Uvodna riječ Visokog predstavnika u BiH

POLJOPRIVREDAPROFIT i

SADRŽAJUVODNA RIJEÈ VISOKOG PREDSTAVNIKA U BIH............................................................................................6UVODNA RIJEÈ WORLD VISIONA...........................................................................................................................7UVOD................................................................................................................................................................................8IZBOR AKTIVNOSTI......................................................................................................................................................9Korak 1: Što imate i što biste s tim mogli uraditi...........................................................................................................9Korak 2: Proširivanje vaših moguænosti............................................................................................................................101. Pristup zemljištu......................................................................................................................................................102. Pristup financijama.....................................................................................................................................................113. Pristup radu i strojevima..............................................................................................................................................11Korak 3: Što biste mogli prodavati ...................................................................................................................................121. Pogledajte vaše susjede..................................................................................................................................................122. Pogledajte tržišta u regiji..............................................................................................................................................133. Pogledajte tržišta na drugim mjestima...........................................................................................................................134. Pogledajte druge kanale za distribuciju...........................................................................................................................13Korak 4: Što æete odabrati za proizvodnju.......................................................................................................................14FINANCIJSKI ARANŽMANI.........................................................................................................................................171. Krediti za pokrivanje veæih poèetnih ulaganja...............................................................................................................172. Krediti za pokrivanje troškova na poèetku poljoprivrednog ciklusa.................................................................................173. Krediti za pokrivanje tekuæih troškova.........................................................................................................................17Primjer kreditiranja........................................................................................................................................................18Razmatranje opcija za kreditiranje..................................................................................................................................19SASTAVLJANJE POPISA MOGUÆNOSTI................................................................................................................22KVALITETA PROIZVODNJE.......................................................................................................................................23Provjera kvalitete..........................................................................................................................................................24Ostali standardi kvalitete...............................................................................................................................................27SIGURNOST...................................................................................................................................................................28Osobna sigurnost............................................................................................................................................................28Sigurnost potrošaèa........................................................................................................................................................29PRILOG 1: PLAN U PISANOME OBLIKU................................................................................................................30Uvod..............................................................................................................................................................................30Tehnièka analiza trenutne situacije...................................................................................................................................30Plan rada.......................................................................................................................................................................30Financijska analiza.........................................................................................................................................................32PRILOG 2: PRUŽANJE USLUGA I POTPORE........................................................................................................37PRILOG 3: SLUŽBE I USLUGE VEZANE ZA PROŠIRENJE DJELATNOSTI...................................................39PRILOG 4: POLJOPRIVREDNE ZADRUGE.............................................................................................................40Federacija BiH................................................................................................................................................................40Republika Srpska............................................................................................................................................................42Brèko distrikt..................................................................................................................................................................45PRILOG 5: BANKOVNE I KREDITNE ORGANIZACIJE........................................................................................46PRILOG 6: NEVLADINE ORGANIZACIJE KOJE DAJU POTPORU POLJOPRIVREDNOM RAZVOJU....49PRILOG 7: UGOVOR O ZAKUPU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA.............................................................545

Uvodna rijeè Visokog predstavnika u BiHModerna komercijalna poljoprivredna proizvodnja je jedna od najprofitabilnijih oblasti u ovojzemlji. Želio bih vam isprièati jednu istinitu prièu:Radi se o jednom bivšem tvornièkom radniku iz BiH koji je 17 godina radio kao metalostrugar. Poslijerata je shvatio da buduænost gospodarstva - u BiH kao i ostalim zemljama Evrope - nije u teškojindustriji nego u drugim vrstama proizvodnje. Preuzeo je inicijativu kako bi za sebe i svoju obiteljosigurao bolju buduænost. Odluèio je postati poljoprivredni proizvoðaè. Uzeo je kredit od banke ikupio stado od 20 ovaca. Sada, nakon pet godina, njegovo stado broji više od 200 ovaca, a on je proširiosvoj posao te se uz poljoprivrednu proizvodnju poèeo baviti i turizmom. On zaraðuje novac i osiguravabuduænost i za svoju djecu.Poljoprivredna proizvodnja može postati jedan od najuspješnijih sektora gospodarstba BiH -pokretaèka snaga za otvaranje novih radnih mjesta, uspješno poslovanje i porast izvoza. Postojiogromno neiskorišteno tržište u zemlji kao i u inozemstvu.Zato je ova brošura tako važna. Ona ima dva cilja:Prvi, da ljude koji možda nikada nisu razmatrali takvu moguænost potakne na razmišljanje o pokretanjupoljoprivredne djelatnosti: studente, nezaposlene tvornièke radnike, raseljene osobe. Uz to, brošurapruža praktiène informacije o tome kakvu pomoæ je moguæe dobiti za pokretanje ove djelatnosti.Drugi cilj je ohrabrivanje bh. poljoprivrednih proizvoðaèa da moderniziraju proizvodnju, da iskoristepriliku i uèine proizvodnju komercijalnijom, da postanu konkurentniji na bh. tržištu, kao i da ostvaredobit za sebe i svoje obitelji.Svrha ove brošure je pomoæ vama u odreðivanju vrste poljoprivredne proizvodnje koja bi za vas bilanajprofitabilnija i kome se možete obratiti kako biste ostvarili svoje ideje.Sretno.Paddy AshdownVisoki predstavnik u BiH6

Uvodna rijeè World Vision InternationalaWorld Vision International u potpunosti podržava nastojanja OHR-a da ohrabri revitalizacijupoljoprivredne proizvodnje u ovoj zemlji.Bosna i Hercegovina je veoma bogata poljoprivrednim resursima, ali nikada ranije ovom sektorunije posveæivana pažnja koju zaslužuje. Bosna i Hercegovina danas mora u potpunosti iskoristitisvoje poljoprivredne kapacitete. Ukoliko uspije u tome, ogromne kolièine uvezene hrane bi moglazamijeniti kvalitetna domaæa hrana, a mnogi ljudi bi mnogo bolje živjeli od korištenja svogzemljišta.Nije lako poèeti poljoprivrednu proizvodnju kao ni proširiti postojeæu poljoprivrednu djelatnost,bez obzira na njezin obujam. U ovoj brošuri smo nastojali naglasiti one aspekte koji mogu pomoæipoljoprivrednim proizvoðaèima da razviju svoje moguænosti do najveæe moguæe mjere, pritomkoristeæi nove tehnike i sposobnosti rukovoðenja, proširujuæi svoja tržišta kao i broj proizvoda - štone mora uvijek znaèiti veliki trošak za posao koji vode.U ovoj brošuri se navode neke osnovne instance kojima se poljoprivredni proizvoðaèi moguobratiti kako bi dobili informacije o svim moguæim naèinima poslovanja, kao i o tome gdje mogudobiti pomoæ. Te informacije i pomoæ su sve pristupaèniji u ovoj zemlji.Vjerujemo da æe ova brošura biti dobar priruènik i vodiè poljoprivrednim proizvoðaèima koji se ubuduænosti namjeravaju upustiti u profitabilnu i uspješnu poljoprivrednu proizvodnju.Sue BirchmoreRavnateljica uredaWorld Vision International7

UvodPrijeratna i poslijeratna poljoprivreda su dvije potpuno razlièite stvari. Poljoprivreda za mnogeljude nije bila glavni izvor prihoda i oni su uzgajali kulture za vlastitu potrošnju i lokalna tržišta.Sada postoji vrlo malo radnih mjesta i poljoprivredni proizvoðaèi se èesto potpuno oslanjaju nasvoje zemljište. Još jedna znaèajna promjena jeste to da poljoprivredni proizvoðaèi ne mogujednostavno prodati svoje proizvode državnim kupcima, nego moraju pronaæi vlastito tržište.Pored toga, konkurencija je jaèa nego što je prije bila, uvezeni proizvodi su jeftiniji nego što su prijebili, a potrošaèi u Bosni i Hercegovini imaju manje novca za potrošiti nego što su imali prije rata. Uovakvom okruženju nije lako zaraditi novac u oblasti poljoprivrede. Imate izgleda jedino akoizgradite naèin razmišljanja koji se mnogo razlikuje od naèina razmišljanja prije deset godina. Takvorazmišljanje mora biti orijentirano ka tržištu.Da biste zaradili novac morate imati veoma jasnu sliku i mnoštvo informacija. Svakako da morateznati kakvu zemlju, strojeve i radnu snagu imate ili možete imati, ali to je samo prvi korak. Morateznati vrste proizvoda koje biste mogli prodavati na razlièitim mjestima, kao i opseg cijena kojimožete oèekivati. Potrebno je da znate kvalitetu koju vaši kupci zahtijevaju. Morate razmotritiproizvode koji mogu imati dobar potencijal za profit èak i ako ih poljoprivredni proizvoðaèi uvašem podruèju uopæe ne proizvode.Vrijedi posjetiti organizacije koje daju potporu poljoprivrednim aktivnostima. Ovisno o vašemmjestu boravka, to mogu biti zadruge, udruženja, tvornice, opæinski programi potpore, banke ilikreditne organizacije, te lokalne ili meðunarodne organizacije za potporu. Na kraju ove brošurenalazi se pregled nekih od ovih organizacija. Potpora koju možete dobiti od ovih organizacija možebiti vrlo važna, ali æe vam ona biti na raspolaganju samo ukoliko se pažljivo pripremite prije negoposjetite te organizacije.Ova brošura vam pomaže u tim pripremama na naèin da sve što vam je veæ poznato (naprimjer, vašizbor alternativa, kvaliteta vašeg proizvoda i financiranje vašeg poljoprivrednog dobra) razmatra usvjetlu tržišnog gospodarstva koje se u novije vrijeme razvija u Bosni i Hercegovini.8

Izbor aktivnostiNajznaèajnija odluka poljoprivrednog proizvoðaèa jeste: odabrati što proizvoditi. Tu odluku je teškopreinaèiti. Kada se jednom odluèite za uzgoj, naprimjer grožða, suoèit æete se s velikim troškovimaukoliko se odluèite baviti drugim poslovima.Ako ste bili poljoprivredni proizvoðaè prije rata, možete odluèiti da jednostavno proizvodite ono što steproizvodili u prošlosti. To ima smisla ukoliko vam je cilj proizvodnja hrane za vlastite potrebe, sobzirom na to da je vaša odluka jednostavno utemeljena na onome što možete sigurno proizvoditi ionome što uzimate kao hranu, s obzirom da posjedujete potrebno znanje i znate da je vaše zemljištepogodno za tu vrstu aktivnosti. Meðutim, aktivnosti koje su nadopunjavale plaæu koju dobijate natemelju radnog odnosa u nekom poduzeæu možda danas neæe biti dovoljne za osiguravanje prihoda odkomercijalnih aktivnosti.Ako se želite baviti poljoprivredom da biste zaradili novac, trebate znati potencijal vaših aktivnosti zastvaranje dobiti i ne bi bilo mudro da obnovite vaše prijeratne aktivnosti prije nego što provedete nekaistraživanja. Cilj takvog istraživanja je na najbolji naèin uskladiti vaše resurse (što biste mogliproizvoditi) s tržištem (što biste mogli prodati). Ako je vaše zemljište pogodno za razlièite aktivnosti,trebat æe vam dosta vremena i energije prije nego što budete imali sve informacije koje su vam potrebnekako biste odluèili koje su aktivnosti najbolje za vas.Korak 1: Što imate i što biste s tim mogli uraditiNaravno da znate s èim raspolažete. Poznata vam je velièina zemljišta koje imate, kvaliteta zemlje inagib, temperatura, kolièina padavina i drugi izvori vode kojima imate pristup. Poznato vam je je li nekidio vašeg zemljišta miniran. Znate svoje sposobnosti i sposobnosti drugih ljudi koji æe raditi napoljoprivrednom dobru, a znate i koliko svatko ima vremena na raspolaganju. Znate koliko biste novcamogli uložiti u poljoprivredno dobro. Znate koju opremu veæ posjedujete i imate li elektriènu energiju.Meðutim, možda vam nije poznat puni proizvodni kapacitet onoga što imate. Mnogo toga sepromijenilo posljednjih godina. Staklenici su u porastu i jako su poveæali proizvodnju mnogih malihfarmi. Nove tehnike obrezivanja omoguæuju uzgajanje puno veæeg broja stabala jabuke na jednomhektaru zemljišta. Nove kulture i nove vrste postojeæih kultura se isprobavaju u Bosni i Hercegovini. Unekim podruèjima poljoprivredni proizvoðaèi uzgajaju organske proizvode - kulture koje se, zbog togašto posjeduju certifikat da su u pogledu zdravstvene zaštite uzgajane prema striktnim zahtjevima, uEuropskoj uniji prodaju po visokim cijenama. Kako biste postali što uspješniji poljoprivredniproizvoðaè, trebate znati sve potencijale svog zemljišta. Za to su vam potrebne odreðene informacije.Mnoge informacije možete jednostavno dobiti iz vaše okoline. Što poljoprivredni proizvoðaèi u vašojregiji rade i koliko su uspješni u tome? Suoèavaju li se u svojim aktivnostima s bolestima, insektima,poplavama ili sušama? Kada jednom steknete znanje o onome što poljoprivredni proizvoðaèiuobièajeno proizvode u vašem podruèju, krenite dalje. Mogu postojati aktivnosti za koje je vašezemljište idealno pogodno, ali u vašoj regiji to još uvijek nitko nije pokušao. Možda nemapoljoprivrednih proizvoðaèa koji se bave uzgojem èinèila u vašoj blizini, a èinèile mogu biti vaš najboljiulog ako imate malo zemljišta ali zato imate dobre objekte.Može vam se isplatiti da provedete neko vrijeme izvan podruèja u kojemu živite. Korisno je promatratišto ostali poljoprivredni proizvoðaèi rade i, pored toga, posjetiti poljoprivredne institute, sveuèilište,službe koje pružaju proširene usluge i druge organizacije èiji je cilj poveæanje poljoprivredneproizvodnje. Na kraju ove brošure dane su neke korisne adrese.9

Korak 2: Proširivanje vaših moguænostiAko proizvodite za vlastite potrebe, ne morate usporeðivati svoje poljoprivredno dobro s neèijimdrugim dobrom. To nije važno jer niste konkurenti. Meðutim, ukoliko proizvodite za tržište, neæetemoæi zaraditi novac ukoliko su vaši troškovi proizvodnje veæi od troškova proizvodnje vašihkonkurenata. Komercijalni poljoprivredni proizvoðaè mora proizvoditi uèinkovito. To znaèi dvijestvari:1.2.Proizvoditi uèinkovito znaèi izbjegavati bespotrebne troškove. Prijevoz vašeg proizvoda upolupraznom kamionu je bespotreban gubitak prostora, i možda je bolje koristiti taj kamion sdrugim poljoprivrednim proizvoðaèem. Stroj koji se ne upotrebljava stalno takoðer predstavljadjelimièno bespotreban trošak, i unajmljivanje tog stroja u razdoblju kad vam je on zaistapotreban, može se pokazati jeftinijom varijantom. Posjedovanje opreme koja nije u potpunostiiskorištena je jedan od najveæih troškova koji se susreæu u poljoprivrednoj proizvodnji, ali je toèesto i trošak koji se može najlakše smanjiti.Uèinkovito proizvoditi znaèi zaraðivati što je moguæe više novca uz minimalne troškove (a da,naravno, pri tome ne dopustite da kvaliteta vaše zemlje opada). Iz mnogo razloga, vaši troškoviproizvodnje po jedinici opæenito opadaju kako se poveæava velièina vašeg poljoprivrednogdobra. Možda æete moæi kupiti sjeme, gnojiva i pesticide po nižim cijenama zato što æeprodavac imati veæi interes pri prodaji veæe kolièine. Po jedinici proizvoda, prijevoz tri tonebreskve jeftiniji je od prijevoza pola tone breskve. Više se isplati jedno unajmljivanje stroja zažetvu usjeva na pet hektara od više unajmljivanja stroja za žetvu na istih pet hektara površine.Raèunajuæi utrošeno vrijeme po muži jedne krave, potrebno je manje vremena prilikom strojnemuže 20 krava nego prilikom strojne muže samo dvije krave, a osim toga pri prodaji možetepostiæi bolju cijenu po litri.Koliko god je važno znati što možete uraditi s vašim sredstvima, važno je i znati kako poveæati vašasredstva. Postoji velika moguænost da budete u situaciji poveæati zemljište koje koristite i poboljšatipristup svim elementima potrebnim za rad na zemljištu - vještinama, strojevima ili financijskimsredstvima, naprimjer.1. Pristup zemljištuKako biste mogli ostvariti dobit od koje možete živjeti, možda æe vam biti potrebno više zemlje nego štotrenutno imate na raspolaganju. Postoje razlièiti naèini da doðete do više zemlje. Ove razlièite metodeimaju razlièite cijene, uvjete, prednosti kao i opasnosti.Jedna od evidentnih varijanti je kupnja zemljišta od privatnog vlasnika. To može biti vrlo složeno.Vlasnièki odnosi u Bosni i Hercegovini su uvijek bili u izvjesnoj mjeri komplicirani, a uništavanjearhiva tijekom rata je dodatno zakompliciralo ovu oblast. Korištenjem krivotvorenih dokumenata,ljudi su prodavali zemlju na koju nisu imali zakonito pravo. Ukoliko se pojavi stvarni vlasnik,1"kupac" gubi zemljište i novac.Stoga morate biti sigurni da koristite ispravan postupak u vezi sa katastarskim i zemljišnimknjigama. Ovaj postupak se odvija u opæini.1Iako vlasnik mora platiti naknadu za investicije koje su uložene, i vi možete zadržati usjeve koji su veæ prikupljeni. Ukoliko sevlasnik ne pojavi i vi koristite zemljište vjerujuæi kako je to zakonito (što znaèi kako niste znali da niste stvarni vlasnik), moguæe jeza deset godina ostvariti vlasnièko pravo. Za pojedinosti o ovoj i drugim moguænostima, vidjeti Zakon o poljoprivrednomzemljištu, Zakon o prijenosu imovine i Zakon o vlasnièko pravnim odnosima (u FBiH) ili Zakon o osnovnim svojinskopravnimodnosima (u RS).10

