voda. Kako će u budućnostiHrvatska gospodariti svojim (čistim) vodama, hoće li ihznati i moći zaštititi, konačno i valorizirati njihovu vrijednost,pitanja su koja će se rješavati u bliskoj budućnosti.Pitka (čista) voda jest i sve više će biti uvjet opstanka,bez nje je, najjenostavnije i najtočnije, nezami-Voda je tako postala roba! Zapakiranau različitu prihvatljivu i lijepo oblikovanuambalažu, čista pitka voda s geografskimporijekolm (kao vino!) postajehit u europskim trgovinama. Vrativši seiz Nizozemske, jedan je poznanik ispričaokako je kašeta obične izvorske vodeskuplja od kašete piva!U klimatski povoljnom položaju,nezagađena industrijskim postrojenjima,Hrvatska je prema istraživanjimaUNESC-a, po bogatstvu i izvorima pitkevode 5. u Europi, odnosno 42. u svijetu.U nekim regijama (Lika, Gorski kotar)pitka voda mogla bi postati njihova nazapoljodjelsku i industrijsku proizvodnju, medij zarekreaciju ili kratko rečeno “multifunkcionalni resurs” ikao takav jedna od najvažnijih sastavnica cjelokupnogaživota na kopnu.Na spomen riječi voda u mislima nam se pojavljujuslike mora, rijeka, potoka, jezera, valova što udaraju ostijene, kiše i poplava, mlaza što teče iz slavine i drugihpojavnih oblika, koja nas svakodnevno i svugdje okružuje,koju trošimo, kojoj se radujemo i od koje katkadstrepimo, i bez koje naš život ne bi bio moguć.NAFTA I VODANafta je danas najmoćnijenekonvencionalno oružjePrisjećamo se kultne filmsketriologije “Mad Max“: (1981.)gdje, u drugom nastavku„The Road Warrior”,motorizirane bande krstarepustom zemljom u potraziza naftom, i vode krvaveratove do istrebljenja kakobi došle do dragocjenecrne tekućine. Ovo mračnoproročanstvo budućnostiupozorava zapravo naono što znanstveniciveć odavno govore kakoprirodni izvori energije nisuneiscrpni, da s prirodnimbogatstvima naftom,vodom, šumom, rudama,kao nacionalnim (zašto nei svjetskim?) dobrima trebapažljivo gospodariti.No nije samo nafta crnozlato.! U jednoj drugojfilmskoj priči („Vodenisvijest“) glavni junak je upotrazi za vodom, točnije,pitkom vodom jer onedruge, morske, ima ipreviše. Pitka voda u tojpriči oružje je bez premca,štoviše, uvjet opstanka!BROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 15

informatikaZADOVOLJSTVO KORISNIKA –FOKUS FUNKCIONIRANJA INFORMACIJSKOG SUSTAVAKako kontroliranoupravljati incidentimaPiše ■ FotoMr. sc. Ninoslav PlešeDanas informacijapredstavljanajvažniji strateškiresurs, a kvalitetnausluga koju pružainformacijskisustav ključna jeza prikupljanje,analizu, produkcijui distribucijuinformacijau poslovnomsustavu. Stoga iHrvatske šumeulažu u resurseza potporu,osiguranje iupravljanjekritičniminformacijskotehnološkim(IT)uslugama.Kao skup specijaliziranih organizacijskih sposobnostiza pružanje vrijednosti korisnicimau obliku usluga, Service Management služiosiguranju usklađivanja IT usluga s poslovnimpotrebama i njihovom aktivnom podupiranju.Ako su IT procesi i usluge implementirani, upravljani ipodržani na odgovarajući način, posao će biti uspješniji,s manje prekida i troškova, uz istovremeno povećanjeprihoda i postizanje zadanih poslovnih ciljeva.Korisnici usluge koriste kako bi se ispunile njihovepotrebe, a vrijednost usluga ovisi o tome koliko dobrousluge ispunjavaju njihove potrebe. Najprihvaćenijipristup IT Service Managementu danas svakako predstavljaITIL – javno objavljene smjernice koje opisujunajbolja iskustva u upravljanju IT uslugama. ITIL se fokusirana kontinuirano praćenje i poboljšanje kvalitetepruženih IT usluga kako iz poslovne, tako i iz korisničkeperspektive. ITIL se razvijao kroz nekoliko inačica, adanas obuhvaća 5 ključnih knjiga što pokrivaju životniciklus usluga i uvoda u ITIL.Vizija Informatičke službe Hrvatskih šuma jeda se potpunom uspostavom procesa upravljanja incidentimapodigne podrška poslovanju na višu razinu.Mogućnost upravljanja incidentima osigurava nesamo bolju i predvidljiviju uslugu poslovanju, negopredstavlja indikator dostatnosti resursa koji rade upodršci. Potonjim bi se mogla učinkovito identificiratipotreba za novim resursima ili realokacijom postojećih.Učinkovitim praćenjem i analizom trajanja pojedinihkategorija incidenata, postigli bi se realni podacikoji bi mogli biti metrika ukoliko se jednom uveduugovori o razini usluge za IT usluge kojima upravljaInformatička služba.Kako bi dobili uvid u situaciju i analizu trenutnogstanja vezanog uz proces upravljanja incidentima,te dobili preporuke za uspostavu centraliziranogsustava upravljanja incidentima kao kanala kroz kojiće se jedinstveno, na razini Hrvatskih šuma, voditi evidencijasvih servisnih zahtjeva i postupaka njihovogrješavanja, naše poduzeće angažiralo je stručnjakeMicrosofta, koji su kroz nekoliko uspješno provedenihprojekata dokazali kompetentnost na području upravljanjaIT infrastrukturom u Hrvatskoj. Snimanje stanjausmjereno je cilju da pristupom zaprimanja i rješavanjaservisnih zahtjeva Informatička služba Hrvatskihšuma brže, sustavnije i ekonomski isplativije odgovorina servisne zahtjeve poslovnih korisnika.Stoga je Informatička služba organizirala 3 radionicekojima su nazočili svi radnici Informatičke službečija su razmišljanja bila vrlo dragocjena u procjenicjelokupne situacije. Na radionicama su „Microsoftovi“stručnjaci dobili uvid u trenutno stanje i običaje koji seprakticiraju u poduzeću i zaključili da se uspostavomkontroliranog procesa upravljanja incidentima, moguočekivati sljedeće pogodnosti:– bolji uvid u sve servisne zahtjeve– nadzor životnog ciklusa servisnog zahtjeva od podnošenjado isporuke rješenja– učinkovito eskaliranje servisnog zahtjeva premadrugoj i višim razinama podrške u slučaju zastojaili sukladno životnom vijeku servisnog zahtjeva16 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

– primjerenu utiliziranost najkvalitetnijih inženjeraza podršku isključivo sa najtežim zahtjevima– uvid u trendove podnesenih servisnih zahtjeva ipripadajućih rješenja– raspodjelu odgovornosti među inženjerima zapodršku– nužnu prioritetizaciju i kategorizaciju svih servisnihzahtjeva i sukladno tome, odgovarajući procesrješavanja.Prema ITIL-u, incident predstavlja neplaniraniispad IT servisa/usluge. Svrha upravljanja incidentimaje oporavak spomenutog IT servisa/usluge.Svaki se incident mora detektirati, zabilježiti, analizirati,riješiti i zatvoriti. Postoji realna potreba da sesve aktivnosti povezane sa incidentima bilježe kakobi se na taj način osigurao preduvjet za učinkovitoanaliziranje problema.Kako je glavni cilj Service Deska preuzimanjejedinstvene točke kontakta između IT podrške iposlovnih korisnika, a jedna od direktnih koristi, ukontekstu upravljanja incidentima, osiguranje bilježenjaincidenata sa svim opisanim koristima kojetakav pristup donosi, prijedlog je uspostavljanjejedinstvenog telefonskog broja (jedinstvenog e-maila, web portala…) Service Deska kao jedinog prihvatljivognačina komuniciranja sa IT-om. Potrebnoje implementirati proces upravljanja incidentima nanačin da netko konkretan bude vlasnik tog procesai da njegovo funkcioniranje i unapređivanje budenajvažnija zadaća vlasnika procesa.Funkcioniranje Service Deska treba biti organiziranouzimajući u obzir teritorijalnu raspodijeljenostorganizacijskih jedinica „Hrvatskih šuma“,korištenju resursa na lokaciji, te mogućnošću dolaskainformatičara za podršku do svih izdvojenih lokacija.Svakako je jedan od zadataka Service Deska iIT-a educiranje korisnika o procesima i načinima korištenjasustava čime se smanjuje broj zaobilaženjaprocesa, te proces postaje učinkovitijim. Porebno jedetaljno dokumentirati kompletan proces, pripadajućeuloge i odgovornosti unutar procesa, te omogućitipristup ovim dokumentima svim sudionicimaprocesa.U Hrvatskim šumama se u cilju brže i kvalitetnijepodrške poslovanju i korisnicima informacijskog sustavaveć nekoliko godina koristi aplikacija POLARkao softversko rješenje za evidenciju korisničkihupita i zahtjeva (incidenata). Upravo je smisao registriranjasvih incidenata na jednom mjestu nastojanjeda se svaki problem riješi na najbrži i najbolji način,kao i lociranje i otklanjanje najčešćih problemai zastoja u funkcioniranju informacijskog sustava.Incidente preuzimaju i rješavaju radnici Odjela zapomoć korisnicima, pristupajući njihovu rješavanjuprema prioritetima s ciljem da se problem riješi unajkraćem vremenu na zadovoljstvo korisnika.Kako bi se podrška korisnicima podigla na jošvišu i kvalitetniju razinu potrebno je provoditi kontinuiranounaprjeđenje procesa definiranjem metrikai provođenjem mjerenja uspješnosti procesa. Stogaće u narednom razdoblju Service Desk postati središnjatočka komunikacije između korisnika i IT-akoja će se sastojati od inicijalne točke kontakta sakorisnicima (tzv. Call Centar) i prve linije podrške(Help Desk). Uspješno funkcioniranje Service Deskazapravo predstavlja glavni čimbenik zadovoljstvakorisnika i percepcije funkcioniranja IT-a.tropska šuma BILJKEVrčonoše (lat. Nepenthes) su tropske biljkemesožderke iz monotipske porodice Nepenthaceae.Ime roda je Carl Linneus preuzeo izHomerove Odiseje gdje Helena dobije napitak“Nepenthes pharmakon”, odnosno „lijek zaborava“. “Nepenthe”doslovno znači “bez patnje” i u grčkoj mitologijipredstavlja lijek koji liječi tugu i bol zaboravom. Linneusobjašnjava da ukoliko ovo nije Helenin Nepenthes, sigurnoće biti za botaničare. Nijedan botaničar ne možeostati ravnodušan kada nakon dugog putovanja nađeovu biljku. Divljenje i oduševljenje bi odagnalo sve prijašnjeboli.U svijetu je poznato oko 130 vrsta vrčonoša,uključujući i brojne prirodne i kultivirane hibride. Ovebiljke većinom rastu poput lijana, a nalazimo ih od Indijei Šri Lanke (jedna vrsta), preko južne Kine, Indonezijei Filipina, na zapadu do Madagaskara (dvije vrste) iSejšela, a na jugu do Australije (tri vrste) i Nove Kaledonije.Najveću raznolikost nalazimo na Borneu i Sumatris velikim brojem endemskih vrsta. Neke od njih nastanjujutople, vlažne, nizinske tropske šume, dok većinavrsta raste u tropskim planinskim šumama. Vrčonošerastu obično na kiselim i nutrijentima siromašnima tlima(npr. pjeskovita tla) te su upravo zbog nedostatkahranjivih tvari razvili posebnu prilagodbu - postale sumesožderke.Kao biljke penjačice imaju relativno dugačku stabljikukoja može doseći i 15-ak metara, dok je promjersvega oko 1 cm. Listovi su duguljastog oblika iz kojihrastu vitice koje se najprije omotaju oko druge biljke, azatim produžuju u vrčeve koji rastu iz malih pupoljakate su okruglastog ili cjevastog oblika. Unutrašnjost vrčaje ispunjena tekućinom koju luči biljka, a koja može kodnekih vrsta biti gusta poput sirupa. Tekućina služi dautopi svoj plijen. Razrjeđivanje kišnicom ne šteti uspješnostilova, a neke vrste imaju i poklopac iznad vrča kojisluži kao kišobran. Kao mamac za naivne životinje služicrvena boja i slatki nektar kojeg biljka luči te po dolaskuna rub vrča životinja samo sklizne u vrč zbog klizavepodloge. Unutrašnjost je prekrivena voštanom prevlakomkoja također onemogućuje bijeg iz vrča pa su nesretneživotinje osuđene na smrt. Kretnje plijena unutarvrča potiču lučenje probavnih kiselina koje su tolikojake da se grinje razgradi u svega nekoliko sati. Na dnuvrča se nalaze žlijezde koje upijaju nutrijente iz probavljenogplijena. Ovisno o vrsti, vrčevi mogu biti od sveganekoliko do 30-ak cm veliki. Vrčonoše su diecične biljke,što znači da je svaka biljka ili ženskog ili muškog spola.Najvažniji odnos kojeg vrčonoše imaju s drugimorganizmima je predator - plijen. Sve vrčonoše supredatori. Iako pasivni, vrlo su efikasni. One mame svojMESOŽDERKEVrčonoše – tropskebiljke mesožderkePiše: Olga JovanovićFoto: Olga Jovanović iGoran ŠafarekOve iznimnozanimljive biljkemesožderkepoznate su još ikao „majmunskešalice“, jer semajmuni znajuposlužiti kišnicomsakupljenom uvrčevima. Iakonisu opasne zaljude, kao što se tou filmovima čestoprikazuje, ipakmogu biti kobneza manje životinje(poput kukaca,žaba, guštera pačak i miševa).BROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 17

