Brošura: Održiva potrošnja i proizvodnja - Ministarstvo zaštite ...

→Oglašavanje i održivi razvitak: prvikoraci prema pravilimaFrancuski ured za norme pri oglašavanju(Association française des publicitairespour une publicité responsable,BVP) objavio je preporuke o tome kakose pojam održiva razvitka može upotrebljavatiu oglašavanju. Od sada setim pojmom više nije moguće koristitiza to da se proizvodi i robne markepromiču neograničeno. Kada se u promidžbenimporukama ipak spomeneodrživi razvitak, moraju se poštivatinačela istinite, objektivne i poštene komunikacije.To je uopće prvi primjer daje oglašivačka industrija poduzela korakekako bi sama regulirala uporabupojma održiva razvitka u komunikaciji.www.uneptie.orgwww.corpwatch.org/index.phpp r i u n e p-uu pr a v o m sm j e r u→ Odgovornost za društvo i okoliš teodgovorno komuniciranjeOd devedesetihgodina 20. stoljećauspješnost nekogapoduzeća ne procjenjujese samo natemelju čisto ekonomskihpokazateljanego i u kontekstutoga kako onoutječe na društvoi na okoliš. Svijetkorporacija prihvatioje tu promjenu u shvaćanju pa sve višestavlja težište na odgovornost za društvoi okoliš. Tako su tvrtke The Body Shop,Patagonia i Ben & Jerry’s bile međuprvima koje su svoje kupce izravno obavješćivaleo ekološkoj vrijednosti svojihproizvoda ili pak o radnim uvjetima te opopratnim ekološkim i razvojnim projektima.Danas sve više poduzeća naglasaku svojim promidžbama stavlja na održivirazvitak.www.ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=331&langId=en→ Organizatori događanja postaju „zeleni”Održivi razvitak također se počinje uzimatiu obzir kada se planiranju raznidogađaji. Međunarodni športski svijetpridružio se pokretu. Godine 1999.Međunarodni olimpijski odbor(MOO) prihvatio je „Agendu21” koju je sastavilo njegovoPovjerenstvo zašport i okoliš. Prihvaćanjemte deklaracijeOlimpijske igre obvezalesu se na to dasvoj utjecaj na okolišneće samo svestina najmanju mjeru,nego će čak pomoćida se okoliš poboljša,i tako iza sebe ostavitipozitivno zeleno naslijeđe.Druge organizacije slijedile sunjihov primjer.www.olympic.org/uk/organisation/commissions/environment/index_uk.asp→Godine 2004. u Palais des Festivals u Cannesu održala se izložba ACT Responsible o tome kako„promidžba može pomoći promijeniti svijet” poticanjem odgovornoga ponašanja. To pokazuje dase u sklopu oglašivačke industrije razvija svijest o ulozi koju ta industrija može igrati u promicanjunepotrošačkih vrijednosti.→ o g l a š i v a č k i i k o m u n i k a c i j s k i fo r u m o o d r ž i v o s t iKao odgovor na prepreke i izazove u oglašivačkom sektoru, UNEP je 1999. utemeljio Oglašivački i komunikacijskiforum (Advertising and Communication Forum). Njegova je svrha da se među oglašivačima, promidžbenimagencijama i medijima podigne razina osviještenosti o pitanjima održiva razvitka kako bi se naveli na razmišljanje oalternativnim oblicima komuniciranja koji bi bolje odražavali promjene u očekivanjima potrošača.www.unep.fr/scp/communicationsp o t i č e l io d r ž i v o s t p r o d a j u?p re t v a r a n j e za m i s l i u dj e l aPojedinci bi trebali:→ n a u č i t i o d g o n e t n u t i p r o m i d ž b e n e p o r u k e i n a u č i t i p ro c i j e n i t i n j i h o v s a d r ž a j→ z a b r a n i t i d a s e n e z a t r a ž e n i o g l a s n i m a t e r i j a l o s t a v l j a u p o š t a n s k o ms a n d u č i ć u → g l e d a n j e televizije s v e s t i n a m i n i m u m → l o b i r a t i d a s e u k l o n ei l e g a l n i p a n o i z a o g l a š a v a n j e → t r a ž i t i o d p o d u z e ć a i z v j e š ć a o o d r ž i v u r a z v i t k u→ p re v a r a n t s k e p r o m i d ž b e n e p o r u k e prijaviti tijelima k o j a s u m j e r o d a v n a z as a m o re g u l a c i j uPremda se aktivnosti usmjereneka održivu razvitku danas smatrajudijelom ukupnoga rada nekoga poduzeća,ipak je korporacijski svijet još uvijeksumnjičav prema tome koliko spominjanjeodrživa razvitka pridonosi prodaji. Pokazalo seda neka poduzeća mogu zaraditi ako se služespomenutim pojmom. Druga pak još nastupajusuzdržano i svoju proizvodnu djelatnost nevoljkopromiču u kontekstu održiva razvitka ili etičnetrgovine. Na taj način izbjegavaju da ihnevladine organizacije i mediji otvorenokritiziraju onda kada njihove drugeaktivnosti nisu u skladu s timvrijednostima.Poduzeća bi trebala:→ o b a v j e š ć i v a t i j a v n o s t o t o m e k a k o p o d u z e ć e n a k o n k r e t a n n a č i n p r i d o n o s io d g o v o r n o m u i o d r ž i v u r a z v i t k u → v o d i t i r a č u n a o t o m e d a p r o m i d ž b e n ep o r u k e b u d u u s k l a d u s p re p o r u k a m a s a m e o g l a š i v a č k e industrije→ z a b r a n i t i d a s e u promidžbenim p o r u k a m a n a m j e r n o v a r a j a v n o s t(tz v. „ek o l o š k op r a n j e”) t e z a b r a n i t i p o r u k e k o j e p o t i č un a n e p o t r e b n u p o t ro š n j u → i z b j e g a v a t i d a s e u n e d o g le di z m i š l j a j u p ro i z v o l j n e e t i k e t e k o j e s a m o z b u n j u j u p o t ro š a č e→ o g r a n i č a v a t i u p o r a b u t i s k a n o g a p ro m i d ž b e n o g m a t e r i j a l ai p a z i t i n a t o d a d o s t a v n i p o p i s i b u d u a ž u r i r a n i → p o s t a v i t it e m e l j e z a r a z v i t a k o k o l i š n i h i h u m a n i t a r n i h p r o j e k a t a t es o c i j a l n o g a ma r k e t i n g aLokalne vlasti bi trebale:→ o s t v a r i v a t i i p r o m i c a t i o k o l i š n o i d r u š t v e n oo d g o v o r n e p r o j e k t e → p o d i z a t i j a v n u s v i j e s t š i re n j e mp o r u k a i mobiliziranjem l o k a l n i h informacijskih k a n a l a(recikliranje, t r ž i š t a n a k o j i m a s e t r g u j e p o š t e n o , r a d l o k a l n i hv o l o n t e r s k i h s k u p i n a i t d.) → p o b r i n u t i s e d a o g l a š a v a n j e ug r a d o v i m a o s t a n e u g r a n i c a m a p r i s t o j n o s t i t e d a s e u p o g l e d un j e g o v a s a d r ž a j a p o š t u j u p re p o r u k e t i j e l a → s p r j e č a v a t i d a s eo g l a š a v a n j e (p a n o i i s v j e t le ć e r e k l a m e ) š i r i ne k o n t r o l i r a n ok a k o od g o v o r n o pr o v o d i t i pr o m i d ž b e n u s t r a t e g i j u:→ b u d i t e v j e ro d o s t o j n i, p o š t e n i i t r a n s p a r e n t n i → iznosite j e d n o s t a v n ep o d a t k e p o t k r i j e p l j e n e č i n j e n i c a m a → b u d i t e re a l i s t i č n i i opišite p r o b l e m e→ s t v o r i t e u v j e t e z a t o d a s e p o b o l j š a s u r a d n j a i z m e đ u o d j e l a z a m a r k e t i n g,o d j e l a z a p r o m i d ž b u i o d j e l a z a o k o l i š → p r i v l a č i t e p o z o r n o s t j a v n o s t i g o v o r e ć io u s p j e s i m a n e p l a š e ć i s e d a p r i t o m s p o m e n e t e i n e u s p j e h e → p o t a k n i t e s v a k o g au s v o j e m u po d u z e ć u da se uk l j u č i u s t r a t e g i j u od r ž i v a r a z v i t k ad o z n a j t e vi š eMediji u informacijskom društvu, Europska komisija(The media in the information society, European Commission):http://europa.eu.int/comm/internal_market/media/index_en.htmMladež i mediji, razvoj kritičke svijesti (The young people and the media,awareness network): www.media-awareness.caKanadske norme za oglašavanje (Canadian advetising standards):www.adstandards.comKodeks Međunarodne trgovinske komore o oglašavanju uz spominjanje okoliša(International Chamber of Commerce code of environmental advertising):www.iccwbo.org/home/statements_rules/rules/2001/code_of_environmental_advertisng.aspEuropski savez za norme u oglašavanju (European Advetising Standards Alliance):www.easa-alliance.orgCentar za novi američki san (Centre for a new American dream):www.newdream.orgOdgovorno oglašavanje i djeca (Responsible advertising and children):www.responsible-advertising.orgSvjetski glas u korist potrošača (The global voice for consumers):www.consumersinternational.org

ekološki diz a jnproizvodnja bez uništavanjaVeć nekoliko desetljeća profitabilnost je načelo po kojem djeluje potrošačko društvo, koje uvijek proizvodi i trošisve više po sve nižoj cijeni. Takva sklonost pridonosi neumjerenom iscrpljivanju prirodnih dobara, povećanjuonečišćenosti vode i zraka, izumiranju biljnih i životinjskih vrsta te gomilanju otpada. Da bi se prekinuo taj lanac,valja poduzeti hitne mjere kako bi se „s manje proizvelo više”, drugim riječima treba ograničiti proizvodnjuotpada i izbjeći neumjereno trošenje i onečišćivanje, a istovremeno zadovoljiti globalnu potražnju za dobrima iuslugama. U današnje vrijeme poduzeća uvelike prihvaćaju takav pristup te pri izradi svojih strategija u obziruzimaju održivi razvitak. To je već postalo i političko pitanje. Godine 2000. svjetske su vlade u Malmöu (Švedska)pozvale na poštivanje načela održive proizvodnje i potrošnje kako bi se „poboljšalo kvalitetu konačnih proizvodai usluga te smanjilo utjecaj na okoliš i zdravlje”. Ukratko rečeno, nagovijestile su eru ekološkog dizajna.Sva potrošačka dobra, čak i ona „zelena”, imaju nepovoljneposljedice za okoliš. Nakon što se proizvedu od sirovina,energije i vode, pakiraju se i prevoze do mjesta uporabenakon čega završe kao otpad. Svrha ekološkog dizajna jest dase ti utjecaji tijekom cijeloga životnog ciklusa proizvoda sveduna najmanju mjeru te da se zadrži isti stupanj učinkovitosti ikorisnosti.www.howproductsimpact.netneki od načina na koje ekološki dizajn može ublažitiutjecaje1. stupanj: sirovine. Da bi se proizveo neki proizvod, potrebnoje najprije dobaviti sirovine. Pri vađenju sirovina i postupkunjihove obrade troše se prirodna dobra, iskorištava energija idolazi do onečišćenja.Rješenja: smanjivati količine, izabirati najprikladnijematerijale, pretvarati otpad u sirovine, davati prednostobnovljivim materijalima i proizvodima koji sadrže samojednu vrstu materijala.2. stupanj: proizvodnja. Zbog složenosti postupaka koji čineproizvodnju često se troše velike količine energije.Rješenja: optimizirati proizvodne postupke, razvrstavatiotpad tako da se lako razdvaja na sastavne materijale čime seolakšava ponovna uporaba ili recikliranje.3. stupanj: ambalaža. U razvijenim zemljama boce, kutije,limenke i drugi ambalažni otpad čini sada više od poloviceukupnoga otpada iz kućanstava.utjecajiRješenja: koncentrirati proizvode, smanjiti količinu i obujamambalaže kako bi se postigle uštede uzduž cijelog lanca odproizvodnje do uklanjanja otpada.4. stupanj: prijevoz. Proizvodnja na udaljenim mjestima iliberalizirana tržišta usmjerena ka smanjivanju troškovasvode se na jedno: proizvodi putuju tisućama kilometaraprije nego što se upotrijebe.Rješenja: izabirati mjesta za proizvodnju uzimajući u obzirkonačno odredište, koristiti se kombiniranim prijevozom ialternativnim gorivom, optimizirati terete.5. stupanj: upotreba. Iskorištavanje proizvoda, pokretanjeuređaja i njihovo održavanje zahtijeva više ili manje energije,vode itd. U današnje vrijeme proizvodi su zamišljeni takoda traju kratko i često se zamjenjuju. Zbog toga su krhkii teško ih je popraviti, a to potiče rasipnost i stvaranjeotpada.Rješenja: proizvoditi funkcionalne, energetskištedljive ili autonomne proizvode koji sudugotrajni, sigurni te ih je lako održavati ilipopravljati.6. stupanj: zbrinjavanje i recikliranje. Istrošeniili oštećeni proizvodi mogu se relativno laganoreciklirati. Brojni sastavni dijelovi, slojevi ilikombinacije materijala čine da je postupakrazdvajanja i obrade kompleksan i skup.Rješenja: razvijati proizvode i dijelove koje je mogućeponovno upotrijebiti i reciklirati.POTROŠNJAUPOTREBAPROIZVODNJA→ U industrijaliziranimzemljama svake segodine proizvedePROČIŠĆAVANJEu posljednjih sun e k o l i k o g o d i n a v l a d e i560 kgkrutoga otpada postanovniku:tri puta više negogodine 1984.POVRATAK U OKOLIŠZASTARIJEVANJEPONOVNAUPOTREBARECIKLIRANJEindustrijski s e k t o r p o p ra v i l isvo j e sta j a l i šte o pitanjima o ko l i š a.n e k a d a š n j a p r a k s a d a se p o p ra v l j ao n d a k a d a je šteta već u č i n j e n a, s a d aje z a m i j e n j e n a p r a k s o m d a se rizicira z m a t ra j u u n a j r a n i j i m sta d i j i m a.o d r ž i v i ra z v i ta k p o sta j e s a sta v n id i o r a z v o j n i h st ra te g i j am n o g i h p o d u z e ć a.potrebadruštva zaproizvodima iuslugamaVAĐENJE SIROVINAISTRAŽIVANJEe k o l o š k i di z a j nMeđunarodni pojam što ga je na svome sastankuna vrhu u Riju razvio Svjetski poslovni savjet zaodrživi razvitak (World Business Council forSustainable Development – WBCSD), ekološkidizajn znači vrhunac sveobuhvatnoga, svjesnogai proaktivnog pristupa. Pod tim pojmompodrazumijeva se oblikovanje (dizajniranje)proizvoda – i/ili usluga – na takav način da onina okoliš utječu u najmanjoj mogućoj mjeri.Ekološki dizajn primjenjuje se u svakom stadijuživota proizvoda: od vađenja sirovina prekoproizvodnje, pakiranja, distribucije i uporabe dooporabe, recikliranja, spaljivanja itd.www.wbcsd.chhttp://www.ecodesign.at/index.en.htmlhttp://europa.eu.int/comm/enterprise/eco_designwww.uneptie.org/pc/sustain/design/design.htmž i v o t n i ci k l u s pro i z v o d aProcjena životnoga ciklusa (Life CycleAssessment – LCA) jest analitičko sredstvokojim se procjenjuju pojmovi ekološkog dizajna.Njime se u svakom stadiju životnoga ciklusaproizvoda provjeravaju ulazne vrijednosti (naprimjer materijali, resursi i energija) i izlaznevrijednosti (na primjer emisije u zrak i vodu,otpad) kako bi se potom odredio njegovutjecaj na okoliš. Taj okvir normiran je usklopu serije normi ISO 14040.www.iso-14001.org.ukwww.eiolca.netwww.uneptie.org/pc/pc/tools/lca.htmhttp://www.iso.org/iso/home.htmS vremenom povratne boce počele su se zamjenjivatibocama za jednokratnu uporabu, koje se moraju skupljati ireciklirati, što uključuje preradu sirovina. U nekim zemljama,na čelu kojih je Njemačka, na većini prodajnih mjestapovratne boce ponovno se vraćaju u uporabu.→

u pr a v o m sm j e r u→ Proizvodno-uslužni sustav (PUS)Na tržištu se pojavljujenova mješavina proizvodai usluga: umjestoda jednostavnoproizvede robu i zatimje prodaje, tvrtka kojase drži načela proizvodno-uslužnogsustava (PUS-a) svojuponudu ponajprije prilagođava potrebamapotrošača. Rezultat toga je kudikamoprihvatljivije rješenje, koje se temelji nazamisli da se proizvodi zajednički koriste.Osim što prodaje proizvode, tvrtka takomože odlučiti početi ih i iznajmljivati iliprodavati usluge. Budući da se potrebekupaca podmiruju i da se optimizira uporabaproizvoda, primjenom PUS-a utjecajina okoliš smanjuju se na globalnoj razini.www.uneptie.org/pc/sustain/design/pss.htm→ Nulta emisijaFondacija ZERI (Zero Emission ResearchInitiative - Inicijativa za istraživanje nulteemisije) jest mreža znanstvenika, stručnjaka,poslovnih ljudi i pedagoga. Njezina jenamjera da se ljudskim potrebama udovoljioporabom (recikliranjem) postojećeg otpadate da se novi otpad ne stvara niti u kojemobliku - krutom, tekućem ili plinovitom.Postoje projekti da se na otpadu nastalomepri proizvodnji kave ili na sirovini iskorištenojza proizvodnju piva uzgajaju gljive kakobi se proizvela životinjska hrana i da sejedna tvornica cementa pretvori u najvećeeuropsko postrojenje za kompostiranje.www.zeri.org→ „Zeleni” materijalid r u g a č i j e s t r a t e g i j e e k o lo š k o g d i z a j n a• U pristupu koji je usmjeren na proizvod teži se tomu da se postojeći proizvodi i uslugeučine ekonomičnijima, učinkovitijima i manje štetnima za okoliš, kao i tomu da sepoboljšaju pružanje usluga nakon prodaje te prikupljanje i obrada proizvoda na krajuživotnog vijeka.• U pristupu usmjerenome na rezultat do istih ciljeva dolazi se na drugi način, na primjertako što se ne prodaje sam proizvod, nego njegovo korištenje (iznajmljivanje).• U pristupu usmjerenome na potrebe proučavaju se potrebe i očekivanja što ih morajuispuniti proizvod ili usluga, te se potom traže najbolji načini na koje se može udovoljititim potrebama koristeći se proizvodom ili uslugom ili pak i jednim i drugim.p r i u n e p-uU uporabu dolazenovi materijali koji sedobivaju iz prirodnihobnovljivih izvora.Budući da su ti materijaliuglavnombiljnoga porijekla,po svojem su sastavubiorazgradivi teih je moguće spaliti na siguran način. Naprimjer, plastika načinjena od krumpira,kukuruza, pšenice ili ražena škroba alternativaje uobičajenim naftnim nusproizvodimatakve vrste. Proizvodnja takveplastike pridonosi tomu da se smanji opsegcrpljenja neobnovljivih izvora te da seotvaranjem novih mogućnosti potakne razvojpoljoprivrede. Ipak, novi se materijali,ovisno o njihovoj uporabi, moraju podvrgnutisveobuhvatnoj kvantitativnoj analizi(u pogledu iskorištavanja vode i energije,sastojaka, skupljanja na kraju životnog vijekaitd.) kako bi se dokazalo da su uistinuprihvatljiviji za okoliš.→ ž i v o t n i c i k l u s i m e đ u n a ro d n o p a r t n e rst voUNEP promiče Inicijativu životnoga ciklusa u svrhu razvoja i proširenja praktičnih alata za procjenu mogućnosti, rizika ikompromisa koji su povezani s proizvodima i uslugama tijekom njihovog cijeloga životnog ciklusa. Svrha je ove inicijativeda se osnuje mreža pomoću koje će poduzeća razmjenjivati svoja iskustva i svoju najbolju praksu na tome području.www.uneptie.org/sustain/lcinitiativeč u v a j t e se uč i n k a bu m e r a n g a !Ekološki napredak katkada može izazvati učinak bumeranga kojim seponištavaju početni ciljevi. Na primjer, razvoj „zelenije” industrije možedovesti do toga se poveća potrošnja dobara ili usluga. Naime, poboljšavanjemproizvodnih postupaka smanjuju se troškovi, a time se pak stvara dodatniprihod koji se onda troši na kupnju još veće količine proizvoda i usluga.p re t v a r a n j e za m i s l i u dj e l aPojedinci bi trebali:→ i z a b i r a t i k o n c e n t r i r a n e p ro i z v o d e i l i p ro i z v o d e k o j i s e m o g u p o n o v n o n a p u n i t i,p ro i z v o d e k o j i s e p r o d a j u s e k o l o š k i m z a m j e n s k i m s a d r ž a j e m i l i p ro i z v o d ez a p a k i r a n e u v r l o m a l u količinu a m b a l a ž e i i z r a đ e n e o d m a t e r i j a l a k o j i s e m o ž ereciklirati → i z b j e g a v a t i k u p n j u j e d n o k r a t n i h d o z a → d a v a t i p r e d n o s t o n o m uš t o j e t r a j n o p r e d o n i m š t o j e z a j e d n o k r a t n u u p o r a b u t e s e v o d i t i r a z m i š l j a n j e m:p o n o v n o u p o r a b i, p o p r a v i, recikliraj! → p i t a t i p ro i z v o đ a č a k o l i k o j e e n e rg i j e,v o d e i p ro i z v o d a p o t r e b n o z a r a d i l i o d r ž a v a n j e p ro i z v o d a. t a k o đ e r p i t a t i op o d r i j e t l u, s v o j s t v i m a i v r s t i iskorištenih sirovina → p r i j e k u p n j e p ro i z v o d ai l i u r e đ a j a p r o v j e r i t i j e l i m o g u ć e p o p r a v i t i s t a r i s t r o j i l i u r e đ a j i l i ih p a ku n a j m i t iPoduzeća bi trebala:→ p r i r a z v i j a n j u p ro i z v o d a o l a k š a t i k o n t a k t i z m e đ u d i z a j n e r a i i n ž e n j e r a i l iu p r a v i t e l j a p ro i z v o d n j e k a k o b i s e a l a t e e k o l o š k o g d i z a j n a p o č e l o k o r i s t i t i uš t o j e m o g u ć e r a n i j e m s t a d i j u p ro i z v o d n j e → d a v a t i š t o j e m o g u ć e v e ć u količinup o d a t a k a o p ro i z v o d u t e o d n e o v i s n i h t i j e l a z a t r a ž i t i certifikaciju o n j e m u→ prijaviti s e z a d o b i v a n j e certifikata u s k l a d u s n o r m o m i s o 14001 → optimiziratip o t ro š n j u vo d e i e n e rg i j e p o m o ć u i z g r a d n j e c i j e l e k o n s t r u k c i j e i g o s p o d a re n j ao t p a d o m → p i t a t i d o b a v l j a č e o n a č i n i m a n a k o j e p ro i z v o d e, o m j e s t u d o b i v a n j asirovina i t d. → o s i m p r o d a j e d o b a r a i u r e đ a j a p r e d l o ž i t i n i z d r u g i h u s l u g a→ r a d i t i po uz o r u na na j b o l j u pr a k s u u to m po d r u č j uLokalne vlasti bi trebale:→ r a z v i j a t i b i o k l i m a t s k u a r h i t e k t u r u (b a z e n e, š k o l e, s t a m b e n i p ro s t o r i t d.)→ p r a v i t i t ro š k o v n i k različitih p r o j e k a t a t i j e k o m c i j e l o g a n j i h o v a ž i v o t n o gc i k l u s a → k o d o d a b i r a u r b a n e o p r e m e d a v a t i p r e d n o s t recikliranim m a t e r i j a l i m ai optimizirati u l i č n u r a s v j e t u → proširivati o b j e k t e z a recikliranje i p o t i c a t il j u d e d a s e k o r i s t e n j i m a → p r u ž a t i u s l u g u s k u p l j a n j a g l o m a z n o g o t p a d a;o m o g u ć i t i o p o r a b u i recikliranje → i z a b i r a t i o n a s l u ž b e n a i d o s t a v n a v o z i l ak o j a ma n j e on e č i š ć u j ud o z n a j t e v i š eKanadski institut za znanstvene i tehničke informacije, Program dizajna za okoliš(Canada Institute for Scientific and Technical Information, Design for Environment programme):http://dfe-sce.nrc-cnrc.gc.ca/home_e.htmlEkociklus Kanada, ekološko upravljanje životnim ciklusom proizvoda(Ecocycle Canada, environmental life-cycle management): www.ec.gc.ca/ecocyclePodaci o proizvodima i poduzećima (Information on products and companies):www.responsibleshopper.orgDruštvo za toksikologiju i kemiju okoliša(Society of Environmental Toxicology and Chemistry): www.setac.orgCentar za održivi dizajn (Centre for Sustainable Design): www.cfsd.org.ukTNO, organizacija za primijenjena znanstvena istraživanja(TNO, organization for applied scientific research): www.tno.nl/homepage.htmlVodič kroz znakove zaštite okoliša (Guide to eco-labels): www.eco-labels.orgPut do čišće proizvodnje (Cleaner production gateway): www.cleanerproduction.comDruštvo za izvore ekodizajna (EcoDesign Resource Society): www.vcn.bc.ca/edrsMreža za održivi dizajn O2 (O2 Sustainable design network): http://o2-usa.org/bayarea/links3.htmlPrvi koraci prema industrijskoj ekologiji (Approach of Industrial ecology):www.chairetmetal.com/cm06/erkman-complet.htmInstitut za inženjerski dizajn i praksu (Institute for Engineering Design–Practice):www.ecodesign.at/information/anwendung/index.en.htmlFondacija za ekodizajn u Sydneyu u Australiji(The EcoDesign Foundation, Sydney, Australia): www.edf.edu.auInstitut za recikliranje ambalaže (Container recycling Institute): www.container-recycling.org

energijauštede za ZemljuBez energije se teško hraniti, grijati i kretati naokolo, teško je bez nje graditi ili proizvoditi. Energija jeizvor promjena i napretka, te jedan od ključnih čimbenika u razvoju. Potrošnja energije, koja se u 20.stoljeću povećala trinaest puta, odražava vitalnost gospodarstva neke države i jedan je od najpouzdanijihpokazatelja njezina gospodarskog rasta. U zemljama u razvoju ljudi rade dok ne zađe sunce, pa je ondjeteško zamisliti neki veći zdravstveni, društveni ili gospodarski razvoj. Budući da prirodna bogatstvanisu raspodijeljena jednako, to je stvarnost s kojom se suočava svaki treći stanovnik Zemlje. Četvrtinasvjetskog stanovništva troši tri četvrtine ukupno proizvedene energije. Fosilna goriva - ugljen, nafta iplin - još uvijek daju gotovo 80% energije koja se koristi u svijetu. Ti ograničeni resursi ujedno su uzrociizlijevanja nafte, uništavanja šuma i erozije tla te onečišćivanja zraka, koje spada među najštetnije pojave.Na svjetskoj razini fosilna goriva prouzrokuju gotovo 60% emisija ugljičnog dioksida, koji je najraširenijimeđu stakleničkim plinovima. Znanstvenici i ekolozi često su upozoravali političare i gospodarstvenike naproblem globalnoga zatopljenja. Njihov se glas prvi put čuo na sastanku na vrhu održanome u Riju 1992.godine, dok je njihova inicijativa formalno prihvaćena u Kyotskom protokolu 1997. godine. Tim se Protokolompropisuje smanjivanje emisije stakleničkih plinova. Otada se poduzimaju mnogobrojne inicijative u smjerurazvoja novih obnovljivih izvora energije putem iskorištavanja sunca, vjetra, vode, biomase ili plina. To jeput kojim trebamo krenuti.EMISIJE CO ² PO GLAVI STANOVNIKA PROUZROKOVANE POTROŠNJOMFOSILNOGA GORIVA I PRIRODNOG PLINA