Moguæe je i uzeti u najam zemljište u privatnom vlasništvu. Vlasnici i korisnici poljoprivrednogzemljišta su obvezni koristiti to zemljište, ili osigurati njegovo korištenje tako što æe ga dati u najamnekome tko æe ga koristiti. Ukoliko nisu u moguænosti osigurati korištenje zemljišta, morajuobavijestiti tijela nadležna za poljoprivredna pitanja. Ukoliko zemljište ostane neiskorišteno više oddvije godine, ta tijela vam mogu dati ugovor o privremenom korištenju zemljišta. To može trajatinajdulje pet godina. U tome razadoblju vam zemljište ne može biti oduzeto prije kraja sezone žetve.U ugovoru se navodi visina naknade koju morate plaæati vlasniku. Èini se da ovaj sustav (koji jeutemeljen na entitetskim zakonima o poljoprivrednom zemljištu) u praksi ne funkcionira naroèitodobro. Umjesto prema zakonu, poljoprivrednici èesto koriste tuðu zemlju sve dok se vlasnik nepojavi i ne zatraži povrat. To znaèi da su nemoguæa veæa ulaganja na predmetnom zemljištu, što opetotežava komercijalnu poljoprivrednu proizvodnju (iako biste vi naravno mogli poveæati podruèje zaispašu bez ikakvih ulaganja za kultivaciju).Moguæe je uzeti u najam ili, pod veoma striktnim uvjetima, èak i kupiti poljoprivredno zemljište udruštvenom vlasništvu. Barem do 15. Svibnja 2003. godine, i za uzimanje u najam i kupnju,potrebno je tražiti odluku o izuzeæu od OHR-a. Odobravanje takvog izuzeæa se razmatra pozahtjevu koji podnosi opæina ili županija.Ukoliko je dio vašeg zemljišta miniran, možda bi vam mogao pomoæi Centar za uklanjanje mina. Sobzirom na raspoloživa sredstva i ogromna podruèja koja su još uvijek minirana, male su šanse davaša zemlja bude uskoro deminirana - ali možda vrijedi provjeriti. Brojevi telefona Centra zauklanjanje mina su navedeni u prilogu.Napomena: Poveæanje površine vašeg poljoprivrednog dobra je zaista korisno samo u kombinaciji s pravimizborom djelatnosti i metodâ proizvodnje.2. Pristup financijamaUkoliko nemate sredstava za ulaganje u vaše poljoprivredno dobro, moguænosti za profitabilnupoljoprivrednu proizvodnju vrlo su ogranièene. Donedavno je bilo gotovo nemoguæe dobiti zajam odbanke za poljoprivredne svrhe. Ali, tijekom protekle godine situacija se promijenila, tako da brojnebanke i mikrokreditne organizacije primaju zahtjeve za poljoprivredne kredite. Te banke i organizacijesu navedene na kraju brošure. Veoma je važno dobiti odgovarajuæu vrstu kredita, a u jednom od dijelovakoji slijede navedene su razlièite vrste i uvjeti kredita.3. Pristup radu i strojevimaVaši troškovi proizvodnje ne ovise samo o velièini vašeg zemljišta. Vrlo je važna i sposobnost vašihradnika, bez obzira na to jesu li oni èlanovi vaše obitelji. Isto tako su od kljuènog znaèaja za vaš uspjeh istrojevi koje koristite - kamioni, traktori, sijaèice i ostali - kao i cijena koju plaæate za njihovo korištenje.Možete proizvoditi uèinkovito samo ukoliko, bilo neformalno ili u okviru zadruga, radite s drugima.Kako je èest sluèaj da pojedinac sebi ne može priuštiti kupnju strojeva (a to je i vrlo nerazborito ukolikonema potrebe za korištenjem te opreme sve vrijeme), ovisite o drugima. Slièno tomu, ovisite o drugimai kad su vam potrebni dodatni radnici u punoj sezoni. Vrlo je neobièno da je u zemlji s tolikonezaposlenih èesto veoma teško privuæi takve radnike. Stoga se isplati održavati dobre veze spoljoprivrednim proizvoðaèima u vašem podruèju, ako ni zbog èega drugog onda barem kako bisteosigurali da æete imati pristup radnoj snazi. Ovo je za neke možda teže - manjinski povratnici, naprimjer,obièno nisu u najpovoljnijem položaju - i svaki vid suradnje nosi izvjestan stupanj rizika. Ali, vi nematemnogo izbora s ogranièenim osobnim kapitalom: ukoliko ne budete povremeno pomagali jednidrugima, vrlo su male šanse da zaista ostvarite zaradu.11

Korak 3: Što biste mogli prodavatiUkoliko imate iskustva u poljoprivrednoj proizvodnji, možda se želite usredotoèiti na ono što ste radiliranije. To nije uvijek najbolji potez. Ljudi, poduzeæa ili organizacije kojima ste prodavali svoje proizvodemožda više ne postoje, i nije sigurno da je netko popunio tu prazninu. Pored toga, možda æe vašiprijeratni proizvodi naiæi na jaku konkurenciju od jeftinih uvoznika, možda je ukus potrošaèapromijenjen, ili potrošaèi sada imaju manje novca te su se možda okrenuli jeftinijim rješenjima. Nemožete jednostavno "pretpostaviti", buduæi da æe vaša odluka godinama upravljati vašim poslovima.U okviru prethodna dva koraka smo govorili o sredstvima koja imate i sredstvima koja možete dobiti ili snekim podijeliti. Ta informacija govori o tome što biste mogli proizvoditi i u kojem obujmu, kao i kakvukvalitetu možete postiæi. Potrebno je da povežete to znanje s informacijama o tržištu. Naroèito moratesaznati sljedeæe:Prosjeènu cijenu i variranje cijena razlièitih proizvoda, kao i izvjesnost tržišta za vaše proizvode.Koji omjer maloprodajne cijene ide poljoprivrednom proizvoðaèu? Što se dogaða s cijenomukoliko su usjevi vrlo slabi ili vrlo obilni? Kakva je šansa da se jeftina uvozna roba potisne u vašempodruèju i kako bi to utjecalo na cijene?Vaš pristup alternativnim tržištima. Možete li prodati vaše proizvode na nekom drugom mjestuukoliko tvornica kojoj ste mislili prodati svoj kupus bankrotira ili se predomisli?Oèekivanu ukupnu dobit i oèekivanu dobit po hektaru zemlje, za svaki od proizvoda o kojemurazmišljate.Najmanju moguæu ukupnu dobit (ili maksimalni gubitak!), kao i minimalnu dobit po hektaruzemlje. Ovo je važna informacija, buduæi da morate biti u stanju preživjeti i lošu godinu.Koraci koji su opisani u daljnjem tekstu samo su primjer onoga kako bi trebala izgledati vaša analiza. Prisvakom koraku trebate imati na umu kriterije iz prethodnog teksta.1. Pogledajte vaše susjedeŠto proizvode poljoprivredni proizvoðaèi u vašem kraju i zašto to rade? Jesu li ovi poljoprivredniproizvoðaèi u stanju živjeti od svoje zemlje? Gdje prodaju svoje proizvode, i prodaju li ih zajedno sdrugim poljoprivrednim proizvoðaèima? Ukoliko su, naprimjer, poljoprivredni proizvoðaèiorganizirani u zadrugu, to im omoguæava da doðu do jeftinih energenata i strojeva kao i da postignudobru cijenu za svoje proizvode, te ako se možete pridružiti takvoj zadruzi, možda æe to biti najlakša inajprofitabilnija odluka za vas. Ali ne dajte se lako namamiti. Suradnja s drugim poljoprivrednimproizvoðaèima može imati mnogo prednosti, ali mehanizmi te suradnje ne funkcioniraju uvijek bašnajbolje. Zašto su drugi poljoprivredni proizvoðaèi u vašem kraju odluèili da se ne pridruže zadruzi, štooni rade i kakav im je uèinak sada? Ima li poljoprivrednih dobara koja proizvode nešto sasvim razlièito ijesu li ona uspješna? Meðu poljoprivrednim proizvoðaèima, èija se sredstva mogu porediti s vašim, nekavaše mjerilo bude uspješnost. Vi možete raditi isto tako dobro, a možda i bolje.Kopiranje dobrih ideja iz vaše regije ipak predstavlja rizik. Ukoliko mnogo ljudi kopira ideju jednoguspješnog poljoprivrednog proizvoðaèa, to može izazvati prezasiæenost tržišta tim odreðenimproizvodom. Tvornici u vašem kraju mogu trebati, naprimje,r jagode, i možda æe ona nuditi otkup povisokim cijenama jer na tržištu nema jagoda. Ukoliko previše poljoprivrednih proizvoðaèa poèneproizvodnju jagoda kako bi popunili prazninu, proizvodnja može premašiti potrebe tvornice i cijena12

može naglo pasti. Sve dok u Bosni i Hercegovini nema rashladnih kapaciteta za održavanje svježine voæai povræa na dulje razdoblje, opcija prodaje vašeg proizvoda na lokalnim tržištima usred sezone berbemože rezultirati tako niskim cijenama da neæete ostvariti nikakvu dobit. U obrnutom sluèaju, vi stemožda napravili dobru analizu i meðu prvima ste poèeli uzgajati maline u vrijeme kada tvornicaproširuje svoju proizvodnju. Za uzgoj maline je potrebno više truda i ulaganja, ali one se uklapaju usezonski plan poljoprivrednog dobra jednako dobro kao i jagode, i dobit æe biti viša (dok drugipoljoprivredni proizvoðaèi ne krenu za vašim primjerom).2. Razmotrite tržišta u regijiŠto se prodaje na lokalnim tržištima i u trgovinama i po kojim cijenama, te u kojoj sezoni? Koji omjer tihcijena ide poljoprivrednom proizvoðaèu? Cijena koju dobiju poljoprivredni proizvoðaèi za nekeproizvode može vrlo lako biti tako niska da nije u stanju proizvesti dobit. Razlog za to može biti suvišedobra žetva, jer poljoprivredni proizvoðaèi u toj regiji nisu napravili dobru analizu ili prodaju samo onošto sami ne mogu potrošiti, ili zato što su jeftini proizvodi iz uvoza preplavili tržište. Što god da je razlog,osim ako nemate neke kanale za distribuciju za koje drugi poljoprivredni proizvoðaèi ne znaju, ili ako ponekoj osnovi niste u moguænosti ubirati usjeve izvan sezone, to nisu proizvodi koje želite uzgajati navašem poljoprivrednom dobru.Proizvodi koji postižu visoke cijene su privlaèniji, ali potreban je oprez. Zašto su cijene visoke? Postojimnogo moguæih razloga i sama provjera cijena je tek prvi dio analize: morate otkriti prièu koja se krijeiza cijena. Ukoliko su cijene visoke zato što je podbacio urod, možda se neæete željeti upuštati u tu vrstuaktivnosti, buduæi da cijene mogu naglo pasti u sluèaju boljeg uroda. Ukoliko su cijene visoke zato što jeproizvod specijalitet i vrlo je mala potražnja, možete preuzeti rizik da ne naðete tržište. L'escargot (vrstajestivog puža) vam može donijeti veliku zaradu ukoliko ga uspijete prodati, ali tržište za taj proizvod nijesigurno. Ukoliko su cijene visoke zato što je usjev rizièan u smislu slabog uroda, kao recimo maline,trebate ga razmatrati samo u kombinaciji sa drugim aktivnostima, ukoliko imate dovoljno rezerve dapreživite lošu godinu.3. Razmotrite tržišta na drugim mjestimaSve dok zemlja nema vrlo rafiniranu distributivnu mrežu, postojat æe razlike u cijenama po regijama imožda bi bilo korisno provjeriti tržišnu vrijednost vašeg proizvoda u drugim dijelovima Bosne iHercegovine. Ukoliko postoje dosljedne razlike u cijenama, možda æete moæi organizirati prijevoz ipostiæi veæe cijene na nekom drugom mjestu (a to može biti bilo gdje). Ali, budite oprezni, zbogtroškova prijevoza, maloprodajne marže i svih drugih troškova koji se moraju podmiriti, postojiogromna razlika izmeðu cijene koju plaæa potrošaè i cijene koju æete vi postiæi.4. Razmotrite druge kanale za distribucijuKoja druga potencijalna tržišta postoje u vašoj regiji ili izvan nje? Mnogi poljoprivredni proizvoðaèiprodaju svoje proizvode prehrambenoj industriji, ili domaæim, odnosno izvoznim trgovcima naveliko.To su tržišta koja vrijedi analizirati i koja mogu dovesti do sigurnih i dugoroènih aranžmana koji moguukljuèivati osiguranje kredita, uputstva i tehnièke savjete. Ali, na ova tržišta nije lako prodrijeti.Standardi kvalitete su èesto suviše visoki, i ovi kupci su èesto zainteresirani za kupnju takvih kolièinakoje vi niste u stanju samostalno proizvesti. Kako biste dostigli takav opseg proizvodnje i kako biste bili ustanju pregovarati za bolju cijenu, možda bi se pokazalo korisnim (ili èak i neophodnim) osnivanjezadruge ili pridruživanje veæ postojeæoj.13

Korak 4: Što æete odabrati za proizvodnjuU poljoprivredi nikada ne znate što æe se dogoditi. Poplave, suše, oboljenja, variranje cijena kao i mnogedruge stvari mogu pokvariti vaše planove. Ali analiza æe barem pokazati koju djelatnost vjerojatnomožete uspješno obavljati, cijene koje vjerojatno možete oèekivati za razlièite proizvode, kao i rizikebavljenja razlièitim aktivnostima. Na temelju ovih nepotpunih podataka, trebate odluèiti što æete raditi.Vaš cilj je ostvarivanje što veæe dobiti, ne izlažuæi se pritom pretjeranom riziku. U biti, vaša dobit jerazlika izmeðu iznosa koji dobijete za vaš proizvod i vaših troškova proizvodnje. Ovi troškovi ukljuèujunovac koji ste potrošili na sjeme, gnojiva, pesticide, radnike, strojeve, prijevoz, vodu, struju i sve drugoza što ste dali svoj novac. Vaši troškovi takoðer ukljuèuju poreze koje æete možda morati platiti, kamatekoje plaæate na kredit koji ste možda podigli, kao i iznos koji morate uštedjeti svake godine kako bistemogli održavati ili možda zamijeniti sve ono što koristite (strojeve, ali i zemljište, objekte i sve drugo štoima ulogu u procesu proizvodnje). Na kraju, vaši troškovi ukljuèuju i plaæanja u naturi. Ukoliko steuspjeli dogovoriti usluge prijevoza u zamjenu za jaja, morate uzeti u obzir novac koji biste dobili da ste tajaja prodali.Što je vaš posao veæi, to su veæi vaši troškovi, ali su vaši troškovi po jedinici proizvodnje niži. Zbog postupnogsmanjenja troškova po jedinici proizvodnje, skoro sve aktivnosti imaju prag rentabilnosti: obujamproizvodnje u kojoj vam se vraæa onoliko koliko potrošite. Ukoliko proizvodite toliko, vi ostvarujetetoèno ništa dobiti. Ukoliko proizvodite više, ostvarujete dobit, a ukoliko proizvodite manje, poslujete sgubitkom.Ima smisla proizvoditi što je moguæe više jedne vrste proizvoda. Vaši troškovi se smanjuju, prelazite pragrentabilnosti i zbog kolièine koju prodajete možete dobiti dobru cijenu za vaše proizvode. Ali je riziènokoncentrirati se na samo jedan proizvod. Ukoliko je cijena razoèaravajuæa, ili niste u stanju prodati svojproizvod ni èak ni po niskojoj cijeni, takav financijski udar vas može dovesti do bankrota.ProizvodnjaTroškovi po jedinici10987654321050 100 150 200 250 250 300Osim ukoliko nemate ništa protiv tog rizika (koji može imati smisla ukoliko imate drugi posao iliznaèajnu ušteðevinu koja vam je dovoljna da prebrodite teško razdoblje), vjerojatno je nerazumnousredotoèiti se na samo jedan proizvod. Druga krajnost je nerazumna proizvodnja previše razlièitihvrsta proizvoda, jer možda ni s jednim od njih neæete moæi dostiæi prag rentabilnosti.14