Vrčonoše rastuobično na kiselimi nutrijentimasiromašnimatlima (npr.pjeskovita tla)te su upravozbog nedostatkahranjivih tvarirazvili posebnuprilagodbu– postale sumesožderke.plijen, koji jednom kad upadne u zamku, zarobljen jedo smrti. Razgradnjom, biljka dobiva fosfate i nitratepotrebne za svoj rast i razvoj. Glavni plijen su razni člankonošci,prije svega kukci, dok su iza njih po učestalostistonoge i paučnjaci (grinje, paukovi, škorpioni). Iakonisu tako česti, u vrčevima se znaju naći i puževi i žabe, anisu nepoznati i nalazi guštera pa čak i miševa i štakora(kod velikih vrsta poput N. rajah). Većina vrsta nije izbirljivate uživaju u obilju plijena raznih vrsta kukaca, dokpostoje i vrste koje su usko specijalizirane samo na jednuvrstu plijena. Takva je vrsta N. albomarginata, koja sespecijalizirala na termite. Proizvodi jako malo nektara,ali zato na rubovima vrča rastu „dlake“ kojima se termitihrane te veliki broj termita (stotine pa čak i tisuće), skupljajućite dlake, upada u zamku.Simbioza – Nepenthes lowii živi u simbiozi s verirovkama(malim sisavcima, srodnicima glodavaca kojižive na drveću) koje se hrane slatkim izlučevinama napoklopcu vrča te obavljaju nuždu u vrč. Biljka iz izmetauzima sve potrebne tvari. Ova biljka se još često nazivai „nužnik verirovki“. Slična pojava zabilježena je kodjoš nekoliko vrsta vrčonoša. Stabljika vrčonoše možeposlužiti kao utočište za mrave koji se hrane tako da izvrča uzimaju veliki plijen kojega na rubovima vrča usitnjavaju.Mali komadići upadaju natrag u vrč te se brže❷❶❸18 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

azgrađuju od velikog plijena. Ponekad se desi da i pokojimrav zaglavi u vrču pa su ovakve akcije uvijek vrloriskantne.Iako se većina kukaca utopi po ulasku u vrč, nekeživotinje dio svog života provedu upravo ovdje. Takomnoge vrste komaraca i muha svoje ličinke polažu uvrčeve. Ličinke su ovdje zaštićene te se razvijaju i hraneplijenom koji upada u vrčeve. Iako se čini da ličinke„kradu“ plijen od biljaka, pretpostavlja se da i biljka imakoristi od ličinki. Ličinke naime, usitnjavaju hranu tesmanjuju broj bakterija. Ove životinje se još nazivaju inepenthobionti. Osim ličinki člankonožaca, jedna vrstaraka je svoj dom našla upravo u vrču.Vrčonoše se uspješno uzgajaju u staklenicima.Kao i kod ostalih biljaka, neke vrste su lakše za uzgoj,dok su neke zahtjevnije. Planinske vrste zahtijevajuniske temperature tijekom noći, dok nizinske trebajutoplinu. Gotovo sve vrste dobro uspijevaju u vlažnomokolišu te su osjetljive na kvalitetu vode i preferirajumekanu vodu ili kišnicu. Iako se mogu razmnožavatii iz sjemena, najčešće se razmnožavaju vegetativno.Kao i u prirodi, preporučuje se povremeno hranjenjenekim kukcima. Rod Nepenthes je globalno ugrožente se njegovi predstavnici nalaze na CITES-ovoj listi nadodacima I i II. To znači da se za svaku biljku mora znatipodrijetlo i posjedovati potvrda o istom.❹❶ Tropska kišna šuma udomljujevelik broj vrčonoša❷ Nepenthes villosa –raste na preko 3000 mnv❸ Nepenthes stenophylla –uskolisna vrčonoša❹ Nepenthes tentaculata –vrlo raširena vrsta na Borneu i Sulawe❺ Nepenthes ampullaria –nizinska vrsta vrčonoše❺BROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 19

indija UDVADESET DANATaj MahalTaj Mahal je jedno od sedamčuda modernoga svijetaPiše ■ FotoDario KauzlarićAgra – glavni portalna puta za Taj MahalTaj Mahal (dragulj veličanstveni) simbolje dvomilijunske Agre, neprocjenjivo djeloarhitekture i izniman doprinos islamske kulturesvjetskoj baštini. Jedno od sedam čudamodernog svijeta građeno je u razdoblju od 1631. do1653., a dao ga je izgraditi Shah Jahan vođen ljubavljuprema voljenoj ženi Mumtaz Mahal koja je preminulaprilikom poroda njihova 14. djeteta. U unutrašnjosti,u središnjem dijelu ograđenom osmerokutnom,u kamenu izrezbarenom ogradom, nalaze se replikesarkofaga Shaha Jahana i Mumtaz Mahal. Osim kaligrafije,unutrašnjost Taj Mahala resi i 28 vrsta dragogi poludragog kamenja. U sumrak ili predvečerje sunčevezrake upadaju pod niskim kutem uspijevajućiispuniti unutrašnjost Taj Mahala svjetlom i tek tadadrago i poludrago kamenje zabljesne u punom sjaju, atada je i ulaz skuplji! Smješten na okuci rijeke, okružendžamijom i zgradama sazidanim od opeke i vodoskocimaispunjenim prilaznim dijelom, savršene akustikeu unutrašnjosti, Taj Mahal predstavlja djelo vrhunskogsklada arhitekture i prirode.Povijesna je priča da je Shah Jahan dao oslijepiti iodrezati ruku arhitektu kako ne bi bio u mogućnostiisprojektirati išta ljepše no što je Taj Mahal, te isto takoda je i za sebe namjeravao izgraditi Taj Mahal, ali u crnommramoru, no slabljenje moći i svrgnuće s tronakoje mu je priuštio sin, spriječili su gradnju.20 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

Pushkar, odnosno Guru Pushkar jedno je odnajsvetijih mjesta i cilj hodočašća za sve hinduiste. UIndiji ima mnogo takvih mjesta, no samo Pushkar nosiu sebi naziv Guru, što znači učitelj, onaj koji je ostvariospoznao istinsku prirodu stvarnosti. Osim toga, Pushkarje poznat i po velikom sajmu deva, te po pushkarskojruži od koje se rade parfemi i mirisni štapići.Neizostavni dio Pushkara su tri jezera. U najvećem odnjih odvija se kupanje hodočasnika koje je sastavnidio obreda, a kupanjem u jezeru sapire se loša karma.Obredi se održavaju na mnogobrojnim ghatovima,dijelovima obale koji su pretvoreni u stubišta koja sespuštaju u vodu, kako bi se olakšao ulazak u vodu.Jedna od posebnosti Guru Pushkara, grada mnoštvahramova, je gradski zakonik kojim je dopuštenaisključivo vegetarijanska prehrana.Na nekoliko minuta od centra gradića nalazi sebrdo na čijem se vrhu nalazi hram posvećenoj Savitri,što je skraćeno ime za božicu Saraswati. Savitri je božicadoma, stanovanja i smještaja.Inače, u usporedbi sa svim mjestima koje smo posjetili,Pushkar je ostavio dojam najčišćeg i najorganiziranijegmjesta, savršenog za duži boravak.Kastinski sustav još uvijek je sastavni dio indijskogdruštva, iako ga globalizacija i moderan načinživota, posebice u gradovima, narušavaju. Dva najpoznatijaograničenja toga sustava su zabrana sklapanjabrakova između pripadnika različitih kasta, te uvjetovanostzanimanja, odosno načina na koji će pojedinaczarađivati za život kroz pripadnost kaste. Četiri su kaste:brahmini (učitelji, svećenici), kšatriye (vladari, ratnici,administracija), vaišye (poljoprivrednici i trgovci) i šudre(zanatlije i ostale uslužne djelatnosti). Šudre čestonazivaju i nedodirljivima jer, između ostalog, obavljajukomunalne poslove i spaljuju mrtve. Zbog toga ih smatrajuispunjenima negativnom energijom što predstavljapovod za njihovo izbjegavanje i ignoriranje.Brahmini, kao znak pripadnosti kasti, na zatiljku nosepramen kose koji je duži od ostale kose. Na naš upit domaćinukako se u svakodnevnom ophođenju prepoznajupripadnici kasta, odgovorio nam je: po govoru.Ipak, u posljednje se vrijeme sve češće brakovi sklapajui između pripadnika različitih kasta, a prisutan je iporast broja razvrgnutih brakova.BabajiINDIJABroj stanovnika 1,188.690Površina 3,287.240 km 2Podjela28 država i 7 teritorijaGlavni grad New Delhi (15,5 mil.st)Službeni jezikhindi, engleskiVjerske zajednice Hindusi 80,5%,Muslimani 13,4%,Kršćani 2,3%Siki 1,9%..Valuta 1 indijska rupija (INR) = 100 paisa,1 kuna = 8,34 INRKad već spominjemo brak i vjenčanja, nekolikoputa smo imali priliku naići na svadbenu povorku.Povorku obično predvode mladići koji nose svjetljikenalik feralima. Slijede ih rasplesani momci, a iza njihide živa glazba ili kamionet s razglasom. U sredini povorke,iza kamioneta, nalazi se mladoženja koji jaše konja,najčešće bijelca. Mladoženja je odjeven u svečanicrveni kaput bogato izvezen, a na glavi nosi turban.Obzirom na podneblje, odjeća u Indiji je laganai prozračna uz neizostavne natikače na nogama tijekomcijele godine. Nemali broj ljudi hoda bos. Sva jeodjeća je od prirodnih materijala. Muškarci, u pravilu,uvijek nose duge hlače. Marama ili šal oko vrata, kojamože biti i običan ručnik, također je čest dio muškogaccesoira.Pushkar, gatovi uzglavno jezeroNastavljamoputovanje po Indiji,zemlji raznolikostii kontrasta, Indijicurrya, rikši, krava,nesnosnih vrućinai monsuna, zemljiobreda, slavlja iposebnog načinapoimanja života.To je Indija mistikai misticizma,gurua, onih koji suspoznali IstinskuStvarnost, Indijajoge, reinkarnacije.Zemlja na granicibajke i znanstvenefantastike.Cijene hrane su povoljne, već za desetak kuna možete dobitijednostavan, ali pristojan objed (umak od leće s nekolikochapatija) koji će vas zasititiBROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 21

Na ulicama Pushkarasto kruha kakvog mi poznajemo, jedu svježe ispečenebeskvasne, nazovimo ih lepinje, koje se zovu naan ichapati. Naanovi i chapatiji mogu se dodatno oplemenitimaslacem i(li) crvenim lukom. Čest sastojak jelaje i paneer, svježi sir od kravljeg ili kozjeg mlijeka. Odpovrća, u Indiji smo naišli na sve povrće koje se konzumirai u Hrvatskoj. Slanutak je također čest sastojakjela, a najviše nam se svidjela pržena bamija.Od pića i napitaka, u Indiji možete uživati u svježecijeđenim sokovima koje možete, doslovno, jesti sa žličicom.Posebno nas je oduševio svježe cijeđeni sok odnara. Jedan od čestih napitaka je i lassie, sok od voćapomiješan s jogurtom i začinjen prikladnim začinima.Jedan od boljih lassieja je onaj s mangom.Vezano uz vodu, preporuka je konzumirati isključivoonu iz plastičnih boca. Cijene hrane su povoljneza naše prilike. Već za desetak kuna možete dobiti jednostavan,ali pristojan objed (umak od leće s nekolikochapatija zasitit će vas)Za kraj priče o hrani evo i recept za omiljenu indijskuslasticu. Zove se: halva od mrkve. Za slasticu jepotrebno slijedeće: ½ kilograma mrkve, ½ litre svježegmlijeka, maslac ili ghee (pročišćeni maslac), žlica šećera(preporuka je grožđani ili voćni), pola šake grožđica,kardamom. Mrkvu naribati na što sitniji ribež i popržitiCiglane između Jaipura i AgreŽene neizostavno nose – sari. Taj komad platnadužine 5 metara i širine oko jednog metra, s čestoraskošno izvezenim krajem koji se na kraju prebacipreko ramena, čini osnovu ženskog odijevanja. Indijkega odijevaju ne služeći se pritom kopčama ili sigurnosnimiglama. Što se tiče uzoraka i nijansa, gotovo sasigurnošću mogu ustvrditi da tijekom našeg boravkanismo imali priliku vidjeti dva sarija s istim uzorkom!Raskoš tog komada odjeće je nevjerojatna: jarki, jednobojni,gotovo fluorescentni – narančasti, zeleni iružičasti sariji skladno se nadopunjuju i s krajolikom.Nemoguće je ne zaključiti da, unatoč činjenici da višepokrivaju no što otkrivaju, sariji nimalo ne umanjujuženstvenost njihovih vlasnica. Dapače!Mladi k’o mladi - majica, traperice, tenisice ili balerinke...O ukusima se ne raspravlja, no teško je ne spomenutida nismo uživali u hrani! Iako u osnovi priličnoljuta za naše nepce, većina restorana ima i blaže začinjenuvarijantu. Od začina se, gotovo neizostavno,koristi 7 osnovnih: kurkuma, korijander, kumin (nekim!), kardamom, komorač, crni papar i piskavica. Odriže se većinom konzumira basmati riža. Indijci, umje-Raskoš na tanjuru (basmati riža, umak os crvene leće,umak od slanutka, bahmija, karfiol, patlidžan)na maslacu, ili još bolje gheeju, 5 minuta. Nakon togadodati mlijeko, zasladiti i izdašno začiniti mljevenimkardamomom. Na laganoj vatri kuhati dok mlijeko neispari. Servirati toplo ili rashlađeno.A, priču o Indiji završimo kao što smo je i počeli –spomenom još jednog velikog duhovnog učitelja MahaAvatara Babajija (Babadžija). Pojavljivao se svuda, nokao ishodište djelovanja i stjecište znanja odabrao jeVishwa Mahadam, ashram u podnožju Himalaja u mjestuHaidakhan. U blizini ashrama je i sveta planina Kailash,za koju se vjeruje da je mjesto obitavanja bogova.Veličinom iscrpno i sadržajem često zbunjujuće znanjevedskih spisa sveo je na tri riječi koje je svojim štovateljima,ali i svim ostalim iskrenim tragaocima za istinom,ostavio kao vodič ispravnog življenja: istina, jednostavnost,ljubav. Za zaštitu, ali i za duhovni napredak i životispunjen ljubavlju i skladom, Babaji je svima preporučioponavljanje slijedeće mantre: Om Namah Shivaya. Zvučipoznato? Bože, budi volja Tvoja...Eto, to je Indija kakvom smo je mi doživjeli. Trebalili reći da nas je potaknula da taj doživljaj utvrdimo iproširimo?22 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