Globalno zatopljenje primjetljivije je u polarnim krajevimajer ondje izaziva povlačenjeledenjaka (smanjivanjeledenoga pokrova). Godine2002. od antarkti čkoga poluotokaodvojio se ledenibrijeg površine 3250 km 2 ,jedan i pol puta veći od površineLuksemburga.→→ Emisijastakleničkihplinovapovećala se zaz a l i h a s v e ma n j eNakon dviju naftnih kriza što su izbile 1973. i1979. vlade su postale svjesne toga da je energijupotrebno dobivati iz raznovrsnih izvora.Iz neobnovljivih izvora (nafte, plina, ugljena,urana) sada se dobiva gotovo 90% energije.Na osnovi sadašnje stope uporabe i poznatihzaliha u Međunarodnoj agenciji za energiju(International Energy Agency - IEA) procjenjujuda će svjetske zalihe nafte biti potpunoiscrpljene u idućih 40 godina, zalihe prirodnogplina u idućih 60 godina te zalihe ugljena uidućih 200 godina.www.iea.orgIlegalno otplinjavanje i ispuštanje vodenog balasta na moru glavni su uzroci onečišćenja moraugljikovodikom. Oni izazivaju jednaku štetu kao i nekoliko desetaka naftnih mrlja godišnje. Premdau manjoj mjeri, oštećeni tankeri s naftom također su krivi za onečišćivanje svjetskih mora. Neslavnirekord postavio je 1979. godine tanker Atlantic Empress kada je iz njega uz brazilsku obalu iscurilooko 280.000 tona sirove nafte. U novije vrijeme iz tankera Erika i Prestige ispušteno je 20.000odnosno 30.000 tona nafte uz francusku i španjolsku obalu.→50%u posljednjemstoljeću.klimatiziranjemz ra k a t ro š e seve l i k e količine energije,rashlađuju se d o d u š ep o s lo v n i i s t a m b e n i p ro sto r i,ali se zagrijava a t m o s f e r a ip r i d o n o s i stvaranju visokihr a z i n a st a k le n i č k i hp l i n o v a.d a b i se o d r ž a ok o r a k s ra st u ć i m p o t r e b a m as v j e t s k e p o p u l a c i j e, p r e m ap ro c j e n a m a s v j e t s k o ge n e rg e t s ko g v i j e ć a p o t ro š n j ae n e rg i j e d o 2050. g o d i n e m o r a tće se više n e g o u d v o s t r u č i t i.u i st o m r a z d o b l j u g o t o v o ć e m op o t p u n o i s c r p i t in a f t n e z a l i h e.Staklenički plinovi i promjena klimeLjudske su aktivnosti u velikoj mjeri doprinijele povećanjukoličine stakleničkih plinova. Kada je njihova koncentracija uravnoteži, ti plinovi podržavaju život regulirajući temperaturuna Zemlji. No mi sada proizvodimo dvaput više ugljika nego štoga biosfera može reciklirati. Cestovni prijevoz smatra se jednimod sektora koji troše najviše energije. U sklopu cestovnogprijevoza sagorijevaju fosilna goriva koja svake godineotpuštaju 6 milijardi tona ugljičnog dioksida (CO 2 ) uatmosferu. Zbog toga se temperatura na Zemljipovećava. Po prvi put u povijesti, temperaturaZemljine površine, koja se u 400.000 godinanije mijenjala za više od 4°C, do 2000. godinepovećala se za 0,6°C. Prema Međuvladinom tijeluza klimatske promjene (IPCC – IntergovernmentalPanel on Climate Change), ta bi se temperaturamogla do 2100. godine povećati za dodatnih 1,4 do 5,6 °C.Po cijelom je svijetu klima poremećena, godišnja doba supomaknuta, a prirodna je ravnoteža ugrožena. Pustinje sešire, ledenjaci se povlače, a razina mora raste. Promijenili suse životni ciklusi i teritoriji biljaka i životinja. Istovremeno sepovećava intenzitet i učestalost ekstremnih vremenskih uvjeta– oluja, poplava i suša.www.greenfacts.org/studies/climate_change/index.htmwww.eia.doe.gov/oiaf/1605/ggccebro/chapter1.htmlwww.icbe.com/emissions/calculate.asphttp://www.ec.gc.ca/cc/Malene po veličini, baterije sadrže izuzetno otrovne teške metale koji ulaze uhranidbeni lanac i desetljećima zagađuju tlo i vodu. Proizvodnja i recikliranje baterijatroše puno više energije nego što je one daju prilikom korištenja.→utjecajio d g o d i n e1965.emisije u g l j i č n o gd i o k s i d a v i š e s u s en e g o u d v o s t r u č i le.Zagađenje zrakaS obzirom da nemaju pristup modernoj energiji, regije urazvoju često koriste lokalne izvore. Drvo, ugljen i izmet čestose koriste za zagrijavanje kuća i za kuhanje. Prikupljanje tihresursa je dugotrajno, gadljivo i destruktivno, a njihovo jespaljivanje posebno opasno i zagađujuće. Otrovna isparenjakoja nastaju kombinacijom spaljivanja biomase, ugljena iplastičnog otpada ubijaju više od dva milijuna osobagodišnje.www.who.int/docstore/peh/Vegetation_fires/vegetation_fires.htmKisele kišeSvakoga se dana u atmosferu ispušta po nekolikotona zagađujućih tvari. Ispušni plinovi od vozila iindustrije dva su najveća izvora zagađenja. Taj kemijskikoktel koji sadrži štetne tvari – dušikov oksid (NO X ) isumporni dioksid (SO 2 ) – oblaci raznose na udaljenosti odviše tisuća kilometara prije nego se vrate na tlo u oblikukisele kiše. To je u osamdesetim godinama dvadesetogstoljeća izazvalo teška oštećenja europskih šuma. Unatočtrenutnim pokušajima uklanjanja tog problema, smatra seda je kombinirani utjecaj kiselih kiša i suše uzrok što su tripetine drva u Poljskoj oštećene.www.ec.gc.ca/acidrainwww.policyalmanac.org/environment/archive/acid_rain.shtmlPoremećeni krajolici i ekološki sustaviBrane daju jeftinu hidroelektričnu energiju. One osiguravaju19% ukupne svjetske proizvodnje električne energije i dajuveliku količinu vode za navodnjavanje obradivog zemljišta. Notakve infrastrukture mogu bitno izmijeniti krajolik, uzrokovatipreseljenje tisuća ljudi, oštetiti šume i prirodna staništa iutjecati na raznolikost vodenih vrsta. Brane su nepremostiveprepreke za vodene životinje i kao takve ometaju migracijeriba tijekom reprodukcije i smanjuju mogućnosti za ribarenjenizvodno. U zadnje se vrijeme na branama instaliraju uređajislični dizalima koji omogućuju ribama da se slobodno krećuuzvodno i nizvodno i da se razmnožavaju. Brana Tri klancau Kini – najveća na svijetu – trebala bi progutati 13 gradovai 116 sela te uzrokovati preseljenje 724.000 stanovnika, odkojih bi se većina trebala preseliti u nove gradove.www.dams.org

u pr a v o m sm j e r u→ Financiranje projekata obnovljivih → Aktivni građaniizvora energijeKomercijalni razlozi motiviraju veliku većinuulaganja u obnovljive izvore energije.Jedino iz obnovljivih izvora - sunca, vode,vjetra, biomase i geotermalnih izvora - mogućeje udovoljiti potrebama svjetske poputafinanciraju građani. Inicijativa takve vrsteNo, u sjevernoj Europi neke od tih projekalacijeza energijom, a da se pritom ne ugrozeprirodna dobra. Uz potporu Programa dine 2002. u Danskoj je 15% energije dobi-najizrazitija je u Danskoj i Njemačkoj. Go-Ujedinjenih naroda za razvoj (United NationsDevelopment Programme - UNDP), postrojenjima. U isto vrijeme oko 340.000vene od vjetra bilo proizvedeno u lokalnimUNEP-a i Svjetske banke, Fond za globalni njemačkih građana uložilo je oko 12 milijardieura u projekte za proizvodnjuokoliš (Global Environment Facility -GEF) podupire i financira projekteenergije na alternativan način.n a j v i š apovezane s izvorima energije kojiMeđu njima je i fond za investiranjeu korištenje biomaset u r b i n a n ane izazivaju onečišćenja. U Indijisv i j e t u k o j u p o k re ć eGEF je financijski pripomogaovjetar v i s o k a je 180 kao izvora energije. Budućiproizvodnju 41 MW (megavata)m e t a r a. s a g ra đ e n a jeda je taj fond potpuno okrenutproizvodnji bioplina, pu-električne energije iz turbina 2004. u e m d e n u una vjetar te 45 MW iz malih hidroelektrana.U Kini, Peruu i Ganiprigoda za ekološka ulaganja.n j e m a č k o j. tem njega se građanima pružadoprinio je da se proširi korištenje solarneenergije. U svakom projektu GEF radi www.renewables2004.de/pdf/tbp/www.cler.orgzajedno s dobavljačima energije kako bi im TBP05-financing.pdfuz pomoć kompenzacijske sheme olakšaoprelazak s konvencionalnih izvora energijena obnovljive izvore.www.gefweb.orgwww.agores.orghttp://europa.eu.int/comm/energy/res/index_en.htmwww.green-e.orgSolarna kuhala, koja se u zemljama u razvoju sve višekoriste, zagrijavaju hranu koncentriranjem sunčevihzraka. To je ekonomičan sustav koji istodobno služi i kaopećnica i kao štednjak.www.solarcooking.org→→ Niskoenergetska rasvjetaŽarulje koje troše malu količinu energijepoznate su kao štedne žarulje. Takve žaruljenešto su skuplje pri kupnji, ali troše 80%manje električne energije nego običnežarulje s volframovom niti te 25 do 50 putamanje nego halogena rasvjeta. Tzv. štednežarulje traju od šest do osam puta duljenego obične žarulje. Preporučuje se rabitiih u prostorijama gdje svjetlo dugo ostajeupaljeno (u spavaćoj i dnevnoj sobi, kuhinji).www.homeenergy.org/consumerinfo/lighting→ Solarne ploče, koje se na krovu neprimjetno spajaju scrijepom, pružaju brojne prednosti.www.ata.org.au/basics/bassolar.htm→ Nova gorivaSvaki se dan broj automobila na kineskimcestama poveća se za 11.000. Usvijetu je 2003. godine bio proizveden41 milijun vozila što je pet puta višenego 1950. godine. Dizelsko gorivo,benzin i benzin super još se uvijeknajviše koriste te uvelike onečišćujuatmosferu. Diljem svijeta razvijaju se alternativniizvori energije. Biogoriva proizvedenaod estera, etanola ili biljnih ulja (repičina,suncokretova, palmina, sojina, kikirikijevai kokosova) pronalaze svoju prvu stvarnuprimjenu, ponajprije u javnom sektoru.Osim toga europski proizvođači automobilaobvezali su se da će do 2007. godine prosječnukoličinu emisije ugljičnog dioksidaiz novih vozila smanjiti na 140 g/km (što jeza 30 g/km manje nego do sada).www.nps.gov/transportationEnergija iz biomase, koja se dobiva pretvorbom organsketvari u energiju, pruža nove mogućnosti poljodjelstvu, jer seotpad pretvara u gorivo koje se koristi u prometnom sektoru.→više o dmilijunkućanstavan a svijetu k o r i st ise s o l a r n o menergijom.k a n a l i z i r a n j e s v j e t l aJednostavan je način štednje energije kanaliziranjesvjetla iz prirodnog izvora i njegovo raspršivanjedifuzijom po unutrašnjosti postojeće ili novegrađevine. Sustav koji se sastoji od kupolastasvjetlarnika na krovu i „optičke cijevi” načinjeneod mikroprizmi, koncentrira svjetlo neovisno okutu pod kojim padaju zrake. To svjetlo potom sekanalizira uz pomoć cijevi obložene aluminijem,koja može biti duga do dvadeset metara. Do 80%toga svjetla raspršuje se optičkim raspršivačem ubilo koju prostoriju, u bilo koje doba dana ili noći.www.solarspot.itp re t v a r a n j e za m i s l i u dj e l aIndustrijska proizvodnja nije jedina djelatnost kojom se onečišćujeatmosfera. U prometu, kućanstvima i poslovnim prostorima takođerse stvaraju staklenički plinovi. Glavni su uzročnici stakleničkih plinovaklimatizacijski uređaji, pretjerano grijanje i razne električne naprave kojetroše puno energije.Pojedinci bi trebali:→ izolirati g r a đ e v i n e (v i d i „s t a n o v a n j e”) → u g r a d i t i učinkovite i p r i k l a d n et e r m o s t a t e → i z b j e g a v a t i s i s t e m a t s k o u k l j u č i v a n j e klimatizacijskih u r e đ a j a→ k o r i s t i t i s e o b n o v l j i v i m izvorima e n e rg i j e k a d a g o d j e t o m o g u ć e → g a s i t is v j e t l a k o j a n i s u p o t r e b n a → u g l a v n i m p ro s t o r i j a m a k u ć e o b i č n e i h a l o g e n ež a r u l j e zamijeniti t z v. š t e d n i m ž a r u l j a m a → n e o s t a v l j a t i e l e k t r i č n e u r e đ a j eu s t a n j u pr i p r a v n o s t i (s t a n d -by) → od re đ e n e ur e đ a j e na m j e s t i t i na vre m e n s k ib r o j a č → s n a g u sv j e t i l j k e prilagoditi s t v a r n i m p o t r e b a m a → k o r i s t i t i s ea l t e r n a t i v n i m oblicima p r i j e v o z a (v i d i „po k re t l j i v o s t”) → i z a b i r a t i u r e đ a j e k o j iš t e d e en e rg i j u, o d r ž a v a t i ih i nj i m a se mu d r o k o r i s t i t iPoduzeća bi trebala:→ optimizirati g r i j a n j e i r a s v j e t u u p o s l o v n i m p ro s t o r i j a m a → d a v a t ip r e d n o s t p r i ro d n o m s v j e t l u, š t e d n i m ž a r u l j a m a i a u t o m a t s k o m g a š e n j u s v j e t l a→ p o t i c a t i o s o b l j e n a t o d a p r o n a đ e n a č i n z a s m a n j e n j et ro š k o v a e n e rg i j e → d o n i j e t i p l a n p r i j e v o z a o s o b l j a (v i d i„po k re t l j i v o s t”)g o d i n e 1988.sv j e t s k a m e te o ro lo š k a organizacija Lokalne vlasti bi trebale:i u n e p utemeljili su m e đ u v l a d i n o→ p o t i c a t i b i o k l i m a t s k u a r h i t e k t u r u: izolaciju,tijelo za k l i m a t s k e p ro m j e n eu p r a v l j a n j e e n e rg i j o m (v i d i „s t a n o v a n j e”)(i n t e rg ove r n m e n t a l p a n e l on c l i m a t e→ optimizirati u l i č n u r a s v j e t u → optimiziratic h a n g e - i p cc). n j e g o v a je zadaćau p o r a b u s l u ž b e n i h v o z i l a → p r e d l o ž i t i z a j e d n i č k oprocjenjivanje z n a n s t v e n i h, tehničkih is o c i o-e ko n o m s k i h informacijav e z a n i h u z o p a s n o st i o d k l i m a t s k i hp ro m j e n a što ih u z ro k u j el j u d s k a d j e l a t n o s t.w w w.i p cc.chg r i j a n j e p o m o ć u o b n o v l j i v i h i z v o r a e n e rg i j e→ n o v č a n o p o t i c a t i o s t v a r i v a n j e p o j e d i n a č n i hi s k u p n i h p r o j e k a t a k o j i m a s e p r o m i č e k o r i š t e n j eo b n o v l j i v i h i z v o r a e n e rg i j e → p ro i z v o d i t i e n e rg i j ure c i k l i r a n j e m ot p a d a

k o n v e n c i j e i p ro t o k o l iNakon što je znanstvena zajednicaopetovala upozorenja o klimatskimpromjenama, vlade pojedinih zemalja postupnosu postajale svjesne njihovih posljedica. Godine1992. u Riju su 153 zemlje kao mjeru opreza prihvatileOkvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime.Ta je konvencija bila prvi korak da se na međunarodnojrazini počne usklađeno djelovati na tome da se„predvide, spriječe ili minimaliziraju uzroci klimatskihpromjena te ublaže njihove ozbiljne posljedice”. Godine1997. u Kyotu su zemlje potpisnice, koje se sastajuredovito, sastavile dopunski protokol uz konvenciju.Kyotski protokol postavlja industrijaliziranim zemljamakvantitativne ciljeve za smanjivanje količine stakleničkihplinova (za Europsku uniju cilj je do 2010. ih smanjitiza 8% u usporedbi s količinom iz 1990. godine). Nekezemlje još moraju ratificirati taj protokol. Kyotskiprotokol odnosi se samo na trećinuukupne emisijestakleničkih plinova.http://unfccc.int→ Budući da biljke iskorištavaju ugljik za fotosintezu,šume se smatraju „skupljačima ugljika”. I oceani cijelomsvojom površinom apsorbiraju ugljik. Ipak, šume i oceanizajedno mogu apsorbirati tek tri od sedam milijarditona CO 2 čiji se nastanak izravno može pripisati ljudskojdjelatnosti.d o z n a j t e v i š eEuropska komisija - korisni linkovi o energiji:http://europa.eu.int/comm/energy/home/link/index_en.htmMeđuvladino tijelo za klimatske promjene (Intergovernmental Panel onClimate Change - IPCC): www.ipcc.chEuropska akcijska mreža za klimu (Climate Action Network Europe):www.climnet.orgAktivnosti UNEP-a vezane uz održivu energiju (UNEP activities in sustainableenergy): www.unep.org/themes/energyUNDP i energija za održivi razvitak (UNDP energy for sustainabledevelopment): www.undp.org/energyKarta globalnoga zatopljenja (Map of global warming): www.climatehotmap.orgIsta karta na francuskom (Mappemonde des impacts du changementclimatique): www.climatehotmap.orgEuropska federacija regionalnih agencija za energiju i okoliš (EuropeanFederation of Regional Energy and Environment Agencies): www.fedarene.orgUdruga europskih lokalnih vlasti koje promiču održivu energetsku politikuna lokalnoj razini (Association of European local authorities promoting localsustainable energy policy): www.energie-cites.org/index.php/lang/enEuropsko vijeće za obnovljivu energiju (European Renewable Energy Council):www.erec-renewables.orgEuropska federacija za obnovljivu energiju (European Renewable EnergyFederation): www.eref-europe.orgKanadska udruga za obnovljive izvore energije (Canadian Association forRenewable Energies): www.renewables.caEnergetska zvijezda (Energy star): www.energystar.govSvjetska zaklada Osvijetlimo svijet (Light up the world foundation):www.lightuptheworld.orgEnergetska učinkovitost (Energy efficiency): www.saveenergy.co.uko b n ov l j i v i iz v o r i en e rg i j e,l o k a l n a rj e š e n j aObnovljiva energija koja se dobije iz vjetra, vode, sunca i zemlje prihvatljiva je za okoliš jer neonečišćuje atmosferu niti stvara trajni otpad. Takvu energiju moguće je koristiti i kao dopunuenergiji koju se dobiva iz uobičajenih izvora onda ako se njezin izvor izabere racionalno i uskladu sa značajkama pojedine regije.e n e rg i j a vj e t r aPo istom načelu koje vrijedi za vjetrenjače, propeleri se vrtei okreću rotorsku osovinu koja je spojena s generatorom ukojemu se mehanička energija pretvara u električnu. Bezobzira na to puše li na kopnu (u polju, na farmi, u parku,u vjetroelektrani) ili na morskoj pučini, svaki vjetar možestvarati energiju.www.ewea.orgh i d r o e n e r g i j aHidroenergija se proizvodi kretanjem vode koja pada iliteče. Da bi je se moglo upotrijebiti, vodu se često najprije morasabrati na jednom mjestu. To se može postići iskorištavanjemprirodnih vodopada ili izgradnjom brana koje omogućuju davoda teče na dovoljnoj visini i snagom dostatnom za pogonturbine. Voda se kanalima dovodi do turbine koja pokrećeelektrični generator.www.wvic.com/hydro-works.htmhttp://hydroelectric.coms u n č e v a en e rg i j aSunčeva energija do Zemlje dopire u obliku elektromagnetnihzraka koje stvaraju toplinu i svjetlost. U fotonaponskim ćelijamasunčeva se energija izravno pretvara u električnu.www.ises.orge n e rg i j a iz bi o m a s eNastaje pretvorbom obnovljivih organskih tvari(biljnoga i životinjskog podrijetla) u energiju. Toje zapravo jedan od načina oporabe (recikliranja)otpada, kojim se poljoprivredi pružaju novemogućnosti. Energija iz biomase dobiva serazličitim postupcima, rezultat kojih su toplina,električna energija ili gorivo. U svakome od njih postoje pretvorbenimeđustadiji kao što su spaljivanje, razgradnja pod utjecajemtopline (piroliza) ili pretvaranje u plinovito stanje (uplinjavanje).www.eere.energy.gov/biomasshttp://bioenergy.ornl.govg e o t e r m a l n a en e rg i j aProizvodi se oporabom topline iz podzemnih izvora. Postoje dvapostupka za takvo dobivanje energije. U niskotemperaturnompostupku hladna voda ubrizgava se duboko podzemlju (na dubinu od 500 do 1500 metara)te se kao vruća voda vraća na površinu. Uvisokotemperaturnom postupku vruća vodakoja u vulkanskim područjima sama izbija napovršinu pretvara se u električnu energiju.http://geothermal.marin.org/pwrheat.htmlp r i u n e p-u→ inicijativa za financiranje održivih izvora energije(sustainable energy finance initiative - sefi)Godine 2003. UNEP je pokrenuo inicijativu SEFI kako bi investitore potaknuo da razmotre mogućnost ulaganja u projekteodrživih izvora energije. U tome partnerstvu s novčarskim ustanovama pruža se prigoda za zajedničko ulaganje kako bise smanjili troškovi i financijski rizici te na najbolji način iskoristila sredstava, proizvodna mreža i potpore.www.sefi.unep.orgwww.uneptie.org/energy

p re hr a n anahraniti svijet a da se ne izgladni planet→ Za uzgojiti1 kg ribe,potrebno je samljeti4 do 6 kgdivlje ribe.U svim zakutcima planeta Zemlje prehrana je postala problem. Dok je u nekim područjima pretilost u porastu(povećanje od 200% u Ujedinjenom Kraljevstvu, 70% u Sjedinjenim Američkim Državama i 16% u Francuskoj),dotle je 13% ljudi na svijetu pothranjeno. Između tih dviju krajnosti nalaze se visoko industrijalizirana proizvodnja,strateško planiranje vođeno tržištem i izgladnjele zemlje u razvoju, čiji poljodjelci više proizvode za izvoz negoza domaće potrebe. Godine 2050. na Zemlji će postojati tri milijarde usta više koja će trebati nahraniti. U skladus ciljevima Ujedinjenih naroda prvi je korak da se prepolovi broj pothranjenih ljudi. Taj cilj mogao bi se ostvaritikada bi se prirodni resursi kojih za prehranu svjetske populacije ima dovoljno, podijelili na ravnopravniji način.Suočeni s tim rastućim potrebama, poljodjelstvo, stočarstvo i ribarstvo okreću se prema intenzivnijoj proizvodnji.Posljedica te trke za produktivnošću jest preveliko izrabljivanje prirodnih dobara. Znanost i industrija svomsnagom rade na razvoju novih tehnika kojima bi se povećali urod i proizvodnja. Umjetna gnojiva, pesticidi i genskamanipulacija postaju uobičajena sredstva u poljoprivredi novoga tipa. Proizvodnja hrane, točnije industrija kojaproizvodi, preradi i na tržište plasira 70% hrane, uvelike je odgovorna za štetu koja se čini okolišu. Ipak, usporedos tom industrijalističkom logikom posljednjih godina poduzimaju se inicijative da poljodjelstvo i potrošnja postanuprihvatljiviji za okoliš.o d po l j a do vilice: u t j e ca j i industrijske pro i z v o d n j e hr a n e na ok o l i šTloVodaPesticidi,herbicidiUmjetna gnojivaEnergijaSjemeStočna hrana, pašnjaciVoda, antibioticiEnergijau z g o j s t o k e/r i b eVodaSredstva začišćenje,dezinfekcijskasredstvaEnergijaPapir,kartonPlastikaStakloMetaliEnergijaGorivo za prijevozKlimatizacijaskladištaEnergijau f r a n c u s k o j,s j e d i n j e n i m američkimd r ž a va m a i j a p a n ur a b i s e v i š e pesticidan e g o u sv i m d r u g i mz e m l j a m a .→ 80% ljudi nasvijetuprehranjuje se s12poljodjelskihkultura,ponajviše spšenicom, rižom,kukuruzom ikrumpirom.U industrijaliziranim zemljama u kantama za smeće skoro3/4 sadržaja čini ambalaža od hrane.→p o t e š k o ć e afričkih po l j o d j e l a c aPoljodjelci u Africi suočavaju se s najvišepoteškoća. Ondje se zemlja iskorištava zauzgoj kultura za izvoz. To potiče gospodarskirast, ali često ima štetne posljedice za mjesnostanovništvo. Poduzimaju se sve moguće mjereda se održi produktivnost. No, erozija tla,problemi s vodoopskrbom, širenje side i čestepoplave izazvane klimatskim promjenama sveviše oslabljuju tu gospodarsku aktivnost.u z g o j žitaricap r e r a d a a m b a l a ž a distribucija p o t ro š n j aGubitak tlaOnečišćenjeŠtetni učinak zaneciljne vrsteEmisije stakleničkihplinovaProblemi priupravljanju gnojivomOtpadne vodeOstaci hraneKruti otpadEmisijestakleničkihplinovaOstale emisijevezane uz prometOštećivanjeozonskog slojaKruti otpadBudući da se industrijska proizvodnja hrane sastoji od sve složenijih postupaka, ona vrši znatan pritisak na prirodna dobra. Uporabakemijskih sredstava, razvoj postupaka konzerviranja i proizvodnja hrane u više stadija zadaju ozbiljan udarac okolišu.→ Da bi seproizvelo300.000 litarasode, potrebno je1,5milijunalitara vode.GMO: o p r e z !Istraživanja što se provode još od četrdesetihgodina 20. stoljeća dovela su do stvaranjagenetski modificiranih biljnih vrsta kojesu otpornije na štetočine i bolesti. To suna primjer kukuruz, soja i rajčica. U vezi sgenetski modificiranim organizmima (sterilnimsjemenom) danas se pojavljuje problem križaneoplodnje s divljim biljkama što bi moglo dovestido smanjivanja biološke raznolikosti.