Plodored i prirodni ciklusOdabrati najbolje aktivnosti je dobra ideja. Meðutim, vašeodluke su, naravno, privremenog karaktera, jer morate raditiuzimajuæi u obzir prirodnu ravnotežu. Poljoprivrednekulture i ostale aktivnosti moraju se rotirati kako bi se zemljiomoguæilo da zadrži plodnost, te kako bi pojava bolesti igomilanje štetoèina bili smanjeni. Objekti koji se koriste zauzgoj domaæih životinja ne trebaju se koristiti neko vrijemenakon uporabe, kako bi se smanjila pojava zaraznih bolesti ištetoèina.Gospodarstvo obujmaGospodarstvo obujma je primjenjljivo na mnogonaèina.Što više kupite, troškovi su manjiŠto više proizvedete, niži su troškoviproizvodnje po jediniciŠto je veæa površina zemlje, to su nižitroškovi upravljanja po jedinici proizvodnjeNe trebate biti matematièar da biste shvatili koja kombinacija aktivnosti æe vjerojatno rezultiratiznaèajnom zaradom, uzimajuæi u obzir razuman rizik. To uzima vremena, ali ako znate zbrajati ioduzimati, možete napraviti grubu analizu.Pogledajte sljedeæi primjer. Za ovaj primjer se uzima jedna èetveroèlana obitelj koja obraðuje 3hektara kvalitetne zemlje locirane na nadmorskoj visini od 500-550 metara, uz dobra izvorišta vode.Obitelj uzgaja jabuke na 0,5 hektara. Za potrebe ishrane triju krava koristi se preostalih 2,5 hektarazemlje i trava koja raste pod stablima jabuka. Obitelj bi željela proširiti svoje poljoprivredneaktivnosti jer krave koriste više zemlje nego što im je potrebno. Pored toga, na obradivom sezemljištu nalazi jedan objekt koji trenutno nije u upotrebi. Obitelj razmatra èetiri opcije, od kojihdvije uopæe ne obuhvaæaju krave. Na temelju vlastitoga iskustva sa sadašnjim aktivnostima, te natemelju informacija prikupljenih od susjeda i kupaca s tržišta, obitelj je napravila grubi proraèun zasvaku od tih opcija. Prilikom razmatranja ovih opcija, obitelj je konstantno vršila njihovuusporedbu sa sadašnjim prihodima od mlijeka i raspoloživom radnom snagom u obitelji.Opcija ATroškoviproizvodnjeMogu}i prihodMinimalniprihodRazina rizika3 krave/2 ha trave 0,5 ha kukuruza0,5 ha jabuka1000 400 20003 x 3500 litarax 0,7 KM + 3 teletax 1000 = 105002000kg x 0,3= 60020 tona h 0,5KM/kg= 10000(100kg po stablu)1500 x 0,3 = 4509500 5000Niska Visoka SrednjaUkupna razina rizika za posao: niska, ali kolièina proizvedenog je mala, a žetva kukuruza i berbajabuka vrše se u istoj sezoni.15

Opcija BTroškoviproizvodnje0,5 ha malina 1 ha kupusa 1 ha: 10 ovaca 0,5 ha jabuka1000 10004502000Mogu}i prihod 6 tona x 1,3= 7800Minimalniprihod3 tone x 1,3= 390025 tona x 0,3= 750010 tona x 0,3= 300020 tona h 0,5KM/kg= 10000(100kg po stablu)5000Razina rizika VisokaVisokaNiska SrednjaUkupna razina rizika za posao: srednja-visoka, zbog rizika vezanog za klimatske prilike, kašnjenja upovratu dugoroènih ulaganja u maline, te nedostatka sigurnog priliva sredstava od kravljeg mlijeka.25002000Opcija CTroškoviproizvodnjeMogu}i prihod5 plastenika zasalatu (0,25 ha)8000(Godi{njiizdaci najlonaza 4 godine)170002000 tovnihpili}a9000 1100 20001950 x 1,75 kg x4,5 KM = 150002,25 ha p{enicei je~ma10 tona x 0,28 KM= 28000,5 ha jabuka20 tona x 0,5 KM/kg= 10000(100kg po stablu)Minimalniprihod10000 100007 tona x 0,28 KM= 19605000Razina rizikaVisokaVisokaVisokaSrednjaUkupna razina rizika za posao: visoka, zbog nesigurnog priliva sredstava od kravljeg mlijeka i èinjenice daplastenici zahtijevaju visoka ulaganja kapitala. Meðutim, zgrada koja nije u uporabi mogla bi se iskoristitii za uzgoj pili}a. Za ovu opciju potrebno je uložiti dosta truda.Opcija DTroškoviproizvodnjeMogu}i prihodMinimalniprihodRazina rizika3 krave/2 ha trave 0,5 ha malina0,5 ha jabuka1000 100020003 h 3500 lit. h 0,7 KM+ 3 teleta h 1000= 1050020 tona x 0,5 KM/kg= 10000(100kg po stablu)9500 3 tone x 1,3 KM = 3900 5000Niska6 tona x 1,3 KM = 7800Srednja-visokaSrednjaUkupna razina rizika za posao: niska-srednja. Kasni se sa povratom dugoroènih ulaganja u maline,ali postoji relativno siguran prihod od jabuka i krava. Ukupan posao se rasporeðuje tijekom sezone.Opcija D izgleda kao bezopasna promjena plana proizvodnje. Time se uveæavaju gotovinski prihodi(iako ne toliko kao u sluèaju plastenika iz Opcije C, i tek nakon odreðenog vremena poslije kapitalnihulaganja), ukupan posao se rasporeðuje tijekom sezone, a razlièite aktivnosti se meðusobno nepoklapaju, što smanjuje rizik od pojave bolesti i lošeg vremena. Ova opcija je dalje razraðena u planupoljoprivredne proizvodnje koji se nalazi pri kraju ove brošure.16

Financijski aranžmaniTerminologija vezana za kreditiranjeOtplata:Kamatna stopa:Grace period:Dospjeæe kredita:Zalog:Jamac:vraæanje pozajmljenog novca banci (obièno u mjeseènim ratama).plaæanje dodatnog postotka na kredit banci (obièno u mjeseènim ratama).razdoblje prije poèetka otplate kredita. Kamate dospijevaju tijekomovog razdoblja i mogu se ukljuèiti u fiksne iznose koji se otplaæuju nakonovog razdoblja ili se plaæati posebno tijekom grace perioda.razdoblje prije otplate punog iznosa kredita i kamata.neka stvar od vrijednosti (obièno zemljište ili kuæa) koju banka možezaplijeniti ukoliko kredit ne bude otplaæen.osoba koja formalno i pravno preuzima odgovornost za otplatuKredita ukoliko vi ne otplatite kredit.Bosna i Hercegovina prije rata nije imala mnogo komercijalne poljoprivredne proizvodnje niti razvijenbankarski sustav. Kao posljedica toga, veæina poljoprivrednih proizvoðaèa, nažalost, još uvijek nerazmišlja o uzimanju kredita za financiranje svoje aktivnosti. Kako bi bila dostignuta razina proizvodnjekoja bi donosila zaradu u poljoprivrednoj proizvodnji, potrebna su ulaganja u komercijalnupoljoprivredu. Veliki broj ljudi nema ušteðevinu koju bi mogli koristiti za ovu vrstu ulaganja.Poljoprivrednim proizvoðaèima mogu biti potrebni krediti za veæa poèetna ulaganja, za godišnjaulaganja, te za pokrivanje tekuæih troškova koji mogu varirati tijekom jedne poljoprivredne sezone. Zarazlièite vrste troškova potrebne su razlièite vrste kredita.1. Krediti za pokrivanje veæih poèetnih ulaganjaMože se javiti potreba za veæim ulaganjima ukoliko želite poèeti ili proširiti vaše aktivnosti. Naprimjer,za kupnju zemlje ili krava. Za ova ulaganja mogu biti potrebni krediti koje možete otplatiti samo u rokuod nekoliko godina. Ovisno o vašim aktivnostima, trebate pokušati osigurati kredit za koji æe se otplatavršiti u jednakim ili uveæanim ratama (vidi terminologiju vezanu za kreditiranje).2. Krediti za pokrivanje troškova na poèetku poljoprivrednog ciklusaNa samom poèetku svakog poljoprivrednog ciklusa poljoprivredni proizvoðaèi su izloženi velikimtroškovima kako bi sve pripremili za novu sezonu. Neke banke i mikro-kreditne organizacije dajukredite koji su namijenjeni za pokrivanje ovih troškova. Ne morate ništa otplaæivati dok šest mjesecikasnije (a povremeno i nakon duljeg razdoblja) ne prodate svoje proizvode. Neki kreditni programi suèak namijenjeni za aktivnosti gdje obujam proizvodnje u prvoj godini nije veliki, tako da se dozvoljavaotplata u roku od 18 ili èak 24 mjeseca.3. Krediti za pokrivanje tekuæih troškovaU mnogim državama je lako napraviti dogovor s bankom za uzimanje kratkoroènog kredita zapokrivanje tekuæih troškova (naravno, do nekog limita). Kada zaradite neki novac, otplatite taj kredit.Kamata se raèuna samo na stvarni iznos uzetog kredita za stvarno razdoblje na koje je kredit uzet dok sene otplati.17

Nažalost, veæina banaka u Bosni i Hercegovini još ne nudi tu vrstu usluga poljoprivrednimproizvoðaèima. To znaèi da, ukoliko se ne iznaðu neka alternativna rješenja za financiranje aktivnosti,poljoprivredni proizvoðaèi, za koje postoji rizik da ostanu bez gotovinskih sredstava, moraju pažljivoplanirati svoje prihode i rashode, i možda æe na poèetku sezone morati osigurati kredit koji neæe samopokrivati troškove ulaganja nego i nedostatke gotovinskih sredstava tijekom godine.Primjer kreditiranjaVeæina poljoprivrednih proizvoðaèa u Bosni i Hercegovini posjeduje stoku. Banke ikreditne organizacije sve više priznaju èinjenicu da poljoprivredni proizvoðaèi nemajudovoljno novca za kupnju stoke prije zime, kao ni, s malim prihodima, za opstanak dosljedeæeg proljeæa. Kao rezultat toga, omoguæeno je uzimanje kredita s polugodišnjimgrace periodom i rokom otplate od godinu dana.Primjer: Poljoprivrednik veæ ima neke gotovinske prihode od krava i poljoprivrednihkultura. Meðutim, poljoprivrednik bi veoma lako mogao dodati i ovce jer ima nekušumu i voænjak koje bi mogao koristiti za ispašu. On je svjestan da bi od ovaca mogaoostvariti dobru zaradu u prvoj godini, ali nema dovoljno novca za kupnju ovaca uvrijeme kad je nabavna cijena ovaca najniža.Poljoprivrednik ima 500 KM i potreban mu je kredit od 5.000 KM da kupi ovce. Plaæatæe kamatu na taj kredit poèevši od studenoga, ali mu se isplati jer æe krajem srpnjanaredne godine imati akumuliranih 5.405 KM i, pored toga, 25 ovaca koje je kupio .Predviðanje tijekova gotovinskih sredstava moglo bi izgledati ovako:Predvi|anje tijekova gotovinskih sredstavaKredit 5.000Stu Pro Sij Velj Ožu Tra Svi Lip SrpPrihod od vune(25 ovaca x 1kg x 1,5KM)37Prihod od janjadi(33 janjeta x 180 KM)1.800 1.800 2.340Ostali priljevi sredstava 500 500 500 500 500 500 500 500 500UKUPAN PRILJEV 5.500 500 500 500 500 537 2.300 2.300 2.840Kupnja 25 ovaca 5.000Troškovi hrane za zimu(120 dana x 25 ovaca x0,4kg x 0,28 KM)Troškovi hrane za ljeto(120 dana x 33 janjetax 0,15kg x 0,56 KM)84 84 84 8483 83 83 83Rata kredita 50 50 50 50 50 50 469 469 466Ostali izdaci 300 300 300 300 300 300 300 300 300UKUPAN ODLJEV 5.434 434 434 434 433 433 852 852 766RAZLIKA U GOTOVINI 66 66 66 66 67 104 1.448 1.448 2.074KUMULATIVNA GOTOVINSKASREDSTVA66 132 198 264 331 435 1.883 3.331 5.40518

Razmatranje opcija za kreditiranjeBankarski sektor u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku još uvijek nije dovoljno razvijen (iako se stanjevrlo brzo poboljšava), a dolazak do kapitala je uvjetovan širokim spektrom uvjeta i okolnosti. Ukolikovaše poslovanje nije službeno registrirano, vjerojatno æete morati potrošiti dosta vremena i energije daistražite tržište kako biste pronašli odgovarajuæi kredit. Jednostavnije bi bilo da je vaše poslovanjeslužbeno registrirano, ali èak ni tada to ne bi bilo lako.Postoje tri vrste kredita za poljoprivredna poduzeæa:Opcija 1: Kratkoroèni, fiksna kamatna stopa s grace periodomTrenutaèno, veæina poljoprivrednih kredita su kratkoroèni krediti s fiksnom kamatnom stopom imoguæim grace periodom. Tipièan primjer je kredit od 3.000 KM s mjeseènom kamatom od 1%, srokom otplate od dvanaest mjeseci i s grace periodom od 6 mjeseci. Kamata dospijeva tijekom graceperioda i plaæa se za razdoblje od 18 mjeseci. Sam kredit se otplaæuje tijekom narednih 12 mjeseci.Obièno morate ponuditi zalog ili jamca kako bi ovaj kredit bio osiguran. Ukupna kamata koja se plaæa naovaj kredit od 3.000 KM nakon 18 mjeseci, s kamatnom stopom od 1% mjeseèno, iznosi 540 KM.Opcija 2: Konstantne RateZa sigurne korisnike, krediti koji se otplaæuju u jednakim ratama postaju sve èešæa pojava u Bosni iHercegovini. Ponekad su takvi krediti pogodni za ulaganja u oblast poljoprivrede. Ukoliko kupitezemlju i uzgajate kulture koje daju plodove veæ prve godine, naprimjer, možete biti u moguænosti uprvoj godini otplatiti onoliko koliko biste platili u zadnjoj godini. Dijelom tog novca se otplaæuje kredit,a dijelom kamata koju morate platiti za svaki period. Vremenom plaæate manje kamate a veæu glavnicu,ali ukupan godišnji iznos ostaje uvijek isti. Pretpostavimo da vam treba kredit u iznosu od 10.000 KM.Kamata je 10 posto i rok otplate kredita je deset godina. Ukupna kamata koju plaæate na ovaj kredit od10.000 KM nakon 10 godina, po stopi od 10%, iznosi 6.275 KM. Svake godine plaæate ukupno po 1.628KM.Opcija 3: Uveæane RateUkoliko kupujete telad, potrebno je neko vrijeme prije nego što dobijete mlijeko ili meso za prodaju.Stoga niste u moguænosti otplatiti veæinu kredita u prvim godinama. Meðutim, nakon nekoliko godina,poveæava se iznos mlijeka i mesa koje prodajete i pri kraju razdoblja od deset godina možete otplaæivativeæe iznose. Kamata na kredite za ove svrhe je prilièno visoka. Pretpostavimo ponovo da vam je potrebankredit od 10.000 KM. Kamata je 10 posto i rok otplate je 10 godina. Ukupna kamata koju plaæate na ovajkredit od 10.000 KM nakon 10 godina, po stopi od 10%, iznosi 6.694 KM. Krediti za koje se iznos rataotplate poveæava tijekom vremena još nisu uobièajeni u Bosni i Hercegovini i oni se rijetko daju zaulaganja u poljoprivredu. Meðutim, u skoroj buduænosti postoje veæi izgledi za davanje tih kreditakomercijalnim poljoprivrednim proizvoðaèima koji su veæ razvili svoje poslovanje .Dijagrami koji slijede imaju za cilj pojasniti gore navedeno. Crtice koje sijeku donju horizontalnu crtupredstavljaju 18 mjeseci u prvom dijagramu, te 10 mjeseci u drugom i treæem. Tamnija polja su iznosikoje otplaæujete, a svjetlija predstavljaju kamatu.19