mala enciklopedija šumarstvaLISTOPADNO GRMLJEKurike (Euonymus)Rod kurike (Euonymus) obuhvaća približno120 vrsta listopadnog i vazdazelenog grmlja,uglavnom iz tropske i suptropske porodiceCelastraceae (kurike). Imaju širok areal u Aziji,Australiji, Europi i Americi. Listovi su nasuprotni, katkadanaizmjenični, jednostavni. Cvjetovi su dvospolni,četveročlani ili peteročlani, oblikuju paštitaste cvatovekoji se nalaze na dugačkoj i tankoj dršci. Plod je četverobridnido peterobridni tobolac sa 4-5 pretinaca i sjednom do dvije sjemenke u svakom pretincu. Na našempodručju zanimaju nas samo četiri vrste, od kojihsu tri samonikle (autohtone).Obična kurika (Euonymus europaeus) je listopadnigrm ili 3 do 6 m visoko stabalce, rijetke i prozračnekrošnje. Rasprostranjena je na području Europe,Krima, Kavkaza i Male Azije. Kora starijih biljaka je smeđesiveboje i ljuskasto ispucana. Korijenski sustav jepovršinski do srednje razvijen. Izbojci su u mlađoj dobizeleni, nerijetko četverobridni do okrugli, s uzdužnimplutastim rebrima žutosmeđe boje, koja se mogu razvitiu krilaste izrasline. Izbojci su gusto pokriveni izrazitositnim, bijelim lenticelama, a narijetko posuti smeđimbradavicama. Pupovi su sitni, ušiljeno jajasti, unakrsnoili koso nasuprotni, zelene boje, priklonjeni uz izbojak;vršni je pup neznatno veći od postranih. Ljuskice pupovasu kratko ušiljene, gole, zelene, crvenkastosmeđegsuhoga ruba. Listovi su nasuprotni do koso nasuprotni,jednostavni, jajasto eliptični do duguljasto jajasti, ušiljenogavrha, na dnu klinasti ili zaobljeni, plitko napiljenogaruba. Dugi su 5-8 cm, široki 2-4 cm, s peteljkomdugom 5-8 mm. Na licu su tamnozeleni, a na naličju svijetlozeleni,goli; u jesen poprimaju crvenu boju. Cvjetovisu dvospolni, žućkastozeleni, četveročlani, pojavljujuse u pazušcima listova oblikujući paštitaste cvatove (po3-9 cvjetova). Listanje i cvatnja je od ožujka do svibnja.Plod je četverodjelni tobolac lijepe ružičaste boje, širokpribližno 1-1,3 cm, sa po jednom ili dvije bjeličaste sjemenkeu svakom dijelu. One su duge 6-7 mm, obavijenenarančastim ovojem (arilusom). Plodovi dozrijevajuu rujnu i listopadu, a tijekom zime ostaju na izbojkusuhi i otvoreni.U zoni hrastovih šuma – Obična kurika razmnožavase sjemenom i na vegetativan način. Ima izrazitodobru izdanačku snagu iz panja i žila. To je jednodomna,entomofilna (oprašivanje pomoću kukaca), mezofilna(umjerena vlažnost zraka i tla), brzorastuća i otrovnavrsta, koja doživi starost do 80 godina. Rasprostirese do približno 1000 m nadmorske visine. Ponajvišeraste u zoni hrastovih šuma, a nalazimo je u šikarama,živicama, uz rijeke i potoke. Javlja se na bogatim tlimakoja su svježa, rastresito humozna i pjeskovito ilovastate neutralna, a najviše dolazi na vapnencu.U Hrvatskoj ova biljka raste u sloju grmlja u šumihrasta lužnjaka i običnoga graba s bukvom (Carpinobetuli-Quercetum roboris fagetosum), u nizinskim pre-Japanska kurika (Euonymus japonicus)djelima naše države, u sklopu tipične šume lužnjaka iobičnoga graba. Sloj grmlja nije posebice razvijen, atvore ga još lijeska, svib, likovac, klen, glogovi i dr. Javljase i u šumi lužnjaka i običnoga graba sa cerom (Carpinobetuli-Quercetum roboris quercetosum cerris) te ilirskojšumi hrasta kitnjaka i običnoga graba (Epimedio-Carpinetumbetuli).Popularna ukrasna biljka – Opisano je više sistematskihjedinica (taksona) obične kurike, a oni serazlikuju po obliku i veličini listova i peteljke te drugimmorfološkim karakteristikama (varijeteti europaeus, intermedius,bulgarica). Zbog svojih ružičastih ili ljubičastihplodova tijekom jeseni i atraktivnih boja, popularnaje ukrasna biljka u vrtovima i parkovima, a u hortikulturije uzgojeno mnoštvo njenih kultivara.Širokolisna kurika (Euonymus latifolius) je do4 m visoki, uspravni grm, katkada i manje stabalce doPiše: Ivica TomićFoto: ArhivaOd približno120 vrstalistopadnog ivazdazelenoggrmlja izovoga roda, unašim šumamarastu obična,širokolisna ibradavičastakurika, kojesu ujedno ipopularneukrasne biljke.BROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 23

Širokolisna kurika (Euonymus latifolius)Bradavičasta kurika (Euonymus verrucosus)6 m visine, do približno 20 cm debljine, razgranate iprozračne krošnje. Rasprostire se na visokoplaninskimpodručjima južne Europe (Pirineji), Krima, Kavkaza,Male Azije, sjevernog Irana i sjeverne Afrike. Kora je upočetku crvenkastosmeđa i glatka, kasnije crnosmeđeboje i fino izbrazdana. Korijenski sustav je znakovit povrlo plitkom, površinskom korijenju. Izbojci su šiboliki,neznatno spljošteni, okrugli, glatki, maslinastozeleneboje, pokriveni izrazito sitnim, svjetlijim lenticelama.Na osunčanoj strani boja izbojaka je crvenkastosmeđa.Kratki su izbojci smežurani i grbavi, tamno crvenkastosmeđi.Pupovi su zelenkasti do crvenkastosmeđi, nasuprotniili koso nasuprotni, vretenastog oblika, pokriveniObična kurika ponajviše raste u zoni hrastovih šuma,a nalazimo je u šikarama, živicama, uz rijeke i potoke.Javlja se na bogatim tlima koja su svježa, rastresitohumozna i pjeskovito-ilovasta te neutralna, a pretežitodolazi na vapnencu.Biljni dijelovi širokolisne kurikesa 6-8 ljuskica. Vršni pup je dugačko ušiljenoga vrha,izrazito veći od postranih pupova koji su priklonjeniuz izbojak. Listovi su obrnuto jajoliki do eliptični, nasuprotni,jednostavni, na vrhu kratko ušiljeni, na rubusitno napiljeni, pri dnu široko klinoliki. Dugi su 8-12 cm,široki 4-5 cm, s 5-10 mm dugom peteljkom. S gornjestrane su zelene boje i goli, s donje svijetlozeleni, a tijekomjeseni postaju crvenkastoljubičasti. Cvjetovi su svijetlosmeđasteboje, tvore paštitaste cvatove duge oko15 cm. Cvatnja je tijekom travnja i svibnja. Plod je otvorenipeterodjelni tobolac s krilatim bridovima, s vanjskestrane tamnocrvene boje, širok oko 2 cm. Dozrijeva urujnu, a zimi ostaje suh na dugoj stapci. Sjemenka jebjeličasta do crvenkasta, duga oko 7 mm, a obavija jemesnati omotač (arilus) narančaste boje.U srednjem pojasu bukovo-jelovih šuma – Širokolisnakurika raste pretežito na svježim, humoznimtlima neutralne reakcije, često na vapnencu. Javlja se nasjenovitim, ponekad osunčanim mjestima, u listopadnimi mješovitim šumama. Dolazi uglavnom u srednjempojasu bukovo-jelovih šuma (Abieti-Fagetum), a pripadasubmediteransko-planinskom flornom elementu.Doživi starost do 60 godina. U Hrvatskoj je nalazimo ubrdskoj bukovoj šumi s mrtvom koprivom (Lamio orvale-Fagetumsylvaticae), na kontinentalnoj strani Dinarida,u Panonskome gorju te u prijelaznom područjusrednje Hrvatske (od 400 do 750 m nadmorske visine).U bogatom sloju grmlja raste s likovcima, crvenom bazgom,božikovinom, kozokrvinom i dr.Ova biljka je dekorativna zbog osobito lijepe jesenskeboje listova i zanimljivih žarkocrvenih plodova. Stoga privlačipozornost te se koristi u parkovima i vrtovima.Bradavičasta kurika (Euonymus verrucosus) jedo 2 m visok listopadni grm koji katkada naraste i do 6m. Raste u jugoistočnoj i istočnoj Europi, na Kavkazu,24 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

U našim vrtovima i parkovima, posebice primorskim,uzgaja se japanska kurika (Euonymus japonicus), a vrlorijetko Fortuneova kurika (Euonymus fortunei).Jesenska crvenkastoljubičasta boja listovaFortunijeva kurika (Euonymus fortunei) – uz stablo pomoću adventivnoga korijenjau Maloj Aziji i sjevernom Iranu. Izbojci su zelene boje,tanki, okrugli, nerijetko povinuti. Kratki su koso otklonjeniod izbojka, a starije grančice su izrazito bradavičaste.Kora je u mladih izbojaka zelenkastosmeđa, tanka,posuta tamnosmeđim plutastim bradavicama (otudanarodni naziv), kasnije postaje siva i izbrazdana. Korijenskisustav je površinski, dobro razvijen. Pupovi su sitni,jajasti, ušiljeni, unakrsno ili koso nasuprotni, sa zelenkastimljuskicama crvenkastosmeđih rubova i neznatno otklonjenihvrhova. Vršni pup je veći od postranih. Listovisu jednostavni, nasuprotni, duguljasto eliptični do duguljastojajasti, ušiljeni, pri dnu klinasti ili zaobljeni, finonapiljenoga ruba. Dugi su 3-6 cm, široki 1,5-3 cm, s 2-3mm dugom peteljkom. Na naličju su, uz žile, fino dlakavi.Listanje je tijekom ožujka i travnja. Tijekom jeseni listovipoprimaju crvenkastoljubičastu do ružičastu boju.Cvjetovi su smeđasti, dvospolni, obično po 1-3 u paštitastimcvatovima koji se nalaze u pazušcima listova.Listići vjenčića su zeleni, obilježeni s gusto raspoređenimsmeđim točkicama. Cvatnja je u travnju i svibnju.Plod je četverodjelni tobolac lijepe žućkastocrveneboje, širok gotovo 1 cm, u zrelom stanju crvenkast. Dozrijevau kolovozu i rujnu. Tijekom zime ostaje suh nadugačkoj stapci. Sjemenke su crne i sjajne, okruglaste,duge do 5 mm, do polovice obavijene crvenim ovojem(arilusom).Jaka izdanačka snaga iz panja i korijena – Bradavičastakurika je jednodomna, entomofilna, kserotermofilna(suha i topla staništa pretežito kontinentalneklime), poluskiofilna (na prijelazu zasjene i svjetla) i vrstasporoga rasta. S obzirom na stanište nije zahtjevnavrsta, jer uspijeva na različitim tlima: dubokom ili plitkom,rastresitom ili zbijenom, suhom ili svježem. Tlomože biti, također, bogato ili siromašno, slabo bazičnoili bazično, a uglavnom je na vapnenačkom supstratu.Razmnožava se sjemenom i vegetativno, a karakterističnaje po jakoj izdanačkoj snazi iz panja i korijena. Rastepretežito u području toplih listopadnih šuma, rasprostirućise i do više od 1300 m nadmorske visine, na južnimtoplim položajima. Najčešće se javlja na sušim staništimašume hrasta kitnjaka i običnoga graba, u šumi sladunai cera te u šumi medunca i bjelograbića. Pripadaistočnoeuropsko-pontskom elementu karakterističnompo otpornošću prema klimatskim ekstremima.U više šumskih zajednica Hrvatske – U nasje nalazimo u sloju grmlja u šumi jele i crnoga graba(Ostryo-Abietetum), u šumi hrasta lužnjaka i običnogagraba sa cerom (Carpino betuli-Quercetum roborisquercetosum cerris), hrasta lužnjaka i običnoga grabas lipom (Carpino betuli-Quercetum roboris tilietosumtomentosae), šumi bukve i jesenske šašike (Seslerio-Fagetumsylvaticae) te u bukovoj šumi sa crnim grabom(Ostryo-Fagetum sylvaticae).U izvjesnoj mjeri ova je biljka dekorativna zboglijepih jesenskih listova i plodova. Prije je bila, danasrjeđe, značajna industrijska sirovina za dobivanje gutaperke,izoprenskoga polimera koji je izomeran kaučuku.To je smolasta masa koje u korijenskoj kori imaoko 16 posto.U našim vrtovima i parkovima, posebice primorskim,uzgaja se japanska kurika (Euonymus japonicus).To je vazdazeleni grm ili stabalce do približno8 m visine, s područja Japana i Koreje. Ova vrsta znakovitaje po golim zelenim izbojcima i širokim, obrnutojajastim do eliptičnim, kožastim i sjajnim listovimadugim do 7 cm, tupoga vrha, klinaste osnove i narovašenogaruba. U vrtovima se vrlo rijetko uzgaja istočnoazijskavrsta Fortuneova kurika (Euonymus fortunei;sin. E. radicans), polegli grm ili penjačica. Listovi su jajastoeliptični, ušiljenog ili tupoga vrha, široko klinasteosnove, fino napiljenoga ruba, dugi su 3-6 cm, široki1-3 cm. Zanimljivo je da se biljka penje uz podlogu pomoćuadventivnog korijenja koje se naknadno razvijaiz stabljike, pored glavnoga korijena.BROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 25