→ Svakegodine nazemljinestane plodnatla veličine Irske.→ 25 do35 kgžitarica potrebnoje da bi se proizveokilogram crvenogmesa.→ 1/4hrane baci senepojedena.i s t o v r s n a po l j o p r i v re d aNove poljoprivredne tehnologije, GMO i trgovinasjemenom u svjetskim razmjerima počinjuistiskivati pojedine lokalne poljodjelske tradicije.U Meksiku su, na primjer, pripadnici plemenaMaja kukuruz uzgajali zajedno s grahom kako bina taj način lakše suzbijali parazite i povećavaliurod. Danas pak Sjedinjene Američke Državeizvoze svoje metode proizvodnje i diljem svijetapotiskuju stoljetne prirodne i kulturološkeobičaje.j a g o d ek o j e u o ž u j k uk u p u j e t e u e u ro p iu ve z e n e s u z r a k o p lo v o m, p aje z a t o n a n j i h p o t ro š e n o 24p u t a v i š e e n e rg i j e n e g o n al o k a l n o u z g o j e n e j a g o d ek o j e m o ž e t e k u p i t i ul i p n j u.d r u g o li c e gl o b a l i z a c i j eMadagaskar je najveći svjetski proizvođačvanilije te jedan od vodećih u proizvodnjiškampa, klinčića i kave, no još je uvijekjedna od najsiromašnijih afričkih zemalja, jerpoljodjelci u prvom redu proizvode za izvoz.Smanjivanje biološke raznolikostiPrema tvrdnji iznesenoj u časopisu Birdlife International, zbognekontroliranoga širenja poljoprivredne površine i sječe šumasvakoj osmoj ptičjoj vrsti u svijetu prijeti izumiranje. Biološka seraznolikost smanjuje drastično zbog širenja obradivih površinana štetu pašnjaka, šuma i grmlja. U isto vrijeme povećavanjemjednoličnosti proizvoda uništava se genetska raznolikost.U Organizaciji Ujedinjenih naroda za prehranu ipoljoprivredu (Food and Agriculture Organizationof the United Nations - FAO) ističu da je od 6300vrsta domaćih životinja 1350 vrsta sada predizumiranjem te da svaki tjedan nestanu podvije vrste.www.fao.org/biodiversity/index.asp?lang=enwww1.oecd.orgwww.ers.usda.gov/publications/agoutlook/dec1996/ao236e.pdfwww.unep-wcmc.orgwww.agr.gc.ca/policy/environment/biodiv_e.phtmlPlodne je zemlje sve manjeZbog degradacije tla uvelike se smanjuje proizvodni kapacitetzemlje. Pogrešnim gospodarenjem i prevelikim iscrpljivanjemveć je gotovo 40% obradivih površina dovedeno u stanjesmanjene plodnosti. Posljedica toga je da se svake godine usvijetu napusti 5 do 6 milijuna hektara obradive zemlje. Nekiod glavnih uzroka tomu opadanju kvalitete jesu prevelikaproizvodnja, neprikladno gospodarenje tlom i vodom, sječašuma, opustinjavanje (dezertifikacija), odsutnost plodoreda,neumjerena uporaba umjetnih gnojiva i drugih kemijskih tvari,Poljoprivreda, ribarstvo i stočarstvo golemo su tržište u gospodarskom smislu i usmislu mogućnosti zapošljavanja.→utjecajib i lo za p re r a d u,p r i j e v o z ili distribuciju,p r i p ro i z v o d n j i h r a n ep o t ro š i s e 15% e n e rg i j ek o j a s e p ro i z v e d eu industrijaliziranimz e m l j a m a.kao i uporaba neprikladnih poljoprivrednih strojeva.www.ecaf.orgwww.fao.org/docrep/W2598E/w2598e06.htmwww.gov.on.ca/OMAFRA/english/engineer/facts/87-040.htmwww.ars.usda.gov/research/programs/programs.htm?np_code=202&docid=847Onečišćena vodaPoljodjelstvo je najveći potrošač vode na svijetu: nanjega otpada tri četvrtine potrošnje toga resursa. Utrci za povećanjem proizvodnje uporaba kemijskihsredstava postala je pravilo. Od 1972. do 1988.uporaba umjetnih gnojiva u svijetu se povećavalau prosjeku za 3,5% godišnje. Svake godine višeod 4 milijuna tona kemijskih proizvoda završi uprirodi. U nekim zemljama njihova je primjenauređena propisima, a u drugim zemljama umjetnagnojiva i pesticidi nekontrolirano se koriste. Godine 1995.u 49 afričkih i srednjoistočnih zemalja pronađeno je 16.500tona nepoželjnih ili zabranjenih pesticida. Moguće je pronaći ihu tlu, u kulturama uzgojenima na susjednim parcelama te vrločesto u podzemnim i nadzemnim vodama. Jedan je primjernjihova štetnog djelovanja koncentriranje nitrata koje dovodi dorazvoja algi koje guše vodene vrste (eutrofikacija). To je problemkoji muči i zemlje na sjevernoj polutki kao što su Francuska,Nizozemska i Sjedinjene Američke Države.www.fao.org/docrep/003/t00800e/t0800e0a.htmwww.un.org/documents/ecosoc/cn17/2000/ecn172000-7add3.htmZatrovanost hraneOnečišćenost koju izaziva poljoprivredna proizvodnja i uporabaraznovrsnih pesticida ostavlja posljedice na zdravlje jer čestoizaziva akutne intoksikacije i kronične posljedice, kao i raznevrste raka te bolesti što ih prouzrokuju aktivne patogene tvari ugnojivu koje se prenose vodom. Hrana također može biti opasnapo zdravlje, osobito ako sadržava teške metale kao što su olovoi drugi koji štete ljudskom organizmu. Visoke koncentracijekemijskih tvari (na primjer nitrata) najčešće se nalaze u povrću.www.epa.gov/superfund/health/contaminants/lead/health.htmwww.who.int/ipcs/enhttp://vm.cfsan.fda.gov/~lrd/pestadd.htmlwww.hc-sc.gc.ca

u pr a v o m sm j e r uDiljem svijeta pojavljuju se alternative industrijskoj poljoprivredi. Neke od važnih inicijativa u tome područjujesu ekološki uzgoj, donošenje međunarodnih konvencija, lokalne strukture koje spajaju urbani i ruralni svijet tepovratak drevnim tehnikama.Da bi se izbjeglo širenje uporabe pesticida i insekticida,primjenjuje se kombinirani biološki princip suzbijanjaštetočina tako da se uvode biljne ili životinjske vrstekoje sprječavaju napade parazita. Božje ovčice hrane seštitastim ušima. Ježevima za obrok služe gusjenice, puževibalavci i miševi. Potočarke privlače ušenjake i tako ihodvlače od drugih biljaka.→→ Roterdamska konvencijaUNEP i FAO udružili su snage kako biograničili uporabu kemijskih tvari upoljoprivredi. Ta suradnja dovela je 1998.do prihvaćanja Roterdamske konvencijeo trgovini opasnim tvarima koje moguimati ozbiljne posljedice za ljudskozdravlje i okoliš. Svaka zemlja koja uvozitakve kemikalije ubuduće će morati datisvoj informirani pristanak prije negošto te tvari prijeđu njezinu granicu.Konvencijom je za sada obuhvaćeno27 vrsta pesticida, a njezina je svrhada se zaštite zemlje kojima nedostajeznanja i opreme potrebnih za sigurnogospodarenje tim tvarima.www.fao.org/ag/magazine/0205sp2.htm→ Ekološko poljodjelstvoEkološko poljodjelstvo takva je proizvodnjau kojoj se poštuje ekološka ravnotežai samostalnost poljodjelaca. Glavnesu značajke ekološkog poljodjelstvaodsutnost sintetičkih kemijskih proizvoda,oporaba (recikliranje) organskih tvari,primjena plodoreda te suzbijanje štetočinai bolesti biološkim sredstvima. U uzgojustoke, koji je prije ekstenzivan negointenzivan, primjenjuju se alternativniveterinarski postupci i poštuje dobrobitživotinja. Danas je ekološki uzgojprihvaćen u nekoliko stotina zemalja te jenjime obuhvaćena površina od 24 milijunahektara. Tri zemlje u kojima ima najvišetla na kojemu se primjenjuje ekološkiuzgoj jesu Australija s 10 milijuna hektara,potom Argentina s tri milijuna te Italija s1,2 milijuna hektara tla.www.ofrf.org/research/index.htmlhttp://europa.eu.int/comm/agriculture/qual/organic/index_en.htmwww.gks.comwww.epa.gov/agriculture/torg.htmlVišnje sorti Belle des Brunetieres, Markichta Gehesiai Noir de Tartarie te maline sorti Esperanza, Frida i Haidasamo su neke od vrsta koje čine dio naslijeđa voćne raznolikosti.Te sorte slabo su poznate širemu krugu potrošača,pa teško pronalaze put do tržišta. Ipak, njihova raznolikosti starost znače da su se prilagodile raznovrsnim tlima i klimatskimuvjetima te da su otporne na bolesti.→→ Poljoprivreda koju podupire zajednicaPotrošačke skupine, poljoprivredneorganizacije, skupine za zaštitu okoliša teizabrani predstavnici rade ruku pod rukukako bi promicali kvalitetne proizvode irazvoj poljoprivrede koja na okoliš neutječe nepovoljno. Te strukture podupiruodmjerenu poljoprivredu koja u 90%slučajeva znači ekološku proizvodnjukoja obuhvaća razne biljne vrste. U takveprograme često su uključeni projektiza pomoć ljudima u nevolji i njihovoponovno uključivanje u zajednicu.U jednoj inicijativi koja zaslužuje dabude spomenuta potrošače se pozivada proizvode naručuju unaprijed.Zahvaljujući tomu, poljoprivrednici neproizvode više nego što je potrebno.www.nal.usda.gov/afsic/csawww.biodynamics.com/csa.htmlo b l i c i po l j o p r i v re d ePoljoprivreda se diljem svijeta pojavljuje u raznovrsnim oblicima te se koristiraznim metodama, od kojih svaka postiže sebi svojstvene rezultatei ima svoje posebnosti. Na primjer, u intenzivnoj poljoprivredi prinosi suvisoki, ali se troše velike količine umjetnih gnojiva i pesticida. U ekološkojpoljoprivredi uporaba kemijskih tvari je zabranjena. U biodinamičnoj poljoprivrediradi se s energijama životnih sila. U hidrofonskoj poljoprivredikao medij rasta umjesto zemlje koristi se voda.www.geog.ouc.bc.ca/conted/onlinecourses/geog_210/210_4_11.htmlo z n a k e kv a l i t e t eVećina zemalja razvila je vlastite oznake kaojamstvo kvalitete u prehrambenom sektoru.Norme, specifikacije i deklaracije sredstva supomoću kojih se procjenjuje vrijednost hrane.p re t v a r a n j e za m i s l i u dj e l aPojedinci bi trebali:→ d a v a t i p r e d n o s t k r a ć i m distribucijskim k r u g o v i m a i l o k a l n i m t r g o v c i m a p r e ds u p e r m a r k e t i m a → p o d u p i r a t i inicijative z a p r a v e d n u t r g o v i n u → k u p o v a t ip ro i z v o d e d o k im t r a j e s e z o n a → i z a b i r a t i p ro i z v o d e s n a j m a n j e a m b a l a ž e→ n e k u p o v a t i v i š e n e g o š t o j e p o t r e b n o → p ro u č a v a t i o z n a k e n a p ro i z v o d i m a ip ro v j e r a v a t i n j i h o v o p o d r i j e t l o → z a h t i j e v a t i o d p ro d a v a č a d o p u n s k e o b a v i j e s t i→ h r a n i t i se zd r a v o i ur a v n o t e ž e n oPoduzeća bi u tom sektoru trebala:→ p ro u č a v a t i ž i v o t n i c i k l u s p ro i z v o d a (v i d i l e t a k „ek o l o š k id i z a j n”) → z a s v a k i s t a d i j r a z v i j a t i p r a v i l a d o b ro g p o n a š a n j ak a k o b i s e s m a n j i l a p o t ro š n j a v o d e, e n e rg i j e i kemikalija t eu š t e d j e lo n a p r i j e v o z u i a m b a l a ž i → o b j a v l j i v a t i i z v j e š ć a ou t j e c a j u n a o k o l i š k a k o b i s e j a v n o p o k a z a l a u s m j e re n o s t p r e m ap o b o l j š a n j i m a ek o l o š k e uč i n k o v i t o s t i i ob a v j e š ć i v a l o o nj i m aLokalne vlasti i/ili poduzeća bi trebali:→ p re d l a g a t i u v o đ e n j e e k o l o š k e h r a n e u k a n t i n e i→ p r u ž a t i o b a v i j e s t i o p o d r i j e t l u p ro i z v o d a→ d o d j e l j i v a t i p a r c e l e z a u z g o j → r a d i t i n a t o m ed a d j e c a p r a v o d o b n o s t e k n u u v i d up o l j o p r i v re d u, r i b a r s t v o i s t o č a r s t v o→ u p a r k o v i m a i v r t o v i m a n a p r a v i t im j e s t a z a g r e d i c e s p o v r ć e m → p o m a g a t ip o l j o d j e l c i m a d a n j i h o v a d j e l a t n o s tp o s t a n e r a z n o v r s n i j a (n o ć e n j e u z d o r u č a kn a i m a n j u, s e o s k i t u r i z a m) → o b a v j e š ć i v a t i onutricionističkim vrijednostima je l o v n i k ar e s t o r a n e

p o š t e n a t r g o v i n aRasprave o poštenoj trgovini počele sušezdesetih godina 20. stoljeća pod pritiskomnevladinih organizacija u Ujedinjenom Kraljevstvu iNizozemskoj. U današnje vrijeme praksa poštene trgovineraširena je u svim zapadnim zemljama. Takva je trgovinapravedna jer ju ne motivira želja za maksimalnim profitom, negonastojanje da se poštuju ljudska prava, čuva okoliš i vodi briga okvaliteti proizvoda. Cijene se određuju unaprijed, što proizvođačimai zadrugama omogućuje da bolje podmiruju svoje osnovne potrebe(za zdravstvenom zaštitom, izobrazbom, stanovanjem i sl.) te da višeinvestiraju u budućnost zajednice. U poštenoj trgovini nema mjestaposrednicima. Zauzvrat proizvođači su obvezni opskrbljivatikvalitetnim proizvodima, poštivati norme Međunarodneorganizacije rada te dio zarade od prodaje ulagati u razvojneprojekte. Zadaća je poštene trgovine da postane alternativadosadašnjoj međunarodnoj trgovini i da ponovnouspostavi ravnotežu između Sjevera i Juga.www.eftafairtrade.orgwww.fairtrade.netd o z n a j t e višeOrganizacija Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu,Odjel za poljoprivredu (Food and Agriculture Organization of the United Nations,Agriculture Department):www.fao.org/agNovi poljoprivrednik (New agriculturist):www.new-agri.co.ukMeđunarodni centar za poljoprivredu (International agricultural center):www.iac.wur.nlMeđunarodni institut za istraživanje prehrambene politike(International Food Policy Research Institute):www.ifpri.orgAgriculture and Agri-Food Canada:www.agr.gc.caFAO i ekološko poljodjelstvo (The FAO and organic farming):www.fao.org/organicagAquastat, FAO-ov vodoprivredni i poljoprivredni informacijski sustav(Aquastat, FAO’s information system of water and agriculture):www.fao.orgMreža za razvoj sela i sigurnost prehrane(Network on rural development and food security):www.rdfs.netIstraživanje i izobrazba u području održive poljoprivrede(Sustainable agriculture research and education):www.sare.org/index.htmGlobalno povjerenstvo za raznolikost usjeva (Global Crop Diversity Trust):www.startwithaseed.orgSavez za poboljšavanje prehrane i poljodjelstva (Alliance for better food and farming):www.sustainweb.org→ Sustav waru-waruU pokrajini Puno na jugu Perua (nanadmorskoj visini od 3800 do 5000 m)u kojoj su suše, poplave i mrazevi česti,poljodjelci su oživili domaći sustav star3000 godina. Arheolozi tvrde da je bionapušten još u doba Inka. U sustavupoznatome kao waru-waru za uzgoj sekoriste podignute zemljane platformeporedane jedna pored druge i odvojenekanalima u kojima se skuplja ičuva voda, izvlači sol i stvara toplamikroklima pogodna za usjeve. Dodanas je 7000 hektara pretvorenou sustav waru-waru za uzgojkrumpira, quinoe i ječma. Urodkrumpira ondje može dosegnuti10 tona po hektaru, a prihodi postanovniku su se udvostručili.Sustav waru-waru primjer je onogašto FAO naziva pametnim sustavimapoljoprivrednoga nasljeđa koji imajuglobalnu važnost (Globally-importantIngenious Agricultural HeritageSystems - GIAHS). Takav sustav radijese nadograđuje na prirodne ekološkeprocese nego da se bori s njima. Zajednos mnogim partnerima FAO danas radi nameđunarodnom prihvaćanju, očuvanjui održivu gospodarenju pametnimsustavima poljoprivrednoga nasljeđakoji imaju globalnu važnost.www.fao.org/ag/magazine/0211sp1.htmwww.fao.org/ag/agl/agll/giahs/projsum-e.stm→ U prilog održivoj poljoprivrediU suradnji s različitim interesnimskupinama vodeće tvrtke u industrijskojproizvodnji hrane, kao što su Danone,Nestlé, Unilever, Findus, Kraft iMcDonald’s, stvorile su osnovu zapodupiranje i promidžbu razvojaodržive poljoprivrede po cijelom svijetu.U Platformi inicijative za održivupoljoprivredu (Sustainable AgricultureInitiative Platform - SAI Platform) čije jesjedište u Ženevi, održiva poljoprivredadefinira se kao „proizvodnja poljoprivrednihproizvoda na produktivan, konkurentan iučinkovit način kojim se istodobno štite ipoboljšavaju prirodni okoliš i društvenogospodarskiuvjeti u kojima žive lokalnezajednice”.www.saiplatform.org→ Codex AlimentariusPovjerenstvo Codex Alimentariusa dvojnaje organizacija što ju čine FAO i Svjetskazdravstvena organizacija (WHO) koja vodibrigu o zadovoljavanju potreba svjetskepopulacije za hranom. Njezina je svrhazaštita zdravlja potrošača i promicanjepoštenog ponašanja u međunarodnojtrgovini hranom. Kada propisuje normeu području sigurnosti i kvalitete hrane,Povjerenstvo se poziva na znanstveneprocjene. Te norme tiču se aspekatahigijene hrane, nutricionističkihvrijednosti, oznaka te pitanja kvalitete.Codex Alimentarius povezuje 169zemalja članica.www.codexalimentarius.netp r i u n e p-u→ i n t e r n e t s k e s t r a n i c e o o d r ž i v o m r a z v i t k uUNEP je izradio internetske stranice o problemima i ključnim pitanjima koja se pojavljuju u industrijskojproizvodnji hrane. Te su stranice prostor za raspravljanje, izobrazbu i dijeljenje iskustava, a svrha im je datvrtkama i organizacijama pomognu provesti programe održiva razvitka u skladu s načelima iznesenima u Riju.www.agrifood-forum.net

stanovanjeutjecajikrov nad glavomNekima su dom četiri zida od betonskih kocaka pokrivena komadom valovita lima, a nekima 25. kat luksuznanebodera. Diljem svijeta stanovanje može izgledati vrlo različito počevši od života u skromnoj kolibi do posjedovanjaviše raskošnih kuća. Za izgradnju stambenih prostora i njihovo funkcioniranje ovaj sektor troši 40% od ukupnihZemljinih zaliha materijala i energije. Jednako tako doprinos građevnog sektora u ispuštanju ugljičnoga dioksidaje 40%. Ipak, svaki pojedinac ima pravo na prikladan smještaj i na higijenu… međutim u ovome postoje različitiprioriteti. U zemljama u razvoju najvažnije je da se svim stanovnicima omogući krov nad glavom, dok se u razvijenimzemljama pokušava osmisliti izgradnja na ekološki način, pri čemu se u prvom redu misli na uporabu djelotvornih iekoloških materijala koji se proizvode u vlastitoj zemlji, kao i na građevne postupke kojima se ne opterećuje okoliš ipri kojima se u obzir uzimaju potrošnja energije, utjecaj na krajolik i kulturološki čimbenici. Možda se u budućnostita dva pristupa i objedine.Tvari koje onečišćuju okolišPremda je beton za okoliš vrlo štetan, ipak se kao temeljnigrađevni materijal koristi pri izgradnji dviju trećina svih stambenihprostora. Glavni sastojak betona je cement, koji se proizvoditako što se smjesa vapnenca i gline prvo peče na temperaturiod 1500C. Na se taj način dobiva troska koja se potommelje u cement. U tim postupcima troše se goleme količineenergije: da bi se proizvela tona troske, potrebno je 100kg ugljena. U većini cementara koriste se fosilna 3/4goriva, no ona se sve višezamjenjuju gorivimakao što su odbačenegume, motorna ulja iživotinjsko brašno.http://www.tpsgcpwgsc.gc.ca/→ Da bi se izgradilo jednu kućupotrebno je 100 do 300 tonašljunka i pijeska.Kratkoročne građevineDa bi sve većem broju ljudiomogućile krov nad glavom, vlastimnogih razvijenih zemalja prije četrdesetakgodina bile su prisiljene pokrenutigrađevne projekte za izgradnjuvelikih stambenih kompleksa.o d u k u p n ep o t ro š n j e e n e rg i j eu k u ć a n s t v u o t p a d a n agrijanje v o d e i s o b a. d o b ro mi z o l a c i j o m k ro v a, z i d o v a,v ra t a i p ro z o r a z n a t n o s esmanjuju u k u p n i t ro š k o v ik u ć a n s t v a.Da bi se podmirilo sve veću potražnju, prednost se davalošto jednostavnijim nacrtima te su se rabili jeftini materijalii primjenjivali brzi građevni postupci. Zbog loše osmišljenihgrađevnih planova te nedostatne zvučne i toplinske izolacijete je zgrade, inače sagrađene tako da ne traju dulje od 30 godina,sada potrebno srušiti i zamijeniti novima. Do iste pojavesada dolazi i u zemljama u razvoju koje se suočavaju snaglim porastom stanovništva.www.epa.govOnečišćenost zraka u zatvorenim prostorimaProsječni pojedinac više od 80% svojega životaprovede u zatvorenim prostorima. U bojama,cijevima i izolacijskim materijalima prisutnisu olovo, azbest i hlapivi organski spojevi(HOS-evi), koji izazivaju mnoge bolesti. Najčešćesu od njih trovanje olovom, rak i alergije dišnogasustava.www.who.int/indoorairwww.teriin.orgwww.epa.gov/iaqwww.nsc.org/ehc/indoor/iaq.htmhttp://pubs.wri.org/pubs_content_text.cfm?ContentID=1182s m a t r a s e d a jeg r a đ e v i n s k i s e k t o rindustrijska g r a n ak o j a z a p o š l j a v an a j v i š e l j u d i us v i j e t u.→ 1,7 tželjezne rudačei 450 do 650 kgkoksa potrebnoje da se proizvedetona čelika.→ 25 do60%energije i 50% vodeuštedjelo bi sekada bi sepoštivale građevnenorme za zaštituokoliša.p o t r e b a za s t a m b e n i m pro s t o ro mOčekuje se da će se svjetsko stanovništvo do2025. godine povećati za trećinu. To znači daće biti potrebno naći smještaj, radna mjesta ipopratnu infrastrukturu za još dvije milijardeljudi. Izgradnjom novih stambenih i poslovnihprostora te njihovim održavanjem povećat ćese potrošnja materijala, vode i energije. Uzto sve su prisutniji trendovi da pojedinačnekuće bivaju sve prostranije i da se neumjerenoopremaju kuće koje vlasniku nisu primarne.Nepropusne površine oko kuća, kao što su krovnekonstrukcije, parkirališta, terase i ceste sprečavajuprodiranje kišnice u tlo. Posljedice su poplave i površinskootjecanje vode u području smanjene zalihe podzemnih voda.→r a s i p a n j e en e rg i j eZbog manjkavih nacrta ili uputa za izgradnjumogu nastati veliki troškovi koje morajusnositi stanari, kao i pritisci što ih trpi okoliš.Kuća sagrađena od neprimjerenih materijala,koja gleda na pogrešnu stranu, koja je lošeopremljena ili na kojoj su otvori smještenipogrešno bit će neudobna, opasna pozdravlje i u njoj će se trošiti previše energije.Zbog nedostatne izolacije, zaštite od sunca iventilacije zimi se gubi puno topline, a ljetistanari trpe zbog visokih temperatura.www.eere.energy.govhttp://edis.ifas.ufl.edu/EH206