Kratkoroèni, fiksna kamata Konstantne rate Uveæane rate3002000200025020015001500150100010001005050050006 18[Mjeseci]01 2 3 4 5 6 7 8 9 10[Godine]01 2 3 4 5 6 7 8 9 10[Godine]Poljoprivrednim proizvoðaèima je posebno teško dobiti kredit. Jedan od problema s kojima se bankesuoèavaju je èinjenica da poljoprivredni proizvoðaèi žive u ruralnim sredinama, pa je stoga teško doæi donjih. Drugi problem predstavlja èinjenica da veliki broj poljoprivrednih proizvoðaèa nije kreditnosposoban te nemaju dobar plan koji ukazuje na to kako æe otplatiti kredit. Osim toga, vrste kredita koje senude nisu uvijek prikladne za poljoprivrednu proizvodnju. Naprimjer, veliki broj kreditnih linija nedaju dovoljno dug grace period. Ukoliko posjedujete trgovinu, prihvatljivo je da odmah poènete sotplatom, ali je to nemoguæe za poljoprivredne proizvoðaèe koji gotovinske prihode ostvaruju samo zavrijeme poljoprivredne sezone. Na slièan naèin, i nedostatak moguænosti kreditiranja za pokrivanjetekuæih troškova u velikoj mjeri onemoguæuje poljoprivrednu proizvodnju.Meðutim, postoje neki dobri sustavi kreditiranja. Pošto ih je teško pronaæi i zbog tog što uvjetikreditiranja umnogome variraju èak i u okviru kreditnih aranžmana za poljoprivrednu proizvodnju, akotražite kredit trebate provjeriti kod više banaka. Usporedite kamatne stope. Pobrinite se da ne trebatepoèeti otplatu kredita prije nego što poènete ostvarivati gotovinske prihode tijekom sezone. Osigurajteda otplata kredita ne traje dulje nego što je potrebno, pošto morate plaæati kamatu za svaki dan otplatedok se kredit potpuno ne otplati. Na kraju ove brošure nalazi se popis banaka i mikro-kreditnihorganizacija. Pored toga, zadruge ponekad daju kredite svojim èlanovima, a mnogi, naravno,osiguravaju pozajmice preko obitelji i prijatelja.Uzimanje kredita nije šala. Sve dok se ne smanje kamatne stope u Bosni i Hercegovini (a malo jevjerojatno da æe do toga doæi, jer banke smatraju da je ovo, što se kreditiranja tièe, zemlja visokog rizika),krediti æe biti skupi. Kao što je objašnjeno: za kredit od 10.000 KM, koji se otplaæuje u jednakimgodišnjim ratama u razdoblju od 10 godina, s kamatom od 10%, kamate vas koštaju 6.275 KM. Ukolikone budete u moguænosti otplatiti kredit, banka može uzeti vaš zalog (npr. vašu zemlju; vidi objašnjenje u"terminologiji vezanoj za kreditiranje"). Stoga vaši planovi moraju biti dobri. Ako budu dobri, imat æete2moguænost otplatiti kredit i razviti profitabilno poljoprivredno dobro.2Pošto svaki kredit nosi rizik, braèni drug poljoprivrednog proizvoðaèa ne treba ništa potpisivati u njegovo ime. Ukoliko obapartnera potpišu kako preuzimaju obavezu ili daju garanciju, braèni drug poljoprivrednog proizvoðaèa preuzima sve obavezeukoliko on ne otplati kredit.20

Moguæi bezgotovinski aranžmani (ili "robni kredit")Tržišno gospodarstvo u Bosni i Hercegovini još uvijek ne funkcionira bez poteškoæa. Poredtoga, postoji opæi nedostatak gotovinskih sredstava. Mnogi ljudi i poduzeæa taj problemrješavaju pravljenjem nekih aranžmana koji ne ukljuèuju novac. Naprimjer, posudite neèijitraktor i zauzvrat mu date krumpir. Sada postoji veliki broj poduzeæa koja, bez poèetnenaknade, daju poljoprivredna sredstva kao što su hrana za stoku, mlada stoka, sjeme i gnojivo.Za ova sredstva poduzeæu plaæate posredno, na temelju ugovora, kad prodate stoku iliproizvedete odreðenu kulturu, kasnije, tijekom poljoprivredne sezone. Za veliki brojpoljoprivrednih proizvoðaèa, ovakvi aranžmani daju moguænost da se bave poljoprivredom.Meðutim, važno je izraèunati koliko zaista plaæate za ova sredstva, jer može biti jeftinije dauzmete kredit od banke i sva ta sredstva sami kupite.21

Sastavljanje popisa moguænostiVeæina poljoprivrednih proizvoðaèa ima neku vrstu plana prije nego što poène sezona. Oni, nažalost,nemaju obièaj te planove stavljati na papir. Kada obavite potrebno istraživanje i odluèite koje proizvodeželite proizvoditi, dobro je vaš plan staviti na papir, jer:Plan vas tjera da razmislite o svim moguænostima koje vam se nude i o koracima koje æete poduzeti;Plan vam daje pravac kojim æete iæi, uz povremene provjere i ciljeve koji æe vam govoriti odvija li sevaša poljoprivredna djelatnost na planirani naèin;Kada budete razmišljali o planu, imat æete u vidu potencijalne probleme - i rješavati ih prije nego sepojave;Vjerojatnije je da æete uz plan dobiti potrebne kredite od banaka.Jedan od priloga je primjer takvog plana. Ako odvojite nekoliko minuta da ga proèitate, vidjet æete danije teško pripraviti takav plan, s tim da imate jasnu ideju o onome što želite uèiniti. Takoðer æete vidjetida je plan:Potpun - kada proèitate plan, imate jasnu predstavu što poljoprivredni proizvoðaè želi i zašto æe teaktivnosti biti profitabilne.Precizan - svaki dobar plan izbjegava upotrebu neodreðenih termina kao što je "mnogo" ili"znaèajno".Sažet - dobar plan nije dulji nego što je potrebno.Naravno da æe vaše aktivnost biti drugaèije od onih koje ovaj plan opisuje. Ipak, vjerojatno možeteiskoristiti isti okvir i odgovoriti na isto pitanje na koje je odgovoreno planom. Nakon što ste završili splanom, on bi trebao dati odgovor na sljedeæa pitanja:Što æete raditi?Kada?Kako?S kojim sredstvima (npr. koliko vam je potrebno novca u pojedinim razdobljima u narednojgodini)?Koja poèetna sredstva æe vam biti potrebna i gdje æete ih nabaviti?Koliko æe vam eventualno biti potrebno radnika, što æe raditi i koje kvalifikacije æe imati?Po kojoj cijeni æete proizvoditi svoje proizvode?Kako æete prodavati proizvode?Kome æete prodavati proizvode?Po kojoj cijeni æete prodavati proizvode?Koje opcije vam ostaju ako vas napuste kupci?Koje su razlike izmeðu vas i sliènih poljoprivrednih proizvoðaèa (vrsta ili kvaliteta vaših proizvoda,blizina kupaca, dostupnost strojeva, itd.)?Koliko æete proizvoda morati prodati prije nego poènete ostvarivati profit i koliko æe vam trebativremena za to?Kakve rezultate oèekujete (npr. kakav æe vam biti profit)? Korisno je isto tako navesti indicije okotoga što æe se dogoditi ako posao ne krene onako kako ste se nadali. Hoæete li moæi preživjeti prvugodinu ako, naprimjer, žetva podbaci, ili ako cijene znaèajno opadnu?Koje promjene na tržištu oèekujete za vaše proizvode u skorijoj buduænosti?Koje probleme oèekujete i kako æete pristupiti njihovom rješavanju?Jesu li dani odgovori na sva ova pitanja? Onda je vaš plan spreman!22

Kvaliteta proizvodnjeProizvodi veæe kvalitete donose veæe cijene. Èesto je moguæe poveæati kvalitetu proizvoda bez velikogpoveæanja cijene. Dobro usmjerenim opažanjem, raspitivanjem i dosjetljivošæu, moguæe je èak poveæatikvalitetu proizvoda bez ikakvog poveæanja troškova.Pravovremenim djelovanjem, naprimjer. Poljoprivredna proizvodnja je industrija koja se uveliko drživremenskih odrednica. Djelovati pravovremeno, ili èak bolje - rano, èesto rezultira nagradom. Akosusjed sa sliènom poljoprivrednom proizvodnjom obavlja neki posao dan prije vas, pitajte se zašto vi toniste uradili prije tri dana.Vrijednost vremenskih rokovaBreskve koje je vaša susjeda rano obrala možda nisupotpuno zrele, ali ubrala ih je rano kako bi ih prodala natržnici prije nego što stigne glavnina ovoga voæa od ostalihproizvoðaèa. Buduæi da su bile malo tvrðe nego obièno,breskve nisu ošteæene u mjeri u kojoj se ošteti zrelo voæe,tako da je veoma nizak stupanj štete na voæu kupcima biooèigledan. Potrošaèi kupuju sezonsko voæe ili povræe kad gaprvi put vide u radnjama i plaæaju za njega posebnu cijenu.Sedam dana kasnije, kada glavnina berbe stigne natržnicu, cijene æe znaèajno opasti. Vaša susjeda je postiglapremiju na kvalitetu (rano pojavljivanje na tržištu i malašteta na proizvodu) bez dodatnih troškova, samo stoga jerje malo više razmišljala o tržištu i navikama kupaca.Izgradnja povjerenja za poveæanje profitaModeran poljoprivredni proizvoðaè zna kakoproizvoditi. Ono što je isto tako važno, moderanpoljoprivredni proizvoðaè zna kako prodati.Proizvoðaè X, naprimjer, prodaje jabuke izvoznikunaveliko. Veleprodaja zahtijeva jabuke visoke kvalitetei u njegovom je interesu da ispuni ove standarde.Proizvoðaè potpisuje ugovor o prodaji veletrgovcuizvjesne kolièine jabuka, što je manje od kolièine kojumože proizvesti, jer dio berbe nije najboljeg kvaliteta.Proizvoðaè èak i ne nudi ovaj dio berbe veletrgovcu negoprodaje ove jabuke drugim kanalima. Veletrgovac jestalno zadovoljan, a to je svakako u interesupoljoprivrednog proizvoðaèa.U gornjoj rubrici dat je jednostavan primjer poljoprivrednog proizvoðaèa koji misli unaprijed. Ovo senaèelo može primijeniti na svaki vid poljoprivredne proizvodnje, od planiranja, preko rada u poljutijekom sezone, do prodaje proizvoda po najboljoj cijeni. Djelovati rano je samo jedan primjer. Stvar je utome što profitabilni proizvoðaèi ne slijede uvijek tradicionalne metode i ne rade uvijek ono što im radesusjedi. Bolje je voditi poljoprivrednu proizvodnju preispitujuæi metode i stalno uvoditi promjene, bezobzira na to koliko one bile male, nego jednolièno iæi iz sezone u sezonu i ne gledati dalje od ogradeimanja.Iako su neka poboljšanja moguæa bez ikakvih dodatnih troškova, premija za kvalitetu èesto iziskujedodatni trošak tijekom proizvodnje ili sezone rasta. Uzmite, naprimjer, zalihe. Za sve zalihe napoljoprivrednom imanju postoje minimalni standardi koje prodavac mora poštivati i dobarpoljoprivredni proizvoðaè æe uvijek kupovati zalihe koje zadovoljavaju barem minimalne standarde. Aliisto tako može biti mudro kupovati zalihe koje su malo iznad minimalnih standarda. Bez obzirakupujete li sjeme, gnojivo, stoènu hranu, pa èak ako razmišljate o zdravstvenim standardima stoke kojuuzgajate, nešto bolja kvaliteta ovih zaliha èesto ne košta puno više od standardnih, a može znaèajno3poveæati vrijednost vaših proizvoda. U cilju minimiziranja gubitka, ukoliko pokus ne urodi plodom, sovom vrstom inovacija najbolje je za poèetak eksperimentirati na malo.3Ali, provjerite da li takav ulog visoke kvalitete odgovara lokalnim uvjetima. Skupe, visokokvalitetne pasmine stoke koja se hranina niskokvalitetnoj brdskoj ispaši, naprimjer, neæe dati ništa osim niskokvalitetnog mlijeka i zdravstvenih problema.23

Provjera kvaliteteSljedeæa lista vam pomaže osiguravanje tržišne kvalitete vaših proizvoda i ispunjenje osnovnihproizvodnih standarda.Sektor/aktivnost Napomene ProvjeraVoæe,povræei usjeviSve vrste stokeGovedaKoristiti samo sadnice i biljke koje su testirane na prisustvo virusai koje nemaju oboljenjaKoristiti za usjev odgovarajuæe gnojivo ispravnog kemijskog sastavaKoristiti samo dobre, ispitane, provjerene vrste koje su pogodne zauzgajanje u va{em krajuPlanirati raznolikost za tržište i dobro rasporediti razdobljaberbe i žetvePostoji li moguænost navodnjavanja?Provjeriti dostupnost osnovnih sredstava za zaštitu proizvoda odštetoèina i oboljenja prije nastupa glavne sezonePrimjenjivati na proizvode instrukcije s uputstava o uporabi teizbjegavati nedostatke u proizvodimaPlanirati vrijeme berbe i žetve unaprijed zajedno s kupcimaKoristiti kontejnere dobre kvalitete i bez ošteæenjaObuèiti radnu snagu da rukuje proizvodom bez ošteæenjaPripremiti hlaðen i dezinficiran skladišni prostor prije berbe ili žetve ucilju sprjeèavanja promjene okusa i mirisa proizvodaNabaviti zdravu rasplodnu stoku s veterinarskim zdravstvenim certifikatomKoristiti mužjake s dobrim rasplodnim osobinama i dobreproduktivne roditeljeUkoliko se koristi umjetno osjemenjavanje, ako je to moguæe, izabratisjeme kvalitetnog mužjaka, a ako se vrši prirodno osjemenjavanje,obuèite se da lako raspoznate nastup razdoblja parenjaOsigurati svjetlost i dobru ventilaciju u štalama, s puno vode iprostora za kretanje stokeKoristiti vrstu goveda koja odgovara vašim uvjetima uzgoja i ishrane.(Npr. visokokvalitetne vrste goveda koja se hrane na brdskoj ispaši lošekvalitete, davat æe mlijeko slabe kvalitete i imat æe zdravstvenih problema)Osigurati dostupnost vode 24 sata na dan, jer krava može popiti do70 litara na dan, od èega 50% predveèe. Ako su zalihe vodeogranièene, i prinos mlijeka æe takoðer biti ogranièenKad god je vrijeme lijepo, držati goveda napolju s tim da im se osigurai zaštita od jakog sunca. Držite goveda unutra samo noæu i za vrijemenepovoljnih vremenskih uvjetaDržati goveda na suhoj podlozi dalje od gnojiva, ali ne na golimdaskama, odnosno podnoj površiniRazmislite o držanju rasnih goveda koja su dobra i za proizvodnjumlijeka i za proizvodnju mesa24

Sektor/aktivnost Napomene ProvjeraOvcePeradSvinjeSitne životinje(èinèile itd)Prehrana istoèna hranaŽivotinje za klanjeKoristiti ženke koje èesto daju dvojkeKontrolirati ispašu i nastojati odvojiti ovce od drugih vrsta stokeKontrolirati upalu papka. Mikroorganizmi koji izazivaju ovu bolestžive u tlu i do dvije godine, tako da odvajanje bolesnih životinja odzdravih nije rješenje za ovu bolest. Držite ovce drugih proizvoðaèa naudaljenosti od vlastitihOdstraniti starije ovce s pokvarenim zubimaUzgajati ovce za tržište. U vrijeme nekih dr`avnih blagdana cijenemogu porasti i za 200% ili višeOsigurati kupcu ovce željene starosti i opæeg stanjaNabaviti kvalitetne i vakcinirane životinjeDržati živinu u ujedna~enim uvjetima. Bez propuha i hladnih prostora, itdOsigurati slobodnu ishranu, bez ogranièenjaPridržavati se striktnih pravila higijene. Razdoblje dezinficiranja i odmoraizmeðu razdoblja leženja koka je isto tako važno kao i razdoblje uzgojaImajte na umu da izbor izme|u uzgoja peradi u zatvorenim krletkama,poluotvorenom ili otvorenom prostoru nije samo moralno pitanje,nego pitanje koje se ti~e kvalitete proizvoda i cijeneKoristiti pasmine koje odgovaraju vašim uvjetima, ili vani za vrijemesezone, ili unutraOsigurati da koncentrat koji se koristi za prehranu sadrži odgovarajuæekolièine sojeIsporuèiti kupcu svinje prema dogovorenoj težiniOsigurati struène savjete o najboljem naèinu stvaranja pravogokruženja za sitne životinjeVršiti uzgoj u suradnji s kupcemVršiti žetvu glavnine stoène hrane pod najboljim uvjetima i skladištitije na naèin da se ne stvara plijesan, po moguænosti unutraNikada ne koristiti pokvarenu hranuSkladištiti koncentrat hranu na posebnom suhom i tamnom mjestu,gdje ne dolazi do stvaranja plijesniSuzbijati štetoèine i onemoguæiti pticama pristup do hraneKoristiti èiste kontejnere i korita za hranu. Nikad ne zaga|ujte hranu iprostor za hranu gnojivom. Oèistiti prostore za hranu prije hranjenjaDavati životinjama minerale i mikro-nutrientePripremati sijeno u trenutku kada ima najviše energentskog sadržaja.Ako saèekate trenutak kada se može pripremiti najveæa kolièina sijena,dio ove energije æe veæ biti potrošenKupcu slati samo zdrave životinjeSlati životinje odgovarajuæe starosti, zrelosti i pod uvjetima koji sudogovoreni s kupcemAko i proizvodite i koljete životinje, osigurajte odgovarajuæa odobrenjaza prostorije i metode. Osigurati ponudu mesa prema željama kupca25

