Na... priprema i tisak - Hrvatske šume

Mjese~nik »Hrvatske {ume«Izdava~: »Hrvatske {ume«d.o.o. ZagrebDirektor:Darko BeukGlavni urednik:Miroslav MrkobradNovinari: Antun Z. Lon~ari},Miroslav Mrkobrad, VesnaPle{e i Ivica Tomi}Ure|iva~ki odbor:predsjednik Branko Me{tri},Ivan Hodi}, Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker,^edomir Kri‘mani}, LadislavJursik, @eljka BakranAdresa redakcije: Lj. F.Vukotinovi}a 2, Zagrebtel.: 01/4804 169,faks: 01/4804 101e-mail: direkcija@hrsume.hrmiroslav.mrkobrad@hrsume.hrUredni{tvo se ne mora uvijekslagati s mi{ljenjima autorateksta.Oblikovanje, priprema i tisak:Vjesnik, d.d. Zagreb,Slavonska avenija 4Naklada: 6200CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3.600 kn;pola stranice (1/2) 1.800 kn;tre}ina stranice (1/3) 1.200 kn;~etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5.400 kn; 1/2 stranice 2.700kn; 1/3 stranice 1.800 kn;zadnja stranica 7.200 kn (tustranicu nije mogu}e dijeliti).U ovu cijenu nije ura~unatPDV koji pla}a ogla{iva~.Naslovna stranica: Nalijepom plavom Jadranu– Miroslav Mrkobrad

u ovom broju2.–5. DANI HRVATSKOGA [UMARSTVA[umarstvo je previ{eispolitizirano6.–7. PRIRODNA OBNOVA HRASTA CRNIKE IKONVERZIJA U SJEMENJA^EPitanje je koliko toko{ta!8.–9. NJEGA I ZA[TITA DRVE]AKako unaprijeditinjegu stabala uurbanim prostorima10.–11. [UMARSTVO U KR[UUloga {umarstva uekolo{kom sustavuDalmacije12.–13. MADAGASKAR[ume Madagaskara,blago koje nestaje16. KAKO SE PROVODI FSC CERTIFIKACIJA[UMAOsobita pozornostekologiji i za{titi {uma17. [UMARIJA STARA GRADI[KAPoplava zaustavilaradove18.–19. PRIRODNA I URBANA RIJETKOSTSlapovi i mlinoviRastoka20.–21. KAKO SU HRVATSKE [UMEORGANIZIRALE ZA[TITU NA RADUNe vrijede nikakvipropisi niti oprema,ako se ne pazi22.–23. ZDRAVA HRANA[to je to ekolo{kapoljoprivreda24.–25.3. ME\UNARODNI SPORTSKI SUSRETIVinkov~ani opet slaviliu Umagu!26.–27. BOGATSTVO SKULPTURA OD DRVAAlraune – ~udnovatefigure od drva28. ZA[TI]ENE BILJKEBiskupska kapica29. LJEKOVITO BILJEImela – istjeriva~uroka i bolesti30.–31. KAKO O@IVJETI PRIVATNI [UMSKIPOSJEDUsitnjenost ~estica inezainteresiranostvlasnika osnovni suproblem32.–33. PO VENEZUELI I TRINIDADUPri~a o nafti,neprohodnimpra{umama,fantasti~nim karipskimpla‘ama, vulkanima…34.–35.. HRVATSKI [UMARI U FRANCUSKOJKako to rade francuski{umari36.–37. TKO TREBA BRINUTI O PARKOVIMAVi{a sila, neznanje ilinebriga38. ISPITNA OSNOVA GOSPODARENJAPrve osnovegospodarenja stareosamdeset godina39. KAKO SA^UVATI ORLA [TEKAVCAOrao {tekavac nestajeiz slavonskih {uma40.–41. OPASNOST(I) U [UMILjuti str{ljen je znakvisokog rizika42. KRPELJLyme borelioza ililajmska bolest44. LOVA^KI PSIVel{ki {pringer{panijel45. RIBOLOVBodljikovac ukusnamesa46.–47. Iz sredi{ta grada naSljemeI nakon {uma, {umaTelefon u slu‘bi{umske upraveBroj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME1