→Habitat II: primjereni smještaj svimaU zemljama u razvoju više od 600 milijunaljudi živi u lošim zdravstvenim uvjetimai u zapuštenome gradskom okružju.Gotovo trećina gradskih stanovnika nemaprimjeren smještaj. Da bi se poboljšalo tostanje, UN je priredio dvije konferencijeo naseljima i na taj način pozornostmeđunarodne zajednice skrenuo na teprobleme. Na kraju druge konferencije,nazvane Habitat II, predstavnici svihprisutnih vlada obećali su da će potpunopoštivati pravo svih ljudi na primjerensmještaj. Predloženo je da se taj cilj ostvarisklapanjem javnih i privatnih partnerstava.Osim toga istaknuto je da u razvoju ljudskihnaselja treba ojačati ulogu žena.www.un.org/Conferences/habitatp r i u n e p-u→ p r o g r a m h a b i t a tu pr a v o m sm j e r u→ Upotreba lokalnih resursaDa bi sagradili dom, stanovnici zemaljau razvoju koriste se svim mogućim raspoloživimmaterijalima kao što su drvo,kamen, zemlja, bambusova trska, vapnoi razni odbačeni predmeti. Do 20. stoljećato se činilo i u razvijenim zemljama. Primjenalokalnih tehnika i uporaba materijalakoji se mogu pronaći u okolini stvorilisu osebujan domaći stil koji je na određenompodručju ili u nekom razdoblju tipičante koji odražava duh lokalnoga stanovništva,njegove potrebe i umijeća. Takvimintuitivnim pristupom obogaćuje sesvjetska kulturna baština, a s obzirom nato da je u nj uključeno više mjerila kojimase poštuju i ljudi i okoliš, takav je pristuptemelj održive gradnje.→ Najuobičajenija sredstva za izolaciju, kao što su staklena vuna, mineralna vuna i pjena proizvode se industrijski,premda u poljoprivredi postoji mnoštvo materijala biljnog i životinjskog porijekla - konoplja, kokosovo vlakno, lan,pust, vuna - koji su jednako učinkoviti, a manje onečišćuju okoliš i oštećuju zdravlje.→ Toplinska ravnotežaUpravljanje energijomu kućanstvima odnosise na vrstu i kvalitetuopreme i izolacije, alii na razmještaj i položajprostorija. Ako sepoložaj prozora i vrataodredi ispravno, onakokako to nalažebioklimatska arhitektura, upravljanjetoplinom i svjetlošću bivaučinkovitije. Primjerice, akose oko zgrade nalazi drvećeili joj zidove prekrivajubiljke penjačice, to jeidealna dopunska izolacijaizvana.www.ornl.gov/sci/roofs+walls/facts/index.htmlwww.livingroofs.orgUNEP je razvio niz sredstava kako bi lokalnim vlastima pomogao pri procjenjivanju značajki i stanja zgrada teu promicanju ekološke gradnje. Namjera je razvijati održivu gradnju kao način smanjenja zdravstvenih rizika ipovećanja udobnosti stanara te minimalizirati dodatne troškove povezane s tim zahtjevnijim načinom gradnje.Istražuju se i utjecaji što ih dizajn te građevni materijali i tehnike imaju na okoliš. Taj program umrežavanja prijesvega je prigoda za razmjenjivanje iskustava koja omogućuje da se na lokalnoj razini primijene visoko učinkovitisustavi i tehnike koji poštuju ljudsko zdravlje i okoliš.www.unep.or.jp/ietc/sbc/index.aspp re t v a r a n j e za m i s l i u dj e l aPojedinci bi trebali:→ p r i i z g r a d n j i p a ž l j i v o i z a b r a t i s t r a n u n a k o j u ć e k u ć a g l e d a t i i i s p r a v n o j uizolirati; n a d z i r a t i ventilaciju i p o t ro š n j u e n e rg i j e → u z g a j a t i b i l j k e p o k u ć n i mzidovima k a o p r i v l a č n u v r s t u z a š t i t e → o d l u č i t i s e z a o d r ž i v u i l i b i o k l i m a t s k ug r a đ e v i n u ; p r e m d a j e n j i h o v a i z g r a d n j a s k u p l j a, u n j i m a s e ž i v i e k o n o m i č n i j e→ u s t a m b e n i m z g r a d a m a k o r i s t i t i o d v o j e n a, a n e z a j e d n i č k a b r o j i l a z a s t r u j u iv o d u → n a m j e s t i t i i p o p r a v l j a t i sv o j d o m m a t e r i j a l i m a k o j i n i s u št e t n i z a o k o l i š(vi d i l e t a k „sl o b o d n o v r i j e m e”) → i z a b r a t i d r v o k o j e i m a certifikat f s c (v i d il e t a k „sl o b o d n o vr i j e m e”) → iz a b r a t i pr i r o d n e ma t e r i j a le um j e s t o um j e t n i hPoduzeća bi trebala:→ p o š t i v a t i z a k o n e o i z g r a d n j i u „ze le n i m” z o n a m a → p r i i z g r a d n j i p ro c i j e n i t ik o l i k i ć e t r o š a k b u d u ć a g r a đ e v i n a s t v a r a t i u s v i m f a z a m a s v o j e g a p o s t o j a n j a;g r a d i t i u s k l a d u s e k o l o š k i m p ro p i s i m a i n o r m a m a → r e n o v i r a t i p o s t o j e ć ee k o l o š k e n o r m eu g r a đ e v i n a r s t v uU mnogim zemljama prihvaćene su metode zaprocjenu utjecaja na okoliš koje su vrlo korisne kadase donose građevinske odluke. Međunarodno vijeće zaistraživanje i inovacije u građevinarstvu (CIB) preispitalo jepraktičnu primjenu nekoliko njih. Takvim metodama potankose analizira svako razdoblje postojanja neke zgrade počevšiod odabira građevnoga materijala i organizacije gradilišta doupravljanja energijom, vodom, otpadom i aktivnostima, a pritomse ne zaboravlja ni na udobnost (na izgled, toplinsku i zvučnuizolaciju). Prije desetak godina u Francuskoj je pokrenut certifikatHaute Qualité Environnementale, koji se dodjeljuje graditeljskimprojektima kojima se smanjuju štetni utjecaji građevine na okoliš ipritom omogućuje zdrava, udobna i dobro izolirana unutrašnjost.Norma ISO i Qualité Securité Environnement (QSE) odnose sena procjene različitih građevnih materijala (za okosnicu,unutarnje uređenje i sustave). U Kanadi postoji metodaGreen Globes kojom građevinari preko internetamogu provjeriti koliko što utječe na okoliš.o b j e k t e; o b r a t i t i p o z o r n o s t n a m o g u ć e z d r a v s t v e n e i higijenskerizike (u k l a n j a n j e a z b e s t a, ventilacija i t d.) → u g r a đ i v a t ie l e k t r i č n e i vo d o v o d n e i n s t a l a c i j e u s k l a d u s p o t r e b a m a ;p o u č i t i za p o s l e n i k e o na č i n i m a š t e d n j e v o d e i s t r u j eLokalne vlasti bi trebale:→ g r a d i t i d u g o t r a j n e s t a m b e n e o b j e k t e ii n f r a s t r u k t u r u → r e n o v i r a t i i oživiti s t a rez g r a d e u v i j e k k a d a t o n e o p t e re ć u j e o k o l i š→ u g r a d i t i g r a d s k i s u s t a v g r i j a n j a→ p r i i z r a d i u r b a n i s t i č k o g p l a n a u o b z i ru z e t i g e o l o š k e z n a č a j k e i o b i l j e ž j ak r a j o l i k a → u g u s t o n a s e l j e n i mdijelovima g r a d a o m o g u ć i t i j e d n o s t a v a np r i s t u p l o k a l n o j i n f r a s t r u k t u r i iu s l u g a m a k a o š t o s u p r i j e v o z i š k o l e→ o č u v a t i z e le n e p o v r š i n e , o d re d i t ip o d r u č j a z a j a v n e v r t o v e i p j e š a č k ez o n e → p o d u p i r a t i p r i s t u p l o k a l n i mizvorima e n e rg i j e i v o d e → u k l j u č i t i ug r a d s k e p l a n o v e k r e t a n j a i z g r a d n j u s t a z az a b i c i k l e i k o t u r a l j k e t e p j e š a č k i h z o n a ip o t i c a t i p o j e d i n c e d a p o š t u j u t a p o d r u č j a il o k a l n e gr a d i t e l j s k e s t i l o v ewww.cibworld.nld o z n a j t e vi š ewww.greenglobes.comInformacijski sustav za održivo građevinarstvowww.assohqe.org(Sustainable building information system): www.sbis.infoVijeće za „zelenu” izgradnju u SAD-u(US Green Building Council): www.usgbc.orgMreža za ekonomično i ekološko stanovanje (Network for an economicaland ecological habitat): www.ecosur.org/eng/index.phpUS EPA - Zeleni domovi (US EPA - Green homes): www.epa.govInformacije vezane uz energiju i okoliš u građevnom sektoru(Energy and Environmental Issues in the Building Sector): www.iisbe.orgPortal za ekološki dizajn i zelenu izgradnju (Environmental design and greenbuilding construction portal): www.yourhomeplanet.comEkološka izgradnja (Eco-construction): http://greenhomebuilding.comProgram Ujedinjenih naroda za ljudska naselja(United Nations Human Settlements Programme): www.unhabitat.orgMeđunarodna inicijativa za održivo graditeljstvo (International Initiative on aSustainable Built Environment): http://greenbuilding.caCentar za izvore energije i resurse za zelenu izgradnju(Energy & Green Building Resource Center): www.environmentalhouse.orgOdrživo graditeljstvo, izgradnja i kulturno naslijeđe(Sustainable architecture, building and culture): www.sustainableabc.comGlobalna mreža ekosela (Global Ecovillage Network): http://gen.ecovillage.org

slobodno v r i j e m e: URADI SAM, VRTLARSTVOZabijanje čavala, preslagivanje parketa, piljenje drva ili bojenje zidova nekim je ljudima aktivnost kojom se bave uslobodno vrijeme, a drugima je to svakidašnja obaveza bez čijega bi ispunjavanja ostali bez krova nad glavom. Jednikupuju opremu za hobije po načelu „uradi sam”, a drugi po ulici i prirodi skupljaju što mogu pronaći. Nejednakost jeslična i onda kada je u pitanju vrtlarstvo: okopavanje, sadnja i zalijevanje mogu biti ili ugodan hobi ili način zarađivanjai skrbi za obitelj. U razvijenim zemljama svi luduju za umjetnošću i obrtom, a vrtlarstvo je postalo mnogima omiljena,vrijedna i korisna tjelesna aktivnost. No, rekreativno vrtlarenje i hobiji po načelu „uradi sam” problematični su sastajališta okoliša jer uključuju rasipanje, onečišćivanje vode, pretjerano iskorištavanje šuma te obradu i uklanjanjeotpada. U posljednjih nekoliko godina „zeleni” proizvodi, dobar postupak i prirodni materijali omogućili su nedjeljnimvrtlarima i ljubiteljima načela „uradi sam” da uživaju u omiljenoj razbibrizi i da čuvaju prirodu.Opasnosti za zdravljeMnogi proizvodi na bazi razrjeđivača (boje, lakovi, ljepila) imaterijali što se koriste u proizvodnji građevnih i ukrasnihmaterijala te pokućstva, ispuštaju hlapive organske spojeve(HOS - eng. volatile organic compounds – VOC). Takvi spojevirabe se i za čišćenje kistova i valjaka za bojenje. Premda sečesto nalaze u proizvodima jaka mirisa, sami spojevi čestonemaju mirisa, ali se u obliku otrovnih isparavanja u okolišumogu zadržati mjesecima, čak godinama. Kao i određeni proizvodiu vrtlarstvu, HOS-evi jako ugrožavaju zdravlje izazivajućinadražaje, alergije, astmu, neurološka oštećenja i rak.www.epa.gov/iaq/voc.htmlwww.healthhouse.orgwww.ace.mmu.ac.uk/eae/Air_Quality/Older/VOCs.htmlNestajanje tropskih šumaU proizvodnji parketa, građevnoga materijala i pokućstva svese više koriste tikovina, mahagonij i palisandrovina, koji susvoj put pronašli i do raznih dućana vrste „uradi sam”. Tropskešume iz kojih se dobiva drvo tih vrsta postale su predmetomnekontrolirane sječe u industrijske svrhe, pri čemu sene poštuju ni zakoni ni prirodna šumska bogatstva. Tropskešume iščezavaju uznemirujućom brzinom. Svake godine nestaje14,2 milijuna hektara tropskih šuma, što je jednako ukupnomupodručju pod šumama u Francuskoj. Na taj se načinstarosjedilačkomu stanovništvu te lokalnim biljnim i životinjskimvrstama oduzimaju sredstva presudno važna za život.www.fao.org/DOCREP/ARTICLE/WFC/XII/MS12A-E.htmradost očuvanja i stvaranjautjecajiOnečišćenost vodeLjudi često koriste umjetna gnojiva, pesticide i herbicide usvojim vrtovima i povrtnjacima. Fosfati i nitrati iz poljoprivredei domaćeg vrtlarstva otječu isprani kišom u vodotokove gdjese nagomilavaju te stvaraju uvjete za nastanak eutrofikacije.Zbog povećanog rasta algi, dolazi do visoke potrošnje kisika,što uzrokuje izumiranje drugih vrsta.www.epa.gov/maia/html/eutroph.htmlJednolike vrsteU zapadnim zemljama uobičajeno je da se vrt ogradiživicom. Unatoč mnoštvu mogućnosti uvijek se izabire jednaod samo dvanaestak vrsta koje omogućuju privatnost,zaštitu od vjetra, zahtijevaju najmanje brige i pažnje i ostajuzelene cijele godine. Takva jednolična sadnja može iscrpstihranjive tvari iz tla i poremetiti lokalnu faunu.Ovakav manjak raznolikosti se ponavlja iu samim vrtovima gdje se uvijek uzgajanekoliko jednakih vrsta cvijeća, grmljai drveća. Za takvu standardizacijuodgovorni su krajobrazni arhitektii rasadnici koji u svojim zalihamaimaju premalo lokalnih autohtonihvrsta, a prodaju egzotične biljke kojesu neprimjerene klimatskim uvjetimakao što su i travnjaci neprimjereni vrućim isuhim područjima.s p a l j i v a n j eje om i l j e n i na č i nu k l a n j a n j a vr t n o g as m e ć a , t r a v e i kr u p n o go t p a d a, a l i o n o p r i d o n o s io n e č i š ć i v a n j uz r a k a.→ 1/4sveukupneonečišćenostipovršinskih ipodzemnih vodaposljedica jeamaterskogavrtlarstva.d j e c ak o j a s u i z lo ž e n apesticidima6 p u t a č e š ć eo b o l i j e v a j u o dle u k e m i j e.→ U 50%slučajevatropske šumeiskorištavaju seilegalno.Uvezene egzotične biljke mogu poremetiti lokalne ekološkesustave jer privlače invazivne kukce.→pesticidiProizvodi koji sadržavaju biocide uništavajukorov, nametnike i bolesti, pa vaš vrt možebiti besprijekoran, ali jednako tako ubijajuptice, ježeve, pčele, božje ovčice, leptire idruge vrste kojima nisu bili namijenjeni. Umeđuvremenu pak nepoželjni kukci bivaju sveotporniji na pesticide.Većina proizvoda koje se koristi pri aktivnostima tipa„uradi sam” na sebi imaju upozorenja o opasnostima jer suotrovna, nagrizajuća, nadražujuća ili zapaljiva. Mjerama oprezapri rukovanju spriječit će se trovanja i nesreće, i kod onih kojise njima koriste i kod djece.→

→ Zajednički vrtoviKomadi tla raspodijeljeni građanima dase njima koriste zajednički kao vrtovima(najčešće za uzgoj povrća) i za razonodu,mogu se naći blizu mnogih kompleksastambenih zgrada. Te parcele mogubiti u vlasništvu grada, raznih udruga ilidobrotvornih organizacija. Gradskevlasti na svim razinama uvidjelesu da se ostvarivanjemtakvih programa povećavadruštvena kohezija.Prednost pri dodjeljivanjuvrtova imaju velike obiteljii najsiromašniji. Tako seobnavljaju duh zajedništvai dobrosusjedski odnosi,smanjuju društvene napetosti inastaju zelene površine u gradovima.www.cityfarmer.org/erin.htmlwww.farmgarden.org.uk/ari/arilinks.htmlp r i u n e p-u→ u n e p i b a s e l s k a k o n v e n c i j au pr a v o m sm j e r uvišeo ko p a va n j a =m a n j e z a l i j eva n j a.o ko p a va n j e m o t i ko mo m o g u ć u j e vo d i d a b o l j eu đ e u t lo i p o s p j e š u j eo d r ž a va n j e p o t re b n er a z i n e v l a g e.→ Oznaka FSC (Forest StewardshipCouncil)Kao prirodni proizvod drvo je materijalkoji je prijeko potreban za izgradnju kućai njihovo opremanje pokućstvom. No drvoje kao materijal obnovljivo samo ako se uzodgovorno upravljanje šumama čuva njihovabiološka raznolikost i sposobnostobnavljanja. Da bi se spriječilopljačkanje šuma, Vijeće zaupravljanje šumama (ForestStewardship Council - FSC)počelo je provoditi programcertifikacije kojom se istodobnojamče gospodarskaisplativost upravljanja šumom,zaštita okoliša i prava lokalnogastanovništva. Diljem svijeta gotovo 40milijuna hektara šume u šezdesetak zemaljadobilo je taj certifikat. Imaju ga, primjerice,sve javne šume u Velikoj Britaniji.FSC-ova oznakamože se pronaćina mnoštvurazličitih proizvodakao što supokućstvo, papirili drveni ugljen.www.fsc.org→ Recikliranje u zemljama u razvojuČini se da nema ograničenja udomišljatosti koju ljudi u Africi i udrugim zemljama u razvoju pokazujuda bi pronašli i prenamijenili odbačenepredmete i materijale. Bezbroj ukrasnih ikorisnih predmeta (igračke autići, aktovke,pepeljare) i komadi pokućstva (stolovi istolice, stalci za CD-ove) izrađeni su odmetala skinutog s limenih kutija, konzervii boca za sprejeve. Jednaku dosjetljivostpokazuju kod izrade madraca ispletenih odplastičnih vrećica i izrade stolica od bačava.Budući da sve više ljudi iz razvijenih zemaljapokazuje zanimanje za takve predmete,ručna izrada iz recikliranih materijalauskoro bi mogla postati unosan posao.www-sul.stanford.edu/depts/ssrg/africa/art.htmlMeđunarodna zajednica prihvatila je 1989. Baselsku konvenciju, a ratificirale su je 172 zemlje članice Ujedinjenihnaroda i Europska unija. Svrha je toga sporazuma da se pronađe rješenje za problem odlaganja opasnog otpada.Posebno važan cilj jest uspostava nadzora nad kretanjem gotovo četiri milijuna tona otrovnog otpada koji sesvake godine prevozi na međunarodnim relacijama, a koji sadrži i pesticide. Tajništvo Konvencije pod UNEP-ovomupravom ima zadaću provođenja konvencije i sporazuma sklopljenih u skladu s konvencijom. Važnije djelatnosti supromicanje manje otrovnih proizvoda i održivih zamjenskih proizvoda, podupiranje projekata za uklanjanje zalihapesticida i promidžbena djelatnost.www.basel.intn e k e oz n a k e ka k v o ć eEuropski znak zaštite okolišaEuropski znak zaštite okoliša, čiji je simbol cvijet, osmislili su 1993.ministri okoliša Europske unije. On se dodjeljuje proizvodima koji zaokoliš nisu štetni tijekom cijelog svog životnog ciklusa, počevši odvađenja sirovina do uklanjanja otpada. Taj znak može se pronaći diljemEuropske unije na mnogim proizvodima kao što su papir, tkanine,deterdženti i boje.http://ec.europa.eu/Znakovi zaštite okoliša pojedinih država dodjeljuju se proizvodima kojitijekom svog životnog ciklusa uzrokuju manji štetni utjecaj na okoliš, a čijaje učinkovitost barem jednaka konkurentskim proizvodima:→ Der Blaue Engel znak je što su ga 1977. utemeljili njemačko ministarstvounutarnjih poslova i njemačko ministarstvo za okoliš, www.blauer-engel.de→ NF-Environnement francuski je znak utemeljen 1991. koji dodjeljujedržavni ured za standardizaciju, www.afnor.fr→ Environmental Choice program je novozelandske vlade započet 1990.,www.enviro-choice.org.nz→ Tajlandski program „Zelene oznake” utemeljio je 1994. tajlandski ekološkiinstitut u suradnji s ministarstvom industrije,http://www.tei.or.th/greenlabel/p re t v a r a n j e za m i s l i u dj e l aVrtlarstvo. Trebalo bi:→ zamijeniti k e m i j s k e p ro i z v o d e prirodnim i n a č i c a m a → k o r i s t i t i d o m a ć i k o m p o s t(na i n t e r n e t u d o z n a t i k a k o g a s a m o s t a l n o n a p r a v i t i) → k u p o v a t i p ro i z v o d e uspecijaliziranim t r g o v i n a m a g d j e j e v j e ro j a t n i j e d a ć e t e d o b i t i p o u z d a n e s a v j e t e→ k u p o v a t i p ro i z v o d e s o z n a k o m d a s u u s k l a d u s e k o l o š k i m v r t l a r s t v o m→ p a ž l j i v o č i t a t i i slijediti u p u t e (n p r. k o l i k a količina p ro i z v o d a j e p o t r e b n az a k v a d r a t n i m e t a r v r t a i s l.) → z a l i j e v a t i š t e d l j i v o i u č i n k o v i t o t e u s k l a d us v re m e n s k i m u v j e t i m a; s k u p l j a t i kišnicu, a u l j e t n i m m j e s e c i m a n i k a d a n ez a l i j e v a t i p o d a n u → i z a b r a t i n e k o l i k o različitih l o k a l n i h v r s t a b i l j a k a z a v r t iživicu → po s t a v i t i na dr v e ć e ku ć i c e za pt i c eHobiji tipa „uradi sam”. Trebalo bi:→ k u p o v a t i p ro i z v o d e s e k o l o š k o m o z n a k o m → k o r i s t i t i s e b o j a m a n a b a z i v o d e→ n i k a d a n e izlijevati o s t a t k e p ro i z v o d a u o d v o d, n e g o ih z a j e d n o s p r a z n o ma m b a l a ž o m o d n i j e t i n a o d l a g a l i š t a o t p a d a p re d v i đ e n a z a t o → i z b j e g a v a t isintetičke s a g o v e i s r e d s t v a z a izolaciju → r a d i j e k u p o v a t i p r i r o d n e t k a n i n ei z r a đ e n e o d v l a k n a a g a v e, k o k o s a i l i k o n o p l j e → p r o v j e r i t i i z v o r d r v e n i hp ro i z v o d a i i z a b r a t i l o k a l n e v r s t e → reciklirati i p o p r a v l j a t i → k u p o v a t ir a b l j e n o po k u ć s t v oTvrtke i lokalne vlasti bi trebale:→ izdvojiti k o m a d e z e m l j e z a z a j e d n i č k e v r t o v e → p a ž l j i v o i z a b i r a t i p ro i z v o d e in a d z i r a t i k o l i k o i k a k o s e u p o t re b l j a v a j u → s a d i t i d r v e ć e d o m a ć i h v r s t a k o j e s up r i l a g o đ e n e po d n e b l j u → us p o s t a v i t i uč i n k o v i t su s t a v za l i j e v a n j ad o z n a j t e vi š ePreporuke za ekološko vrtlarstvo (Organic gardening tips):www.basic-info-4-organic-fertilizers.com/gardeningtips.htmlwww.organicgarden.org.ukwww.cityfarmer.orgwww.epa.gov/owm/water-efficiency/final_final.pdfZamisli za hobije tipa „uradi sam” (DIY ideas):www.diynet.com