i jesen. Prvo ga treba očistiti, poslije toga narezati u sitneštapiće, nanizati na konac i sušiti na toplom i prozračnommjestu u sjeni. Osušenog treba smrviti i pohraniti u odgovarajućeposude. Sakupljaju se i mladi listovi u proljeće tese koriste u prehrani.Prvi put ime bedrenike spominje se u7. stoljeću u spisima talijanskogliječnika Benedictusa Krisp. Za vrijemevelikih epidemija kuge i kolere u Europi,bedrenika je bila spasonosni lijek.ljekovito bilje BEDRENIKAZačin i lijekPiše: Vesna PlešeFoto: ArhivaBedrenika(Pimpinellasaxifraga L.) jeljekovita biljkakoja pripadaobitelji štitarki.Poznata je poimenima malabedrenika,bedrinac, jarčevkorijen, silj.Koristi se i kaozačin.Ime ove ljekovite biljke prvi put se pojavljuje u 7. stoljećuu spisima talijanskog liječnika Benedictusa Krisp.Za vrijeme velikih epidemija kuge i kolere u Europi,bedrenika je bila spasonosni lijek. O uspješnim liječenjimaovom biljkom pisao je i Tabernaemontanus 1588. usvojoj knjizi „New Kreuterbuch“.Opis biljke: trajna je zeljasta biljka, naraste do tridesetakcm visine. Ima punu i okruglu stabljiku. Listovi su jojnasuprotno perasti sa (3 do 5 lisaka), najčešće prizemni,dok ih na stabljici gotovo i nema. Cvjetovi su sitni, bijeli iliružičasti, združeni u štitasti cvat.Stanište: raste po livadama, pašnjacima, neobrađenimpoljima, kamenjarima, uz obale rijeka i uz putove.Vrijeme cvatnje: od mjeseca srpnja do listopada.Miris i okus: ugodno miriše, aromatičnog je okusa,dok korijen ima neugodan miris i papreni okus.Branje i prerada: Biljka se sakuplja cijela i to u mjesecusrpnju. Suši se usitnjena. Korijen se iskopava u proljećeLjekovit sadržaj: sadrži eterična ulja, tanine, saponinei gorke tvari (pimpinelin).Ljekovito djelovanje:– kao diuretik za pojačano izlučivanje mokraće,– za detoksikaciju cijelog organizma, potiče izlučivanjeotrovnih tvari iz organizma,– pojačava količine mlijeka kod dojilja,– za smirivanje živčanog sustava,– kod gihta, reumatizma zglobova,– zaraznih bolesti (šarlaha, ospica, rubeole)– liječenje bolesti pluća i dišnih putova (kašalj, hripavac,astma, bronhitis, faringitis..),– čisti i jača krv,– bolesti bubrega i mjehura (infekcije, kamenac, pijesak..)Čaj: Jedna jušnažlica usitnjenogDijelovi biljkekorijena prelije sesa 2 dl vruće vode,poklopi se i pustiodstajati poklopljenodva sata. Poslijetoga se procijedi ipije dnevno dvijedo tri šalice čaja.Prašak: Uzimase dnevno dva dotri puta na vrh nožas mlijekom ili vinom,najviše kodoboljenja probavnihorgana, oboljenjajetre, žuči, kašlja…Kod vanjskeuporabe praškomposipamo rane,koris timo ga i kodproširenih vena tekod slabog zacjeljivanja rana. Pomiješan s medom prašakliječi promuklost.Tinktura: 20 g usitnjenog korijena moči se u 1 dl 60%alkohola. Korijen se moči desetak dana i poslije toga seprocijedi. Isto tako, jednu jušnu žlicu tinkture stavljamo u1 dl vruće zašećerene vode (med), pijemo svakih sat vremenapo jednu žlicu. Tinktura se koristi u liječenju respiratornihorgana i dišnih putova, kod žgaravice i čišćenjaotrovnih tvari iz organizma.Koristi se i za jelo i to mladi listovi koji se sakupljaju uproljeće. Upotrebljavaju se kod miješanih salata, variva,juha i sl. Dobar su začin raznim jelima (umacima, suhommesu, marinadama)…Kontraindikacije: nisu poznate.26 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

zanimljiva prirodaNAJSTARIJA STABLA NA ZEMLJITAHEEBO STABLOTaheebo, čudotvornostaro stabloPiše: Vesna PlešeFoto: ArhivaTaheebo može doseći visinu i do tridesetak metarai doživjeti starost od 700 godina. Raste upodručjima gdje ima mnogo ozona. Karakteriziraga vrlo jako i duboko korijenje, tako damože odoljeti i jakom vjetru i nevremenu.Vanjska kora stabla je sive boje, dok je unutarnjakora, od koje se priprema čaj, od ružičasto crvene docrveno smeđe boje (ovisno o starosti stabla, klimi, tluna kojem raste i sl.). Ono po čemu je ovo drvo posebnoprekrasni su cvjetovi. Na stablu su oni raznih boja,ovisno o vrsti o kojoj se radi, (mogu biti plavi, žuti, ljubičastii crveni..)Imaju oblik zvona ili lijevka, kratkog su cvata. Stablasu i biljke mesožderke pa jedu npr. insekte. Najljekovitijepodvrste su Lapacho colorado (s grimizno crvenimcvjetovima) i Lapacho morado (s ljubičastim cvjetovima)koji rastu u hladnijim klimatskim uvjetima u Andamai planinskim područjima Paragvaja.Ljekovitost stabla poznavali su narodi LatinskeAmerike tisućama godina prije nego li su otkriveniprvi antibiotici. Njima se liječio cijeli niz bolesti od virusnih,bakterijskih, raznih alergija i sl. I danas narodiu Središnjoj i Južnoj Americi koriste oguljenu koru taheebostabla za liječenje karcinoma, lupusa, zaraznihbolesti, rana, posjekotina i sl. Karipski narodni iscjeliteljikoriste list ovog stabla, uz koru, za liječenje bolova uTaheebo stabloCvijet s Taheebo stablaLjekovitost stabla poznavali sunarodi Latinske Amerike tisućamagodina prije nego li su otkriveni prviantibiotici.leđima, zubobolje, spolno prenosivih bolesti, ali i kaoafrodizijak.Danas se od kore stabla dobiva vrlo ljekovit čaj.Unutarnji sloj kore treba biti oguljen sa odraslog i razvijenogstabla. Sadrži cijeli niz ljekovitih komponentipoput vitamina A, C, B kompleksa te minerala kalcija,magnezija, selena, cinka i sl.Europljani su ovo drvo otkrili tek 1977. godine itada je i počelo njegovo korištenje u ljekovite svrhe.Liječnici Teodoro Meyer i Prats Ruiz upotrebljavali suga za liječenje raznih vrsta karcinoma.U ljekarnama u Hrvatskoj mogu se kupiti pripravciovog ljekovitog stabla (u obliku Taheebo čajaili kapsula). Taheebo pripravcima se, uz već spomenute,liječi niz bolesti poput anemija, čira na želucu idvanaestercu, infekcija, alergija, raznih kožnih bolestii sl. Zbog toga što posjeduje supstancu nazvanu Quelchua,jaki je antibiotik koji uništava i viruse..Može se uzimati istovremeno s drugim ljekovima iliu vrijeme neke druge terapije. Mogu ih uzimati i djecai odrasli, bez straha od nuspojava.U „kišnim šumama“Latinske Amerike,tamo gdje jevegetacija vrlobujna, raste stablokoje mnogi nazivaju„Drvom života“.U prošlosti su ganazivali i „Crvenimzlatom Inka“. Uznanstveno-stručnimkrugovima poznato jepo latinskom imenuTabebuia Avellanedae,dok su ga Indijancijednostavno nazivaliTaheebo, ŠpanjolciLapacho.BROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 27

2afrikaDRŽAVA MALIU SRCU PUSTINJEPiše ■ FotoGoran VincencFestival mirausred ničegaTimbuktu je maliprovincijski gradićkoji broji 25.000duša, a leži sakrivenmeđu pustinjskimdinama 20 kilometarasjeverno od rijekeNiger na mjestu gdjeona zakreće premaistoku. O gradusu se stoljećimaprepričavale brojnepriče i legende, što ine čudi s obzirom nalokaciju, tako da jeime grada u mnogimjezicima postalosinonim za mistično,skrovito ili udaljenomjesto.Utrka devaČim dođete u grad padne vam napamet pitanjekako to da su se ljudi uopće potrudili graditinaselje na ovakvome mjestu, jer nama Europljanimase život ovdje čini nemogućim. S obziromda je svuda oko vas pustinja, pijeska ima doslovnosvagdje i već pri najmanjem vjetru ulazi vam u oči,uši, usta. U gradu je nemoguće pojesti pošten obrok ada u njemu nema pijeska koji vam pucka pod zubima, asvi nam pričaju kako se ljetne temperature penju i preko50 stupnjeva. No grad je zapravo nastao na odličnojlokaciji, karavanskome putu koji je spajao Sredozemnomore i Gvinejski zaljev, dovoljno udaljen od rijeke Nigerkako bi imao opskrbu vodom, a da stanovništvo pritome, bude zaštićeno od poplava i što je još gore, odkomaraca malaričara. Nekada bogati povijesni grad, danasje na žalost, tek provincijski centar, a od turističkogsadržaja slučajni turist može uživati u Velikoj Džamijikoja izgleda slično kao i sve džamije u tom dijelu Afrike,te u staroj knjižnici koja se nalazi odmah pored džamijei sadrži neke vrlo vrijedne i stare prijepise Kurana. Objelokacije su zaštićene poveljom UNESCO-a.Plamen mira – No svake godine početkom siječnja,grad oživi zbog jednog događaja iz nedavneDžamija u Timbuktuuprošlosti. Naime, nakon što je vlada 1974. godinepromijenila ustav i dala veću slobodu u eksploatacijirijeke Niger, što je dovelo do pada razine voda u rijeci,te je stari kanal koji je dovodio vodu iz rijeke u gradpresušio, lokalno stanovništvo koje uglavnom pripadanomadskom plemenu Tuareg, diglo je bunu koja jetrajala sve do devedesetih godina. U brojnim sukobimasa pustinjskom gerilom poginulo je mnogo ljudino tek 1996. godine Tuarezi su našli zajednički jezik savladom te su potpisali primirje. Kako bi obilježili krajrata, ceremonijalno je spaljeno 3000 komada oružjate su na tom mjestu sagradili spomenik „Plamen mira“.U čast pomirenja svake godine se organizira festivalpod nazivom „Festival au Desert“ (franc. Pustinjskifestival op.a.) koji je danas prerastao u jedan od najvećihi najznačajnijih festivala na afričkome kontinentu, ikoji svake godine okupi veliki broj ljudi u mjestu 50-akkilometara udaljenom od Timbuktua, na pješčanim dinama,u srcu same Sahare. Ove godine, na žalost zbogterorističkih prijetnji, festival je organiziran na svegapar kilometara od Timbuktua, no to definitivno nijeumanjilo osjećaj i atmosferu na samom festivalu.Događaj je zamišljen kao trodnevna manifestacijau kojoj će Tuarezi gostima iz cijeloga svijeta pokazatidio svoje kulture gdje će svirati glazbu, izvoditi tradicionalneplesove, čitati pjesme, utrkivati se na devama,no događaj je prerastao u festival tradicionalnemalijske glazbe koja je osnova za mnoge modernepravce u glazbi poput bluesa te do raznih bendova izcijeloga svijeta koji izvode World music, vrstu glazbeu kojoj su spojeni tradicionalni izričaji s moderniminstrumentima.Unatoč brojnim terorističkim prijetnjama (dva danaprije festivala eksplodirala je bomba pred francuskimveleposlanstvom), te usprkos činjenici da se do Timbuktuatreba poprilično namučiti kako bi se stiglo, nafestivalu se uspjelo skupiti nevjerojatnih 7000 ljudi izcijeloga svijeta.Što se nudi na festivalu? Noću, na glavnoj pozornicinastupaju brojni izvođači, uglavnom iz zemaljazapadne Afrike, no ima i Europljana te Amerikanaca.Zajedničko im je da izvode glazbu koja za svoju osnovuima tradicionalnu malijsku glazbu, a prednjače Tuarezi,pleme pustinjskih nomada.Preko dana aktivnosti su brojne, a uključuju tradicionalneratničke plesove i posjet u jedan od brojnihtuareških šatora gdje se mogu probati devin sir i vrlojak tuareški čaj te slušati priče o dugim karavanama u28 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