Sektor/aktivnost Napomene ProvjeraMlijekoSve aktivnostii proizvodiNaðite odgovornog kupca koji æe vršiti analizu vašeg mlijeka i plaæatiga prema odgovarajuæoj kvaliteti (standardne razine masnoæe, proteina,suhih nemasnih tvari, postojanje ostataka antibiotika, broj bakterija,toèka smrzavanja, itd.). Naðite kupca koji plaæa redovito.Nemojte vršiti isporuku ako plaæanje nije redovitoOdstraniti mlijeko životinja koje imaju bolest vimenaNikada ne dodajite vodu u mlijekoOdman nakon muže ohladiti mlijekoMožda æete željeti razmotriti opciju da vi skupljate sve mlijekos tog podruèja?Pakirati proizvode u kontejnere stalne velièine / oblika / boje / težine.Proizvoditi stalno garantiranu kvalitetu. Tako dobijate više cijeneza vaše proizvodeBiti prepoznatljiv, koristiti svoje ime ili prepoznatljivu oznaku na svimproizvodima koje prodajete (ali ne i na drugorazrednim proizvodima)Èuvati proizvode s pažnjom u što je moguæe idealnijim uvjetimaAko su vaši proizvodi nekvalitetni ili ispod standarda bez vaše krivnje,koristite ostale kupce za ove proizvode, odvojeno od vašegkvalitetnog tržištaVršiti prijevoz u za to predviðenim kontejnerima, kojima æe se pažljivorukovati u cilju oèuvanja kvaliteta proizvodaPostupati sa stokom tiho i s pažnjom, vršiti prijevoz na ugodnimtemperaturama i postupati savjesno u vožnjiObuèiti osoblje, èak i èlanove obitelji, da razumiju važnost pridavanjapozornosti pojedinostima i kvalitetiImajte na umu da usjevi sa visokim prinosima i stoka koja brzo rastenisu uvijek najbolje kvalitete i da je mala vjerojatnost da }eposti}i kvalitetne premije26

Ostali standardi kvaliteteKoji su standardi kvalitete Europske unije?Ovo je jedna specijalizirana tema o kojoj æe vaši kupci znati najviše. Standardi se stalno mijenjaju ipotrebno je da radite s ljudima koji su upoznati s trenutnim standardima. To su obièno kupci kojipokušavaju ispuniti tra`enja ovog vrlo zahtjevnog tržišta.Koji su standardi organske kvalitete?Standardi organske kvalitete se temelje na prirodnoj plodnosti, prirodnoj zaštiti usjeva i prirodnimlijekovima za održavanje zdravlja životinja. Osnovno je da se ne vrši unos vještaèkih agenasa u tlo, stokuili tlo koje se koristi za proizvodnju sto~ne hrane, obièno u razdoblju od 3 godine.Kupci organskih proizvoda redovito vrše kemijske analize svih proizvoda. Ako bude ustvr|eno da je inajmanja kolièina kemikalija, vještaèkog gnojiva i sli~no, korištena za rast ili uzgoj proizvoda, takviproizvodi æe biti odbaèeni, te neæe dobiti premiju na cijenu u odnosu na "obièan" proizvod.Bosna i Hercegovina ima sreæu da tradicionalna poljoprivredna proizvodnja ovdje može ispuniti oveuvjete u nekim proizvodima. Livadske trave i med su meðu prvim proizvodima koji ispunjavaju oveorganske uvjete - meðutim samo nakon izdavanja službenog certifikata proizvoðaèu. Certifikat možedovesti do dobrih premija u pogledu cijene, ali zauzvrat zahtijeva dobru razinu menadžmenta idomaæinskog odnosa.Trenutno postoje neke vrlo uspješne zadruge koje u Bosni i Hercegovini proizvode organsku hranu i akoste ozbiljni glede ovog oblika proizvodnje, vrijedi stupiti u kontakt s njima. Pored toga, postoje i agencijekoje djeluju u zemlji a koje pomažu poljoprivrednim proizvoðaèima da ispune ove zahtjeve. Neke od tihagencija su navedene na kraju ove brošure. Ove agencije moraju biti konsultirane u smislu konkretnihsmjernica prije nego se upustite u bilo koju organsku proizvodnju. Kada bude ustvr|eno da proizvoðaèispunjava standarde, može se izdati certifikat da posjed ispunjava uvjete za organsku proizvodnju.Meðutim, ovo ne zavr{ava ovdje. Od dobijanja certifikata pa nadalje, postoje redovite inspekcije s ciljemosiguravanja održavanja trenuta~nih standarda. Proizvoðaè redovito snosi troškove izdavanja certifikata iredovitih inspekcija. Ovakav pristup bi trebao više nego uroditi plodom zbog visokih cijena koje seplaæaju za organske proizvode.27

SigurnostOsobna sigurnostMnogi poljoprivrednici se suoèavaju sa zdravstvenim problemima i moraju prestati raditi i prije negonavrše godine starosti uobièajene za mirovinu. Loše držanje, neadekvatna upotreba strojeva i nepažljivokorištenje pesticida su pojave koje uzrokuju zdravstvene probleme. Neke od rizika u poljoprivrednojdjelatnosti je nemoguæe zaobiæi. Bez obzira koliko uspješno organizirate svoj rad, s vremena na vrijememorate npr. nositi težak teret i imati dugi radni dan. Meðutim, u najmanju ruku jednaku važnost trebaposvetiti rizicima koji nisu karakteristièni samo za poljoprivrednu djelatnost, a koji se mogujednostavno nadiæi. Nezaštiæeni elektrièni kablovi, nepostojanje prve pomoæi, nezaštiæeni otvorenistrojevi, zaprašivanje pesticidima u suprotnom smjeru od smjera vjetra, prevelika izloženost suncu inepostojanje sanitarnih èvorova su, naprimjer, rizici koje je moguæe izbjeæi.Postoje odreðene mjere koje mogu biti poduzete kako bi zdravstveni rizici bili ogranièeni.1.2.3.Optimalno bi bilo eliminirati izvor opasnosti putem zamjene opasnog pesticida sigurnim iliputem instaliranja zaštitnog okvira na traktoru.Ukoliko nije moguæe eliminirati izvor zaraze, možda biste mogli smanjiti rizik time što neæetedopustiti osobama bez iskustva da zaprašuju pesticidima ili da koristite one pesticide koji imajumanji koncentrat.Ukoliko nije moguæe umanjiti rizik, mogli biste možda organizirati kolektivnu (ormariæ zaprvu pomoæ ili dobro zraèenje u prostorijama u kojima boravi stoka) ili pojedinaènu (maske ièepiæe za uši) zaštitu.Na mnogim poljoprivrednim dobrima radi cijela obitelj. Važno je shvatiti da se djeca suoèavaju sa svimopasnosima jednako kao i odrasli, ali utjecaj opasnosti na njihovo zdravlje je veæi jer:djeca obièno rade fizièke poslove (koji su samim tim i najopasniji)djeca su manje otporna na bolesti i za razliku od odraslih teže podnose vibracije, vruæinu, kontakt skemijskim supstancama, buku i ostale rizike po zdravlje.djeca rade s alatima, nose teret i zaštiæena su opremom koja je u velikom broju sluèajeva predviðenaza odrasle.veliki broj nesreæa je prouzroèen kombinacijom djeèje nesposobnosti da zrelo procijene opasnost injihovom sklonošæu ka eksperimentiranju. S posebno visokim rizicima se suoèavaju djeca koja radena strojevima ili s kemijskim supstancama. Trebalo bi izbjegavati situacije u kojima se takva vrstaodgovornosti daje djeci.Uz opasnost od povreda može doæi i do ugrožavanja razvoja djeteta zbog poslova koje ono radi. Što sudjeca mlaða, veæi je utjecaj koji na njih ima neodgovarajuæi rad. Takav rad može imati štetne posljedice ina njihov tjelesni razvoj. Nošenje teškog tereta ili rad u neodgovarajuæim pozama može kod djeceprouzroèiti deformaciju kostiju i mišiæa. Pored toga, rad može imati negativan utjecaj na sposobnostdjece da uèe. Poslovi koji traju i po nekoliko sati dnevno, naprimjer, mogu umanjiti sposobnost djetetada se usredotoèi i na taj naèin utjecati na njegove rezultate u školi.28

Sigurnost potrošaèaDužni ste svojim potrošaèima osigurati hranu koja nije opasna po zdravlje. Zbog toga vrijedinapomenuti sljedeæe:Upotebljavajte sredstva za zaštitu usjeva koja sadrže minimalnu razinu koncentrata i osigurajte danjihova primjena ne utjeèe na susjedne usjeve.Upoterbljavajte samo one lijekove za životinje koje vam je preporuèio veterinar.Bolesne životinje ne vodite na klanje.Pokopajte životinje koje su na poljoprivrednom dobru uginule prirodnom smræu. Nemojte ihprodavati.Održavajte visoku razinu osobne higijene ukoliko pripremate meso za prodaju.Osigurajte da prostorije za proizvodnju hrane ispunjavaju minimum zakonskih standarda.29

Prilog 1: plan u pisanome oblikuUvodZa primjer je uzeta èetveroèlana obitelj koja obraðuje tri hektara kvalitetne zemlje na 500-550 metaranadmorske visine, s kvalitetnim izvorima vode. Na 0,5 hektara su zasaðene jabuke, a preostala zemljasluži kao pašnjak za tri krave simentalke, koje koriste i 0,5 hektara na kojim su zasaðene jabuke i travuispod jabuka. Kako obitelj smatra da postoji potencijal za proširivanje poljoprivrednih djelatnosti uzminimalna ulaganja, želi zasaditi maline na 0,5 hektara površine, jer krave imaju dovoljno hrane zaispašu na ostatku zemlje. Prije nego što su se opredijelili za maline, razmotrili su još tri moguæa pravcaproširivanja djelatnosti.Tehnièka analiza trenutne situacijeNa poèetku sezone, krave æe biti stare izmeðu tri i pet godina, odnosno bit æe u razdoblju u kojem sunajzrelije za proizvodnju. Simentalke su visoko produktivna pasmina, koja se uzgaja zbog mlijeka imesa. Prosjeèna godišnja proizvodnja mlijeka je oko 3,500 litara (što je daleko ispod potencijala ovepasmine), a svaka krava oteli jedno tele godišnje. Za telad uvijek postoji tržište. Rasplodni bikovisimentalci se koriste i za vještaèko osjemenjavanje. Mlijeko se plasira na tržište putem lokalne mljekare,a cijena po jednoj litri je 0,70 KM (ukljuèujuæi i premiju od vlade). Telad se obièno prodaju kada napunetri do èetiri mjeseca života i dostignu težinu od 180 do 200 kg. Prosjeèna cijena za jedno tele je 1000 KM.Jabuke su stare sedam godina, a u voænjaku koji se prostire na površini od 0,5 hektara zasaðeno je 200stabala. Za svako stablo se oèekuje da donese 100 kilograma jabuka. Sustav za navodnjavanje postoji, alije èešæe korišten dok su stabla bila mlaða. Prosjeèna prodajna cijena za jabuke prema ugovoru spoduzeæem koje vrši otkup i prodaju na cjelokupnoj teritoriji zemlje je 0,5 KM po kilogramu.Maloprodajne tržišne cijene su više, meðutim izravna prodaja preraðivaèima je uvijek zagarantirana, aberba ide brže i uèinkovitije, èime su potrebe za angažiranjem radne snage i prijevoza manje. Poredpreraðivaèa iz industrijskog sektora, postoje i alternativni kupci, koji otkupljuju višak, odnosno jabukeniže kvalitete. Cijena koju nude alternativni kupci je ponekad veæa od one koja se utvrdi ugovorom,meðutim oni ne otkupljuju veæe kolièine u vrijeme berbe.Plan radaAnalizirajuæi uèinak iz proteklih nekoliko godina, obitelj je usporedila predviðenu dobit sa svimstvarnim troškovima i prethodnim prihodima. Ispostavilo se da farma nije ostvarila oèekivanu dobit odstoènog fonda. Zbog toga je obitelj odluèila izvršiti odreðene korekcije u vezi s menadžmentomaktivnosti proizvodnje mlijeka, što neæe izazvati skoro nikakve dodatne troškove.U sklopu novog plana, farma æe jednom godišnje saèuvati jednu junicu kako bi stado moglo bitinadopunjeno iz vlastitog stoènog fonda i kako u krajnjem sluèaju starost krava ne bi prelazila šestgodina. Stoèna hrana se uglavnom proizvodi u sklopu farme, a koncentrati se nabavljaju izvana. Nafarmi se nalazi dovoljno zemlje za ispašu mladih grla.Prostor velièine 2,5 hektara je više nego dovoljan za ispašu stoke i proizvodnju stoène hrane za ishranutijekom zimskih mjeseci, tako da na ostatku zemljišta ostaje dovoljno prostora za uzgoj malina.Zemljište æe biti spremno u lipnju nakon što teren bude oèišæen, poslije èega æe odmah biti nanesenodvadeset tona gnojiva dobivenog na vlastitoj farmi. U buduænosti æe biti neophodno nanošenje 15 tonagnojiva jednom godišnje, zajedno s 300 do 500 kilograma gnojiva obogaæenog dušikom i mineralima. Usrpnju i kolovozu bit æe izvr{eno duboko oranje i ravnanje zemlje, a na jesen slijedi posljednja faza oranja30

i pravljenje brazda za sadnju. Razmak izmeðu brazda æe biti 2,5 metra, a razmak izmeðu voæakazasaðenih u brazdama æe biti 40 cm. Uz upute industrijskog preraðivaèa koji æe otkupljivati maline ilokalnog tehnièkog zavoda, odabrano je nekoliko tipova malina kako bi rizik od oboljenja voæaka i lošihvremenskih uvjeta bio umanjen, te kako bi bilo osigurano što dulje vremensko razdoblje za berbu.Zemljište nije izloženo sušama. Za maline æe se po potrebi koristiti oprema za navodnjavanje, a farmeræe u narednih nekoliko sezona dalje razvijati ovaj sustav. U ovoj fazi, sustav navodnjavanja nije prioritetza ulaganje.Godinu dana nakon toga planira se postavljanje 2000 kolaca i žice koja æe biti pružena izmeðu kolaca.Cjelokupna obrada zemlje se vrši korištenjem opreme i traktora od lokalne zadruge za mehanizaciju,koja opremu izdaje po cijenama koje predstavljaju samo mali dio troškova koje bi farmer imao daposjeduje vlastitu opremu. Redovni sezonski radovi traktorom se takoðer obavljaju uz pomoæ opremezadruge. Svi drugi poslovi se mogu obavljati vlastitim kapacitetima obitelji, uz sasvim malu potrebu zaupošljavanjem dodatne radne snage.Za prodaju malina æe biti potpisan ugovor s istim preraðivaèem koji otkupljuje jabuke s farme. Ako budeneophodno, bit æe korišteni i isti alternativni kanali za prodaju. Kvalitetno zemljište, sigurno tržište ivišegodišnje iskustvo u zemljoradnji su osnovne prednosti ove obitelji. Stanje poslovanja uzgajivaèa jevrlo dobro, jer pojedinaène zemljoradnièke aktivnosti nisu povezane i ne ovise jedna o drugoj, tako da jemoguæe prihodom od jedne aktivnosti pokriti sezonske probleme u svezi s drugom. Ako se pojaveproblemi s planiranim kupcima, odnosno ako preraðivaè odustane od otkupa, obitelj na raspolaganjuima alternativu: neposredna prodaja sira na lokalnom tržištu, ili neposredna prodaja malina i jabuka nalokalnom tržištu.Razvoj farme æe uglavnom biti financiran od komercijalnog zajma za kolce i žicu za pridržavanje stabala,u iznosu od 2.000 KM, koji æe biti otplaæivan s godišnjom stopom od 12 %. S otplaæivanjem se poèinjeodmah u narednoj godini, odnosno bez grace perioda. Ukupni iznos ulaganja za uzgoj malina æe biti16.000 KM, a taj iznos æe biti vraæen u roku od èetiri godine (tj. za uzgoj malina su neophodne dvijegodine za stvaranje prihoda i, realno gledajuæi, još dvije godine za potpuni povrat novca). Maline æe ukontinuitetu davati plodove narednih deset godina.(Investiranje æe se odvijati u fazama tijekom prve dvije godine, što je prihvatljivija alternativa od ulaganjau plastenike)Zemlja dobre kvalitete, osigurano tržište i višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnjiprestavljaju osnovne prednosti ove obitelji. Pojedinaène djelatnosti na poljoprivrednom dobru nisupovezane i ne ovise jedna o drugoj tako da se prihodom od jedne djelatnosti mogi pokriti eventualnisezonski problemi u drugoj.Poslovni plan je utemeljen na poljoprivrednoj sezoni koja poèinje 1. travnja. Plan pokriva 3,5 godineuzgoja, nakon èega dolazi do punog povrata sredstava uloženih u uzgoj malina.31

Financijska analizaAmortizacijaZa svaku poslovnu aktivnost je neophodno planirati troškove zamjene glavnog kapitala, npr. stoènogfonda, trajnih kultura kao što je voæe, te fiksne opreme, npr. kolaca za maline, i mehanizacije. Zaamortizaciju registriranog poduzeæa se obièno mogu dobiti poreske olakšice.CijenaTABLICA AMORTIZACIJEGodineamortizacijeI. GODINA II. GODINA III. GODINAJabuke 600 30 20 20 20Maline 750 10 75 75 75Kolci 8.000 10 800 800Žica 2.000 10 200 200UKUPNO 11.350 95 1.095 1.095Napomena: Ako farmer nije držao vlastite krave za obnavljanje stada, potrebno jeuraèunati amortizaciju za kupnju novih grla.Prihod i rashodOva tablica pokazuje predviðene rezultate svake od poduzetih aktivnosti, kako bi uèinak svake od njihbio usporeðen. Napomena: tablica ne pokazuje vrijednost potencijalnih uèinaka jedne aktivnosti nadrugu, npr. vrijednost gnojiva od krava za zasad i travu za ispašu iz voænjaka.PRIHODI I RASHODII. GODINA II.GODINA III. GODINA UKUPNOPrihod 19.566 20.566 38.382 78.514Troškovi 9.954 22.562 17.193 49.709Profit 9.612 -1.996 21.189 28.80532