ž i v o t nistilov iživjeti za danas i sutraNa temelju nedavno provedenoga demografskog istraživanja predviđa se da će se do 2050. svjetsko stanovništvopovećati za 50%. To znači da će na našem planetu živjeti 9 milijardi ljudi. Sirovine na zemlji ne mogu držati koraks time. Zbog toga će se povećati sraz između bogatih i siromašnih. Sve više ljudi biva zaokupljeno beskrajnimciklusima kupnje i bacanja te potrošnju doživljava kao sredstvo samoostvarenja. U današnjem društvu uspjehse poistovjećuje s količinom vlasništva neke osobe, a to stvara ozračje u kojemu ideje jednakosti i zajedničkogkorištenja nisu prihvatljive. Potreba za trošenjem podjednako je prisutna i kod ljudi u razvijenim zemljama i kodljudi u zemljama u razvoju. Stalno širenje takva životnog stila potiče poduzeća na to da uvode izrazito natjecateljskeoblike proizvodnje kojima se sve više opterećuju okoliš i Zemljina prirodna bogatstva, osiromašuje bioraznolikostte onečišćuju tlo, voda i zrak. No istodobno se pojavila nova vrsta ekološki osviještenih građana koji su svjesni togada pojedinci mogu utjecati na budućnost Zemlje ako svoj životni stil, prehrambene navike ili prijevozna sredstvaprilagode novonastalim okolnostima. Brojne nevladine udruge podupiru ideju da biranjem toga što ćemo kupitimožemo ne samo izraziti svoj identitet nego i poduprijeti projekte solidarnosti.utjecajiStaklenički plinoviU današnjem globalnom gospodarstvu većinom se neproizvodi ondje gdje ima sirovina, nego tvrtke uvoze sirovinei izvoze gotove proizvode. Prije nego što dospiju na policerobnih kuća i najjednostavniji proizvodi prelaze preko nekolikogranica, plove morima i oceanima te se prevoze tisućamakilometara. Pri prijevozu gotovih proizvoda, bilobrodom, bilo zrakoplovom ili pak kamionom, troši se 20%mnogo energije, a ispuštanje stakleničkih plinovauvelike pridonosi nastanku klimatskih promjena.www.physicalgeography.net/fundamentals/7h.htmls v j e t s k o g as t a n o v n i š t v a t ro š i75%prirodnihsirovina.Brda otpadaPotrošnja proizvoda za jednokratnu upotrebu,porcije za jednu osobu i pretjerane količine materijalau koji se pakiraju proizvodi dovode do sve većih količinaotpada. U razvijenim zemljama prosječna količina smećakoju stvori pojedinac iznosi 1 kg na dan. Svake godineu SAD-u biva bačeno 39 milijardi noževa i vilica te 29milijardi tanjura, od čega ih je polovica plastičnih. U Indijise stvara 4,5 milijuna tona plastičnog otpada na godinu.To je upravo katastrofalno, s obzirom da je za razgradnjupolietilena iz plastičnih vrećica potrebno više od sto godina.www.epa.gov/epawaste/index.htmhttp://ec.europa.eu/environment/waste/index.htmhttp://ec.europa.eu/environment/waste/packaging_index.htmUređaji koji se teško reciklirajuNaši domovi ispunjeni su elektroničkim proizvodima(stereouređajima, videouređajima i kuhinjskimuređajima) koji su osmišljeni tako da se svakihnekoliko godina zamijene u skladu s novim trendovima,ukusima i tehnološkim dostignućima. Odbacivanjemelektroničkih proizvoda stvaraju se goleme količineotpada kojim se na razne načine onečišćuje okoliš. Zbograznolikosti materijala ugrađenih u njih i prisutnosti teškihmetala vrlo ih je teško reciklirati, a za proizvodnju tih svekompliciranijih uređaja potrebne su velike količine sirovina,energije i vode (da bi se izradio računalni zaslon potrebno je30.000 l vode)! Rješenje? Izabrati trajne uređaje visoke kakvoćekoji se mogu popravljati i nadograđivati za novi oblik uporabe.→ 1,2milijarde ljudinema pristupapitkoj vodi.→ Još4planeta bila binam potrebnakada bi svi trošilikao Amerikanci.→ 10%više otpadaproizvede se svakegodine u Europi.e k o l o š k i „ot i s a k”: i z m j e r i s v o ju t j e c a j na ze m a l j s k e sirovineSirovine na Zemlji ne mogu se obnavljatibeskonačno. Ekološki „otisak” jedan je odnovijih pokazatelja kojima se određuje kolikonaš životni stil utječe na te resurse. Potrošeniproizvodi i usluge pretvaraju se u globalnehektare te se mjeri koliko opterećujemoprirodu zadovoljavajući svoje potrebe zaproizvodnjom, potrošnjom, stanovanjem,uklanjanjem otpada itd.→AfrikaAzija - PacifikJužna Amerika - Karipsko otočjeBliski Istok – Središnja AzijaSredišnja i istočna EuropaZapadna EuropaSjeverna Amerikae ko lo š k i o t i s a k u sv i j e t u(izražen u globalnim h e k t a r i m a po osobi za 1996. godinu)Pretjerana proizvodnja s jedne strane te siromaštvo iprenapučenost s druge strane uzrokuju uništavanje prirodnihdobara. Zbog industrijske aktivnosti na Sjeveru i prikupljanjadrva i hrane na Jugu, u svijetu svake minute nestane 30hektara šume, što je površina od 42 nogometna igrališta.

→ Kupujte zelenoTrenutno sve više poduzeća, sveučilišta ilokalnih vlasti počinje provoditi programeodgovorne kupnje. Svakoga dana povećavase broj pojedinaca i ustanova koji,primjerice, radije kupe žarulju koja štedistruju i ekološki proizvedenu namirnicuili se pak koriste solarnom energijom ilienergijom vjetra. Na takve načine zamjenjujuse uobičajeni proizvodi i sredstvakojima se troše velike količine energije,vode i drugih prirodnih dobara. U razvijenimzemljama mreže nevladinih udrugapotiču ljude na takvu promjenu mentaliteta.Nekih pedesetak lokalnih tijela vlastipridružilo se mreži Kupujte zeleno Međunarodnogsavjeta za lokalne inicijative uokolišu (International Council for LocalEnvironmental Initiatives' Buy It GreenNetwork) i usklađuju održivu kupnjuna lokalnoj razini. Više od 275 sveučilištapotpisalo je Deklaraciju iz Talloiresačijim se akcijskim programom krozdeset točaka potiču sveučilišta da počnuprovoditi ekološku upravljačku politiku ipraksu.http://sustainablecities.net/http://www.unchs.org/categories.asp?catid=540www.iclei.orgwww.ulsf.org/programs_talloires.htmlhttp://www.worldwatch.org/node/1775p r i u n e p-uu pr a v o m sm j e r u→ FinansolUlaganje za drugeU posljednjih nekoliko godina povećalase potražnja za društveno odgovorniminvesticijskim proizvodima i uslugama.Zbog toga je pod pokroviteljstvomZaklade Charlesa Léopolda Mayera zaNapredak čovječanstva, više novčarskihustanova utemeljilo investicijski fondFinansol (financije i solidarnost) kaoalternativu tradicionalnom korištenjuproizvoda kojima se štedi energija. Novacšto se skupi u financijskim krugovimasklonima solidarnosti ulaže se u projekteodrživa razvitka, programe poštenetrgovine i razvoja lokalnih zajednica.http://www.fineurosol.org/solidaritysavings/fineurosol-study-europeanproject-for-solidarity-savings/finansolfrance,en,155.html→ Upravljanje lancem nabavePotražnja koja najbolje zadovoljavaPoduzeća se služe različitim načinima dabi svoje kupce opskrbila odgovarajućimkoličinama traženog proizvoda, na točnoodređenom mjestu i u točno određenovrijeme. Upravljanje nabavom na takavnačin prisutno je u svakom stupnjuproizvodnje i distribucije kako bi sesmanjili količina uskladištenih zaliha ivrijeme potrebno za dostavu, tj. izbjeglinepotrebna potrošnja energije i stvaranjeotpada.www.supply-chain.org→ y o u t h x c h a n g eIzobrazba ekološki osviještenih građana za sutrašnjicuUNEP i UNESCO osmislili su program za obrazovanje mladeži kojim se potiču mladi ljudi na usvajanje načela održivostiu svakodnevnom životu. Koristeći se praktičnim, dinamičnim i informativnim pristupom, taj program pokazuje na kojenačine su povezani izbor životnoga stila, životni standard, uporaba raspoloživih sredstava, stvaranje otpada, radni uvjetiitd. Također pokazuje kako se odgovornom potrošnjom može pozitivno utjecati na načine proizvodnje u poduzećima.www.youthxchange.netp re t v a r a n j e za m i s l i u dj e l aNeki od načina na koje možete smanjiti svoj ekološki „otisak”:→ p r i j e n e g o š t o k u p i t e n e k i p ro i z v o d, z a p i t a j t e s e j e l i v a m o n d o i s t a p o t r e b a nt e g d j e j e p ro i z v e d e n i n a k o j i n a č i n → r a d i j e k u p u j t e č v r s t e p ro i z v o d e k o j i s el a k o o d r ž a v a j u i n i s u z a j e d n o k r a t n u u p o r a b u, a m o g u s e p o p r a v i t i t e p ro i z v o d e o drecikliranih m a t e r i j a l a → u g r a d o v i m a h o d a j t e i l i s e koristite j a v n i m p r i j e v o z o m→ n e r a s i p a j t e v o d u → n e t r o š i t e s t r u j u b e s m i s le n o o s t a v l j a j u ć i s v j e t l ai l i u r e đ a j e u p a l j e n i m a → izaberite p ro i z v o d e i t v r t k e k o j e v o d e prihvatljivud r u š t v e n u i e k o l o š k u politiku → izaberite p ro i z v o d e k o j i s u n a p r a v l j e n i t a k od a tr o š e ma n j e en e rg i j ed o z n a j t e vi š eo d r ž i v a po t ro š n j a:g l a s u j t e s v o j i m no v č a n i k o mU većini bogatih zemalja odgovornapotrošnja poistovjećuje se sa smanjenjempotrošnje, a u siromašnim zemljamas povećanjem potrošnje kvalitetnihproizvoda. Glavna svrha je kvalitetniji život ipronalaženje ravnoteže između potrošačkihželja i građanske odgovornosti.U praksi to znači izabrati životni stilkojim se najmanje opterećuje okoliš ikoji poštuje prava na život i rad udobrim uvjetima.UNDP-ova izvješća o ljudskom razvoju(UNDP human development reports): http://hdr.undp.org/en/Odgovorna ulaganja:Služba za istraživanje ulaganja na etički način(Ethical Investment Research Service): www.eiris.orgPrakse održiva poslovanja(Environmental business practices): www.greenbiz.comUNEP o održivoj potrošnji(UNEP Sustainable Consumption):www.uneptie.org/sustainIdeje za održivi način života(Ideas for an ecological lifestyle):www.worldwatch.orgwww.ec.gc.ca/eco/main_e.htmwww.eartheasy.comwww.ergo-living.comwww.envirolink.orgMreža za obrazovanje o okolišu(Environmental education network): www.eelink.netMeđunarodni institut za održivi razvitak(International Institute for Sustainable Development) www.iisd.caMjere za sprječavanje onečišćenja(Pollution prevention measures): www.greenprofit.netOdrživi razvitak i lokalne vlasti(Sustainable development for local authorities): www.sustainable-cities.orgNačini da se organizacijamapomogne da smanje svoj ekološki„otisak”(Resources to help organizationsreduce their ecological footprint):www.bestfootforward.comMreža globalnih „otisaka”(Global Footprint network):www.footprintnetwork.org→ Recikliranjem plastike, koja se uglavnomproizvodi od naftnih nusproizvoda, smanjuje sepotreba za proizvodnjom sirove nafte za 70 do 80%u odnosu na ukupnu težinu.

p ok re tl ji vos tsvijet na dohvat rukeOsim što simbolizira moć i slobodu, promet ima temeljnu društvenu zadaću. On omogućava kretanje ljudi irobe te promiče širenje trgovine, zapošljavanje, obrazovanje i sadržajnije provođenje slobodnoga vremena. Nobrzina kojom se razvija promet (koji je inače pokazatelj gospodarskog stanja) nije jednaka na Sjeveru i na Jugu.Cestama diljem svijeta kreće se oko 700 milijuna motornih vozila (deset puta više nego 1950. godine), ali motornavozila nisu dostupna za 80% ljudi na svijetu. Njihova su jedina prijevozna sredstva konj, bicikl ili rikša – ili impreostaje pješačenje. U drugim dijelovima svijeta automobil je najomiljenije sredstvo motoriziranoga prijevoza(53%), a potom slijede autobus (29%), vlak (9%) te brzi vlak i zrakoplov (9%). Motorna vozila simbol su napretka,ali ujedno i onečišćuju okoliš. Energija koju troše (uglavnom dobivena iz nafte) čini više od četvrtine ukupnihsvjetskih potreba. Motorna vozila doprinose klimatskim promjenama, zagađuju zrak i troše prirodna dobra tenagrđuju krajolike i narušavaju okoliš bukom, koja okolnomu stanovništvu život može učiniti nepodnošljivim. Uposljednjih nekoliko godina industrija motornih vozila i vlade počele su postupno donositi nove strategije ne bi lisvijet pokrenule u smjeru „zelena” prometa.utjecajiOnečišćenost zraka i zdravljeKao sredstva motoriziranoga prijevoza autobusi, kamioni,motorkotači, brodovi, vlakovi i zrakoplovi uzrokuju 50% ukupneonečišćenosti zraka. U onečišćenim područjima razvijenih zemaljata brojka može dosegnuti i 80% zbog sve većih poteškoća sprometnim gužvama koje su u posljednjih deset godinaporasle za 60%. Motorna vozila ispuštaju velike količineugljičnoga monoksida, ugljikovodika, dušičnogaoksida i sitnih čestica. Točna količina tih štetnihtvari ovisi o gorivu koje se koristi. Diljem svijeta ljudiu gradovima guše se u oblacima ispušnih plinova.Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjujeda od posljedica onečišćenostizraka na godinu umire 500.000ljudi, a kudikamo ih više oboli od bolestidišnog sustava. U Europi je svako sedmodijete astmatično, a taj trend je u porastu.http://europa.eu.int/scadplus/leg/en/s15004.htmwww.envirohealthaction.org/pollutionhttp://airnet.iras.uu.nls a m o 1 l i t ram o to r n o g u l j a m o ž eonesposobiti opskrbljivanjekisikom f lo re i fa u n e n apodručju veličine10.000 m 2 , što o d g ova raveličini n o g o m e t n o gs t a d i o n a.Ružna mrlja na krajolikuCeste i željezničke pruge mijenjaju izgled krajolika irascjepkavaju prirodna staništa odvajajući životinje od drugihpripadnika njihove vrste i njihove životne okoline.Prometne nesreće sve brojnijeU prometu svake godine pogine 1,2 milijunaljudi, a 50 milijuna biva ozlijeđeno. Budući dase u razvijenim zemljama povećava broj vozilai prosječna brzina vožnje, prometne nesrećepostale su glavni uzrok smrti mladih ljudi.Svjetska zdravstvena organizacija upozorava daće se, nastavi li se sadašnji trend, do 2020. brojljudi usmrćenih i ozlijeđenih u prometnim nesrećamapovećati za 60%. Najpogođenije bit će zemlje u razvoju gdjese motornim vozilima koristi sve veći broj ljudi, ali u kojimane postoje odgovarajuća zaštita, pločnici ili sigurni pješačkiprijelazi.http://www.who.int/world-health-day/2004/infomaterials/en/brochure_jan04_en.pdf→ Od 1960.zračni promet sepovećava za→ SvakaTREĆAgradska vožnjaodvija se naudaljenosti kraćojod 8 km.a u t o m o b i l a je s v e vi š eLjudi u razvijenim zemljama prečestomijenjaju automobile. Premda vozilanovih modela manje onečišćuju okoliš,ipak ostaje problem uklanjanja otpada.Europskom direktivom je postavljen ciljda se poveća ponovna uporaba i oporabaodbačenih automobila sa 70% na 85%.http://ec.europa.eu/environment/waste/elv_index.htmU zemljama u razvoju rijetki su oni koji imaju pristup i najskromnijim prijevoznim sredstvima.Ako ne pješače, nakrcavaju se u male kamione koji naročito onečišćuju okoliš. Često dovezeni saZapada, stari automobili i autobusi se pretrpavaju i loše održavaju te ih ponekad voze neiskusnivozači.→9%godišnje.b ro j registriranih a u to m o b i l a u svijetuo d 1960. d o 2030. (p ro c j e n a)Registrirani automobili u milijunimaosobni automobiliposlovna vozilau zemljama koje nisu članice OECD-au zemljama članicama OECD-aukupno

→ Zajedničko korištenje automobilaAutomobil je idealno sredstvo koje omogućujeosobnu pokretljivost, no vožnja njimeima i mnogo nedostataka, što je osobitovidljivo u gradskim središtima. U mnogimzemljama pokazalo se da zajedničko korištenjeautomobila omogućuje da se zadovoljipotrebu za prijevozom, a da se pritomne mora nužno posjedovatiautomobil. Osnovna idejajest to da se na kratki rok(katkada i samo na sat ilidva) unajmi automobil,koji inače može biti uvlasništvu skupine ljudi,tvrtke ili nevladineudruge. Osim što omogućujeuštedu i ograničavanjeonečišćivanja, takvimunajmljivanjem rješavaju se poteškoćes parkiranjem (automobili su punoviše vremena parkirani nego što se koristeu prometu) i povezuju ljudi. Automobil kojiljudi dijele može zamijeniti šest automobilau osobnom vlasništvu. To uvelike pomažesmanjivanju uskih grla i prometnih gužviu gusto naseljenim područjima. Slični programi,kao što su organizirani zajedničkiprijevoz i taksi-autobusi, ako se dobro pripremei izvode, opravdana su alternativaautomobilima u osobnom vlasništvu.www.carsharing.nethttp://eartheasy.com/live_car_sharing.htmp r i u n e p-uu pr a v o m sm j e r up o s t o j e2 v rste e k o lo š k iprihvatljivih plinskihg o r i v a: u k a p l j e n i n a f t n ip l i n l p g, m j e š a v i n a b e n z i n a ip r i ro d n o g p l i n a č i j i je g l a v n is a s t o j a k p ro p a n t e p r i ro d n ip l i n n g v (n a t u r a l g a sfo r ve h i c le s)→ Intermodalni prijevoz u EuropiTranseuropska mreža (Trans-EuropeanNetwork) program je koji je proizišao iz Ugovoraiz Maastrichta, a svrha mu je da se poticanjemrazličitih načina prijevoza (cestovnoga,željezničkoga, zračnoga) poboljša povezanostizmeđu europskih prometnih mreža. U skladusa smjernicama tog programa na razini pojedinihdržava oblikuju se strategije naosnovi kojih se razvija promet diljemEuropski proizvođači automobila obvezali su se da će smanjitiispuštanje ugljičnoga dioksida sa 170 g/km na 140 g/km.→Europe. Jedan od najvažnijih takvihprojekata jest izgradnja željezničkepruge Lyon-Torino-Trst.http://europa.eu.int/comm/transport/intermodality/index_en.htm→ Lokalna biogorivaJedna seoska zadrugau Maliju od ulja lokalnekulture jatropheproizvodi gorivodiester koje se koristiu traktorima.Drugdje se dizelmotoripune suncokretovim,sojinim,kikirikijevim uljem ilipak uljem od uljane repice. USAD-u vozači bi se mogli koristitimješavinom kukuruznogetanola (koji se rabi u svega1% sveukupne potrošnjegoriva). Zahvaljujućiprogramu što ga financiratamošnja vlada, uBrazilu veći dio vozilakoristi etanol dobiveniz fermentiranešećerne trske. Biljnabiogoriva održiva sualternativa benzinu.www.greenfuels.org/index.html→ z e le n i j a v o ž n j aKako bi se promijenile navike vozača, UNEP je u suradnji s partnerima iz automobilske industrije pokrenuokampanju za promicanje „zelene” vožnje, koristeći se kratkim igranim filmovima i stripovima. Teme obuhvaćaju izborprijevoznog sredstva, provjeru tlaka u gumama, zamjenu guma i stilove vožnje. Savjeti koji se daju u sklopu promidžbemogli bi pomoći da se smanji broj prometnih nesreća, izbjegne stres za upravljačem i potrošnja goriva smanji za 25%.www.greener-driving.netn o v i m o t o r iU sklopu strategije zaštiteokoliša na svjetskoj razini proizvođačiautomobila već nekoliko godina pokušavajustvoriti različite vrste niskoonečišćujućih motora.U današnje vrijeme u automobile se ugrađuju motorirazličitih vrsta: električni, mješoviti (kombinacijabenzina i električne struje), dizelski s izravnimubrizgavanjem pod visokim tlakom (HDi), benzinski sizravnim ubrizgavanjem i električni na vodik. Ti potonjiobećavaju najviše jer ne ispuštaju ugljični dioksid nidruge plinove koji onečišćuju zrak; za sobom ostavljajujedino vodenu paru. Istraživanja se sada morajuusredotočiti na rješavanje poteškoća vezanih uzproizvodnju toga goriva i njegovo skladištenje.Preporučujemo pročitati: UNEP’s Natural selection:alternative fuels and vehicle technologies(UNEP-ov prirodni izbor: zamjenskagoriva i tehnologija prijevoza).PRETVARANJE ZAMISLI U DJELAPojedinci bi trebali:→ z a s v a k o p u t o v a n j e i z a b r a t i najučinkovitije i e k o l o š k i n a j p r i h va t l j i v i j ep r i j e v o z n o s r e d s t v o (n p r. k a d a s e p r e l a z e k r a t k e u d a l j e n o s t i, p re p o r u č u j es e h o d a t i i l i v o z i t i bicikl) → n a m e đ u g r a d s k i m re l a c i j a m a p u t o v a t i v l a k o m→ k o r i st i t i s e u s l u g a m a z a j e d n i č k e v o ž n j e i d i j e l j e n j a a u t o m o b i l a → p r i k u p n j in o v o g a u t o m o b i l a d o z n a t i k o l i k a m u j e p o t ro š n j a g o r i v a i i s p u š t a n j e u g l j i č n o g ad i o k s i d a t e s e r a s p i t a t i o e le k t r i č n i m, hibridnim i l p g-mo t o r i m a (m o t o r i m a n au k a p l j e n i n a f t n i p l i n) → o s o b n o p ro v j e r a v a t i i p re g le d a t i s v o j a u t o m o b i l→ r e d o v i t o o d r ž a v a t i a u t o m o b i l t e v o z i t i u j e d n a č e n o (n a t a j s e n a č i n p o t ro š n j ag o r i v a sm a n j u j e za če t v r t i n u)Poduzeća bi trebala:→ o l a k š a t i z a p o s le n i c i m a u p o r a b u j a v n o g a p r i j e v o z a (n p r. o r g a n i z i r a n j e mv o ž n j e o d n a j b l i ž e ž e l j e z n i č k e p o s t a j e d o t v r t k e) → z a p o s l o v n e a u t o m o b i lei z a b r a t i v o z i l a s e k o l o š k i prihvatljivijim m o t o r i m a t e ih r e d o v i t o o d r ž a v a t i→ z a z a p o s l e n i k e ko j i p u t u j u n a p o s a o i z a p o s l o v n a p u t o v a n j a o s m i s l i t i p l a n o v ez a z a j e d n i č k u v o ž n j u; z a p u t o v a n j a n a k r a t k i m i s r e d n j i m u d a l j e n o s t i m ai z a b r a t i v l a k → s k l o p i t i p a r t n e r s t v o s l o k a l n i m v l a s t i m a k o j e b ip o n u d i l o no v č a n i po t i c a j za k o r i š t e n j e ja v n o g pr i j e v o z aLokalne vlasti bi trebale:→ k v a l i t e t n o o rg a n i z i r a t i različite o b l i k e p r i j e v o z a t a k od a o d g o v a r a j u r a z n o v r s n i m p o t r e b a m a (n p r. p r o g r a md i j e l j e n j a a u t o m o b i l a i r a z n e t a k s i-sl u ž b e) → p o b o l j š a t iu v j e t e u p o s t o j e ć e m j a v n o m p r i j e v o z u (t o č n o s t, s l u ž b ainformacija) → p o d u p i r a t i e k o l o š k i p r i h v a t l j i v e o b l i k ej a v n o g a p r i j e v o z a (t r a m v a j e, e le k t r i č n e a u t o b u s e)→ s m a n j i t i o p s e g p r o m e t a u g r a d s k o m s r e d i š t u i o m o g u ć i t iv o z a č i m a d a n a d i j e l u p u t a p r i j e v o z a u t o m o b i l o m z a m i j e n ej a v n i m p r i j e v o z o m → o m o g u ć i t i i z g r a d n j u i n f r a s t r u k t u rep o t r e b n e z a p ro i z v o d n j u i p r o d a j u a l t e r n a t i v n i h g o r i v a→ k a o d i o p r o g r a m a z a p o k re t l j i v o s t u g r a d u p o d u p i r a t ia l t e r n a t i v n e o b l i k e p r i j e v o z a i z g r a d n j o m biciklističkih ip j e š a č k i h s t a z a t e s t a z a za k o t u r a l j k ed o z n a j t e vi š eCjeloviti pregled kapaciteta lake željeznice, tramvaja i podzemneželjeznice diljem svijeta (A complete listing of light rail, tramwaysand subways around the world): www.lrta.org/world/worldind.htmlMeđunarodno društvo za javni prijevoz (International association of publictransport): www.uitp.comEuropska biciklistička federacija (Europeancyclists’ federation): www.ecf.comUdruga europskih gradova zainteresiranih zaprijevoz električnim vozilima (Association ofEuropean cities interested in electric vehicles):http://citelec.vub.ac.be/enCentar za podatke o alternativnim gorivima(Alternative Fuel Data Center):www.eere.energy.gov/cleancities/afdcKanadsko društvo za goriva iz obnovljivih izvora(Canadian renewable fuels association):www.greenfuels.orgInstitut za prometnu i razvojnu politiku (The Institutefor Transportation and Development Policy): www.itdp.orgMreža za zajednički prijevoz u SAD-u (US carsharing network):www.carsharing.net