Ulica u TimbuktuuTuareg sa pustinjskom lađompustinji. Zatim tu je jahanje na devama kroz pustinju,a ako ste zainteresirani i imate višak novaca možete sipriuštiti i tradicionalno tuareško vjenčanje, kao što jeto napravio jedan australski par. Zadnji dan, bila je organiziranautrka deva, a toj predstavi nazočio je i predsjednikMalija, Amadou Tourre.Uobičajeno je spavati u tuareškim šatorima postavljenimza tu priliku, no to košta dosta novca,ali srećom tu su i mali kampovi gdje spavate ispodimproviziranog šatora od devine kože koji su kud iBina po noćiTuareški šatori na pustinjskome suncukamo jeftiniji. Na festivalu je organizirano nekolikorestorana, a jede se uglavnom tradicionalni couscousi toukassu, jelo koje je karakteristično samo za Timbuktu,a radi se o pecivu sličnom kajzericama umočenimau mesni umak.Nakon tri dana odlične zabave vraćamo se u Mopti,za što nam je trebalo deset sati vožnje sa terencima povrlo lošoj cesti. Ostao nam je još posjet zemlji Dogonajednog od najmističnijih afričkih plemena, no o tomeidući put.TUAREZITuarezi ili kako sebevole nazivati KelTamasheq što značislobodni ljudi, žive upustinjskim dijelovimaMalija, Alžira, Nigera teLibije. Druga plemenaih nazivaju Plavi ljudi,zbog indiga kojimboje turbane a kojiim ostaje na kožiglave od nošenja togodjevnog predmeta...Jedini su muslimanikoji su organizirani umatrijarhatu, i kod njihmuškarci pokrivaju licevelom dok žene hodajubez vela. Ipak ženesu te koje ostaju kodkuće i paze na djecu iimovinu, dok muškarcislobodno lutajupustinjom organiziraniu karavane. Sve donedavno su držalirobove, jer je trgovinarobljem bila jedan odtemelja gospodarstva,dok danas uglavnomtrguju sa soli temijenjaju nomadskiživot za poljoprivredu iturizam na rijeci Niger.Vrsni su astronomi isvoj put kroz pustinjskabespuća uglavnomprođu zahvaljujućipoznavanju zvjezdanogneba. Iako za našepojmove neobrazovani,Tuarezi pokazujufascinantno praktičnoznanje i nevjerojatnuorganiziranost društvabez koje bi život uovako surovim uvjetimabio gotovo nemoguć.BROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 29

drveće naših šumaKESTENISTINE, LEGENDE, VJEROVANJATko jede kestenjemože uskoro,prema tumačenjusnova, očekivatiljubavnu avanturu!Piše: Vesna PlešeFoto: ArhivaPitomi kesten(Castanea sativa)podrijetlom jenajstarija biljnahrana koju je uEuropi čovjekkoristio čak prijekrumpira, o čemusvjedoče i brojniarheološki nalazi.Raste pojužnoj Europi iSredozemlju. Unašim krajevimau Dalmaciji, Istri,Slavoniji, najvećastaništa pitomogkestena nalaze seu okolici Petrinje.Plod kestenaKesten može doživjeti visoku starost čak od 500 do1500 godina. Na obroncima vulkana Etne rastestablo za koje se pretpostavlja da je starosti od2000 do 4000 godina!U srodstvu je s bukvom i hrastom, može narasti u visinui do 25 metara. Ubrajaju ga i u šumsko voće, jedno stablomože dati i 200 kg plodova kestena. Mjestimično raste i kaošuma, javlja se zajedno s hrastom kitnjakom i grabom (naMedvednici). Ima ga mnogo na obroncima Učke i u okoliciLovrana (maruni).Kora kestena je glatka i sivo smeđa, listovi su mu duguljasti,krupno nazubljeni, na licu „goli“, na naličju prekrivenidlakama. Smeđi orašasti plodovi na površini su sjajni,polukuglasti ili zaobljeni, dozrijevaju početkom listopada.Već su se u prošlosti koristili njegovim ljekovitim svojstvima.Smatralo se da se njime mogu izliječiti reumatskaoboljenja, j ukoliko se u lijevom džepu nosilo nekoliko keste-Neki europski gradovi, poput Kijeva, aleje divljeg kestenaiskoristili su za zeleni pojas i prirodnu barijeru koja dijeli„stambeni“ od industrijske zone grada.Pitomi kesten Pitomi kestenna. Osobe koje su se zimi hranile kestenom, na proljeće supo mišljenju nekih bile vidovite.Osobe rođene u znaku kestena (od 15. do 24. svibnja)te od 12. do 21. rujna, prema Keltskom horoskopu nastojerazgovarati s vanjskim svijetom pridržavajući se određenihpravila. Prigodom toga nastoje biti snažni, na sugovornikaostaviti odličan dojam, razvijajući tako vlastito ja, a to je rezultatnjihova karaktera koji je istinit i discipliniran.U svojoj „vlastitoj koži“ rođeni u znaku kestena su zadovoljni,ne bune se protiv ničega. Veliki su moralisti, a kodostalih ljudi traže „finoću“ po kojoj su i sami poznati. Nevole nikakve vrste pritisaka, rođeni su diplomate, u društvusu osjetljivi, nesigurni u sebe, ponekad uobraženi. Osjećajuse neshvaćenima i teško pronalaze životnog partnera.Onaj tko vjeruje u proricanje snova, u sanjaricama ćepronaći i slijedeće: sanjati kesten – znači biti pod božjomzaštitom, brati ga u snu – predstoji ružno razdoblje u životu,vidjeti kesten – nitko ti ništa ne može, jesti kestenje – ljubavnaje avantura na pomolu…Kesten spada u visoko vrijedne namirnice od čega53 posto čini voda, 2,9 grama su bjelančevine, 44 grama suugljikohidrati. Gotovo 44 posto škroba nalazi se u sirovimsjemenkama, iz njih se proizvodi i brašno pomiješano sbrašnom žitarica. Takva vrsta brašna posebice se koristi uFrancuskoj, Italiji i Španjolskoj.Plodovi kestena, kad se skuhaju ili ispeku, vrlo su ukusniza jelo ili se pripremaju kao dodatak pireu, juhama teraznim slasticama.Za razliku od pitomog, divlji kesten je u Europudonijet iz Indije i unutrašnjosti Azije. Poznatiji je kao ukrasnodrvo koje ukrašava parkove i drvorede gradova diljemsvijeta. Zahvalno je za sadnju, podnosi dobro i ekstremneuvjete, brzo raste te može narasti i do 30 metara visine,Može doživjeti i do 200 godina. Posebno su lijepi cvjetovibijele ili ružičaste boje. Neki europski gradovi, poput Kijeva,aleje divljeg kestena iskoristili su za zeleni pojas i prirodnubarijeru koja dijeli „stambeni“ od industrijske zone grada.Od divljeg kestena rade se brojni pripravci kojima seliječi niz bolesti od hemoroida, reumatizma, neuralgija,gihta, proširenih vena…Popularno je i drvo kojima se može ukrasiti i vlastitaokućnica i time okoliš doma.30 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

lovstvo LOVAČKETROFEJE I UKRASIKult trofeja je dostigao vrhunacu vrijeme baroka kada je lovbio samo sport bogatihi privilegiranih!Trofeje su se pojavile u dalekoj prošlosti čovjeka.Naš primitivni predak je vjerovao dadijelovi protivnikovog tijela - lubanja, kosa idrugo – mogu pomoći pobjedniku, jer imajumagičnu moć. Slično je bilo i s dijelovima tijela ubijenihživotinja, jer je mnogima od njih i čovjek bio lovina,a lov s primitivnim oružjem bio je opasan. Primitivničovjek je vjerovao da je živi i neživi svijet spojenjednom mističnom vezom i da sve djeluje mističnojedno na drugo. Otuda kult pojedinih dijelova životinjskogi ljudskog tijela i neki postupci i radnje.U to vrijeme ljudi su se ukrašavali (kao neki primitivninarodi i danas) zubima i drugim dijelovima tijelaubijenih životinja, čime su izražavali svoju snagu.Ujedno su vjerovali da je snaga tih životinja prešlana njih. Uspješan lovac, što je dokazivao i dijelovimaulovljenih životinja, bio je cijenjeni član plemena i poželjniseksualni partner i otac.Među najstarijima je kult lubanje. Glava i rogovisu imali zaštitinu ulogu i poslije smrti životinje.Zato se čovjek kitio tim dijelovima tijela ulovljene životinjei postavljao ih na ograde i prilaze. Nekada susamo poglavice i vračevi mogli nositi neke dijelovetijela životinja. Vračare i dan danas u svom čaranju koristevučje i medvjeđe zube, kandže ptica grabljivicai drugo. Ti dijelovi tijela životinja služe i kao amajlije.Kasnije je čovjek sve manje zavisio o lovu divljih životinja.Bogovi liče na ljude, a životinje su njihovi pratitelji.I krščanstvo je sačuvalo simboliku nekih trofejai maski, pogotovo u naroda, koji su kasnije napustilipagansku vjeru.Vremenom su se pogled na trofeje i njihova vrijednostmijenjali. Kult trofeja je dostigao vrhunacu vrijeme baroka (kraj 16. do polovine 18. stoljeća),kada je lov bio samo sport i zabava feudalaca i drugihprivilegiranih ljudi. Trofeji su i simboli na zastavama igrbovima. I dalje su u izvjesnoj mjeri dokaz snage, alii estetski ukras. Taj značaj trofeja sačuvao se do danas.Došlo je i do vrednovanja trofeja, na što segledalo na različite načine. Gotovo u svakoj zemlji sunastale metode, koje su se koristile na domaćim izložbamai smotrama. Za međunarodne izložbe trebale sujedinstvene formule za trofeje pojedinih vrsta divljači,koje su lišene subjektivnosti. Tako se došlo do međunarodnihmetoda, koje je CIC - Međunarodni savjetRogovlje jelenaza lovstvo (kasnije: i zaštitu prirode) usvojio na zasjedanjuu Pragu 1937. godine. Iste godine u Berlinu jeodržana prva međunarodna izložba lova po tim formulama.Kasnije su neke formule mijenjane i uvedenesu nove za druge vrste divljači i dijelove tijela.Naravno, u lovu se osvajaju glavne i sporedne trofejedivljači i ukrasi, koji potječu od nje. Istina, ukrasimogu biti i od nađenih odbačenih rogova mužjakaiz obitelji jelena, od nađenih pera pernate divljači idrugo. Od odbačenih rogova se mogu izraditi i razniuporabni predmeti.Po današnjim shvaćanjima trofeja je dio ili cijelaulovljena divljač, čiji je dio ili cjelina obrađena ili preparirana.Trofeje su odraz nasljednih osobina nekepopulacije određene vrste divljači, stanišnih uvjeta,ali i lovnogospodarske djelatnosti čovjeka. Trofejomse ponosi uzgajivač i lovac, koji ju je osvojio, ali je onai afirmacija lovišta, kraja i zemlje, iz koje potječe.Lovac ili preparator može tek poslije odstrijelaostvariti izravan utjecaj na estetski izgled trofeje ito načinom skidanje i obrade trofeje. Tako se sačuvavrijednost trofeje, nastale u uvjetima nekog lovišta.Kod mnogih vrsta način skidanja i obrade utječe ina vrijednost trofeje. Primjerice, nije svejedno kakose odreže lubanja srnjaka ili se ostavi cijela ili kakoPiše ■ FotoZoran TimaracZbog trofejese ide u lov. Udalekoj prošlostise vjerovalo dadijelovi ubijeneživotinje imajumagičnu moć.S vremenom jelov pa i stjecanjetrofeja postaozabava bogatih,a otkako su setrofeje počelevrednovati,počelo jenatjecanjetko će osvojitiprestižniji trofej.Trofejom seponosi uzgajivači lovac, koji juje osvojio, ali jeona i afirmacijalovišta, krajai zemlje, izkoje potječe.No nije svakatrofeja-trofeja,ona može biti i(samo) ukras!BROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 31

se skine i uštavi krzno. Upravo se načinom skidanjai štavljenjem ostvaruje najveći utjecaj na krzno grabežljivca.Trofeje se mogu i upropastiti neprimjerenimskidanjem i obradom.Kako bi jačina i ljepota neke trofeje došla do izražajatreba biti postavljena na lijepu podlogu, prirodnu,izrezbarenu... Krzna su lijepa, ako su opšivena čohom.Za trofeje slijedećih vrsta divljači, koje žive uHrvatskoj, izdaju se trofejni listovi: rogovlje – običnog,lopatara i aksis jelena, te srnjaka; rogove – divokoze,divojarca, te muflona; kljove divljeg vepra; lubanje ikrzna smeđeg medvjeda, vuka, risa, divlje mačke; lubanje– lisice i jazavca.Nakit od zuba divljači i srebraOsim jačine trofeje, izražene u točkama, trofejnilist sadrži i podatke o lovozakupniku, lovištu, datumui mjestu odstrjela i drugo. Trofejni list služi i kao dokumentkod izvoza trofeje.Trofeje se ocjenjuju po već spomenutim formulama.Mjere se volumen, težina, dužina, širina, rasponitd., a postoje razni odbici i dodaci. One trofeje, kojimase mjeri volumen, težina ili neka druga mjera, nemogu se preparirati s glavom i moraju se lako skidatis podloge. U takve spadaju kljove vepra i rogovlje srnjaka,dok. primjerice, rogovi muflona mogu biti naprepariranoj glavi s vratom na podlozi.Po vrijednosti trofeje naplaćuje se odstrijel divljačiu lovnom turizmu, a i unutar lovačkih norganizacija.Zato se trofeja procjenjuje prije odstrijela, a ocjenjujeposlije njega. Ocjena trofeje je stručan i odgovoranposao, jer i manje od jedne točke kod vrijednih trofejamože činiti veliku razliku u cijeni. Za pravog lovcajačina trofeje nije najvažnija: jednako su mu važni vrhunskitrofeji kao i oni osvojeni u uzgojnom odstrijeluneke vrste divljači. Neki lovci upravo vole nepravilnorogovlje, primjerice, srnjaka.Ako na međunarodnoj izložbi trofeja, koja je podpokroviteljstvom CIC-a, trofeje ocjenjuje međunarodnakomisija, oni imaju trajnu međunarodnu vrijednost.Trofeje, koje imaju određeni broj točaka, dobijubrončane, srebrne i zlatne medalje. Mjerila određujeorganizator izložbe, no postoje stalna mjerila, koja jepreporučio CIC. Ta mjerila vrijede skoro na svim međunarodnimizložbama.Trofeje, koje su u svjetskim mjerilima vrhunske ilisu svjetski ili državni prvaci, najjače na nekoj izložbii sl., na nekim izložbama osim medalje dobijaju i tzv.velike nagrade - grand prix. To su obično posebnoizrađene i bogato ukražene veće medalje i plakete.Rogovi muflonaLovački gledano, mnogo toga jetrofeja, ako nosi ili drži u svom domulovac, koji ju je osvojio. Ništa nijetrofej, nego je samo ukras, ako je kodnelovca ili lovca, koji to nije osobnoosvojio.Rogovlje srnjaka32 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