Tablica prihodaOva tablica pomaže u planiranju aktivnosti u smislu da pokazuje vremenski raspored stjecanja prihodatijekom poljoprivredne sezone i obraèunava ukupne godišnje prihode od poljoprivrednih aktivnosti.PRIHOD1Krave Jabuke Maline UKUPNOKol. Cijena Ukupno Kol. Cijena Ukupno Kol. Cijena UkupnoTRAVANJ 2003.1230 0,70 8613* 1000 3.000- - - - - - 3.861SVIBANJ 2003. 1125 0,70 787 - - - - - - 787LIPANJ 2003. 1080 0,70 756 - - - - - - 756SRPANJ 2003. 990 0,70 693 - - - - - - 693KOLOVOZ 2003. 945 0,70 662 - - - - - - 662RUJAN 2003. 900 0,70 630 - - - - - - 630LISTOPAD 2003. 690 0,70 483 20000 0,50 10.000 - - - 10.483STUDENI 2003. - - - - - - - - 0PROSINAC 2003. - - - - - - - - 0SIJEÈANJ 2004. 500 0,70 350 - - - - - - 350VELJAÈA 2004. 750 0,0 525 - - - - - - 525OŽUJAK 2004. 1170 0,70 819 - - - - - - 819UKUPNO I. GODINA 9.566 10.000 0 19.566ZAJAM 2.000TRAVANJ 2004.1230 0,70 8612* 1000 2.000- - - - - - 2.861SVIBANJ 2004. 1125 0,70 787 - - - - - - 787LIPANJ 2004. 1080 0,70 756 - - - - - - 756SRPANJ 2004. 990 0,70 693 - - - - - - 693KOLOVOZ 2004. 945 0,70 662 - - - - - - 662RUJAN 2004. 900 0,70 630 - - - - - - 630LISTOPAD 2004. 690 0,70 483 20000 0,50 10.000 - - - 10.483STUDENI 2004. - - - - - - - - 0PROSINAC 2004. - - - - - - - - 0SIJEÈANJ 2005. 500 0,70 350 - - - - - - 350VELJAÈA 2005. 750 0,70 525 - - - - - - 525OŽUJAK 2005. 1170 0,70 819 - - - - - - 819UKUPNO II. GODINA 8.566 10.000 0 20.566TRAVANJ 2005.1230 0,70 8612* 1000 2.000- - - - - - 2.861SVIBANJ 2005. 1125 0,70 787 - - - - - - 787LIPANJ 2005. 1080 0,70 756 - - - - - - 756SRPANJ 2005. 990 0,70 693 - - - 2000 1,30 2.600 3.293KOLOVOZ 2005. 945 0,70 662 - - - 1000 1,30 1.300 1.962RUJAN 2005. 900 0,70 630 - - - - - - 630LISTOPAD 2005. 690 0,70 483 20000 0,50 10.000 - - - 10.483STUDENI 2005. - - - - - - - - 0PROSINAC 2005. - - - - - - - - 0SIJEÈANJ 2006. 500 0,70 350 - - - - - - 350VELJAÈA 2006. 750 0,70 525 - - - - - - 525OŽUJAK 2006. 1170 0,70 819 - - - - - - 8191230 0,70 861TRAVANJ 2006. - - - - - - 2.8612* 1000 2.000SVIBANJ 2006. 1125 0,70 787 - - - - - - 787LIPANJ 2006. 1080 0,70 756 - - - - - - 756SRPANJ 2006. 990 0,70 693 - - - 4000 1,30 5.200 5.893KOLOVOZ 2006.1070 0,70 7491** 1500 1.500- - - 2000 1,30 2.600 4.849RUJAN 2006. 1100 0,70 770 - - - - - - 770UKUPNO III ½ GODINE 16.682 10.000 11.700 38.382UKUPNO CJELOKUPNO RAZDOBLJE 78.5141NAPOMENA: Cijena mlijeka zasnovana na informacijama iz Milgor Goražde, 23/09/2002.NAPOMENA: * prodaja teladi. ** prodaja odstranjenih krava33

Tablica troškovaTablica troškova je od suštinske važnosti za izradu pune analize svih troškova za sve aktivnosti iutvrðivanje kada je toèno došlo do trošenja sredstava tijekom poljoprivredne sezone.TROŠKOVIKrave Jabuke Maline UKUPNOI. GODINA (tra. '03 - o`u. '03)Koncentrat za krave (2100 kg x 0,41) 861 861Koncentrat za junice (360 kg x 0,48) 173 173NaCl (stoèni fond) 50 50Veterinarske usluge 150 150Mineralno gnojivo (1 kg 0,50) 200 200 400 800Obrada zemlje 150 200 800 1.150Sadnice malina (1500 x 0,50) 750 750Prskanje 500 125 600Materijal za pakiranje i oprema 50 100 150Irigacija 100 100 200Ostali troškovi 50 50 50 150Amortizacija 20 75 95Životni troškovi 4.800UKUPNO I. GODINA 1.684 1.170 2.300 9.954II. GODINA(tra. '04 - o`u. '05)Koncentrat za krave 1.004 1.004Koncentrat za junice (360 kg x 0,48) 173 173NaCl (minerali) 50 50Veterinarske usluge 150 150Mineralno gnojivo (1 kg 0,50) 200 200 400 800Obrada zemlje 150 200 400 750Prskanje 500 500 1.000Kolci (2000 x 4 KM) 8.000 8.000Žica i drugi materijal 2.000 2.000Materijal za pakiranje i oprema 50 100 150Irigacija 100 100 200Ostali troškovi 50 50 50 150Amortizacija 20 1.075 1.095Životni troškovi 4.800Kreditna stopa 2.240UKUPNO II. GODINA 1.827 1.170 12.525 22.562III. GODINA(tra. '05 - ruj. '06)Koncentrat za krave (4258 kg x 0,41) 1.746 1.746Koncentrat za junice (480 kg x 0,48) 230 230NaCl (minerali) 75 75Veterinarske usluge 250 250Mineralno gnojivo (1 kg 0,50) 400 400 800 1.600Obrada zemlje 300 400 800 1.500Prskanje 875 900 1.775Materijal za pakiranje i oprema 50 100 400 550Irigacija 200 200 400Ostali troškovi 75 75 75 225Amortizacija 30 1.612 1.642Životni troškovi 7.200UKUPNO III ½ GODINE 3.126 2.080 4.787 17.193UKUPNO CIJELOKUPNO RAZDOBLJE 49.70934

PRIHODTRO[KOVIVremenski raspored aktivnosti na poljoprivrednom dobruTra-Lip2003Srp-Ruj2003Lis-Stu2003Sij-Ožu2004Tra-Lip2004Srp-Ruj2004Lis-Pro2004Sij-Ožu2005Tra-Lip2005Prodaja mlijekaProdaja teladi/kravaProdaja jabukaProdaja malinaDuboko oranje za uzgajanje malinaSezonska obrada zemlji{taKoncentrat za kraveKoncentrat za teladMineralno gnojivoSadnice malinaPrskanjeNabavka kolaca i `iceIrigacijaVeterinarske uslugeAmortizacija *Otplata kredita* = sredstva koja se mogu saèuvati do vremena zamjene detaljno prikazana u tablici amortizacijeSro-Ruj2005Lis-Pro2005Sij-Ožu2006Tra-Lip2006Srp-Ruj2006Odnosi se za sve mjesece razdobljaOdnosi se za jedan ili dva mjeseca razdoblja36

Prilog 2: Pružanje usluga i potporePotpora koju možete dobiti za vašu poljoprivrednu djelatnost može biti znaèajna, meðutim moæi æete judobiti jedino ukoliko se pažljivo pripremite prije nego se obratite organizacijama koje pružaju pomoæpoljoprivrednicima. Još jedan važan razlog zbog kojega je potrebna temeljita priprava jeste èinjenica dasvi savjeti i potpora koju dobijete od svake ove organizacije neæe biti jednako vrijedni. Ukoliko ste dobropripremljeni, bit æete u moguænosti ocijeniti kvalitetu usluga koje vam je pružila organizacija kojoj ste seobratili.Službe i usluge vezane za proširenje djelatnostiOve službe mogu biti korisne glede tehnièkog dijela poljoprivrednih djelatnosti. Ovisno o tome u kojojregiji živite, mogu vam osigurati detaljnu obuku o tehnikama podrezivanja, higijeni stoke, ekonomiènoji sigurnoj upotrebi gnojiva i mnogim drugim pitanjima. Vrlo èesto možete dobiti i pojedinaèni savjet.Kako zaštititi dio zemljišta od poplava? Kako svesti na minimum plijesan tijekom žetve? Uz to, mnogeod ovih službi vam mogu pomoæi da napravite plan koji može poboljšati vašu djelatnost i pomoæi vam dadobijete kredite.Službe koje su navedene na kraju ove brošure trenutno ne naplaæuju svoje usluge i potporu, ali jemoguæe da æe se ova situacija u narednim godinama promijeniti.Zemljoradnièke zadrugePrije rata zemljoradnièke zadruge su bile dio planskog gospodarstva. One su organizirale korištenjezemljišta i otkupljivale proizvode od zemljoradnika te ih prodavale na drugim mjestima. Poslijeratnezadruge nisu dio planskog gospodarstva i njihov cilj je jednostavno maksimalno poveæanje profitanjihovih èlanova.U cilju ostvarivanja gore navedenog cilja, zadruge bi mogle biti ukljuèene u sve faze poljoprivrednogciklusa. Mogle bi biti u moguænosti za svoje èlanove naveliko kupovati sjeme ili sadnice, gnojiva ipesticide, i to po cijenama nižim u odnosu na one kada kupujete pojedinaèno. One bi mogle uzeti velikezajmove od banaka i podijeliti sredstva èlanovima zadruge. One bi mogle raspolagati strojevima,kupovati i preprodavati proizvode svojih èlanova, pregovarati o sklapanju ugovora s prehrambenimindustrijama te pružati i druge oblike pomoæi.Postoje razlièite vrste zemljoradnièkih zadruga u Bosni i Hercegovini i veæina njih pruža samo neke odusluga koje su ovdje navedene. Neke zadruge nisu aktivne, te iako uèlanjivanje u zadrugu može biti vrlomudar potez, on istovremeno podrazumijeva i odreðeni rizik. Zadruga je jedna vrsta komercijalnogpoduzeæa i njezini èlanovi su dionièari. Ukoliko zadruga bankrotira ili nije u moguænosti prodatiproizvode svojih èlanova, vi kao èlan morate na sebe preuzeti dio financijskog rizika. Pogreška zadrugebi dijelom bila i vaša pogreška, jer je poslijeratna zadruga uspješna u onoj mjeri u kojoj su uspješninjezini èlanovi. Neæe biti rezultata ukoliko svi èlanovi zadruge ne budu aktivno ukljuèeni u njezineaktivnosti i rukovoðenje zadrugom.Zemljoradnièke udrugeZemljoradnièka udruga može pružiti neke od usluga koje može pružiti i zadruga, meðutim udruga sene može ukljuèiti u komercijalne aktivnosti. Udruga neæe prodavati vaše proizvode. Logièno je daèlanstvo u udruzi ne podrazumijeva iste financijske rizike kao èlanstvo u zadruzi, iako postoji prednostu zajednièkom radu na dijeljenju resursa.37

Bankovne i kreditne organizacijeSve donedavno bilo je praktièno nemoguæe doæi do kredita za poljoprivredne aktivnosti. Ova situacija jepromijenjena tijekom protekle godine, s obzirom da je jedan broj banaka i organizacija za mikro-krediteotvorio kreditne linije koje su konkretno namijenjene poljoprivredi. Uzimanje zajma je sada moguæe uskoro svim podruèjima Bosne i Hercegovine. Meðutim, nije jednostavno dobiti zajam (ova brošuraobjašnjava uvjete), a svakako da preuzimate rizik da, u najgorem sluèaju, ne budete u moguænostiotplatiti zajam te da vam umjesto uplate banka uzme imovinu koju ste dali u zalog.Domaæe i meðunarodne organizacijeU BiH postoji veliki broj domaæih i meðunarodnih organizacija koje vam mogu pružiti potporu. Onepraktièki provode sve gore navedene aktivnosti. U proteklih nekoliko godina, one su:pomogle pri postizanju mnogih dogovora izmeðu zemljoradnièkih zadruga i prehrambeneindustrije i tvornica, ili na druge naèine pomogle u pronalaženju tržišta za poljoprivredneproizvode;osigurale donacije i zajmove kako bi omoguæile obiteljima poljoprivrednika da poènu ilikomercijaliziraju poljoprivredne aktivnosti u fazi kada oni nisu bili spremni uzeti komercijalnekredite;kupile strojeve za zadruge;organizirale razlièite vrste obuke za poljoprivrednike.Iako su ove organizacije poboljšale život mnogih poljoprivrednika, ipak je potrebno upozoriti nasljedeæe: aktivnosti koje provode ove organizacije æe uskoro biti reducirane zbog smanjenjameðunarodnih donatorskih sredstava. Uz to, kvaliteta usluga koje ove organizacije pružaju znaèajno serazlikuje u ovisnosti od organizacije.Prehrambena proizvodnjaTvornice za prehrambenu proizvodnju trebaju poljoprivredne proizvode. Vrlo èesto su poljoprivrednadobra u BiH premalena da bi bila interesantna za ove tvornice koje preferiraju suradnju sa zadrugama(ili, nažalost, uvoz proizvoda iz inozemstva). S obzirom na to da u Bosni i Hercegovini nema licitacije,ove tvornice vrlo èesto rade na temelju ugovora o proizvodnji: na poèetku sezone tvornice se dogovoresa zadrugama da otkupe odreðeni obujam proizvodnje, odreðene kvalitete i po odreðenoj cijeni. Uzovakav ugovor tvornice obièno osiguravaju sadnice (dijelom iz razloga što žele osigurati da æe proizvodikoje æe otkupiti biti iste kvalitete) i tehnièku potporu tijekom sezone. Sigurnosna i tehnièka potpora sunajvažnije prednosti proizvodnje na temelju ugovora. Nedostatak ovakve proizvodnje je u tome što sucijene koje se nude opæenito malo manje nego prosjeène cijene tijekom sezone.Tijela vlastiSlužbe i usluge koje se odnose na proširenje djelatnosti iz ovog priloga organiziraju i plaæaju tijela vlasti.Uz to, tijela vlasti nude odreðenu financijsku motivaciju kako bi bila poveæana privlaènostpoljoprivrede. Ukoliko, naprimjer, prodajete mlijeko mljekari, tijela vlasti dodaju premiju na cijenukoju plaæa tvornica. Opæinsko ili županijsko ministarstvo poljoprivrede vam možda može pružitidodatne informacije. I još jedno upozorenje: ne možete se uvijek osloniti na ponuðenu potporu, jer jemoguæe da neæe doæi do njezine realizacije.38

Prilog 3: Službe i usluge vezane za proširenje djelatnostiMjesto Adresa Tel/fax e-mailBanja Luka Krajiških brigada 155 banjaluka@pssbih.org051 317 989Bihaæ Bosanska 16 037 323 218 bihac@pssbih.orgBijeljinaPoljoprivredni zavodBijeljina055 240 034 035bijeljina@pssbih.orgBrèko Distrikt Dositeja Obradoviæa 2 049 205 263 brcko@pssbih.orgDoboj Kralja Dragutina 66 doboj@pssbih.org053 241 181GoraždeLivnoMin. privredeKantona GoraždeStjepana IIKotromaniæa bb038 224 028034 200 364gorazde@pssbih.orglivno@pssbih.org036 312 173Mostar Stjepana Radiæa 3 mostar@pssbih.org036 312 174Odžak Trg 3 031 762 861 orasje@pssbih.orgPosušje039 682 162Fra Grge Martiæa bb posusje@pssbih.org039 682 161Kanton Sarajevo Zmaja od Bosne 33 sarajevo@pssbih.org033 206 418Sokolac Majdani bb 057 448 709 sokolac@pssbih.org030 518 335Travnik Stanièna 43 travnik@pssbih.orglok. 203Trebinje Republike Srpske 37 trebinje@pssbih.org059 224 177Tuzla Zmaja od Bosne10 035 251 385 tuzla@pssbih.orgZenicaÈurkoviæa 2032 407 593032 415 270zenica@pssbih.org39