nik t-ov i: n o v e inform aci jsk e ikomunik acijske t e hn o l o g i j enapredak prema održivom razvitkuNekoć su se vijesti prenosile uz pomoć konja i golubova, zatim telegrafom, biciklom, vlakom, brodom izrakoplovom. U današnje vrijeme poštu šaljemo elektronički, preko mreže optičkih vlakana i telefonskih linija.Tom promjenom u velikoj se mjeri promijenio i naš svijet. Nove informacijske i komunikacijske tehnologije (NIKTovi),koje su se nevjerojatnom brzinom proširile u posljednjih desetak godina, iz temelja mijenjaju i poslovne iosobne veze. Ljudi iz različitih dijelova svijeta na lagan način stupaju u kontakt te razmjenjuju vijesti i znanja.Pomoću odgovarajuće opreme, omogućeno je pretraživanje interneta te brz i jednostavan pristup podacima svakevrste. Zahvaljujući tim tehnologijama omogućuje se zajednički rad, razmjena iskustava s terena, informiranjeo postojećim mogućnostima, održavanje veza, ubrzavanje upravnih postupaka te prodaja robe i na udaljenimmjestima. NIKT-ovi služe svima podjednako, naime oni su čudesno rješenje za tvrtke koje žele surađivati i zaobične građane koji žude za znanjem i razmjenom podataka. Ovladavanje ovim vještinama i njihovo usvajanjepredstavljaju ključne alate za održivi razvitak.utjecajiPovećana potrošnja energijeBez računala nema povezanosti. No, na svakom stupnju njihoveproizvodnje – od pribavljanja i obrade sirovina preko sklapanjakomponenata do njihova uništavanja ili recikliranja materijala –onečišćuje se okoliš i troši energija. Za rad računala potrebna je igolema količina električne energije, pogotovo ako su uključenana dulji rok (neka se računala nikada ne isključuju). Svaračunala na svijetu godišnje potroše količinu energijejednaku količini koju potroši zemlja veličine Brazila.Proizvođači računala sve više koriste rješenja koja imomogućuju da smanje potrošnju energije i tijekomproizvodnje i tijekom uporabe računala.www.worldwatch.org/pubs/paper/115Elektronički otpadPotraga za sve bržom i moćnijom opremom ima za posljedicuda se postojeća računalna oprema sve učestalije zamjenjuje. Sobzirom da potreba za funkcionalnošću i sofisticiranošću sve višeraste, složenost računalnih dijelova također postaje sve veća, ato otežava njihovu izradu i uklanjanje elektroničkoga otpada štoga proizvedu. U računalnim zaslonima ima teških metala kao štosu olovo i kadmij, u diodama otrovnih tvari poput arsena i cinkovaoksida, a u elektroničkim tiskanim pločicama žive. Odbačenad a 50 milijunal j u d i u sad-u nabavira d i j s k i prijamnik b i lo jep o t re b n o 38 g o d i n a, d anabave te lev i z o r 13 g o d i n a,a s a m o je 4 g o d i n e b i lop o t re b n o d a počnukoristiti i n t e r n e t.kućišta zaslona proizvedenih od nepoznatih plastičnih tvariispuštaju dioksine ukoliko ih se spaljuje na nepropisan način. Zbognekoliko grama zlata koji se nalaze u računalu, mnoga su osobnaračunala (PC-jevi) bila uništena i odbačena prije kraja uporabnogavijeka. U Silicijskoj dolini, mjestu gdje se rodila računalnaindustrija, nalazi se najveća koncentracija odlagalištaopasnog otpada u SAD-u. www.ewaste.chhttp://www.epa.gov/epawaste/conserve/materials/ecycling/index.htmPsihološka ovisnostSve je više mladih ljudi ludo za „brbljaonicama”,forumima i igrama koje mogu naći na mreži. Ako sena internetu boravi prekomjerno, moguće je da osobadoista postane ovisna o njemu. Jednako se tako tisućeinternetskih „surfera” strastveno bavi dnevnim mešetarenjem.Internetska ovisnost patologija je današnjice. Ovisnici o internetucijele dane i noći provode pred zaslonom svojih računala i žive uvirtualnom svijetu koji sami stvaraju. Takve osobe pokazuju znakovekompulzivna ponašanja i žive izolirano od drugih ljudi. Psihijatrimase sve više obraćaju pacijenti koji su ovisni o računalnim igrama iinternetu.→ Svake segodine količinaelektroničkogotpada u Europipovećava za3 do 5%.→ Od 1975.godine u svijetu jeprodano više odmilijarderačunala.→ 600milijunaljudi na svijetuima pristupinternetu.→ x2- broj korisnikainternetaudvostručuje sesvakih 5 mjeseci.Rad za računalom zahtijeva dugotrajno zurenje u istomsmjeru. Suhe i bolne oči, umor i glavobolja neke su odnajučestalijih tegoba na koje se zaposlenici žale.→r a č u n a l a: p o n o v n a up o t r e b a ,recikliranje i ek o l o š k i di z a j nDobra je zamisao da se stara računala darujusiromašnijim pojedincima ili udrugama, novisoke cijene popravka često su ograničavajućičimbenik pri njezinoj provedbi. Recikliranjeelektroničke opreme i računala još uvijek nijejednostavno, iako je u Europskoj uniji obaveznood kolovoza 2005. kada je na snagu stupiladirektiva o električnom i elektroničkom otpadu(WEEE). Trenutno se radi nekoliko provjera„životnoga ciklusa” računala, počevši oddizajna, kako bi se štetan utjecaj računala naokoliš što više smanjio.www.europarl.europa.eu/workingpapers/envi/pdf/brief3en_en.pdfIzrazi kao „virtualni rad” (cyberwork), „virtualne znanosti”,(cybersciencies), „virtualna vlada” (cybergovernment)pa čak i „virtualna ekologija” (cyberecology) postale sudio svakidašnjega govora. Virtualna ekologija definiranaje na Svjetskom sastanku na vrhu o informatičkomdruštvu, a odnosi se na ulogu NIKT-ova u održivu razvitku.www.itu.int/wsis/index.html→

→Domaće „Agende 21” na mrežiU većini je velikih europskih gradovaprihvaćena „Agenda 21” (Akcijski planza 21. stoljeće) i prilagođena njihovimpotrebama. To su dugoročni programidjelovanja za okoliš koji se temelje nanačelima oko kojih su se svjetske vladesložile u Riju. Primjena tih programauključuje aktivno sudjelovanje svihlokalnih sudionika, pri čemu sunove informacijske i komunikacijsketehnologije važne jer se pomoću njihlakše održavaju savjetovanja i oblikujuinicijative. U listopadu 2003. francuskaorganizacija „Comité 21” predložila jeda se napravi internetski portal za sveeuropske i sredozemne lokalne „Agende21”.p r i u n e p-u→ g e s i: g l o b a l n a inicijativa z a „e-o d r ž i v o s t”u pr a v o m sm j e r uValenciennes u Francuskoj stvorio je svoju vlastituinternetsku televiziju kojoj mogu pristupiti svi građanitog grada. Oni mogu predložiti teme i razgovarati sodabranim predstavnicima te drugim lokalnim osobama.www.valenciennes.fr→poslati na recikliranje. U sklopu togaprograma uz naknadu je mogućereciklirati i uredska računala te opremuproizvedenu prije 2003. godine.www.japanfs.orglokalne novosti sada se ondje šire mrežomuz aktivan doprinos mještana.www.apcafricawomen.org/full.rtfhttp://www.unfpa.org/icpd/www.mssrf.org→Recikliranje računala u JapanuOtkako je u listopadu 2003. u Japanudonesen zakon o učinkovitom korištenjuprirodnih bogatstava, po kućanstvima jeorganizirano skupljanje starih računala injihovo recikliranje. Taj program provodiUdruga japanske industrije elektronikei informacijskih tehnologija (JEITA)uz financijsku potporu 36 proizvođačaračunala. Na računala se stavlja logokoji označava da će ih državna mrežapoštanskih ureda preuzeti i bez naknade→ NIKT-ovi i zemlje u razvojuU zemljama u razvoju, NIKT-ovi su vrlovrijedan alat koji omogućava lokalnirazvoj i obrazovanje te umrežavanje ljudi.NIKT-ovi također mogu biti sredstvo zaemancipaciju žena i njihovo izražavanje.Postoje brojne inicijative za dovođenjetehnologija do zabačenih krajeva. Usuradnji s međunarodnim agencijama zapomoć, Fondacija Swaminathan spojila jedvanaest sela u južnoj Indiji na internet.Ponude za posao, mali oglasi, savjeti i→ Globalne mrežeo p ć a s k u p š t i n au j e d i n j e n i h n a ro d ap ro g l a s i l a je r a z d o b l j eo d 2005. d o 2014. „d e s e t l j e će mo b ra z ova n j a za o d r ž i v i ra z v i t a k”.j e d a n o d a l a t a k o j i ć e s e ra z v i j a t i us k lo p u o v e inicijative s u n i k t-o v i.http://portal.unesco.org/education/en/ev.php-URL_ID=27234&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.htmlBrojne mreže internetom se koriste nesamo za povezivanje različitih dionikauključenih u održivi razvitak, već i zarazmjenu korisnih iskustava i širenjeznanja, pokretanje građana te reagiranjena bitne događaje i predlaganje rješenja.www.sustainablealternatives.netNekoliko vodećih tvrtki s područja informacijskih i komunikacijskih tehnologija udružilo se i uz UNEP-ovu potporu2001. godine pokrenulo Globalnu inicijativu za „e-održivost” (GeSI). Njena dva glavna cilja su: (1) informiranje iobuka poduzeća koja proizvode NIKT-ove o novim proizvodima i uslugama koji mogu poboljšati njihov utjecaj naokoliš i (2) promicanje onih NIKT-ova koji potiču održivi razvitak.www.gesi.orgp re t v a r a n j e za m i s l i u dj e l aPojedinci bi trebali:→ r a z m j e n j i v a t i i d e j e i i s k u s t v a p u t e m f o r u m a i l i m r e ž a → n a u č i t i n o v ar a č u n a l n a u m i j e ć a → k o r i s t i t i s e m r e ž o m z a p r o n a l a ž e n j e p r a k t i č n i h s a v j e t a,informacija iz p o d r u č j a k u l t u re t e a k t i v n o s t i u k o j i m a j e m o g u ć e s u d j e l o v a t i→ n e p r o v o d i t i s a t e i s a t e n a m r e ž i, n e g o s e k o r i s t i t i i d r u g i m komunikacijskims r e d s t v i m a → isključiti r a č u n a l o k a d a g a n e k o r i s t e → i z a b r a t i r a č u n a l o k o j es e m o ž e n a d o g r a đ i v a t i i r e d o v i t o g a o d r ž a v a t i → s t a re e l e k t ro n i č k e p ro i z v o d ev r a t i t i u t r g o v i n u i l i ih o d n i j e t i n a z a t o p re d v i đ e n o m j e s t o → n e b a c a t i r a č u n a l ak o j a jo š r a d e, n e g o ih r a d i j e do n i r a t iPoduzeća bi trebala:→ u s p o s t a v i t i v l a s t i t u m r e ž u (in t r a n e t) s e l e k t ro n i č k i m biltenima(ne w s l e w t t e r s ), p ro s t o ro m z a d a v a n j e p r i j e d l o g a i m a l i m o g l a s i m a→ o b a v i j e s t i i b i l t e n e s l a t i e l e k t ro n i č k o m p o š t o m → s u d j e l o v a t i u m e đ u n a r o d n i mr a z m j e n a m a r a d i ra z m j e n j i va n j a s p e c i f i č n i h z n a n j a, u m i j e ć a i i s k u s t a v a→ i n s t a l i r a t i m r e ž u k o j a o m o g u ć a v a p o p u n o i s k l j u č i va n j e r a č u n a l a i o p r e m e→ i m a t i n e k o g a z a s t a l n o o d r ž a v a n j e r a č u n a l a → prilikomp r o j e k to b n a v l j a n j a r a č u n a l n e o p r e m e s t a r a r a č u n a l a d a ro v a t i„s e m a n t i č k a m r e ž a” z a p o s le n i c i m a il i do n i r a t i ne p r o f i t n i m ud r u g a m aNačela održivog razvitkamoguće je primijeniti nanajrazličitijim područjima. Stoga nijenimalo jednostavno na internetu međugolemom količinom podataka o održivomrazvitku pronaći određene sadržaje oodrživom razvitku. U sklopu projekta„Semantička mreža”(Semantic Web) uređuju se podacii predlažu načini njihovarazvrstavanja.www.mondeca.com/faqs.htmLokalne vlasti bi trebale:→ n a p r a v i t i i n t e r n e t s k u s t r a n i c u p u t e m k o j e ć e s eg r a đ a n i m a o m o g u ć i t i p r i s t u p o b a v i j e s t i m a, g r a d s k i ms l u ž b a m a , m a l i m o g l a s i m a, m j e s n i m u d r u g a m a,televiziji i specijaliziranim a d re s a r i m a i imenicima→ o m o g u ć i t i b e s p l a t a n p r i s t u p i n t e r n e t u u g r a d s k o jv i j e ć n i c i, š k o l a m a i k n j i ž n i c a m a → u s u r a d n j is h u m a n i t a r n i m u d r u g a m a p r i k u p l j a t i o d b a č e n ar a č u n a l a k o j a s uj o š i s p r a v n a t e ihd o n i r a t i š k o l a m a ih u m a n i t a r n i m u d r u g a m a→ o rg a n i z i r a t i p r o g r a ms k u p l j a n j a s t a re r a č u n a l n eo p r e m e p o k u ć a n s t v i m a → r a z v i t i p r o j e k t eo b r a z o v a n j a gr a đ a n a pu t e m in t e r n e t ad o z n a j t e vi š eMeđunarodno vijeće za lokalne ekološke inicijative(International Council for Local Environmental Initiatives): www.iclei.orgInformacijsko društvo i politika (Information Society and Policy):www.qlinks.netEuropska školska mreža (European Schoolnet): www.eun.orgPut do čistije proizvodnje (Gateway for Cleaner Production):www.cleanerproduction.comSvjetska mreža za okoliš i tehnologiju(Global Network of Environment and Technology): www.gnet.orgDoprinos novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija održivu razvitku(Contribution of NICTs to Sustainable Development): www.tic21.comDržavni centar SAD-a za izobrazbu i informiranje(United States National Training and Information Center): www.ntic-us.orgKoalicija protiv otrova u Silicijskoj dolini (Silicon Valley Toxics Coalition):www.svtc.orgKolanje informacija o stanju okoliša i sustav praćenja na internetu(Environmental Information Circulation and Monitoring System on the Internet):www.sisei.netVodič za elektronički otpad (Electronic waste guide): www.ewaste.chInicijativa za recikliranje elektroničkoga otpada(Electronics recycling initiative): http://www.nrc-recycle.org/Međunarodna telekomunikacijska unija(International Telecommunication Union): www.itu.int

tekstilni proiz v odimoda koja ne opterećuje ZemljuU svjetskim modnim središtima vitke manekenke nekoliko puta godišnje u zadivljujućim odjevnim kombinacijamašeću modnim pistama kako bi nam predstavile nadolazeće sezonske trendove. Svake godine šačica modnih kreatoraodređuje pravila igre i svima daje na znanje što je moderno, a što nije. U trgovačkim lancima tada prihvate njihovezamisli i prilagode ih običnim ljudima. Modom se podupire stalno rastuća industrija. Zahvaljujući modi, tekstilniproizvodi i odjeća po kriteriju intenziteta trgovine (2001. godine 353 milijarde dolara) postali su drugi najjačigospodarski sektor. No zbog jake konkurencije stalno se snižavaju cijene, a radni uvjeti, najčešće u zemljama urazvoju, daleko su od idealnih. Sve se to loše odražava i na okoliš. Nastojeći poboljšati radne uvjete i zaustavitionečišćivanje okoliša, proizvođači tekstilnih proizvoda, tvorničari i trgovci pokreću prve inicijative utemeljene naideji održivoga razvitka. Tko zna, možda je ekologija sljedeći novi trend.utjecajiSintetična vlakna koja se teško reciklirajuU tekstilnoj industriji postoje dvije vrste tkanina: tkanine odprirodnih vlakana kao što su vuna, svila, lan, pamuk i konoplja teumjetne tkanine među kojima su najčešća petrokemijskiproizvedena sintetička vlakna (poliamid, akril i dr.).Većina odjeće u našim ormarima sadrži i poliester,elastin ili likru. Budući da se održavaju jednostavno,ta jeftina vlakna postala su čudesno rješenjetekstilne industrije. No njihova proizvodnja uzrokujeonečišćenja, jer se vrlo teško recikliraju (zarazgradnju najlona potrebno je od 30 do 40 godina).Onečišćivanje vode i emisija hlapljivih spojevaTekstilna i odjevna industrija vrlo su raznolike, kako usirovinama što ih upotrebljavaju tako i u tehnikama kojima sekoriste. U svakome od šest proizvodnih stupnjeva, koliko jeobično potrebno da bi se stvorio odjevni predmet, na brojnei razne načine negativno se utječe na okoliš. Predenjem,tkanjem i industrijskom proizvodnjom smanjuje se kakvoćazraka, a pri bojenju i tiskanju uzoraka troše se golemekoličine vode i kemikalija te se u atmosferu ispuštaju brojnilako hlapljivi spojevi koji su naročito štetni po naše zdravlje.www.p2pays.org/ref/02/01099.htmwww.c2p2online.com/main.php3?heading=163&section=155Dječji radPrema podacima Međunarodne organizacije rada (InternationalLabour Organization – ILO) danas u svijetu postoji 246 milijunadjece (u dobi od 5 do 14 godina) koja rade. Djecu senajviše izrabljuje u azijsko-pacifičkom području, apotom u afričkim područjima južno od Sahare te uLatinskoj Americi i na Karipskom otočju. U tekstilnomsektoru djeca služe kao jeftina radna snagaza branje pamuka, ručno šivanje itd. Zahvaljujućiskandalima što su ih otkrile nevladine udruge ipritisku potrošača, svjetski poznate robne markeu ugovore koje sklapaju s domaćim izvođačima polaganopočinju ugrađivati klauzule o socijalnim pravima.Europska organizacija za tekstil i modu (Euratex) iEuropski savez sindikata u tekstilnoj, odjevnoj i kožnoj industriji(ETUF:TCL) razvili su i kodeks časti za tu struku. www.ilo.org/ilolex/english/subjectE.htmp re m d ak u l t u ra p a m u k a zauzimas a m o 3% p o l j o p r i v re d n i hp o v r š i n a n a svijetu, n an j e g o v u se p ro i z vo d n j up o t ro š i četvrtina svihinsekticida i 10% svihherbicida.→ U tvornicama trikotaže radnici rade uneprihvatljivim uvjetima: dobivaju niskeplaće, imaju dugo radno vrijeme, ugroženisu zdravlje i sigurnost radnika te se nepoštuju temeljna prava radnika.→ 27recikliranihplastičnih bocapotrebno je zaizradu jednogdžempera odumjetne vune.→ 60milijuna tonatkanine potrebnoje da se odjene 3milijarde ljudi.o d l a g a n j eu p o r a b aizbjeljivači,deterdženti,vodap r i j e v o zenergija,onečišćenjep a k i ra n j epapir,plastika,otpadp o n o v n au p o r a b a100% p a m u k , 100% o n e č i š ć e n o s tŠto se čini prirodnijim od pamučne majicekratkih rukava? A zapravo… Prije svega, pamukje potrebno uzgojiti, a to zahtijeva golemekoličine umjetnoga gnojiva i pesticida kojimase onečišćuje i iscrpljuje tlo. Unatoč tomušto je žetva pamuka mehanizirana, pamučnaindustrija i dalje ovisi o jeftinoj radnoj snazi.Sirovi pamuk potrebno je obojiti. To znači daće se štetnim kemikalijama i teškim metalimakoji se rabe u tome procesu ugroziti okoliš. Nakraju se pamučne vrpce u tvornicama spajajukako bi se mogla sašiti majica. Počevši odizlijevanja otpadnih voda preko onečišćivanjazraka pa do potrošnje energije, tekstilnaindustrija jako opterećuje okoliš.http://www.tve.org/ho/p a m u k je i s u š i o a r a l s k o j e z e roDo šezdesetih godina 20. stoljeća ulov ribe uAralskom jezeru, koje je tada imalo površinuod 66.000 km 2 , iznosio je 40.000 tona na godinu,a močvarnim područjima bilo je prekriveno550.000 hektara. Do velikih promjena došlo jekada je bivši Sovjetski Savez središnju Azijuproglasio područjem za proizvodnju pamuka.Iscrpljivanje vode za potrebe navodnjavanjagolemih razmjera te velike količine pesticidai umjetnih gnojiva ubrzo su potpuno uništilito zatvoreno jezero. Danas je 95% močvarnihpodručja pretvoreno u pustinje, a više od 50jezera koja su prekrivala površinu od 60.000hektara potpuno je isušeno. Danas je Aralskojezero upola manje i simbol je pogubnog učinkaintenzivne proizvodnje pamuka na okoliš.http://www.fao.org/ag/magazine/9809/spot2.htmrecikliranjesirovinegnojivo,energija,vodao b r a d aenergija,sredstvazačišćenje,bojep ro i z v o d n j aenergija,otpadž i v o t n i c i k l u sm a j i c e k r a t k i h r u k a v aU s v a k o m s t u p n j usvog nastanka običnamajica kratkih rukavaima učinak na okoliškroz potrošnju energijei vode, onečišćivanjezraka i vode, uporabupesticida i kemijskihbojila te deterdženata ina kraju kao otpad.

→ Čista odjećaMeđunarodna kampanja „Čista odjeća”(Clean Clothes) potiče proizvođačei trgovce da poduzmu konkretne iučinkovite mjere kako bi poboljšali jakološe radne uvjete prisutne u proizvodnjiodjeće i obuće. Zahvaljujući zanimanjujavnosti, od početka te inicijative velikibroj poduzeća pridružio se kampanji.www.cleanclothes.chp r i u n e p-uu pr a v o m sm j e r u→ Proizvođači velikih robnih markipostaju ekološki osviješteniU razvijenim zemljama i zemljama u razvojuveć nekoliko godina sklapaju separtnerstva o poštenoj trgovini vezana uztekstilne proizvode. Proizvođači velikihrobnih marki također su počeli s programimaodrživa razvitka. Neki proizvođačikoriste ekološki pamuk ili konoplju, adrugi tkanine obrađuju bez uporabeteških metala ili omogućuju prihvatljiveradne uvjete. Primjeri vrijedni spomenajesu tvrtke Agnes B., Katherine Hamnett,Timberland i H&M.→ „k u p n j o m d o b o l j e g sv i j e t a” ("s h o p p i n g fo r a b e t t e r w o r l d ")→ Ekološke tkanine vrlo su moderneRabeći alge, soju, mliječni kazein ibambus, neke su tvrtke proizvele noveekološki prihvatljive tkanine. Ingeo,prirodno sintetičko vlakno koje sedobije destilacijom škroba iz biljakakao što je kukuruz, u svijet visoke modeušlo je naveliko kada su ga počeli rabititalijanski proizvođači traperica Dieseli Versace Sport. Druge tvrtke odlučilesu proizvoditi odjeću od prirodnih ilirecikliranih tkanina. U Kini tvrtkaBambro Textiles izrađuje tkanine odvlakana koja se predu od bambusauzgojenoga u provinciji Yunnan tese od toga stopostotno prirodnogai biorazgradiva materijala proizvodiposteljina. Tvrtka Patagonia već nekolikogodina proizvodi džempereod umjetne vune koja sedobiva recikliranjemplastičnih boca.www.fostplus.be/tpl/pagecfm?pagld=26&Lg=ENGodine 2003. UNEP je pokrenuo inicijativu kojom potiče stručnjake iz područja trgovine, mode i komunikacija daobjedine svoja iskustva ne bi li pronašli nove etički i ekološki prihvatljive proizvode.http://www.uneptie.org/media/review/vol26no1/Vol26,%20no.1.htmp re t v a r a n j e za m i s l i u dj e l aPojedinci bi trebali:→ p i t a t i p ro i z v o đ a č e k o j e sirovine k o r i s t e i k a k v i s u r a d n i u v j e t i u njihovimt v o r n i c a m a → k u p o v a t i p ro i z v o d e k o j i p o t j e č u iz z e m l j e u k o j o j s e k u p u j u→ n e k u p o v a t i o d j e ć u o n i h t v r t k i u čijim t v o r n i c a m a v l a d a j u l o š i r a d n i u v j e t i→ d a ro v a t i d r u g o m u o d j e ć u k o j u v i š e n e n o s e → p r e r a d i t i o d j e ć u k a k o b ii z g l e d a l a d r u g a č i j e → o p r e z n o p r a t i o d j e ć u (i z a b r a t i d e t e rd ž e n t k o j i m a n j eo n e č i š ć u j e i k o r i s t i t i m a n j u količinu d e t e rd ž e n t a) t e s e b r i n u t i z a s v o j u o d j e ć u(np r. k o ž n e od j e v n e pre d m e t e v a l j a nj e g o v a t i v o s k o m)Poduzeća i udruge bi trebali:→ o s i g u r a t i e k o l o š k i i e t i č k i prihvatljivu r a d n u o d j e ć u i o d o re → s u b v e n c i j a m ai p o t p o ro m p o t i c a t i t r g o v i n u „ek o l o š k o m o d j e ć o m” → p r i re đ i v a n j e m r a z n i hz b i v a n j a (m o d n i h r e v i j a , s t r u č n i h r a s p r a v a, božićnih r a s p ro d a j a) p r o m i c a t ie k o l o š k e tk a n i n e → iz a b i r a t i po s l o v n i m pa r t n e r i m a da r o v e k o j i im a j u po t v r d u oe k o l o š k o j p r i h v a t l j i v o s t i i s u d j e l o v a t i u inicijativama s o l i d a r n o s t i → k o r i s t i t is e pa p i ro m recikliranim od tk a n i n ad o z n a j t e vi š ek o n o p l j a je pr i r o d n i iz b o rDobre vijesti za poljoprivrednike: konoplja je ponovnopostala jako moderna. Najbolje u svemu jest to štokonoplja raste bez uporabe gnojiva, zahtijeva vrlomalo brige, ne iscrpljuje hranjive tvari iz tla i vrlo ju jelako žeti. To je ujedno razlog da su većina proizvoda odkonoplje ekološki proizvodi.Etička odjeća:Odgovorna proizvodnja odjeće širom svijeta (SAD)(Worldwide Responsible Apparel Production (USA)): www.wrapapparel.orgUdruga za pravedan rad (SAD) (Fair Labor Association (USA)):www.fairlabor.orgKriteriji za dodjeljivanje Europskog znaka zaštite okoliša za tekstilne proizvode(Criteria for the European eco-label for textile products):http://europa.eu.int/comm/environment/ecolabel/pdf/infokit/new_2002/fact_textiles_2002_en.pdfEuropski znak zaštite okoliša za obuću (European eco-label for footwear):http://europa.eu.int/comm/environment/ecolabel/pdf/infokit/new_2002/fact_shoes_2002_en.pdfVideoisječak na internetu: Procvat ekološke mode(Online video: The Flowering of Eco-fashion):www.tvlink.org/templates/main_v.cfm?id=65&video=43&lang=en&dg=envInformacije o okolišu, tekstilu, koži i obući(Information on the environment, textiles, leather and footwear):www.unctad.org/en/docs//ditcted3_en.pdfProjekt održivog pamuka (Sustainable cotton project):www.sustainablecotton.orgDodjeljivanje certifikata za ekološku proizvodnju pamuka(Organic cotton production certification): www.skal.comOdjeća od ekološkog pamuka (Organic cotton clothes):www.organiccottondirectory.netEkološki osviješteni proizvođači odjeće (Eco-friendly clothing brands):www.americanapparel.netwww.patagonia.com