Match tehnikom se lovi prije svega nazatvorenim vodama, ribnjacima i jezerimaLovački napredne zemlje su u svojimzakonskim propisima zacrtale su dase vrhunske trofeje kao nacionalnoblago ne mogu iznositi iz zemlje, ukojoj su osvojene.ribolov TEHNIKE RIBOLOVAMatch ili engleskatehnikaKrzno vukaPojedini vrhunski i istaknuti lovci su poklanjalisvoje brojne i vrijedne trofeje za lovačke muzejeu domovini. Tako je i Lovački muzej Hrvatskoglovačkog saveza dobio mnoge trofeje. Lovački naprednezemlje su u svojim zakonskim propisimazacrtale su da se vrhunske trofeje kao nacionalnoblago ne mogu iznositi iz zemlje, u kojoj su osvojene.Strani lovac može dobiti samo njihovu vjernukopiju, gdje je to moguće ili su takve trofeje na raspolaganjuzemlji, u kojoj su osvojene - za izložbetrofeja,Česte su nedoumice, što su trofeje, a što suukrasi. Prvo bi trofeje trebalo razvrstati u glavne -one za koje se dobija trofejni list, dok bi ostali bilisporedni. Teško je tu povući granicu, pa je bolje uto se ne upuštati. Moglo bi se to tumačiti i uže, lovačkigledano. Mnogo toga je trofeja, ako nosi ilidrži u svom domu lovac, koji ju je osvojio. Ništanije trofej, nego je samo ukras, ako je kod nelovcaili lovca, koji to nije osobno osvojio.Sporedne trofeje su brojne. Primjerice, nekizubi, koža, okoštala hrskavica iz srca krupnih preživača,duga dlaka s hrpta divokoze ili vepra ili brkovizeca, svezani u kićanku i stavljeni u posebnituljac, tzv. bezoar kamen, koji se nekada nađe uželucu divokoza, cijela preparirana sitna divljač,određena pera pernate divljači, primjerice pera izrepa divljeg pataka itd.Primjerice, od običnog jelena glavna trofeja je rogovlje,sporedni može biti uštavljena koža na poduili zidu, okoštala hrskavica iz srca u obliku križa, oćnjaci,koji su lijepi i mod njih se može izraditi nakit.Kad govorimo o tzv. mach tehnici, riječ je otehnici ribolova s plovkom koja je rođena uVelikoj Britaniji, ne samo kao natjecateljskatehnika u lovu ribe udicom na plovak, većprije toga kao način ribolova na tamošnjim ribnjacimai jezerima. Odlike match tehnike ogledaju se u tomeda ona omogućuje ribolov na srednjim i velikim daljinama,daleko od obale, finim sustavima i po teškimvremenskim prilikama. Primjerice vjetru i valovima navodi, kada je npr. ribolov direkt štapovima veoma težaki(li) gotovo nemoguć. Match tehnikom se uspješnopodjednako mogu loviti i sve vrste manjih bijelih riba,ali i onih krupnih, od deverike, krupatice do linjaka išarana, pa i manjih amura.Tehnika je prepoznatljiva po karakterističnompriboru koji se sastoji od match štapa, brze rolei na sustavu montiranog karakterističnog plovaka, tzv.wagglera koji može biti otežan ili ne otežan. Otežaniimaju u svom nosečem – baznom dijelu ugrađeneolovne pločice, a oni za daleke izbačaje i krilca na vršnomdijelu, poput pikado strelica. Uzica – najlon provlačise samo kroz donji, bazni dio plovka.Štap za match ribolov može biti teleskopski, alikarakteristični su dvodijelni ili trodijelni štek štapovitežine bacanja od 5-15 grama pa do onih teških za izbačajei preko 30 grama težine. Radi se o štapovimakoji imaju akciju vrhom, koji je čvrst i brz. Match roleprepoznatljive su po brzom prijenosu (najčešće 5,5:1),plitkom kalemu na koji stane u prosjeku 120 m najlonapromjera do 0,20 mm i relativno maloj težini same role(cca. 250 grama). Naravno, kao i ostale tehnike i ova semože podijeliti za laki, srednji i teški ribolov (ovisno oveličini ribe koja se lovi i uvjetima na vodi) pa su adekvatnotome i drugačije karakteristike pribora.S obzirom da se ovom tehnikom lovi na većimdaljinama, eliminacija negativnog utjecaja npr. vjetra iPiše ■ FotoSiniša SlavinićSedamdesetihgodina prošlogstoljeća s Otokase počela i pokontinentuEurope probijatitzv. matchili engleskatehnika ribolova.Ubrzo su vodećijugoslavenskii hrvatskinatjecateljipočeli tu tehnikuprimjenjivati ina ovdašnjimvodama. O kakvojse tehnici radi?BROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 33

prirodne katastrofeJAPANZašto se zatresaoU match tehnici najčešće se lovimanjim udicama veličine od br. 20 do12. Od mamaca se najčešće koriste crvi,ver de vasi, gujavice, ali može se lovitii kukruzom i sličnim čvrstim mamcimakoji neće ispasti prilikom zamahaštapom pri zabacivanju.valova, postiže se time da se koristi tonući najloni.Otežani waggler plovak omogućuje da se matchštapom precizno i daleko zabaci udica s mamcem.Zatim se pričeka da udica padne na željenudubinu, vrh štapa se uroni u vodu i s nekoliko brzihokretaja ručice role potapa se najlon u cijelojdužini od vrha štapa do plovka.Match ribolov je veoma zanimljiv i može bitiveoma učinkovit s puno ulovljene ribe. Od dodatneopreme zahtijeva nosač za štap, ukoliko ga ribolovacne namjerava cijelo vrijeme držati u ruci,stolac za ribolovca i podmetač za prihvat ribe. Ukomplet ide i praćka za daleko izbacivanje primameodnosno kugli hrane i mamaca, jer ju je rukomnemoguće precizno i točno baciti na područje ribolova.Uspjeh u match ribolovu, kao što je svojevremenorekao poznati hrvatski reprezentativaci sveučilišni profesor, dr. sci. Tihomir Hunjak ovisiod mnogo treninga i matematčki točnog zabacivanjasustava, te primame, uvijek na jedno te istomjesto lova, koje ne smije biti veće od pola kvadratnogmetra.U match tehnici najčešće se lovi manjim udicamaveličine od br. 20 do 12. Od mamaca se najčešćekoriste crvi, ver de vasi, gujavice, ali može seloviti i kukruzom i sličnim čvrstim mamcima kojineće ispasti prilikom zamaha štapom pri zabacivanju.Izbor mamaca, naravno, ovisi o vrstamaribe koje se ovako love.Piše:Mr. sc. AnamarijaDurbešić, prof.geologijeFoto: ArhivaRazorni potresmagnitude 8,9 poRichteru pogodio jeu petak 11. ožujka2011. godineJapan. Epicentarpotresa zabilježenje 370 kilometaraod Tokija, na dubiniod 24 kilometra.Potres se dogodiou 6.46 sati posrednjoeuropskomvremenu, nakončega su uslijedilipotresi jačine od5,2 do 7,1 stupanjpo Richteru. Čaki 12 sati nakonglavnog udarapotresi su dosezalijakost od 5 stupnjapo Richteru.Potres je uzrokovaotsunami visine ido 10 m koji je biouzrok smrti velikogbroja ljudi i izazvaoveliku i materijalnuštetu. Još i danass nevjericomgledamo snimkeautomobila,brodova pa čaki zgrada kojesu snagom vala“progutani”.Razorni je potres, najsnažniji u posljednjih 100godina, osim velikih razaranja i nesagledivihmaterijalnih šteta, prouzročio i velik broj ljudskihžrtava koji se, nažalost, stalno povećavai deset dana nakon razornog potresa iznosi 8.277mrtvih. Vodi se i 12.722 nestalih, više od 2600 ljudije ozlijeđeno, dok je u skloništima po cijelom Japanu360.000 ljudi. Strahuje se da će samo u prefekturiMiyagi biti više od 15.000 poginulih.Tužne su i potresne te vijesti koje su užasnule cijelisvijet. Nesreća je tim veća jer su u tom području inuklearne elektrane koje su nestankom struje uslijedpotresa ostale bez vode za hlađenje.Zašto se sve to dogodilo? – Ovako velika stradanjai potres uvjetovani su građom Zemlje. Njezinvanjski dio naziva se Zemljina kora a može biti oceanskaili kontinentalna. Kontinentalna kora izgrađujekontinente, nejednake je debljine od 20 do 70 kilometarate se za prosjek uzima 30 km. Izgrađena jepretežito od granita za razliku od oceanske kore kojase nalazi ispod oceana. Ona je gušća (teža) od kontinentalne,debljine od 4 do 7 kilometara i pretežitograđena od bazaltnih stijena. Granice mora i kontinenatane poklapaju se s granicama tektonskih ploča(kao što se vidi na slici 1). Ispod Zemljine kore nalazise plašt. Gornji dio plašta i Zemljina kora čine litosferu,debljine od 75 do 125 km koja pluta na astenosferi.Astenosfera je u relativno „tekućem“ stanju jer senalazi na dubini na kojoj dolazi do topljenja stijena.Stijene su mehanički oslabljene, plastične, a rastaljena1 do 2% i čine magmu.Zemljina litosfera nije jedinstvena ploča, kao što je iprikazano na slici 1, već je podijeljena u 12 većih pločai veći broj manjih. Sve ploče se nalaze u stanju izostazije,tj. „plutanja“ na relativno tekućoj astenosferi. Teorijatektonike ploča upravo dokazuje, da astenosferasvojim strujanjima uzrokuje kretanje litosfernih ploča,koje reagiraju jedan s drugom: sudaraju se, udaljavajuse jedna od druge ili se smiču jedna pored druge.Kako postoji tih nekoliko načina na koji jedna pločamože reagirati s drugom to uzrokuje nekoliko tipovagranica (margina ploča) između dvije litosferske ploča.Pojasi potresa na Zemlji34 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

Japan?One su označene crvenim strelicama na slici 1. Granicemogu biti divergentne (ploče se kreću jedna od druge,te dolazi do popunjavanja novom oceanskom korom),konvergentne (ploče se kreću jedna k drugoj, tj. sudarajuse) i transformne (jedna ploča se smiče poreddruge).Na kontaktu dviju ploča dolazi do najveće tektonskeaktivnosti te su granice ploča određene zbogtako izrazite aktivnosti i čine pojas koji se naziva Cirkum- pacifički pojas. U tom pojasu nastaje 80% plitkihpotresa gdje se žarište, kao mjesto iz kojega se valovišire u sve smjerove nalazi do 70 km, 90% srednje dubokihpotresa sa žarišnom dubinom od 70 – 300 kmi 100% dubokih potresa gdje se žarište nalazi od 300km do 700 km dubine.Velika koncentracija potresa je i u Mediteransko-himalajskompojasu gdje nastaje 15 % potresa. Taj pojasčine Sredozemlje, Mala Azija, Kavkaz, Iran, Pamir, Himalaje,Burma i Malajski arhipelag (slika 2).U svim ostalim seizmičkim aktivnim područjima naZemlji nastaje 5 % potresa.Do potresa u Hrvatskoj dolazi zbog pomakaAfričke ploče prema sjeveru i sjeverozapadu. Kao diomediteransko – tranzitnog područja gotovo čitavopodručje Hrvatske je s izraženom seizmičkom aktivnošću.To naročito vrijedi za priobalno područje i sjeverozapadnidio, a posebno za južnu Dalmaciju.Jedan od potresa u Hrvatskoj upisao je Hrvatsku injezinog istaknutog znanstvenika na području meteorologijei seizmologije Andriju Mohorovičića u povijestkako Hrvatske tako i svjetske znanosti.Bio je to izrazito jak potres koji je naše krajeve 8.listopada 1909. pogodio s epicentrom u dolini Kupe,Granice mora ikontinenata ne poklapajuse s granicama tektonskihpločaPotres je endogeni proces do kojeg dolazi uslijedpomicanja tektonskih ploča, a posljedica je podrhtavanjeZemljine kore zbog oslobađanja velike količineenergije pohranjene u stijenama ispod Zemljine površine.Ishodišna točka naziva se hipocentar potresa a njezinaprojekcija na zemljinoj površini naziva se epicentar.Japan je nastao kao posljedica podvlačenja Filipinskei Tihooceanske litosferne ploče pod Euroazijsku,te je smješten u zapadnom dijelu Cirkum – pacifičkogpojasa, na tektonski izrazito dinamičnom kontaktu Euroazijske,Pacifičke i Filipinske ploče. Posljedica takvejake tektonske aktivnosti su brojni potresi i više od 70aktivnih vulkana. Zbog podmorskih potresa u dubokomorskimtektonskim jarcima nastaju iznenadni, do35 m visoki morski valovi tsunami koji pustoše jugoistočneobale Azije.39 km jugoistočno od Zagreba. Makro seizmički intenzitetiznosio je IX °MCS – skali. MCS skala je Mercalli-Cancani-Siebergova skala iz 1917. s IX stupnjeva intenzitetapotresa, a temelji se na razornosti i posljedicamapotresa.Za prvi stupanj se kaže da je slabi potres koji bilježesamo seizmografi. Potres petog stupnja je već jakipotres koji se osjeća i u zgradama i na otvorenom. Koddevetog stupnja koji je razorni potres dolazi do teškihPrije potresa i tsunamijaOd japanskog naroda možemo naučiti kako se velike prirodnekatastrofe podnose i kako uz sve boli pogled uzdignute glaveusmjeriti unaprijed.BROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 35