Prilog 4: Poljoprivredne zadrugePotpuniji popis poljoprivrednih zadruga možete dobiti od Udruženja poljoprivrednih zadruga Bosne iHercegovine, Branislava Ðurðeva 10/III, 71000 Sarajevo (033-209317, faks: 033-664769). Niženavedene poljoprivredne zadruge su samo one koje su odgovorile na OHR-ove upitnike.Federacija BiHOpæina Naziv Adresa Tel/fax DirektorBihaæAlija AlijagiæKamenica, Plitvièkabb, 77000 Bihaæ037 388-350 Omer GaliæBosanskaKrupaHalkiæiHalkiè, 77240Bosanska Krupa037 472 835 Fehim HalkiæBugojnoPoljoproduktBosanska 42,70230 Bugojno030 251 893 Edin ÈišiæBužimTrgozadBužim, 77245Bužim037 410 043 Vehbija DžuliæÈitlukAgroplodDuhanska bb,88260 Èitluk036 642 122 Blago MarkotaGoraždeAgropodrinjeSeada Sofoviæa 20,73000 Goražde038 224 528061 156 - 667Mirsad HubaniæGoraždePoljopromKulina Bana bb73000 Goražde038 225 203 Junuz KanliæGraèanicaKoka ProduktArmije BiH 15a75320 Graèanica035 703-369 Nedim MusiæGraèanicaAgrozemKorica Han bb,75320 Gracanica035 703 450035 781 - 222035 787 - 303Senad GrbiæGraèanicaGraèankaXXII. divizije 15/3,75320 Graèanica035 703 277Rasim Husiæ075 787-509GradaèacPeradarstvoM.Tita bb,76250Gradaèac035 816 444 Hajrudin TerziæGradaèacTrebavaHusein kapGradašèevica bb,76250 Gradacac035 817 488035 817 - 602Alija BeširoviæGrude Vino-Duhan-Voæe 88340 Grude 039 674 074 Ante BožiæHadžiciHranisavaTarèin -HadžiciVrbanja 5b,71244 Tarèin033 418 845 Durmo ÐulaIlidžaSarajevsko PoljeBojnièka 31,Stup,71210 Ilidža033 545 950033 456 - 444Marinko Musa033 468 - 363IlidžaIlidžaBlažujski Drum 40,71217 Rakovica033 627 042 Nagib HadžiæIlijašIlijašPodlugovi bb,71385 Ilijaš033 400 543033 400 518Fikret i EnidaMališeviæJablanicaJablanicaDoljanska bb,88420036 752 405 Emir SukmanKakanjAgrovemixZgošæa 41, 72240Kakanj032 752 332032 752 333Midhat Vejzspahiæ40

Opæina Naziv Adresa Tel/fax DirektorKladanjKljuèKladanjCentarPatriotske lige 2,Kladanj 035 621 380 Hajda HajdareviæMaršala Tita 170 b79280 Kljuè 037 661 251 DudakoviæKonjicButuroviæ PoljeX. Herceg Brigade 8,88409 ButuroviæPolje036 728 886Seid Uzunoviæ036 28-974 privateKonjicLjubuškiLukavacMostarMostarMostarOlovoOrašjeOrašjeOrašjeProzor /RamaŠiroki BrijegNeretvaPoljoprivredaPuraèiæDrežnicaRadoboljaBlagajOlovoZadrugaAgroprometUniverzalAgroprometPoljopremM. Tita bb, 88400KonjicZrinsko-frankopanska44, 88320 ÈitlukTrg Bratstva 6,75305 Puraèiæ88215 Drežnica,MostarM. Tita 132, 88000Mostar036 728 947036 726 258036 835 186036 834 190035 563 058061 142 310Èazim ButuroviæMilivoj SkorputSafet Mahmutoviæ061 142 836 Dž. Begleroviæ036 550 739 Osman DivanoviæÈaršija bb, 88201Blagaj 036 572 013 Mubera BerberoviæBranilaca grada 17,71340 OlovoFranjevaèka 54,76272 Tolisa032 825 169032 825 111Vehbija Hadžiabdiæ061 780 437031 754 021 Borislav DabiæSv. Ane 16,76233 Domaljevac 031 791 703 Ivica RosiæOsma bb, 76270Orašje 031 754 105Rama, 88440Prozor036 770 087 Mato Anðeliæ88226 Koèerin,Široki Brijeg 039 711 677 Ivan SabljiæTravnikTuzlaTravnikAgroprometMali Niz bb,72270 TravnikAleja bos. vladara 16,75000 Tuzla030 818 259030 512 - 173035 236 808035 232 878Vareš Varios 71330 Vareš 032 845 020Nisvet LozoRamiz HaliloviæAmir ?032 847 417VisokoVisokoBakraèeva bb,71300 Visoko032 735 602 Blagoje DamjanoviæZavidoviæiZadrugarZlatnih ljiljana bb,72200 Zavidoviæi032 876 915 Izet BašiæŽiviniceŽiviniceBisinska bb, 75270Živinice035 772 131 (fax) Safet Ðuliæ42

Republika SrpskaOpæina Naziv Adresa Tel/fax DirektorBanja LukaBanja LukaBanja LukaBijeljinaBijeljinaAgrokrajinaAgroprometEko SadnicaAgrar-JanjaAgro SemberijaBanja LukaSave Mrkalja 8,Banja LukaBanja LukaKaraðorðeva bb,76316 JanjaMajevièka 101,76300 Bijeljina051 218 266051 218 311051 309 148065 635-395055 541 864055 541-261055 206 699065 643 455Milovan Vuciæ051 213 096 Lovre AnðelkoSlobodan SimiæMilan SaviæMile MirkoviæBijeljinaBijeljinaBijeljinaBijeljinaBijeljinaBijeljinaBijeljinaBijeljinaBijeljinaBijeljinaAmajlije Amajlije 055 392 154 Gordana BajaloviæBatkoviæ Batkoviæ 055 576 352055 389 352055 330 024BalatunBalatun055 209 763BijeljinaBobarBijeljinaF. Visnjiæa 211,Bijeljina055 205 070055 472 397Pantelije BogdanoviæMilorad PopoviæSlavko Mihajloviæ055 204 580 Jovan JoviæBrodac Brodac 055 521-029 Jovica PeriæÈaðavica Èaðavica055 370 088 Slavko VidakoviæCrnjelovo Crnjelovo 055 301 075 Milan MirkoviæDragaljevac 76323 Dragaljevac 055 370 021 Pantelija MilinkoviæDvorovi Dvorovi 055 550 651 Radan SimeunoviæBijeljinaKojèinovac76316 Janja055 553 170055 553 171Milorad StjepanoviæBijeljinaLazareviæa Glavièice 055 551 007 Stajka CvjetinoviæBijeljinaMðaašiBijeljina055 330 027055 404 127Rajko NikoliæBijeljinaObarska Obarska 055 383 484 Spomenka ÐokiæBijeljinaPopoviPopovi055 578 185051 392 007Slobodanka BokariæBijeljinaTrnjaci Tranjaci 055 330 022 Branko MisiæBijeljinaBijeljinaBijeljinaTrnovaTutnjevkaVršani76335 Donja TrnovaTutnjevac,76333 ZabrdjeBijeljina055 552 253055 552 252055 471 788055 209 788055 371 059055 571 023Stojan Joviæ065 521 155 privateTomislav AvramoviæMilenko ŠkoriæBijeljinaZagoni Zagoni 055 325 283 Biljana PaniæBile}aAgropromVladimira Gaèinoviæa bb,Bileæa059 370 313 Lazar Jokanoviæ42

Opæina Naziv Adresa Tel/fax DirektorBos. Dubica/ K. DubicaBos. Gradiška/ GradiškaBos. Gradiška/ GradiškaBos. Gradiška/ GradiškaBosanski Novi/ Novi GradBosanski Novi/ Novi GradBos. Novi/ Novi GradBos. Novi/ Novi GradBos. Novi/ Novi GradBos. [amac/ [amacBratunac^ajni~eÈelinacDerventaDerventaDobojDobojFoèa/ SrbinjeGrada~ac/ Pelagi}evoGrada~ac/ Pelagi}evoKnežicaGradiškaPotkozarjeProdeksAgiæiRudiceSana Svodna79246 KnezžicaProte Subotiæa 2,Bos. Gradiška / GradiškaRomanovci, 78255AleksandrovacMitropolita Nikolajeviæa 24,B. Gradiška / GradiškaRudice,Bos. Novi/Novi GradSvodna 79229,Bos. Novi/Novi Grad052436451; 436 450065 585-533051 813327051 814 108051 780 587 Ljubo Bijeliæ051 814 788;065 528 487Veljko GaraèaSavo BorkoviæPero Dukiæ065 523 631 Marinko Erceg052 776 194 (fax) Bojana CarakovacBos. NoviStrižna 052 752 322 (fax) Ljuban Trniniæ/ Novi GradObudovacDonji Agiæi,Bosanski Novi / Novi Grad76235 Obudovac052 751 150065 589 886054 641 542054 641 543Mico PaukoviæAgrojapra Bosanski Novi / Novi Grad 065/523-011 Milovan AntoniæBratunacSlogaUkrinaDerventaSlogaBosnakopPodnovljeZelengoraPelagiæevoAgroposavinaBratunacSerdar Janka Vukotiæa bb,^ajni~eStara Dubrava bb,ÈelinacAlekse Šantica bb,DerventaDerventski Lug ,DerventaKralja Aleksandra 68,DobojDobojKralja Petra I, 6Foèa/Srbinje76256 PelagiæevoLonèarska bb, 76273Donji Žabari056 881 180;065 938 781Pero Živkoviæ058 315 236 Gligor Petroviæ051 701 150051 701 151053 321 273065 636 891053 242 195053 242 190058 210 540058 572 165054 810 129; 810 019065 529 786054 875 210065 649 540Marko BlagojeviæDalibor Dajiæ053 333 311 Zajko Kulaga053 680 019053 241 126Milenko VujoviæDušan GavriæNovak Daniloviæ053/680-064Milenko VladièiæGavro BrkiæZeljko MarjanoviæKostajnicaAgrokop Kostajnica 052 663 553 Zdravko BundaloKostajnicaLaktašiLaktašiLakta{iLjubinjeLjubinjeBuduænostCrni VrhLaktašiŽupaAgrosLjubivitKostajnicaLjubatovci,LaktašiLaktašiKriškovci,LaktasiSretosavska bb,LjubinjeLjubinje052 663 562; 663 300065 693 660051 832 443; 768 300065 523 631051 832 917051 832 010Božana Zec051 783 140 Jovan Bajiæ059 621 103059 621 115059 621 652; 621 643065 640 927Milan VasiæZdravko RudiæSimo KuèinarStevo Drapiæ43

Opæina Naziv Adresa Tel/fax DirektorMiliæiNevesinjePalePalePalePrijedorPrijedorPrijedorMiliæiNevesinjeKoranPalePrijedorMilosa Obilica bb,MiliæiSilos bb,Gornje PaleKozarska 3,Prijedor057 223 095057 224 866Mokro 71428 Mokro 057 238 812AgroplodPoljoprometNemanjica bb,NevesinjeSrpskih Ratnika 26, PaleOrlovci bb,PrijedorOmarska,Prijedor056 741 032 Mlaðan Milanoviæ065 640 892 Tripo Nastiæ057 223 045057 223 097052 234 660052 212 948052/333-003065/588-208Branislav ÐoremNenad TeševiæRajko Prodanoviæ057 224-866 privateDejan VilaObrad Kos052 232 985 Duško ZgonjaninPrijedorPrnjavorRazvitakKooperativaRakelici, PrijedorTrg Srpskih BoracaPrnjavor052 340 505; 232 100065 512 190051 860 740051 860 772Borislav TorbicaGoran SariæSanski Most/ Srpski S. MostOštra Luka79263 Sanski Most/ Srpski Sanski Most052 337 143052 337 141Vukašin ZoriæSrbacSitnešiSrbac051 840 310051 772 251Slavko TatiæSrbacSrbacDanka Mitrova 4a,Srbac051 840 036051 840 420Ljubo RakiæSrebrenicaSkelani Skelani 056 657 888SrebrenicaSkender Vakuf/ Kne`evoSokolacSokolacZadrugar Živojina Mišiæa 12,Srebrenica15 MajAgrookopGlasinacGavrila Principa bb,Skender Vakuf / Kne`evoPodromanija bb,SokolacCara Lazara 57,Sokolac056 386 711 Mirsad Salimoviæ051 891 510065/641 698057 480 044; 480-523065 622 708057 447 068057 447 639Mirko ÈeliæSlavko DobriloviæNenad PavlovièTrebinjeLastva Trebinje 059 223 018 Vlado JankoviæTrebinjeTrebinjeVojvode Stepe 12,Trebinje059 220 384059 224 729Dragan BukviæUgljevikOrloviæiUgljevik055 401 100055 471 569Mladen StojanoviæUgljevikRatko PeriæPriboj,Ugljevik055 665216055 665149Zdravko MilovanoviæVišegradŽupa Prelevo, Višegrad 058 620 943 Slavomir PapiæVlasenicaPoletSvetosavska 12,Vlasenica056 730 185056 732 057Milenko RebiæZvornikAgropodrinjeTrg Kralja Petra 25,76400 Zvornik056 211 894056 211 895Tomo Simiæ44

Distrikt BrèkoOpæina Naziv Adresa Tel/fax DirektorBrèkoRatar76206 Brka049 500 387065 602 886Šaæir RahmanBrèkoPoljotrg 76205 Seonjaci 049745 490 Marko Amidžiæ45

Prilog 5: Bankovne i kreditne organizacijeNaziv Adresa Tel/fax Terenski uredi Iznos kredita (KM)BenefitVuka Karadžiæa 42,LukavicaTel: 057 340 290057 671-359Fax: 057 671 359057 340 290057 340 498Bileæa, Gacko,Han Pijesak,Nevesinje, Pale,Rogatica, Sokolac,Foèa/Srbinje,Trebinje, Višegrad,Ljubinje, Èajnièe,Kalinovik, Bratunac,Zvornik.500 - 20.000Bobarbanka a.d.BijeljinaFilipa Višnjiæa 211,BijeljinaTel: 055 201 862Banja Luka, Doboj,Pale, Zvornik,BrèkoMin 5.000 - 100.000BosVitaKojsino 23TuzlaTel: 035 252 483700 - 15.000CeBEDACentralBosnianEconomicDevelopmentAgencyZenjak 21b,TravnikTel: 030 511 877030 518 94510.000 - 50.000Central profitbankaSarajevoZelenih beretki 24,SarajevoKontakt: ŠefketTeskeredziæTel: 033 533 666Faks: 033 532 318Bihaæ, Bugojno,Cazin, Fojnica,Mostar, Vareš,Visoko, Zavidoviæi,Zenica, TuzlaMin 10.000COSPECooperazionePer LoSviluppo DeiPaesiEmergentiX. hercegovaèke udarnebrigade / K. Stepinca 13,MostarTel: 036 326 867036 326 868Faks: 036 326 867036 326 868Trenutno vrši analizumikrokreditnogtržišta.EKIHasana Kikiæa 13,SarajevoBijeljina, Brèko,Bugojno, Derventa,Doboj, Gradaèac,Laktaši, Mostar,Prnjavor, Sarajevo,Tuzla, Zenica,Zvornik1.000-20.000HYPO-ALPE-ADRIABANK d.d.SjedišteKneza Branimira 2 b,MostarTel: 036 444 444Faks: 036 444 235Grude, Ljubuški,Tomislavgrad,Posušje, Èapljina,Široki Brijeg,Livno, Neum,Rama, Brèko,Domaljevac,Kreševo,Nova Bila,Uskoplje, Jajce,Novi Travnik,Kiseljak, Stolac,Busovaèa, Žepèe.1.000-15.000 KM;Kratkoroèni krediti:do 200.000 KM.Vrijeme otplate :11 mjeseciKrediti za pravne osobe:Dugoroèni krediti:bez ogranièenja.Grace period do 1 godine.Kratkoroèni krediti:bez ogranièenja.46

Naziv Adresa Tel/fax Terenski uredi Iznos kredita (KM)IRWWIslamic ReliefWorldwideTel: 033 666 233Jukiæeva 75, Sarajevo 033 666 234 Tuzla Do10.000Fax: 033 268 350LTKomercijalnabanka d.d.LivnoGabrijela Jurkiæa bb,LivnoTel: 034 201 942034 202 322Bosansko Grahovo,Drvar, Glamoè,Jajce, Kupres,TomislavgradKrediti za fizièke osobe:10.000 - 100.000(uglavnom do 40.000).LWFMikrokreditAlagiæa sokak 7,Sanski MostTel: 037 681 710Prijedor,Bos. Novi / NoviGrad, BosanskaKrupaKrediti za skupine od 4 osobe:1.000 - 5000,maksimalno 20.000po grupi.MI -BOSPOMirza Delibašiæ 5,TuzlaTel: 035 252 448035 260 016Fax: 035 281 607Lukavac035 572 479Srebrenik035 645 295Kalesija035 631 502Živinice035 772 559Krediti se odobravaju zasve poljoprivredne djelatnosti,za veæ osnovana poduzeæa.Do 20.000.MIKROFINSave Kovaèeviæa 23,Banja LukaTel: 051 301 535Fax: 051 301 535Bijeljina, Brèko,Bosanska Dubica,Derventa,Bos. Brod/Brod,Gradiška,Modrièa,Bos Novi/NoviGrad, Prijedor,Šipovo, SrbacDo 30.000,i do 5.000 za poèetakRaiffeisenBank d.d. BiHDanijela Ozme 3,SarajevoTel: 033 214 900033 213 851Banja Luka, Bihaæ,Bjeljina, Brèko,Goražde, Kakanj,Livno, Mostar,Orašje,Široki Brijeg,Tešanj, Trebinje,Tuzla, Vitez,Visoko,Zenica,ŽepèeKrediti za poduzeæa:Kratkoroèni krediti:iznos ovisi o uvjetima ubankovnom odobrenju.Dugoroèni krediti za malai srednja poduzeæa:Do 100.000.Krediti za financiranje ururalnim podruèjima iz EUsredstava: 5.000-100.000.RazvojnabankaBanja LukaKralja Petra IKaraðorðevica 85a,Banja LukaTel: 051 242 100051 242 107Svi veæi gradoviu RS.Krediti za fizièke osobe:Nenamjenskikrediti do 15.000.SINERGIJABraæe Podgornik bb,Banja LukaTel: 051 314 530051 314 531Bos. Gradiška/Gradiška,Bos. Dubica/Kozarska Dubica,Bos. Novi/N. Grad,Prijedor, Prnjavor,Srbac, Šamac,Derventa, B. Brod.Krediti za poljoprivrednuproizvodnju do 30.000.47