t uriz a modrživost na odredištuOni se dive egipatskim piramidama ili Taj Mahalu. Turisti putuju radi zabave, kako bi proširili svoje vidike, da bise odmorili, sklapali poslove ili pak posjetili prijatelje i rodbinu. Brojniji nego ikada prije (2003. godine bilo ih je694 milijuna), turisti održavaju najveću gospodarsku aktivnost na svijetu i sektor koji buja. U Svjetskoj turističkojorganizaciji (World Tourism Organization - WTO) predviđaju da će se do 2020. broj turista povećati na 1,6milijardi. Toliko golem protok ljudi počinje jako opterećivati okoliš. Onečišćivanje zraka, tla i vode te pretjeranoiskorištavanje prirodnih bogatstava samo su neke od poteškoća. Društveni problemi također se umnožavaju, amjesno stanovništvo u turističkim odredištima postaje žrtvom turista koji se odaju potrazi za egzotikom. S drugestrane turističko gospodarstvo, u kojemu je zaposleno 250 milijuna ljudi diljem svijeta, može poticati razvoj, stvaratibolje životne uvjete stanovništvu u zemljama domaćinima i pomoći pri čuvanju prirode. U posljednjih nekolikogodina vlade, turistički djelatnici i organizacije postaju sve svjesniji toga da zaštita okoliša može uvelike pridonijetiomiljenosti turističkih odredišta, pa poduzimaju korake da turizam postane održiv.Prijetnje prirodnim bogatstvima i biološkoj raznolikostiNeizbježno je da će tisuće turista koji hodaju istim stazama, divese istomu morskom dnu i odsjedaju na istim mjestima imatinegativan učinak na prirodna bogatstva. U današnje vrijemenajvažnije pitanje jest problem vode. Na igralištima za golf i ubazenima troše se tisuće litara vode iz zaliha koje su u mnogimzemljama ionako oskudne. Koraljni grebeni, tropske prašume idrugi krhki ekosustavi također bivaju žrtve eksplozivnog razvojaturizma. Prema tvrdnjama nevladine udruge Ocean Planet, od109 zemalja gdje postoje koraljni grebeni, 90 ih je izvijestiloda su koraljni grebeni oštećeni zbog brodova, otpadnih vodai trgovine koraljima. Ovaj povećani pritisak uzrokuje stalnu isvakodnevnu prijetnju biološkoj raznolikosti.www.biodiv.org/default.aspxOnečišćivanje zraka, tla i moraZbog sve većega broja ljudi koji putuju dolazi do onečišćivanjazraka, prije svega zbog ispuštanja stakleničkih plinova. Godine2003. 1,6 milijardi putnika je putovalo zrakoplovom, od čega ihje dvije trećine putovalo na godišnji odmor. Onečišćenost vodepoteškoća je s kojom se suočavaju neka turistička odredištagdje se tek trebaju u potpunosti razviti kanalizacijski sustavi.I uklanjanje sve većih količina smeća često je problematično,osobito u područjima poznatim po prirodnim ljepotama.http://ec.europa.eu/transport/air/environment/environment_en.htmwww.thebmc.co.uk/world/exped/guide_1.htmutjecajiGubitak identitetaMasovni turizam može negativno utjecati na domaću kulturu.Kada se nađu pod budnim okom mnoštva posjetitelja, domaćiobičaji, tradicionalne svečanosti i vjerski obredi često izgubesvoje izvorno značenje i postanu obična turistička atrakcija.Da bi zadovoljilo potrebu turista za nečim što im je blisko ipoznato, domaće stanovništvo često im nudi hibridne sadržajekoji su vrlo različiti od stvarne lokalne tradicije.http://portal.unesco.org/culture/en/ev.php-URL_ID=11408&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.htmlUznemirujuće društvene posljediceRazvoj turizma katkada je popraćen povećavanjem brojazločina te prostitucije u maloljetnika i mladih žena. Osimtoga Međunarodna organizacija rada (International LabourOrganization - ILO) procjenjuje da djeca čine čak od 10 do 15%svih osoba zaposlenih u turizmu diljem svijeta.www.ecpat.orgNovac od kojega domaće stanovništvo nema koristiGolemi iznosi novca koji se namaknu u turizmu ne završeuvijek u džepu domaćega stanovništva. Udruga SustainableLiving provela je istraživanje iz kojega je vidljivo da u Tajlandu70% prihoda od turizma biva izneseno iz zemlje. U Indiji tabrojka iznosi 40%, a na Karibima doseže čak 80%.www.oecd.org→ 60%međunarodnogazračnog prometaobavlja se radiprijevoza turista.→3/4k o r a l j n i hg re b e n a n a sv i j e t um o g l o b i izumrijetiz b o g izbjeljivanja.b ro d o v ik o j i v o z e t u r i s t en a k r s t a re n j a p ok a r i p s k o m m o r u un j e g a i z b a c e v i š e o d70.000 t o n a o t p a d ag o d i š n j e.Suveniri izrađeni odugroženih vrsta prijetnja subiološkoj raznolikosti.→ 11%svjetskoga brutoproizvoda stvarase u turizmu.t u r i z a m di l j e m s v i j e t aS 57,8% turističkog prometa ostvarenog u2003. godini Europa je na prvom mjestu pobroju turista, a slijede je Azija i Pacifik.www.world-tourism.org→o d r ž i v i tu r i z a mPod održivim turizmom podrazumijeva seoblik razvoja turističke industrije koji čuvaokoliš, poboljšava životne uvjete i poštujekulturni integritet svake zemlje. Održivostje moguće uklopiti u turističke djelatnostisvih vrsta. Primjer održiva turizma koji jevrijedan spomena je ekološki turizam. Budućida se temelji na ideji otkrivanja prirode inačina života u zemlji domaćinu, ekološkimse turizmom izravno pridonosi očuvanjuprirodnoga okoliša.www.gdrc.org/uem/eco-tour/eco-tour.htmlIzmeđu Španjolske i Sicilije gotovo je tri četvrtine obaleSredozemnoga mora upropašteno izgradnjom hotelskihkompleksa.→Posjeti međunarodnih turista po svjetskim regijama(postotak tržišnog udjela). WTO – siječanj 2004.

u pr a v o m sm j e r u→ Zajednička korist od turizma u NepaluU nepalskoj pokrajini Annapurni došlo jedo velikih promjena otkada je 1957. onamokročio prvi osamljeni putnik. U današnjevrijeme Annapurna je najomiljenijeturističko odredište u Nepalu, kamo dolazi60% posjetitelja. No Annapurna je postalažrtva vlastitog uspjeha. Zbog toga je 1986.pod pokroviteljstvom Zaklade kraljaMahendre za očuvanje prirode pokrenutProjekt za zaštitu područja Annapurne(Annapurna Conservation Area Project → Plave zastave na europskim obalama- ACAP), prvi program takve vrste u Među mnogim turističkim znakovimaNepalu. U sklopu projekta zajednički se zaštite okoliša, programom Plavakoriste zemlja i prirodna dobra, stvaraju zastava, koji je 1985. počela provoditiplanovi za očuvanje prirode i inicijative Zaklada za odgoj i obrazovanje za okoliš,za razvoj, od čega podjednaku korist uspjelo se potaknuti očuvanje obale.imaju i posjetitelji i domaće stanovništvo. Svake godine Plava zastava dodjeljuje seTuristi također plaćaju pristojbu iz koje se gradovima i marinama kao znak njihovefinanciraju programi za očuvanje prirode izvrsnosti u globalnom upravljanjuu Annapurni. Na te načine mjesnomu je okolišem. Kandidati se ocjenjuju premastanovništvu, koje je aktivno uključeno u nekoliko mjerila. To su kakvoća vode,projekt, osigurana izravna gospodarska obrazovanost i obaviještenost o okolišu,korist od turizma u Annapurni.upravljanje okolišem, sigurnost iwww.gonomad.com/helps/0010/clay_ raznovrsnost sadržaja koji se nude. Doannapurna.htmlsada je oko 29.000 plaža i marina u 24zemlje nagrađeno Plavom zastavom.Program je proširen i izvan Europe pasu sada u njega uključene i države uAfrici i na Pacifiku. Mjerila se stalnoprilagođavaju posebnostima lokalnogaokoliša i lokalnim uvjetima.www.blueflag.orgp r i u n e p-u→ Inicijativa turističkih agencija zaodrživi turizamBudući da posreduju između turista injihovih odredišta, turističke agencijeimaju ključnu ulogu u turističkojindustriji. Omogućavajući pristup raznimuslugama i nudeći gotove pakete, oneutječu na to kakvu će vrstu odmoraljudi izabrati. Shvativši da je održivostpresudna za budućnost njihova posla,dvadesetak turističkih agencija udružiloje snage i 2000. godine pokrenuloInicijativu turističkih operatera zarazvoj održiva turizma (Tour Operators’Initiative for Sustainable TourismDevelopment - TOI). Uz novčanupotporu UNEP-a, UNESCO-a i WTO-ata inicijativa pomaže razvijati načinerada koji poštuju okoliš i stanovništvo uturističkim odredištima, kao i pronalazitii širiti pozitivne prakse koje su uskladu s idejom održiva turizma. Svesu inicijative, počevši od dodjeljivanjaekoloških certifikata do programazaštite kulturne baštine u pojedinimodredištima, dobrodošle.www.toinitiative.org→ p o d u p i r a n j e o d r ž i v a t u r i z m aU području turizma obuka profesionalaca i podizanje osviještenosti turista spadaju među najvažnije UNEP-oveciljeve. Propisivanje smjernica (za upravljanje vodom i otpadom na siguran način, za smanjivanje potrošnje energije uhotelima, dobrovoljne inicijative kao što su znakovi zaštite okoliša itd.), održavanje konferencija i djelovanje u radnimskupinama samo su neke od UNEP-ovih aktivnosti kojima se pokušavaju postaviti temelji održivog turizma.http://www.unep.fr/scp/tourism/p re t v a r a n j e za m i s l i u dj e l aPojedinci bi trebali:→ i z a b i r a t i s a d r ž a j e i u s l u g e n a t e m e l j u n j i h o v o g u t j e c a j a n a l o k a l n io k o l i š, n a d o m a ć e s t a n o v n i š t v o i g o s p o d a r s t v o (i z a b r a t i t u r i s t i č k e a g e n c i j ei h o t e l e s certifikatima, t j. o n e k o j i p r i d o n o s e o č u v a n j u b a š t i n e, i t d.)→ informirati s e p r i j e p o l a s k a o običajima d o m a ć e g a s t a n o v n i š t v a i p o š t i v a t i ih→ b a c a t i s m e ć e o n a m o g d j e ć e s i g u r n o b i t i reciklirano i k o r i s t i t i s e b a t e r i j a m ak o j e s e m o g u n a p u n i t i → t ro š i t i š t e d l j i v o v o d u i s t r u j u → k u p o v a t i d o m a ć ep ro i z v o d e i k o r i s t i t i s e u s l u g a m a l o k a l n i h t v r t k i (u n a j m l j i va n j e d o m a ć i h vo d i č a,k u p n j a r u č n o izrađenih s u v e n i r a , i t d.) → n e k u p o v a t i s u v e n i r e i z r a đ e n e o dz a š t i ć e n i h vr s t aPoduzeća bi trebala:→ p o š t i v a t i p r a v i l a o d r ž i v a t u r i z m a p r i o rg a n i z a c i j i zajedničkih p u t o v a n j a→ p re d l a g a t i s v o j i m z a p o s le n i c i m a i njihovim obiteljima n i z e t i č k i prihvatljiviha k t i v n o s t i → o m o g u ć i t i s v o j i m z a p o s le n i c i m a d a s u d j e l u j u u p r o j e k t i m ae k o l o š k o g tu r i z m a š t o ih po k re ć u ne v l a d i n e ud r u g eLokalne vlasti bi trebale:→ p r u ž a t i p o t p o r u r a z v o j u o d r ž i v a t u r i z m a o b u č a v a j u ć i p ro f e s i o n a l c ei p ro v o d e ć i p r o g r a m „ag e n d a 21” i l i p a k d r u g e o d g o v a r a j u ć e p r o g r a m e→ d a v a t i s u b v e n c i j e i p r u ž a t i t e h n i č k u p o m o ć d a s e s t v o r i i n f r a s t r u k t u r ap o t r e b n a z a o d r ž i v i t u r i z a m → prilagoditi p r i s t u p turističkim p o d r u č j i m a(un a j m l j i va n j e m a u t o b u s a, ure đ i v a n j e m biciklističkih s t a z a) i p o b o l j š a t i u v j e t ez a n e m o t o r i z i r a n i p r i j e v o z → s t v a r a t i p r o g r a m e p a r t n e r s t v a s d r u g i m g r a d o v i m at e org a n i z i r a t i r a z m j e n e iz m e đ u šk o l a i ku l t u r n i h us t a n o v ad o z n a j t e vi š eEtički i održivi turizam:Tourism Concern (dobrotvorna organizacija koja brineo utjecajima turizma): www.tourismconcern.org.ukOrganizacije i mreže:Inicijativa za globalno izvješćivanje(Global Reporting Initiative): www.globalreporting.orgKoalicija za ekološki odgovornu privredu(Coalition for Environmentally Responsible Economics): www.ceres.orgCentar za održivi turizam i promet, Sveučilište za profesionalnu izobrazbuBreda (Centre for Sustainable Tourism and Transport of the Breda Universityof Professional Education) (NHTV): www.sustainabletourism.nlPortal za informacije o održivu turizmu (Sustainable tourism information portal):http://destinet.ewindows.eu.orgMeđunarodna informacijska mreža o koraljnim grebenima(International Coral Reef Information Network - ICRIN): www.coralreef.orgObrazovanje i studentske organizacije:Obrazovanje o odgovornom poduzetništvu na Novoj poslovnoj akademiji(New Academy of Business, education for responsible enterprise):www.new-academy.ac.ukMeđunarodna studentska organizacija za održivo gospodarstvo i upravljanje(International Student Organization for Sustainable Economics andManagement - OIKOS): http://oikosinternational.orgZaklada za obrazovanje o okolišu (Foundation for environmental education):www.fee-international.orgDeklaracija o ekološkom turizmu iz Quebeca (Quebec’s declaration on ecotourism):www.world-tourism.org/sustainable/IYE/quebec/anglais/index_a.html

vodakoristi je pažljivoS visine od nekoliko tisuća kilometara, Zemlja izgleda potpuno plavo. Budući da su tri četvrtine njezine površineprekrivene vodom, čini se da žeđ nije moguća. No voda je rijetko i nejednoliko rasprostranjeno prirodno dobro.Slana voda u morima i oceanima čini 97,5% ukupnih Zemljinih zaliha, a većina pitke vode zaleđena je u ledenjacimai vječnom snijegu, što otežava njezino korištenje. Ostaje samo voda iz jezera i rijeka te podzemnih izvora i oblaka,a to je manje od 0,01% dostupne vode. Bez vode nije moguća ni jedna ljudska djelatnost: 70% vode koristi se upoljoprivredi, 22% u industriji (uključujući upotrebu u nuklearnim elektranama i hidroelektranama) i 8% ukućanstvima. Dvije trećine ukupnih zaliha pitke vode nalazi se u samo deset zemalja u svijetu (najviše u Kanadii Brazilu), a u tridesetak zemalja, uglavnom u Africi, ljudi se suočavaju sa stalnom nestašicom vode. Čak i kadaima dovoljno vode, ona je često onečišćena zbog intenzivne poljoprivrede, industrijskog otpada, sredstava začišćenje u kućanstvima i drugih čimbenika koji utječu na njezinu kvalitetu. Svake godine nekoliko milijuna ljudiumre od posljedica uzimanja onečišćene vode. U zemljama u razvoju 80% svih bolesti i smrti uzrokovano jeonečišćenom vodom. Više od milijarde ljudi još uvijek nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez kanalizacijei u neodgovarajućim higijenskim uvjetima. Njih gotovo uvijek čine najsiromašniji slojevi svjetske populacije. NaMilenijskom zasjedanju Opće skupštine UN-a 2000. godine, vlade su odlučile da u razdoblju od sljedećih 15 godinaprepolove broj ljudi koji nemaju pristup pitkoj vodi ili si je ne mogu priuštiti. Zamisao da bi svi trebali imati pristuppitkoj vodi nalazi se visoko na ljestvici prioriteta međunarodne zajednice.Curenjem vode izslavine može se potrošitinekoliko desetaka litaravode na dan.→→ 6 lu minutiprosječna jebrzina kojomteče vodaiz slavine.o d o k o10.000 v r s t as l a t k o v o d n i h r i b an a sv i j e t u,20% je p re dizumiranjem.→ 1500 lvode potrebno jeza uzgojkilograma pšenice,a 30.000 l za izradutelevizijskogekrana.k l i m a t s k e pr o m j e n eDiljem svijeta stalno se povećavaju cestovnipromet, proizvodnja dobara i pružanje usluga,i pritom svake godine u atmosferu ispuštajuviše od 30 milijardi tona stakleničkih plinova.Posljedica je porast temperature na globalnojrazini, što stvara klimatske poremećaje iuzrokuje sve češće pojave prirodnih katastrofa.Na sjevernoj Zemljinoj polutci padaline susve nepravilnije i silovitije, a ekvatorijalnapodručja izložena su tajfunima, tornadima idrugim ekstremnim klimatskim pojavama. Uposljednjih pedesetak godina broj katastrofauzrokovanih vodom i vremenskim uvjetimaznatno se povećao. Iznenadna podizanjarazina vode i poplave promijenili su riječnetokove, preobrazili krajolike i ubili tisuće ljudi.Promjene druge vrste događaju se mnogosporije, ali njihove su posljedice dalekosežnije.Zbog ubrzanog otapanja ledenjaka podižese razina mora. U nekim područjima sječašuma i nedostatak vode dovode do širenjapustinja prema već ionako suhim područjima.Budući da su padaline u tim područjima tekpovremene i nije ih moguće predvidjeti, ondježivot ne može opstati ni u kojem obliku.Klimatske promjene razlog su što se većpostojeća nestašica vode na svijetu pogoršalaza još otprilike 20%.www.uicn.orgwww.ec.gc.ca/water/en/info/pubs/fs/e_fsa9.htmu s u h i mp o d r u č j i m a, u z g a j a n j ev o ć a i p o v rć a za i z v o zd o d a t n o iscrpljujei o n a k o s i ro m a š n e i z v o rep o d z e m n i h v o d a.Pod djelovanjem kiša dušična se gnojiva s poljoprivrednihpovršina izlijevaju u rijeke i jezera. Nitrati i fosfati potiču rastalgi koje troše kisik te tako uzrokuju gušenje riba i drugihslatkovodnih vrsta. Taj proces naziva se eutrofikacija.→Izvor: GEO-3, UNEP

Mnogima se može činiti dapadaline povećavaju količinuraspoložive vode na Zemlji,no ta je količina stalna. Vodase kreće u stalnom ciklusu, aizmjenjuju se tek pojedine fazetoga ciklusa.→→ 7xpotreba zavodom sepovećala 7 putau 20. stoljeću.→ 300sukoba je izbilozbog vode kakoizvještavajuUjedinjeni narodi.→ 82.000km 2 je površinanajvećegslatkovodnogjezera na svijetu,jezera Superioru Sjevernoj Americi.u g ro ž e n o s t mo č v a r n i h po d r u č j aPosljednjih godina, poljodjelske metode iurbanizacija negativno utječu na močvarnapodručja ― močvare i bare. Tijekom 20.stoljeća, 50% močvara i bara jednostavno jenestalo, premda ta inače podcijenjenapodručja imaju temeljnu zadaću uregulaciji ekoloških sustava. Onana prirodni način prilagođavajurazinu vode, pročišćavaju ustajaluvodu i na sebe vežu ugljik te takopomažu u ograničavanju poplavai onečišćenja što ih uzrokujepovršinsko otjecanje vode. Od 1971.temeljem Ramsarske konvencije omočvarnim područjima osigurava se brigaza očuvanje i pametnu uporabu močvarnihpodručja i njihova prirodnog bogatstva.www.ramsar.orgŽene su većinom opterećene nabavkom i nošenjem vode.U Africi one u prosjeku pješače šest kilometara do najbližegizvora. To znači da ove male djevojčice ne mogu biti u školidok čekaju da se kanta napuni vodom. Stoga je pristup vodi isanitarijama temeljno pravo putem kojeg se i djevojčicama idječacima može pružiti jednaka mogućnost za obrazovanje.→o č e k u j es e d a ć e s e d o2020. p o t ro š n j a v o d ep o v e ć a t i za 40% k a k o b i s enamirile p o t re b e s v j e t s k o gs t a n o v n i š t v a, a 17% v i š ev o d e b i t ć e p o t re b n o zau z g a j a n j e u s j e v a.s v a k o g ad a n a2 milijuna t o n ao t p a d a izlijeva s e uj e z e ra, r i j e k e ip o t o k e.d n e v n ap o t ro š n j av o d e:a m e r i k a n a c = 425 le u ro p l j a n i n = 200 lp a le st i n a c = 70 lh a i ć a n i n = 40 lPoljoprivreda: najveći potrošač vodeTri četvrtine pitke vode iz jezera, rijeka i podzemnih izvorakoriste se u poljodjelstvu. Razvoj tehnika navodnjavanjauvelike je povećao površinu obradivih površina. Danas senavodnjava više od 270 milijuna hektara zemlje, dok se prije 30godina navodnjavalo 200 milijuna. U tome razdoblju potrošnjavode porasla je za 1000 km 3 . U svijetu se danas uz pomoćnavodnjavanja uzgoji 40% usjeva, iako to nije najučinkovitijinačin uzgoja jer njime tek trećina ili polovica potrošene vodedospije do same biljke. Zbog toga je navodnjavanje jakorastrošan način kojim se iscrpljuju lokalni izvori podzemnihvoda.Pogoršavanje kakvoće vodeU područjima gdje je voda lako dostupna najčešće je ionečišćena. Za to su uglavnom krive nepročišćene otpadnevode, izljevi kemikalija iz tvornica i fitosanitarni proizvodi.Osim toga, značajan dio onečišćenja vode posljedica jepovršinskog otjecanja otpadnih voda nastalih ispiranjemumjetnih gnojiva i pesticida s poljoprivrednih zemljišta teizlijevanja gradske kanalizacije u rijeke. Svjetska komisijaza vodu je upozorila: „Više od polovice velikih rijeka u svijetujako je iscrpljeno i onečišćeno, a ekosustavi koji ih okružujusmanjeni su i zatrovani. Na taj su način ugroženi zdravlje isredstva za život ljudi koji ovise o njima”.www.worldwatercommission.orgwww.fao.org/docrep/W2598E/w2598e07.htmwww.ec.gc.ca/water/en/manage/poll/e_poll.htmPreusmjeravanje vodenih tokovaIzgradnja riječnih brana i odvodnih kanala postali su uobičajeninačini optimiziranja izvora vode, racionaliziranja razvojazemljišta i dobave dovoljne količine vode za navodnjavanje,pogon hidroelektrana i potrošnju u kućanstvima. Od 227najvećih svjetskih rijeka otprilike 60% ih je preusmjereno natakav način. Iako brane i odvodni kanali omogućuju povećanjeuroda usjeva i veću proizvodnju električne energije, zbognjih je također raseljeno 40 do 80 milijuna ljudi, izmijenjenisu slatkovodni ekološki sustavi i narušen je opstanakslatkovodnih vrsta. Nekada se na riječnim obalama nijegradilo da bi u slučaju podizanja razine vode mogle poslužitiutjecajikao dodatna zaštita, a sada se i na njima gradi. Takvo zadiranjedovodi do povećanja broja tzv. „prirodnih” katastrofa.http://www.maf.govt.nz/mafnet/rural-nz/sustainableresource-use/land-management/erosion-risks/erowater.htmZaraze koje se prenose vodomBez hrane moguće je preživjeti nekoliko tjedana, ali bez vodenitko ne može izdržati dulje od četiri dana. Svake godine višeod pet milijuna ljudi umire od bolesti uzrokovanih nečistomvodom. Procijenjeno je da zbog izvora vode upitne kvalitete teloših zdravstvenih i higijenskih uvjeta svaki dan umre oko 6000djece. Malarija, jedna od najuobičajenijih takvih bolesti, i daljeodnosi živote diljem svijeta. Svake godine oko 100 milijunaljudi oboli od malarije, a umre ih od 1 do 2 milijuna. Tomu bise mogla dodati i brojka od 4 milijarde slučajeva proljeva, odkojega umre 2,2 milijuna ljudi na godinu.www.who.int/water_sanitation_health/diseases/enTone plastike za vodu u bociVoda u bocama prodaje se sve više. Navodno čista, bogatamineralima i izvrsna za zdravlje, mineralna voda postajeomiljenijom od vode iz slavine. No Organizacija Ujedinjenihnaroda za prehranu i poljoprivredu (FAO) tvrdi da je voda izslavine u većini gradova jednake kvalitete kao i voda iz boce.Voda iz slavine također manje pridonosi onečišćenosti. Naime,svake godine proizvede se 1,5 milijuna tona plastike isključivoza izradu boca za vodu. Osim što te boce povećavaju količinuotpada, njihovim transportom pri izvozu povećava se i emisijastakleničkih plinova.http://www.who.int/docstore/water_sanitation_health/Industrijske otpadne vodeU industriji se još uvijek troši znatno manje vode nego upoljoprivredi. Glavni problem predstavljaju otpadne vode.Većina vode koja se troši u industriji koristi se za čišćenje ihlađenje. Zbog toga, 80% vode onečisti se proizvodima iliotpadom u proizvodnim procesima te se, često nepročišćena,izbacuje u prirodu. Na taj način razne kemikalije kao što sukiseline i otapala onečišćuju podzemne i površinske vode.www.who.int/water_sanitation_health/industrypollution/en/index1.html