Granična ploha dijeli gornji dio kore od plaštaBrodovi u graduoštećenja na 75% zgrada, mostovi se ruše, branepucaju, željezničke tračnice se savijaju, nastaju pukotineu tlu. Kod dvanaestog stupanja što je potresvelike katastrofe, ruše se sve kuće do temelja, rijekemijenjaju tok, mijenja se morfologija zemlje, dolazido širokih pukotina u tlu klizanja i velikih urušavanjaZemlje.Za razliku od MCS skale, Richter je 1935. izradioskalu na temelju količine oslobođene energije pokojoj se jačina potresa u žarištu označava s magnitudompotresa M.Potres u Pokupskom zabilježile su mnogi seizmografidiljem Europe, čak i seizmograf u Tbilisi(glavni grad Gruzija) udaljen 2.405 km od epicentra.Naš već i tada istaknuti znanstvenik Mohorović zamolioje podatke sa svih seizmografa koji su očitali taj potreste uvidio da u krugu od 800 km posjeduje vrlo kvalitetnerezultate na temelju kojih je dugotrajnim istraživa-Do potresa u Hrvatskoj dolazi zbog pomaka Afričke pločeprema sjeveru i sjeverozapadu. Kao dio mediteransko –tranzitnog područja gotovo čitavo područje Hrvatske je sizraženom seizmičkom aktivnošću.njima utvrdio da Zemljina kora nije kontinuirana već dana dubini od 54 km postoji granična ploha (diskontinuitet)koji dijeli gornji dio kore od plašta (slika 3).Taj potres u Pokupskom ušao je u sve udžbenike oseizmologiji i geologiji a u čast pronalazitelja graničnaploha naziva se Mohorovičićev diskontinuitet.Prema prognozama seizmologa Hrvatsku tj. južniJadran mogao bi pogoditi potres jačine i do 7,5 stupnjevapo Richteru, koji bi mogao uzrokovati tsunami itaj bi val do obale stigao i za 10 minuta dok bi do Trstaputovao i do pet sati.Neke od posljedica ovog razornog potresa u Japanuje i pucanje Zemljine kore u dužini od 240 km iširine od 80 km, ustanovio je Američki geološki ured.Također Američki nacionalni geofizički institut utvrdioje kako se kao posljedica potresa japanska obala trajnopomaknula za 2,4 metra, dok se Zemljina os pomaknulaza 25 centimetara što će za posljedicu imati skraćenjedana za 1,8 mikrosekunde i promjenu godišnjihdoba. Izvori navode da je potres u Čileu prije godinudana pomaknuo je Zemljinu os za oko osam centimetaračime je dan skraćen 1,26 mikrosekunde.Od japanskog naroda možemo naučiti kako sevelike prirodne katastrofe podnose i kako uz sve bolipogled uzdignute glave usmjeriti unaprijed. Iskreno iduboko suosjećamo s tragedijom koja je zahvatila Japanskinarod.Poslije potresa ostale su samo ruševine36 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

kulturaNOVE KNJIGERuralni turizamu HrvatskojU Novinarskomdomu u Zagrebujavnosti je24. veljače,nakon skorodvogodišnjegarada,predstavljenaknjiga „Ruralniturizam uHrvatskoj shrvatskimprimjerimadobre praksei europskimiskustvima“.Knjiga je autorskodjelo dr. sc.Damira Demonjes Instituta zameđunarodneodnose, IMO,iz Zagreba i dr.sc. Pavla Ružićas Instituta zapoljoprivredu iturizam iz Poreča.Nakladnik jeIzdavačka kuća„Meridijani“iz Samobora,suizdavač jeInstitut zameđunarodneodnose, IMO,iz Zagreba, apartner knjigeje Renata Čupić iSortis iz Zagreba.Ruralni prostor čini oko 91% površineHrvatske, a obilježava ga velika bioraznolikostkao i društvena različitost,što predstavlja veliki potencijal za razvojruralnog turizma. No, ova vrsta turističkedjelatnosti, moglo se čuti na predstavljanjuknjige, počela se razvijati tek u novije vrijeme.Jednako tako, u hrvatskoj znanstvenoj literaturitretiran je sporadično. Stoga se javila potrebada se na jednome mjestu sustavno i preglednoiznesu teorijske i praktične spoznaje o obilježjima,pretpostavkama i koristima od razvojaruralnog turizma u Hrvatskoj, rekao je međuostalim sam autor, dr. sc. Damir Demonja.Knjiga broji 316 stranica, a sastoji se odukupno osam poglavlja, uz iscrpno poglavlje sizvorima korištene literature, koje na logičannačin zaokružuje temu ruralnog turizma počevšiod njegovog definiranja, preko stanja ruralnogturizma u Hrvatskoj do onoga u Europi,završavajući sa zaključcima i preporukama zaodrživi razvoj ruralnog turizma u Hrvatskoj.U knjizi se raspravlja o pojmovima i terminimaruralnog turizma, integriraju se i sintetizirajudostupna prethodna znanja o ruralnomturizmu, predstavljaju se odabrani hrvatskiprimjeri dobre prakse, kao i oni europskih zemalja.Posebna pozornost posvećena je mogućnostimai načinima kako da se koristeeuropska iskustva, osobito ona koja se tičukorištenja sredstava strukturnih fondova i programaEuropske unije namijenjenih ruralnomturizmu.Osobitu vrijednost ima poglavlje u kojemse navode i opisuju primjeri dobre praksepoduzetničkih projekata ruralnog turizma naruralnom prostoru u Hrvatskoj (s više od 30primjera).Također, želja je autora da knjiga posluži ikao koristan i primjenjiv, praktičan priručniksvima koji se žele njime baviti.Od pomoći može biti, posebno lokalnomstanovništvu, da unaprijedi ruralnu sredinu,očuva tradiciju i kraj, i da ih što bolje približesve brojnijim turistima. Također, namjeraje autora bila skrenuti pozornost na važnostruralnog turizma u Hrvatskoj i potrebu zakonkretnijim uključivanjem države u njegovdaljnji razvoj u smislu izrade nacionalnog programaili strategije razvoja ruralnog turizmakao jednog od ključnih komponenti održivograzvoja Hrvatske.PROMOCIJA KNJIGEPiše: M. MrkobradFoto: M. MamićBukovešumei bukovinabjelovarskogpodručjaU organizacijiHrvatskogšumarskogdruštva OgranakBjelovar,u Narodnojknjižnici „PetarPreradović“u Bjelovarujavnosti je10. ožujkapredstavljenaknjiga „Bukovešume i bukovinabjelovarskogpodručja“autora dr.sc.Marinka Prke.ŽIVOTOPISMarinko Prka rođen je1965. godine u Bjelovaru, adiplomirao je na Šumarskomfakultetu u Zagrebu 1990.godine baveći se usporedoaktivno rukometom iplivanjem.Sada radi kao viši stručnisuradnik za proizvodneposlove u Uredu predsjednikaUprave Hrvatskih šuma.U svibnju 2001. godineobranio je magistarski radpod naslovom Udio i kakvoćašumskih sortimenata uoplodnim sječama bukovihsastojina Bjelovarske Bilogore,a doktorsku disertacijuČimbenici kakvoće bukovihstabala i struktura sortimenataiz prorednih i oplodnih sječniaBjelovarske Bilogore obranio je29. studenoga 2005. godinena Šumarskom fakultetuBrojne goste pozdravila je predsjednicaMarina Mamić, koja je rekla kakonije slučajno da se autor u svojimistraživanjima opredijelio baš za bukvu,jer je upravo ona najzastupljenija vrsta naovim područjima, ali i u šumarstvu Hrvatske.Kao rođeni Bjelovarčanin i zaljubljenik usvoj grad i njegovu okolicu, napisao je knjigukoja će brojnim budućim generacijama služitikao izvor šumarskog znanja i povijesti s ovogpodručja. Treba istaknuti i važnost ove knjigeza grad Bjelovar, njegovu okolicu i razvoj šumarstvacijelog bjelovarsko-bilogorskog područjai Uprave šuma Bjelovar, jer se autor uknjizi dotakao i drugih tema koje su sa gospodarskogi stručnog te povijesnog i kulturnogaspekta izuzento značajne za ovaj kraj.Knjigu su predstavili prof. dr. sc. Ante P.B. Krpan, znanstveni savjetnik Hrvatskog šu-Sveučilišta u Zagrebu. Kaoistaživač bio je (u projektnomrazdoblju 2002. – 2006.godine) uključen u projektMinistarstva znanosti itehnologije pod nazivomRazvoj vrhunskih i ostalihtehnologija pridobivanjadrva, a trenutno sudjelujeu projektu Ministarstvaznanosti, obrazovanja i športapod nazivom Unapređenjetehnologija pridobivanja drva ucilju zaštite okoliša i radnika.Do sada je kao autor ikoautor objavio dvadesetakznanstvenih i stručnih radova.Sudjelovao je na više domaćihi međunarodnih znanstvenihte stručnih skupova.Akademija šumarskih znanostiprimila ga je u svoje redovekao znanstvenog suradnika.(m)BROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 37

NOVE KNJIGEKontroling između profita iodrživog razvojaAutoriS predstavljanja knjigemarskog instituta Jastrebarsko, i izv. prof. dr.sc. Tomislav Poršinsky iz Zavoda za šumarsketehnike i tehnologije Šumarskog fakultetakao recenzenti knjige te prof. dr. sc. MilanGlavaš, predstojnik Zavoda za zaštitu šuma ilovno gospodarenje Šumarskog fakulteta. Onisu ustvrdili kako knjiga ima izuzetnu praktičnui stručnu korisnost te će brojnim sadašnjim ibudućim generacijama služiti kao izvor znanjao bukvi, bez obzira s kojeg područja dolazili.– Iako se odnosi na bukvu bjelovarskog područja,knjiga ima i po svom sadržaju šire značenjei uporabnu, znanstvenu i edukacijskuvrijednost i može kao priručnik poslužiti šumarskimstručnjacima i gospodarstvenicimau praksi, a studentima, učenicima, zaljubljenicimau šumu i drugima može pružiti mnogekorisne informacije, kazao je u svom prikazuprof. Glavaš.Ona osim toga pokazuje vezu izmeđušumskouzgojnih postupaka utemeljenih nazakonitostima prirodnog razvoja sastojine imoguće ostvarivog planiranja kao i pridobivanjabukovog drva bjelovarskog područja.Uz spomenute, recezenti knjige su bili jošprof. dr. sc. Igor Anić, prestojnik Zavoda zaekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakultetai predsjednik razreda šumarstva HKIŠDTte dr. sc. Tomislav Dubravac, znanstveni savjetnikŠumarskog instituta i prof. Boštjan Košir,PhD s Biotehniškog fakulteta Univerzitetau Ljubljani.Nakladnik je Hrvatsko šumarsko društvo,ogranak Bjelovar, urednica knjige je MarinaMamić, a tiskana je u 500 primjeraka.Pokrovitelj su Hrvatske šume d.o.o. Zagreb iPovjerenstvo za znanstveno-istraživački rad,Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvenetehnologije.AutorDr. sc. Nidžera OsmanagićBedenikS predstavljanja knjigeU petak, 3. ožujka2011. godine jeu Novinarskomdomu u Zagrebupredstavljena novaknjiga profesoricedr. sc. NidžereOsmanagić Bedeniksa suradnicima,pod naslovomKontroling izmeđuprofita i održivograzvoja u kojojje kao jedan odautora sudjelovaomr. sc. Danko Kuriciz Razvojne službeHrvatskih šuma.Kontroling je ne samo u praksi, već i u teorijipriznato područje, sadržaj i poslovna funkcijačiji je temeljni cilj povećanje efektivnosti i efikasnostiu radu menadžmenta. Kontroling jestručna i neutralna podrška menadžmentu, istaknulaje na predstavljanju knjige voditeljica projekta i koautoricaprof. dr. sc. Nidžara Osmanagić Bedenik, koja jeknjigu nazvala „znanstvenom i stručnom bombom“.U knjizi je 12 autora iz različitih područja djelovanjapredstavilo svoja znanja i istraživanja koja su tematskigrupirana u poglavlja: Normativni i strategijski kontroling,Operativni kontroling te Perspektive u razvojukontrolinga.Također su predstavljeni rezultati empirijskog istraživanjapod nazivom Kontroling između profita i održivograzvoja u poduzećima u Hrvatskoj. Svi različiti aspekti kontrolingaobjedinjeni su u temi Održivo poslovanje i ulogakontrolinga (prof. dr. sc. Nidžera Osmanagić Bedenik) sajasnim i znanstveno utemeljenim opredjeljenjem za održivrazvoj i društveno odgovorno poslovanje kao temeljaposlovne uspješnosti poduzeća.Tema Kontroling u funkciji održivog poslovanja šumarskihpoduzeća, autora mr. sc. Danka Kurica, obrađujeprimjenu ove poslovne funkcije u državnim šumarskimpoduzećima europskih zemalja. Autor naglašava da povećanadruštvena percepcija za probleme zaštite čovjekoveokoline, kao i promjena koncepta privređivanja, koja krećeprema održivom razvoju na globalnoj razini, iziskuju odšumarskih poduzeća promjene u koncepciji poslovanjai usmjeravanje svojih aktivnosti na opskrbu i distribucijušumskih dobara i resursa (proizvodi i općekorisne funkciješuma) prema svim zainteresiranim skupinama društvenezajednice. Pri tome je uloga normativnog, strateškog ioperativnog kontrolinga u šumarskim poduzećima da osiguraprimjenu suvremenih instrumenata i metoda poslovnepolitike. Ovim putem kontroling pruža iznimno važnupotporu menadžmentu u upravljanju.Knjigu je predstavio urednik i direktor nakladničkekuće M.E.P., Goran Tudor, a njeno izdavanje s veseljemsu pozdravile prodekanica Ekonomskog fakulteta prof.dr. sc. Nevenka Čavlek, predstavnica Hrvatske udrugeposlodavaca gđa Marija Pokrovac i ravnateljica Hrvatskogposlovnog savjeta za održivi razvoj Mirjana Matešić.Recenzent je prof. dr. sc. Pere Sikavica.Knjiga se u knjižarama može kupiti po cijeni od 220kuna. (tđk)38 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.