Naziv Adresa Tel/fax Terenski uredi Iznos kredita (KM)TUZLANSKABANKAMaršala Tita 34, TuzlaTel: 035 259 259035 250 596Banoviæi, Brèko,Èeliæ, Doboj-Istok,Graèanica,Gradaèac, Kalesija,Kladanj, Orašje,Srebrenik, Teoèak,Živinice, Lukavac.Za fizièke osobe:Mikropoduzeæa:Do 20.000;Mala poduzeæa:20.000-50.000;Srednja poduzeæa:50.000-250.000;Velika poduzeæa:Do 500.000.UdruženjamještanaBabunoviæiBabunoviæi bb,SrebrenikTel: 035 642 044035 644 898Tuzla, Graèanica,Živinice.500 - 5.000.UMCORSjedišteTvornièka 3,SarajevoTel: 033 465 182Banja Luka,Kupres, Mostar,Zenica, Zvornik.Krediti za otvaranje malihpoduzeæa: 2.000-10.000 KM.Prosjeèni odobreni iznos je4.500 KM.VolksbankBiH d.d.Fra Anðela Zvizdoviæa 1,SarajevoTel: 033 483 265033 263 832MostarKrediti za poduzeæa:Kratkoroèni i dugoroèni:iznosi ovise o procjenisvakog zahtjeva.Krediti za fizièke osobe:nenamjenski krediti:do 25.000 uz jamce;preko 25.000 uz jamce ihipoteku.Zagrebaèkabanka BH d.d.SjedišteKardinala Stepinca bb,MostarTel: 036 312 112Fax: 036 312 116Èapljina, Èitluk,Meðugorje, Grude,Livno, Ljubuški,Neum, Orašje,Posušje, Rama,Široki Brijeg,Tomislavgrad,Vitez, Stolac,Uskoplje, Tuzla,Žepèe, Sarajevo,Odžak, Kiseljak,Jajce, Banja Luka,Brèko.Ne postoje posebne kreditnelinije za farmere, ali bankaradi sa Svjetskom bankomna projektu za financiranjepoljoprivrednih proizvoðaèa.Krediti za poduze}a:ogranièenja su reguliranazakonom i ovise o kreditnimobavezama klijenata iprograma ulaganja.Krediti za fizièke osobe:do 100.000 KM.Zepter komercbanka a.d.Jevrejska ulica bb,Banja LukaTel: 051 241 115Bijeljina, Brèko,Prnjavor, Prijedor,Bos. Dubica/K. Dubica, Srbac,Bos. Gradiška/Gradiška,Trebinje, Sarajevo,Srpsko SarajevoKrediti za poduze}a:bez ogranièenja. Iznosi oviseo procjeni svakoga zahtjeva.Krediti za fizièke osobe:nenamjenski krediti:do 5.000.Napomena: banke i kreditne organizacije zadržavaju pravo promjene kamatnih stopai drugih uvjeta kreditiranja48

Prilog 6: Nevladine organizacije koje daju potporupoljoprivrednom razvojuNazivAgrinasAgriculturalInternationalAssistanceAdresaSanski Most,Banjaluèka 76Tel/fax Terenski uredi AktivnostiTel: 037 682 782Osigurava sjeme, gnojivo itehnièke savjete. Provodi programza uzgoj ovaca i pripremaprogram za uzgoj goveda.ALDIAgency forLocalDevelopmentInitiativesGoražde, Panorama bbTel: 038 227 850Fax: 038 228 594Osigurava sjeme istrojeve za povratnike.BAGBalkanactievan deGemeentenMaglaj, 11. Ulica bbTel: 032 603 917Fax: 032 603 917Osigurava strojeve, sadnicei stoku za povratnike.CAREInternationalBanja Luka,Studenièka 14Tel: 051 214 146Fax: 051 211 309Osigurava donacije zapovratnike, u suradnjis lokalnim NVO.CaritasbiskupijeBanjaLukaBanja Luka, Kralja PetraI Karaðorðviæa 125Tel: 051 300 890051 319 771Fax: 051 312 149Kotor Varoš,Cara Dušana bbTel: 051 882 955Fax: 051 882 955Ljubija, Ljubija bbTel: 052 360 456Fax: 052 360 456Bosanska GradiškaVladimira NazoraTel: 051 815 884Fax: 051/815-884Prijedor,Branislava Nušiæa 15Tel: 052/232-795Fax: 052/232-795;Prnjavor,Alekse Šantiæa 1,Tel: 051 863 403Fax: 051 863 403Osigurava strojeve, stoku imikrokredite bez kamataza povratnike.CaritasSwitzerlandSarajevo, SimeMilutinoviæa Sarajlije 1/1Tel: 033 210 704033 210 704Fax: 033 668 184Bihaæ,Braæe Radiæa bbTel: 037 320 800Fax: 037 320 800Bijeljina,Vojvode Stepe 3Tel: 055 220 811Fax: 055 220 811CEFAMostar,Mladena Balorde 35Tel: 036 552 219Fax: 036 552 219Travnik, Pirota bb(Konak)Tel: 036 552 219Fax: 036 552 219Goražde, SenadaKulina Èelke 1Tel: 038 224 198038 518 349Fax: 038 224 198Angažirana u obradi zemlje imlinarstvu. Osigurava sjemeza povratnike. Obuèavazemljoradnike.Suraðuje s Agroplodom narazvoju organske proizvodnje.CRSCatholic ReliefServicesSarajevo, MuhamedaKantardžiæa 3/IVTel: 033/205-827Fax: 033/205-373Mostar,Maršala Tita 60Banja Luka,Duška Košèice 49Osigurava alat, sjeme,stoku, gnojivo i mikro-krediteza povratnike.49

Naziv Adresa Tel/fax Terenski uredi AktivnostiCWSChurch WorldServiceSarajevo,Kralja Tvrtka 21Tel: 033 668 938Fax: 033 668 938Osigurava sjeme, strojeve i alateza zemljoradnike u RS,Mostaru i `upaniji 10.DEZA GTZGradaèac, ReufaHuseinagiæa, 76250Tel: 035 817 103Fax: 035 819 918Daje potporu razvoju uzgojavoæa i povræa na podruèjuTuzle i Banje Luke. Suraðujes udrugom proizvoðaèa.Dorcas Aid Sanski Most, Mahala 33a Tel: 037 681 502ECONEconomicCooperationNetworkSarajevo, Ferhadija 13Tel: 033 444 141033 444 912Fax: 033 444 141033 444 912Potpora proizvodnjiorijentiranoj na šume i bilje.Potpora za atestiranjeorganskih proizvoda.HandicapInternationalBihaæ,Džemala Bijediæa 11(ovaj ured æe se uskoropreseliti u Sarajevo)Tel: 037 332 604Fax: 037 332 558Pruža financijsku pomoæ iopremu za hendikepiraneosobe.HilfswerkAustriaSarajevo,Josipa Stadlera 8Tel: 033 230 847033 230 849Fax: 033 230 849Derventa, Trgosloboðenja 24Tel: 053 333 532Fax: 053 333 531Tuzla,Filipa Kljajiæa 22Tel:035 255 175Fax: 035 255 165Sarajevo,Trg MuhamedaKantardžiæa 3Tel: 033 217 329Fax: 033 217 329Sokolac,Cara LazaraTel: 057 447 152Fax: 057 447 152Ilijaš,126. Brigade 62Tel: 033 402 198Fax: 033 402 197Sarajevo,DžemalaBijediæa 160Tel: 033 543 440033 545 216Posebna pomoæpoljoprivrednimproizvoðaèimas naglaskomna povratnike.ICMCInternationalCatholicMigrationCommissionSarajevo, Trampina 12/VTel: 033 710 510Fax: 033 230 568Banja Luka,Grèka 12Tel: 051 221 260Fax: 051 213 186Osigurava poljoprivrednuopremu s ciljem potporeodrživog povratka.IOCCInternationalOrthodoxChristianCharitiesBanja Luka, MilanaKraljeviæa 21aTel: 051 321 860Fax: 051 304 520Sarajevo,Travnièka 13Tel: 033 218 735Fax: 033 218 735Drvar,Hrvatskihbranitelja 36Tel: 034 819 068Fax: 034 819 068Potpora poljoprivrednojdjelatnosti; Osiguravamikro-kredite putemlokalnih partnera.IOMInternationalOrganizationfor MigrationSarajevo, Aleja BosneSrebrene bbTel: 033 452 707033 452 714Fax: 033 452 640Pruža pomoærazvojaèenim vojnicima .50

Naziv Adresa Tel/fax Terenski uredi AktivnostiLWFLutheranWorldFederationTuzla, Rudarska 65Tel: 035 281 503Fax: 035 280 132Pruža razlièite vrste pomoæipoljoprivrednoj djelatnosti.Maja Kravica,Bratunac,UdruženježenaBratunac, M.Z. KravicaTel: 056 480 000Fax: 056 480 107Pruža pomoæ u vidu pšenice,krumpira, sjemena, stokei proizvodnje malina.MaliprivrednikVišegrad, Užièkogkorpusa 37Tel: 058 682 786065 915 258Fax: 058 621 367Sveukupna potporapoljoprivrednoj djelatnosti.Mercy CorpsScotlandTuzla,XVII. hrvatske brigade 25Tel: 035 250 561035 250 562Fax: 035 250 560Brèko,Cara Dušana bbTel: 049 204 077Fax: 049 204 077Doboj,K. Dragutina 46Tel: 053 221 497Fax: 053 221 497Osigurava stoku, strojeve,gnojivo, staklenike ivoænjake za povratnike.Merhamet,DobojDoboj,Kralja Aleksandra 15Tel: 053 233 955Fax: 053 233 955Osigurava pomoæ poljoprivrednimproizvoðaèima u vidu sjemena,stoke, uzgajanja piliæa ipruža pravne savjete.Milièanin,MiliæiMiliæi, Ustanièka 20Tel: 056 740 706056 741 409Fax: 056 740 706056 741 410Daje potporu gospodarskimprojektima i pruža pomoæ uvezi sa zaštitomljudskih prava.Naprijed,ŠipovoŠipovo,Branka RadièeviæaTel: 050 321 089Fax: 050 372 404Pruža pomoæ povratnicima.NationalSupport UnitTuzla, Franjevaèka 20Tel: 035 251 533Fax: 035 251 533Daje potporugospodarskom razvoju.PFDPartners forDevelopmentSarajevo,Zmaja od Bosne 8/2Tel: 033 205 187Fax: 033 205 185Bugojno,Sultan Ahmedova 82Tel: 030 251 043Fax: 030 251 043Implementira projekte kojisu izraðeni s ciljem pružanjapomoæi sustavnoj rehabilitacijipoljoprivrednog sektora.PremiereUrgenceZvornik, Majevièka bbTel: 065 687 426Fax: 056 584 905Pale, Romanijska 1Tel: 057 223 066Fax: 057 223 066Goražde,Alije Hodžiæa 1Tel: 038 220 977Fax: 038 220 977Solidarnost zajugTrebinje, LukeVukaloviæa 49Tel: 059 225 387Fax: 059 225 387Nevesinje,Obiliæa bbTel: 059 601 238Swiss Agencyfor Developmentand CooperationSarajevo, Piruša 1Tel: 033 233 408033 233 147Fax: 033 271 500Sarajevo,Potoklinièka 16Tel: 033 232 772Fax: 033 232 772Banja Luka,Vase Pelagiæa 15Tel: 051 318 294Fax: 051 311 86151

Naziv Adresa Tel/fax Terenski uredi AktivnostiUMCORUnitedMethodistCommittee onReliefSarajevo, Tvornièka 3Tel: 033 465 182Fax: 033 718 770Banja Luka,Jovana Duèiæa 40Tel: 051 221 320Fax: 051 221 321Mostar,Trg Ivana Krndelja 21Tel: 036 552 069Fax: 036 552 069Kupres,Industrijska zonaTel: 034 274 419Fax: 034 274 419Zenica, PrveZenièke brigade 1b,(Dom penzionera)Tel: 032 401 683032 401 684032 415 260Pruža široki opseg usluga sciljem potpore poljoprivrednojdjelatnosti.UNHCRSarajevo,Fra Anðela Zvizdoviæa 1Tel: 033 666 160Fax:033 290 565Orašje, 12. Ulica 30Tel: 031 712 392Fax: 031 713 342Zvornik,Karaðorðeva bbTel: 056 210 039Fax: 056 210 981Banja Luka,Miše Stupara 32Tel: 051 322 780051 322 790Livno, ZrinskoFrankopanska 11Tel: 034 202 447Fax: 034 202 448Višegrad,Kozaèka 18Tel: 058 620 676Fax: 058 620 676Zenica,Zmaja od BosneTel: 032 406 599Fax: 032 406 527Jajce,Hrvoja VukèiæaHrvatiniæa bbTel: 030 657 499Fax: 030 657 499Bihaæ,Beæira Islamoviæa bbTel: 037 331 758037 331 759Goražde,Alije Hodžiæa 9Tel: 038 224 120Fax: 038 224 024Trebinje, Zasad bbTel: 059 225 120Fax: 059 220 170Brza pomoæ u podruèjimapovratka raseljenihosoba i izbjeglica.VidraUdruženje ženaBanja Luka, Dr.Kecmanoviæa 27Tel: 051 305 841Fax: 051 303 685Pruža pomoæ u stimuliranjusudjelovanja žena uoblasti gospodarstva.Zdravo komsijaUdruzenjegradjanapovratnikaGoražde,Muhidina Mašiæa MunjeTel: 038 220 563Fax: 038 220 563Pruža pravne savjete.52

Naziv Adresa Tel/fax Terenski uredi AktivnostiWorld VisionInternationalSarajevo, Zvornièka 9Tel: 033 230-426Fax: 033 652-403Zenica,Kralja Tvrtka 17Tel: 032 410 409Fax: 032 410 409Tuzla,I.Mujezinoviæa do 25Tel: 035 255 213Fax: 035 255 213Banja Luka,Braæe Èubriloviæa 8Tel: 051 464-490Fax: 051 464-442Pruža razne oblike pomoæiza poljoprivrednu djelatnost.53

Prilog 7: Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljištaZakljuèen dana ____________ izmeðu NN iz N, vlasnika poljoprivrednog zemljišta, kaoZakupodavca, s jedne strane, i d.o.o."K" iz K, kojeg predstavlja ravnatelj, kao Zakupca, s druge strane,kako slijedi:1.2.3.4.5.6.Ugovorne strane, zakupodavac NN iz N, daje pod zakup svoje poljoprivredno zemljište koje senalazi u __________, katastarska opæina, katastarska èestica površine od _______ ha, drugojugovornoj strani , d.o.o. "K" kao zakupcu.Zakupodavac NN garantira da zakupljena zemljišna parcela ima površinu kako je to navedeno podtoèkom 1. ovog Ugovora i u sluèaju manje površine, suglasan je da iznos zakupnine bude umanjensukladno tome.Zakupodavac NN je obavezan nadoknaditi ugovornoj strani "K" sve štete nastale iz vlasnièkih ilidrugih sporova u vezi sa zakupljenom zemljišnom parcelom i izjavljuje da neæe otuðiti prodanozemljište tijekom razdoblja zakupa.Zajednièkim sporazumom izmeðu ugovornih strana se ustvrðuje da razdoblje zakupa iznosi______ godina od dana zakljuèenja ovog ugovora.Ugovorna strana, zakupac d.o.o. "K", prihvaæa sve naprijed navedene uvjete i uzima pod zakupzemljišnu parcelu iz toèke 1. ovog Ugovora te preuzima obvezu da zakupodavcu NN iz N platizakupninu u iznosu od _________ KM svake godine po isteku dva mjeseca od ubiranja plodova.Prema sporazumu izmeðu ugovornih strana, zakonski propisi se primjenjuju na sva pitanja kojanisu regulirana ovim Ugovorom.7. U sluèaju spora, nadležan je redovni sud u ________.8. Ovaj Ugovor je saèinjen u èetiri istovjetna primjerka, po dva za svaku ugovornu stranu.ZAKUPODAVACNN IZ NZAKUPACRavnateljKK iz K54