u pr a v o m sm j e r uPrihvaćanje alternativnih načina navodnjavanja, zaustavljanje curenja, smanjivanje rastrošnosti i prilagodbaspecifičnim zemljopisnim značajkama nekoga područja… Diljem svijeta postoji bezbroj mogućnosti štednje vodes tim da su potrebe stanovništva zadovoljene.→ Dovođenje vode u predgrađaTegucigalpeZbog neviđene eksplozije stanovništvabroj ljudi koji žive u Tegucigalpi, glavnomgradu Hondurasa, povećao se na850.000, a više od polovice njih živi narubu grada. Zahvaljujući partnerstvusklopljenomu između Fonda Ujedinjenihnaroda za djecu (UNICEF), državnogatijela mjerodavnoga za vodoopskrbu iodvodnju te lokalnih vlasti, osmišljenje program opskrbljivanja tih zajednicavodom. U razdoblju od deset godina tajje projekt pridonio tomu da se, uz stalnedoprinose svih triju partnera, zdravompitkom vodom opskrbi 150.000 ljudi izrubnih dijelova grada. Lokalna zajednicaosigurava radnu snagu i građevnematerijale te plaća samu vodu, a tainvesticija potpuno joj se vraća putemporeza. Lokalna zajednica također vodibrigu o održavanju instalacija. UNICEF ivladino tijelo za vodoopskrbu i odvodnjupružaju financijsku i tehničku potporu.www.unicef.org/wes→ Program WASHPrije deset godina gotovo 12 milijuna ljudi uJužnoj Africi nije imalo pristupa pitkoj vodi.Seosko stanovništvo bilo je osobito pogođeno.Većina tih ljudi svakoga je dana bilaprisiljena hodati kilometrima da bi se kućivratili noseći vodu iz rijeka, potoka ili bunara.Godine 1994. nova južnoafrička vladapočela je provoditi važan programopskrbe vodom. Osim što je poduzelamjere da se voda dovedeu sela, vlada je pokrenulai informativnu kampanju čijije cilj bio sprječavanje epidemija.Program je nazvan„Voda, sanitacija i higijenasvima” (Water, Sanitationand Hygiene for All - WASH).Glavna je svrha tog programapodizanje razine javne svijesti,poticanje promjene u navikama stanovništvate postavljanje sanitarnih uvjeta,higijene i sigurnosti vode visoko na ljestvicupolitičkih prioriteta. Rezultati te kampanjebili su toliko ohrabrujući da je 2002. na sastankuna vrhu u Johannesburgu odlučenoda se program WASH proširi diljem svijeta.www.wsscc.org→ Međunarodna mreža centara začistiju proizvodnjuUNEP i Organizacija Ujedinjenih narodaza industrijski razvoj (UNIDO) uspostavilisu međunarodnu mrežu od 24 centraza čistiju proizvodnju u zemljama urazvoju. Svrha im je učiniti industrijskuproizvodnju čišćom te smanjiti potrošnjui onečišćenost vode. Svaki od centaraosigurava sredstva, prijenos znanja iiskustva te pruža obuku i savjetodavneusluge o tome kako za pojedine problemepronaći najbolja rješenja. Uz pomoć tihcentara pokrenute su mnoge inicijative zaštednju vode. U Koreji postoje inovativnetehnike bojenja pamuka pomoću kojih sepo toni proizvedena pamuka uštedi 8 do10 tona vode. U Kostarici je pronađeno47 načina smanjenja potrošnje vode upoljoprivredno-prehrambenoj industriji.U Ugandi su preispitali metodekonzerviranja ribe, što jen a b a h a m s k o m ik a r i p s k o m o t o č j u, n ao t o c i m a kiribati, n a u r u i sve t al u c i j a r a z v i j e n je d v o s t r u k is u s t a v za d o b a v u v o d e. j e d n o mc i j e v i s e d o v o d i v o d a za o s o b n up o t ro š n j u, a d r u g o m m o r s k av o d a za ispiranje z a h o d a.potrošnju vode smanjiloza 30%.http://www.uneptie.org/scp/cp/Otpadne vode mogu se filtrirati korištenjem raznihprirodnih procesa pomoću biljaka kao što su bambus ivodeni zumbul.→h i d ro p o n i j aTemeljno je načelo hidroponijeuzgajanje biljaka u vodi umjesto uzemlji. Takav način uzgoja nije nov– već je dugo poznat zajednicama uPeruu i Indiji, gdje su biljke uzgajalina površini planinskih jezera. Onaje, kao i akvaponija, koja kombinirahidroponiju s akvakulturama, valjanaalternativa tradicionalnim tehnikamauzgoja.http://www.aces.uiuc.edu/vista/pubs.htmlwww.carbon.orgp re t v a r a n j e za m i s l i u dj e l aPojedinci bi trebali:→ s m a n j i t i p o t ro š n j u v o d e n a i z v o r u → t u š i ra t i s e u m j e s t o k u p a t i → p r o n a ć im j e s t a g d j e c u r i v o d a i o d m a h ih p o p r a v i t i → n e o s t a v l j a t i v o d u d a t e č e t i j e k o mu m i v a n j a, p r a n j a z u b i i s l. → n a s l a v i n e i u z a h o d e u g r a d i t i u r e đ a j e p o m o ć u k o j i hs e s m a n j u j e p o t ro š n j a v o d e → u k u ć a n s t v u r a b i t i p r i r o d n e p ro i z v o d e z a č i š ć e n j eu m j e s t o o p a s n i h kemijskih → n e izlijevati o t r o v n e p ro i z v o d e k a o š t o s u b o j e,l a k o v i i r a z r j e đ i v a č i u o d v o d i l i p r i r o d u, n e g o ih o d n i j e t i n a s m e t l i š t a p re d v i đ e n az a t o → s m a n j i t i p o t ro š n j u d e t e rd ž e n t a z a p r a n j e p o s u đ a i r u b l j a → p o št i va t in o r m e p r i u g r a d n j i k a n a l i z a c i j s k i h c i j e v i i l i septičkih j a m a → s k u p l j a t i kišnicuz a z a l i j e v a n j e v r t a i p r a n j e o n o g a š t o s e m o ž e p r a t i k i š n i c o m → s a d i t i b i l j k e izl o k a l n o g o k o l i š a i l i b i l j k e k o j e t r e b a m a n j e z a l i j e v a t i → zamijeniti k e m i j s k ep ro i z v o d e z a n j e g u b i l j a k a biorazgradivim p ro i z v o d i m a i l i n j e g o m n a p r i r o d a nn a č i n (v i d i le t a k „sl o b o d n o v r i j e m e”) → t ro š i t i v o d u š t e d l j i v o k a d a p o s j e ć u j uz e m l j e gd j e je kl i m a vr u ć a (v i d i le t a k „tu r i z a m”)Poduzeća bi trebala:→ p r o v o d i t i p l a n z a š t i t e o k o l i š a s p o s e b n i m t e ž i š t e m n a s m a n j i v a n j u p o t ro š n j ev o d e t e o d re d i t i j a s n e z a d a ć e s v o j i m zaposlenicima → p ro č i š ć i v a t i o t p a d n u v o d u,a gradilišta i t e re n e o p r e m i t i prirodnim k a n a l i z a c i j s k i m s u s t a v i m a, z a u r e đ i v a n j ez e le n i h p o v r š i n a n a b a v i t i l o k a l n e b i l j k e i l i b i l j k e k o j e t r e b a m a n j e z a l i j e v a t i in e s a d i t i t r a v n j a ke u p o d r u č j i m a g d j e i m a m a l o k i š e → industrija: v o d u t ro š i t i uz a t v o re n o m k r u ž n o m t o k u i l i j e zamijeniti p u l s i r a j u ć i m z r a k o m, i z a b r a t i p ro i z v o d ek o j i n a j m a n j e z a g a đ u j u i p ra t i t i n j i h o v u p r i m j e n u → p o l j o p r i v re d a: p r a k t i c i r a t in a v o d n j a v a n j e t e h n i k o m „ka p p o k a p” i u p o r a b u p o l j o d j e l s k i h t e r a s a, u z g a j a t il o k a l n e b i l j n e v r s t e i v r s t e k o j e t r e b a m a n j e z a l i j e v a t i, p o v r ć e i v o ć e u z g a j a t is a m o on d a ka d a im je se z o n a, i z b j e g a v a t i um j e t n a gn o j i v aLokalne vlasti bi trebale:→ o b a v j e š t a v a t i l o k a l n o s t a n o v n i š t v o, i o d r a s l e i d j e c u, o n a č i n i m a š t e d n j ev o d e → s a g r a d i t i t v o r n i c u z a p ro č i š ć a v a n j e o t p a d n i h v o d a i l i j u p r i p o j i t i n av e ć p o s t o j e ć i k a n a l i z a c i j s k i s u s t a v → n a d z i r a t i hidrauličku i n f r a s t r u k t u r u→ o p r e m i t i j a v n e p r o s t o r e u r e đ a j i m a z a š t e d n j u v o d e → p o t i ca t i p o l j o p r i v re d n i k ei p o d u z e ć a d a n a d z i r u s v o j u p o t ro š n j u v o d e i i st j e ca n j e o t p a d n i h v o d a, p o d s j e ć a t id o m a r e d a p ro v j e r a v a j u k a p l j e l i v o d a n e g d j e u z g r a d a m a → p ro g l a š a v a t i „da n eš t e d n j e v o d e” → o č i st i t i v o d e n e t o k o v e i u s p o s t a v i t i p r i r o d n e s u s t a v e filtriranja→ n a p r i r o d a n n a č i n o d r ž a v a t i r i j e č n e o b a l e i z a št i t i t i e k o s u s t a v e (m o č v a r e ,j e z e r a, r i j e k e) → u p a r k o v i m a i v r tov i m a n a s t o j a t i ko r i st i t i l o k a l n e b i l j n e v r s t e→ sk u p l j a t i kišnicu za za l i j e v a n j e

Kišnicu koja se skupi moguće je iskoristiti na mnoge načine, na primjer zazalijevanje cvijeća, pranje automobila ili ispiranje zahoda.→d o z n a j t e vi š eProgram za procjenu zaliha vode na svijetu(World Water Assessment Programme):www.unesco.org/water/wwap/facts_figures/index.shtmlUNESCO-ov portal o vodi (UNESCO Water Portal):http://www.un.org/issues/m-water.htmlUNEP-ov sustav za praćenje utjecaja na okoliš na svjetskoj razini(UNEP Global Environment Monitoring System): www.gemswater.orgMeđunarodni ured za vodu (International Office for Water):www.oieau.fr/anglais/index.htmMreža za poslove s vodom (Network for the water business): www.waternunc.comOdjel za proizvodnju i potrošnju u sklopu UNEP-ova sektora za tehniku,industriju i ekonomiju (UNEP Division of Technology, Industry and Economics,Production and Consumption Branch): www.uneptie.org/pc/home.htmObavijesti o izvorima pitke vode u svijetu(Information on the world’s freshwater resources): www.worldwater.orgKonzorcij za vodovodnu mrežu (Water web consortium): www.waterweb.orgProgram za procjenu zaliha vode na svijetu(World Water Assessment Programme): www.unesco.org/water/wwapPopis veza na članke s hidrološkim temama u Europi i svijetu:www.nwl.ac.uk/ih/devel/wmoProgram za vodu i sanitaciju (Water and Sanitation program): www.wsp.orgSvjetsko vijeće za vodu (World Water Council): www.worldwatercouncil.orgSvjetsko partnerstvo za vodu (Global Water Partnership): www.gwpforum.orgMeđunarodni centar za vodu i sanitaciju(International Water and Sanitation Centre): www.irc.nlCentar za ekologiju i hidrologiju (Centre for Ecology & Hydrology): www.nwl.ac.uk/ihEuropsko društvo za desalinaciju (dobivanje pitke vode iz morske)(European Desalination Society): www.edsoc.comZalihe vode na svijetu (Global Water): www.globalwater.orgMeđunarodna akademija za vodu (International Water Academy):http://www.irc.nl/page/7068Međunarodna mreža za vodu, okoliš i zdravlje (International Network on Water,Environment and Health): www.inweh.unu.edu/inwehPoboljšavanje pristupa vodi (Improving water availability):http://globalcrisis.info/wateravailability.html„vizija 21”Na drugom Svjetskomforumu o vodi održanome 2000.u Den Haagu, Vijeće za suradnju uopskrbi vodom i sanitaciji (Water Supply& Sanitation Collaborative Council - WSSCC)predstavilo je svoj program „Vision 21” kojim seželi omogućiti lakši pristup vodi diljem svijeta:• do 2015. upola smanjiti broj ljudi koji nemajupristup sanitarnim čvorovima ili potrebnimkoličinama zdrave pitke vode na pogodnumjestu• do 2025. svima osigurati jednak pristuphigijenskim uvjetima, sanitarnimčvorovima i vodiwww.wsscc.org/load.cfm?edit_id=45→ Štednja vode u kućanstvimaU razvijenoj zemlji pojedinac potroši do425 litara vode na dan, a da bi se smanjilapotrošnja vode i iznos računa za vodu,potrebno je tek ugraditi jednostavnuopremu. Aeratori, nastavci zaslavine i tuševe pomoću kojihse voda razrjeđuje zrakom ina taj način regulira protokvode, omogućuju značajneuštede. Ugrađivanjespremnika s dvostrukimsustavom ispiranja uzahod također ograničavapotrošnju vode (običnispremnik svaki put ispustioko 13 litara vode). Utjecajtakvih uređaja u kućanstvimamoguće je povećati tako da ukućanipromijene svoje svakodnevnenavike: da se počnu tuširati umjesto kupati,umivati se vodom iz posude i punitiumivaonik kada trebaju vodu za brijanje teda potraže mjesta gdje voda curi i popraveih… Sve su to jednostavni načini kojima sevoda može uštedjeti kod kuće.http://eartheasy.com/live_water_saving.htmwww.ca.uky.edu/enri/consrv.htmp r i u n e p-u→ Navodnjavanje „kap po kap”→ Hvatanje oblakaUnatoč tome što se u poljoprivrediupotrebljava 70% Zemljinih zaliha pitkevode često se koriste neučinkoviti sustavinavodnjavanja. Navodnjavanje tehnikom„kap po kap” kojom se voda raspoređujekroz podzemne cijevi, učinkovito je iisplativo. Voda polagano namače zemljupa je vlažnost oko korijena biljaka stalna.Na taj način znatno su manji gubici vode,osobito putem isparavanja. U Indiji, Izraelu,Jordanu, Španjolskoj i Kaliforniji uz pomoćtakva sustava količina vode koja se koristiza navodnjavanje smanjena je za 30 do70%, a urod se povećao za 20 do 90%.www.cropinfo.net/drip.htmwww.fao.org/docrep/S8684E/s8684e00.htm#ContentsOd devedesetih godina 20. stoljeća uJemenu, Gvatemali, Čileu, Nepalu iHaitiju počele su se pojavljivati golememreže za maglu. Razapete dva metraiznad zemlje, između dva drvena stupa,ove polipropilenske mreže „hvataju”kapljice magle. Pod djelovanjem sile težekapljice klize niz mrežu i upadaju u žlijeb.Voda koja se prikupi na taj način cijevimase odvodi u spremnike i može se odmahupotrijebiti. Pomoću takvih sustava zasakupljanje magle stanovnici Atacameu Čileu, najsušnije pustinje na svijetu,opskrbljuju se s 40 litara vode po osobina dan.www.fogquest.org→ a t l a s m e đ u n a ro d n i h s p o r a z u m a o s l a t k i m v o d a m a (atlas of i n t e r n a t i o n a l freshwater agreements)Godine 2003., koja je bila proglašena Međunarodnom godinom slatkih voda, UNEP je počeo provoditi opsežanprogram obavješćivanja u koji su uključeni promidžba, internetska stranica i potpuni popis dokumenata Ujedinjenihnaroda kojima se uređuje problematika slatkih voda. UNEP je također objavio Atlas međunarodnih sporazumao slatkim vodama (Atlas of International Freshwater Agreements) koji sadrži pojedinosti o svim međunarodnimizvorima slatke vode koji su obuhvaćeni međudržavnim sporazumima kojima se nastoji poboljšati upravljanjerijekama i daje savjete za upravljanje drugim izvorima. U Japanu je UNEP uspostavio Međunarodni centar zaokolišnu tehnologiju (International Environmental Technology Centre). U njemu se sastavlja baza podataka sasavjetima o mogućim načinima uštede vode, bitnim tehnologijama i zakonodavstvom. Podaci se skupljaju sa svihstrana svijeta, od industrijski razvijenih zemalja do zemalja u razvoju, ne izostavljajući pritom ni male otočne države.http://www.earthprint.com/→ i z v j e š ć e o izvorima s l a t k e v o d e: http://www.unep.org/dewa/assessments/ecosystems/water/vitalwater/

ODRŽIVA POTROŠNJA I PROIZVODNJA U HRVATSKOJ→ p r o m i d ž b a i komunikacija• www.fzoeu.hr/hrv/index.asp?s=revija(Eko revija, Hrvatski fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost)• www.biopa.hr (Udruga za biološku organsku proizvodnju)• www.oglasavanje.com.hr (portal za oglašavanje)• www.hrpsor.hr (Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj)• www.iro.hr (Institut za razvoj obrazovanja)• http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/5206.doc (kodeks pravila ponašanja)• www.huzp.hr (Hrvatska udruga za zaštitu potrošača)• www.odraz.hr (udruga Održivi razvoj zajednice)• www.huoj.hr (Hrvatska udruga za odnose s javnošću)• www.hura.hr (Udruženje društava za tržišno komuniciranje)• www.globalreporting.org/Home/LanguageBar/Croatian (podaci o izvješćivanju o okolišu)→ e k o lo š k i d i z a j n• http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=5396(Znak zaštite okoliša, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva)• www.hzn.hr/ (Hrvatski zavod za norme)• www.dnv.hr (Det Norske Veritas Hrvatska)→ e n e rg i j a• www.izvorienergije.com (portal s informacijama o energentima)• http://klima.mzopu.hr/default.aspx?id=4(staklenički plinovi, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva)• http://web.zpr.fer.hr/ergonomija/2004/cehulic/plinovi.htm(staklenički plinovi, Fakultet elektrotehnike i računarstva)• www.hrote.hr (Hrvatski operator tržišta energije)• www.fzoeu.hr/hrv/index.asp (Hrvatski fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost)• www.hep.hr/oie/oie/default.aspx (HEP OIE d.o.o.)• http://www.hepesco.hr/esco/projekt/ucinkovitost.aspx ihttp://www.hepesco.hr/esco/okolis/default.aspx(Projekt energetske učinkovitosti u Hrvatskoj i HEP ESCO)• http://www.hep.hr/toplinarstvo/okolis/default.aspx (HEP Toplinarstvo d.o.o.)• www.energetska-efikasnost.undp.hr (UNDP za Hrvatsku)• http://www.regea.org/ (Energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske)• www.geog.pmf.hr/e_skola/index.html(Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu)• www.energetika-net.hr (stručni časopis „Energetika“)• www.mojaenergija.hr (portal o energiji)• http://www.door.hr/aktivnosti.html (promicanje održivog razvitka)• www.eihp.hr (Energetski institut „Hrvoje Požar“)• www.eecroatia.com/ (portal za energetski učinkovitu Hrvatsku)• http://www.hepesco.hr/esco/reference/varazdin/default.aspx (štedna javna rasvjeta)• http://lightpollution.org/files/posljedice/ekonomski_izracun/index.htm(ekonomski izračun potrošnje i troškova energije)→ p re h r a n a• www.aap2020.net iwww.aap2020.net/final_report_06/AAP_azioni-finali_cr.pdf (Akcijski plan za Jadran 2020.)• www.mps.hr/medj_odnosi/medj_organizacija.asp?OID=2(Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja)• www.dzzp.hr/publikacije/Bioloska%20raznolikost%20Hrvatske.pdf(Državni zavod za zaštitu prirode)• http://www.gmo.hr/ (Razvitak okvira nacionalne biološke sigurnosti za Republiku Hrvatsku)• http://www.azo.hr/Default.aspx (Agencija za zaštitu okoliša)• www.hzn.hr/codex.html (Hrvatski zavod za norme)→ s t a n o v a n j e• www.ekonerg.hr (Institut za energetiku i zaštitu okoliša)• www.eecroatia.com (portal za energetski učinkovitu Hrvatsku)• www.hmd.hr/pdf/inteligradnja.pdf (Hrvatsko mjeriteljsko društvo)• www.eihp.hr iwww.eihp.hr/hrvatski/pdf/vodic_ee_gradnja.pdf (Energetski institut „Hrvoje Požar“)• http://www.energetska-efikasnost.undp.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=274&Itemid=232(informacije o pasivnim kućama)• http://www.gradimo.hr/5266.aspx (detaljnije informacije o pasivnim kućama)• http://www.casopis-gradjevinar.hr/dokumenti/200607/13.pdf (održiva gradnja)→ s lo b o d n o v r i j e m e• www.hrsume.hr (Hrvatske šume d.o.o.)• www.mojaenergija.hr/index.php/me/savjeti/gospodarenje_otpadom (portal o energiji)• www.mzopu.hr/default.aspx?id=5396(Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva)• www.rustica.hr (Udruga za očuvanje i razvoj biološke raznolikosti i ruralne baštine)• http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=9344&sec=1933(Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa)→ ž i v o t n i s t i lo v i• www.zgos.hr (Zagrebački holding d.o.o., ZGOS)• http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/portal (portal o energiji)• www.zoe-centar.hr (Centar za održivi razvoj ruralnih krajeva „ZOE“)• http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost)• http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_03_30_658.html(Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske)• www.zdravi-gradovi.com.hr/hrv/index.asp (Hrvatska mreža zdravih gradova)• http://www.rovinj.hr/rovinj/gospodarstvo/ekonomija/smjernice-razvoja(Plan održivog razvoja grada Rovinja)

→ p o k re t l j i v o s t• www.hrote.hr (Hrvatski operator tržišta energije)• www.hbs.hr (Hrvatski biciklistički savez)• www.bicikl.hr (udruga Bicikl)• www.bike-bed.com/ (biciklistički turizam u Hrvatskoj)• www.zet.hr (Zagrebački električni tramvaj)• www.ipv-zg.hr (Institut prometa i veza)→ n i k t-o v i• www.eeotpad.wordpress.com (portal o zbrinjavanju električnog i elektroničkog otpada)• www.fzoeu.hr/hrv/index.asp?s=ee (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost)• www.dadalos.org/nachhaltigkeit_hr/grundkurs_3.htm (UNESCO-ov poslužitelj za obrazovanje)• http://www.door.hr/ (Društvo za oblikovanje održivog razvoja)• www.telekom.hr (Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije)• www.eecroatia.com/racunalne-tehnologije/ (portal o energetskoj učinkovitosti)→ t e k s t i l• www.industrija.hup.hr (Hrvatska udruga poslodavaca)• www.ttf.hr (Tekstilno tehnološki fakultet)• http://infos.hok.hr/hr/faq/f_tehnicka_pitanja/f6_propisi_norme_i_standardi/standardi/ekoloska_proizvodnja_u_preradi_vlakana (Hrvatska obrtnička komora)→ t u r i z a m• www.argonauta.hr (ekološka udruga Argonauta)• www.aquarium.hr/information.php?lang=hr (akvarij Aquarium Pula)• www.mzopu.hr/default.aspx?ID=5299(Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, kakvoća mora za kupanje)• www.htz.hr/Hrvatski/O_Hrvatskoj/JadranskoMore.aspx?idEntry=blue_flag(Hrvatska turistička zajednica)• www.seoski-turizam.net/index.html (portal za seoski turizam)• http://www.iztzg.hr/hr/institut/o_nama/misija/ (Institut za turizam)• www.zsm.hr/hr/program-i-smjerovi/specijalisticki-studij-oglasna.aspx(Zagrebačka škola za menadžment)• www.alertonline.org/magazine/ (mrežni časopis „Alert“)→ v o d a• www.duv.hr (Državna uprava za vode)• www.voda.hr (Hrvatske vode)• www.gradri.hr/adminmax/files/class/HIDROLOGIJA_I-Uvodno_predavanje.pdf(Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci)• www.positiva.hr/voda-u-bocama.html (tvrtka Eco-Positiva d.o.o.)• www.life.voda.hr/life2/default.aspx (projekt Life III i Hrvatske vode)• http://www.cro-cpc.hr/ (Hrvatski centar za čistiju proizvodnju)→ m o j e i n t e r n e t s k e ve z e