Sa sajmafotoplovŠUMSKI RADOVICrno bijeli svijet!Piše ■ FotoMiroslavMrkobraddogađaji14. PROLJETNI SAJAM POLJOPRIVREDE,GOSPODARSTVA, OBRTNIŠTVA i MEHANIZACIJE,GUDOVAC, 25. – 27. 3. 2011.Slavonski hrast kao brendPiše ■ FotoMiroslav Mrkobrad14. proljetnibjelovarskisajam koji je iove je godinena preko 17000m 2 izložbenogprostora uGudovcu kodBjelovaraokupio velik brojizlagača, otvorioje ministar PetarČobanković,koji je tomprilikom rekaokako je sajam itijekom kriznograzdoblja zadržaosvoj identiteti ostao mjestoprezentacijenovih dostignućau poljoprivredi,ali i konkretnihdogovora isklapanjaposlova.Uz stalnu prezentaciju dostignuća ustočarstvu, sredstava za zaštitu bilja,sjemenske robe, stočne hrane tebrojnih stručnih skupova, posebannaglasak ove je godine stavljen na poljoprivrednumehanizaciju, opremu i alate.Na sajmu su tradicionalno dio svoga proizvodnogaprograma predstavile i Hrvatskešume, čiji je izložbeni prostor bio jedan od najuređenijihi najposjećenijih. Šumari su na svojih550 m 2 prostora predstavili hrast lužnjak urazličitim uzrastima, sadnica visine 50 – 180 cmte ono što se od njega može napraviti; drvnugalanteriju (različiti modeli stolova, klupa, drvenukućicu s terasom).Moto ovogodišnje izložbe bio je, kaže dipl.ing. Mila Žgela, koji je zajedno s brojnim suradnicimai ove godine rukovodio uređenjem štanda,predstaviti slavonski hrast kao brend. Bilo jetu i ukrasno drveće i grmlje.Otvaramo novu rubriku u našem časopisu u kojojćemo (više) fotografijom i (manje) tekstom našečitatelje podsjetiti na ne tako daleko vrijemekoje nam ipak, iz sadašnje perspektive, izgledagotovo nestvarno. A radi se, bar u današnjem slučaju, o teknekih 20-ak godina. Radovi u šumarstvu su isti-a opet drukčiji!U današnjoj šetnji kroz vrijeme prisjećamo se radova nauzgoju (u Š. G. Jantaci), sječi i privlačenju te gradnji šumskihcesta (cesta Svinjčina, Šumarija Bjelovar). Snimljeni supočetkom 80-tih godina na području ondašnjeg Šumskoggospodarstva “Mojica Birta“ Bjelovar, a snimio ih je potpisnikovih redaka.BROJ 172 l TRAVANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 39

zdravi životPišeDr. Ivo BelanLJUBAV KAO TAKVADodir imamagičnu moćLjudski problemi često nastanu iz jednostavnograzloga što neki ljudi ne uspijuuspostaviti kontakt s drugim ljudima.Možemo primati poruke s Mjeseca i poslatisvemirske sonde na Mars, ali uviđamoda nam je sve teže komunicirati s mislimai srcima onih koje volimo.Kada ste se zadnji put šetali sa svojomženom i stavili ruku oko njezinog ramena?Jeste li se ikad na podu dnevnogboravka ili na krevetu hrvali sa svojomdjecom? Istraživanja su pokazala da je vjerojatnonajdjelotvorniji od svih kanala komunikacije univerzalan,ali nažalost zanemaren – jezik dodira!Otac u prolazu nježno raskuštra kosu svog sinai u toj nenametljivoj gesti izrazi beskrajni ponosi veselje.Nažalost, već odavno uvjerili smo sebeda ima nečeg slabog, sumnjivog ili pogrešnog ufizičkom pokazivanju sklonosti, ljubavi i privrženosti.Novorođenče kojeg majka često dodirujei nježno gladi ima daleko veće šanse da kasnijebude emocionalno stabilnije.Ista je stvar i s nedonoščadi. Takve preranorođene bebe posebno su sklone emocionalnimpoteškoćama kasnije u životu. Mnoge bolnice usvijetu imaju rigorozne propise po kojima se nedonoščepotpuno izolira od majke i onemogućujumajčinu potrebu da drži i miluje svoj bebu.Među liječnicima sve više jača saznanje datreba preispitati praksu na odjelima za novorođenčad,kako bi se uskladile potrebe i majki ibeba.Bebe koje su imale češće fizičke kontakte sasvojim majkama razvijale su se brže i zdravije.Bliskost, nježnost, dodir, tako često nedostajuu životima ljudi koji trebaju pomoć. Sjećamse susreta s jednim sucem koji uglavnom vodislučajeve mladenačke delikvencije. On mi je kazaoda je stotine takvih mladih prijestupnika injihovih roditelja prošlo ispred njegovog stola,ali da nikad nije doživio da je neki roditelj staviozaštitnički ruku oko ramena svog djeteta. Upravota ruka bi pokazala da ga se voli i pored togašto je skrivio. Ta bi ruka govorila: “Ne boj se. Brinemse za tebe. Tu sam da te zaštitim”.Dodir malih učenika od strane učitelja je apsolutnapotreba, zato jer je učenje moguće samou atmosferi topline i sigurnosti.Dodir ima čarobnu moć, on može izraziti ljubavi olakšati bol. On pruža ljudima svoju humanost.40 HRVATSKE ŠUME BROJ 172 l TRAVANJ 2011.dječji kutak ŠUMA LISTA, ŠUMA BLISTASMREKALijepo miriši kad se zapali!Nastavljamo suradnju s dječjim vrtićima „Sesvete“ iz Sesveta, „Josipdol“iz Josipdola, „Ivana Brlić Mažuranić“ iz Sl. Broda, te Mravcima, predškolskomskupinom pri Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju KrapinskeToplice, s novim programom koji je opet osmislila naša suradnica, i samaodgojiteljica, Ljiljana Ivković.U ovoj školskoj godini pišemo o šumskom drveću i, dakako, crtamo ga! Projektje nazvan “Šuma lista, šuma blista”, a cilj ove suradnje i dalje je i isti: djecu odnajranijeg doba (na)učiti kako i zašto voljeti šumu i prirodu i kako ih čuvati.U Šumi raste različito drveće, bjelogorično i crnogorično (breza, jela, hrast,vrba, smreka, javor, lipa, kesten, bukva), i svako od njih je posebno i zanimljivo.U svakom broju pišemo i crtamo neko drvo, u ovom broju na radu je smreka.Priloge su poslale odgojiteljice iz DV Josipdol te iz DV Ivana Brlić Mažuranić(Sl. Brod).Monika Cazin, 6 g. –JosipdolŠimun Sabljak, 6 g. – JosipdolAnamaria Marinić, 6 –Josipdol■ Bodlje su joj tanke i male i sigurno se bojizime!■ Smreka je bodljikava jer želi da mi budemonježni kad je diramo!■ Lijepo miriši kad se zapali!■ Zaštićena znači da je ne smijemo bez vezekidati!■ Rekla si da su smreku nekada koristilikao božićno drvo, možda je zatoima tako malo.■ Volio bi vidjeti šumu od smreke. Dali postoji?(Starija grupa Stribor,vrtića I. B. Mažuranić –Sl. Brod)■ Smreka je drvo koje živi u šumi i imabodlje”(Magdalena Mrakovčić, 5 godina)■ Smreka ima iglice kao bor(Marin Muhar, 7 godina)■ Smreka je veliko stablo koje raste ušumi ili bilo kadi.(Lara Franjković, 6 godina)■ Ja sam išla u Karlovac i tamo samkraj igrališta vidjela puno raširenihsmreka(Lana Juričić, 6 godina)(DV Josipdol)Marko, 5,5 g –DV I. B. Mažuranić,Sl. BrodBorna Župan, 6 g. – Josipdol■ Kako iz tako male kuglice može narasti takoveliko drvo?■ Ove crvene bobice su lijepe. Sigurno se sviđajupticama.Laura, 6 g. –DV I. B. Mažuranić,Sl. Brod

volimo priroduEKOLOŠKA SLIKOVNICA „DARUJTE MI ŽIVOT“SLAVICE GRGURIĆ-PAJNIĆPotakla ekološki načinPiše­: Vesna PlešeFoto: Školska arhivarazmišljanja kod najmlađihPrisjetimo se. Slikovnica je napisana na dvajezična izričaja, standardnom književnom jezikui brodmoravičkom kajkavskom dijalektu(kraju iz kojeg potječe sama autorica). Ustvari,priča je to male jele „hlojkice“ koja moli djecu da je nesijeku u šumi, nego da je kupe u rasadniku u posudi idalje posade u prirodi kako bi je mogli pratiti dok raste.Time je odaslana poruka autorice o zaštiti božićnihjelki „uzgojene i posađene u košaricama, mirisne i žive,mogu okititi svaki dom usred Božića. A u rano proljećeopet se iznova mogu vratiti u prirodu da tamo zazelenjenenastave svoj život“, ističe autorica. Slikovnicu jesvojim crtežima ilustrirala isto tako zaposlenica delničkepodružnice Silvana Kružić.Kao što smo već uvodno napomenuli, ovaj uradakna temu ekologije predstavljen je djeci u niz sredina.Jedno od prvih predstavljanja upriličeno je u Dječjemvrtiću „Hlojkica“, Delnice, krajem prošle godine, gdje jeteta Slavica ispričala djeci što ju je potaklo da napišeovu divnu priču vezanu uz djetinjstvo i odrastanje usvom rodnom kraju prepunom zelenih jelki. Daljnjapredstavljanja uslijedila su u Osnovnoj školi Brod Moravice,u kutku za predškolce Narodne knjižnice i čitaoniceDelnice.Najdirljiviji susret autorice slikovnice s djecom dogodiose sredinom prosinca prošle godine u Dječjojbolnici Kantrida, na onkološkom odjelu bolnice. Uzispričane priče o jelkicama, autorica je na kraju druženjaDječjoj bolnici darovala dvadesetak slikovnica.Malim bolesnicima je, uz želju za brzim ozdravljenjem,zaželjela da se ponovo susretnu, i to baš u Gorskomkotaru pri kupnji neke božićne jelkice ili pak u zajedničkojšetnji prekrasnim goranskim krajolikom.Ova slikovnica bila joj je poticaj da nastavi dalje uširenju ekoloških aktivnosti posvećenih zaštiti prirode,ali i biljaka i životinja. Tako je za ožujak bila predviđenapromocija nove ekološke slikovnice pod nazivom„Leptirov let“ (izašla je iz tiska krajem 2010.). PoslijeU Osnovnoj školi Brod MoraviceAutorica knjige treći red (druga desno) s tetama ipolaznicima vrtića u DelnicamaSkupni uradak crteža jelkiceskupine Bubamaraca izdelničkog vrtićapriče o zaštiti šuma, nova slikovnica pomoći će djeci,ali i odraslima da saznaju mnogo više o potrebi zaštiteleptira. Pisana je u dijalektu kojim se govori u Kupskojdolini. Prekrasne crteže leptira oslikala je desetogodišnjadjevojčica s poteškoćama u razvoju iz DelnicaNensi Ajder.Želja nam je da iiza ove druge poredu slikovnice budejoš više takvihradova naše Slavice.U to i ne sumnjamo,što potvrđuje i onasama riječima kojeje izrekla na jednomod predstavljanja slikovnice:“Sretna samšto mogu ispričati ipokazati da opstanakčovjeka ovisi isključivoo tome kakose odnosimo premaprirodi i okolišu, kakose odnosimo kao ljudi prema ljudima i kako nematerijalnabogatstva trebaju biti naša vodilja u budućimživotima“.Ove hvale vrijedne stvari radi i stoga da bi se nekestvari spasile od zaborava i prenijele na generacije kojeće doći iza nas i biti nam zahvalne na ovako vrijednimostavštinama ( kako u ekološkom smislu, tako i u očuvanjukulturne baštine našeg goranskog kraja).Prva goranskadijalektalna slikovnicapod naslovom„Podarete meživljenje“ („Darujetemi život“) autoriceSlavice Grgurić-Pajnić, zaposlenicedelničke Upravešuma, doživjela jeod svog tiskanja(krajem 2009.) dodanas niz uspješnihprezentacija.Sadržajno jeusmjerena premanajmlađima, djeci,koja se već odnajranijih danatrebaju naučiti kakočuvati prirodu,ali i živjeti s njomu prijateljstvu izajedništvu. Bila jeto i jedina želja i ciljautorice dok je pisalaovaj prekrasni uradak.