{umarstvo i politikaMANIFESTACIJE _ DANI HRVATSKOGA [UMARS[umarstvo jeZboggradnjecesta,uporabekamenoloma,{ljun~ara idr., {umskese povr{inesvakimdanomsmanjuju,su{e ipropadajute se gubipotrajnost iliodr‘ivirazvoj, {to jesuprotnova‘e}emUstavu iZakonu o{umama.Sada{njestanjeposljedica jerazjedinjenostistrukeali iprevelikepolitizacije{umarstva,moglo se~uti naraspravi oaktualnimproblemimahrvatskoga{umarstva uZagrebuUpovodu Dana hrvatskoga {umarstvau Ministarstvu poljoprivrede,{umarstva i vodnogagospodarstva, 14. lipnja, odr‘ana je108. redovita skup{tina Hrvatskoga{umarskog dru{tva. Pozdravljaju}inazo~ne ministar Petar ^obankovi}naglasio je nu‘nost detaljnoga restrukturiranjai decentralizacije poduze}aHrvatske {ume, koje zbog svojeglomaznosti ne daje u~inke kakve bitrebalo ostvarivati. Dodao je da cijenedrvnih sortimenata nisu zadovoljavaju}ei treba ih deregulirati, a praviput je u institucionalnoj povezanosti{umarstva i drvne industrije.Doministar {umarstva Ivica Grbacnapomenuo je da je, unato~ neekipiranostiUprave za {umarstvo ilovstvo, lani na~injena nacionalnapolitika i strategija, va‘ni dokumentikoje treba dora|ivati. U postupkuizrade su nacionalni standardi, pokrenutaje nacionalna inventarizacija zakoju su osigurana zna~ajna sredstva, nosvi se moramo puno vi{e anga‘irati.Vlada Republike Hrvatske kona~no jeprepoznala {umarstvo i drvnu industrijakao zna~ajne strate{ke elemente.Uprave za {umarstvo, lovstvo i drvnuindustriju u Ministarstvu moraju imatistru~ni potencijal, no jo{ uvijek namnedostaje jak {umarski lobi.Kako se pona{a vlastPredsjednik H[D-a i novoizabraniakademik Slavko Mati} govore}i oaktualnom trenutku hrvatskoga {umarstva,istaknuo je kako je ono prepu-{teno najgrubljim napadima tajkunizacije,uz podr{ku aktualne politike ivlasti.– Pravne dr‘ave nema, a ako je iima slabo funkcionira, a nova Vladanije izvr{ila svoje zadatke. U vi{e oddva stolje}a dugoj povijesti na{ega{umarstva aktualna vlast nikada se nijetako neznala~ki odnosila prema {umama,{umarstvu i ljudima koji u njimarade. Zbog gradnje cesta te uporabekamenoloma i {ljun~ara, oduzimaju se{ume i {umska zemlji{ta bez naknade,a u najnovije vrijeme ozakonjuje se,po na{emu mi{ljenju, protuustavnipravilnik o dodjeli {umskoga zemlji{tabez naknade op}ekorisnih funkcija idrugih pristojbi. To se ~ini zbog podizanjavinograda i maslinika, i to uvijekna gra|evinski atraktivnim podru~jima.Stoga se {umske povr{ine, unato~razli~itim udrugama i poplavi novope~enihza{titara prirode, svakim danomsmanjuju, su{e i propadaju te segubi potrajnost ili odr‘ivi razvoj, {to jesuprotno va‘e}em Ustavu i Zakonu o2Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

TVAprevi{e ispolitiziranoSa skup{tine H[D-aPetar ^obankovi},ministarpoljoprivrede,{umarstva ivodnogagospodarstva{umama, koji se ne uva‘avaju. Primjerice,autocesta u Gorskom kotaruprolazi kroz jelovu {umu koja se su{i, atime se negativno utje~e na okoli{ –istaknuo je predsjednik H[D-a i dodaokako se diktiraju i kontroliraju cijene teraspodjela drvnih sortmenata, a odpoduze}a koje gospodari {umamatra‘i se dobit i punjenje dr‘avnog prora~una.Sna‘an pritisak politike, koja jeu{la u sve pore hrvatskoga {umarstva,pomanjkanje kadrova koji su svojimznanjem i po{tenjem tijekom dugepovijesti {umarstva uvijek dr‘ali {umarskokormilo u svojim rukama, temeljnije razlog ovakvoga stanja. To }evjerojatno potrajati ukoliko }e politikabiti va‘nija od struke i dok ne stasapravna dr‘ava. Na‘alost, za to vrijeme}e na{e {ume izgubiti mnoga od onihsvojstava koja ih svrstavaju me|unajkvalitetnije u Europi.Mr. sp. DarkoBeuk, predsjednikUprave Hrvatskih{umaProf. dr. SlavkoMati} predsjednikH[D-aTr‘i{te i likvidnasredstavaIzla‘u}i poticajni referat u sklopurasprave na temu »Aktualna problematikahrvatskoga {umarstva«, predsjednikUprave Hrvatskih {uma mr.sp. Darko Beuk prikazao je stanjeposlovanja s prijedlozima pobolj{anja.U uvodu je naglasio kako jo{ nije upotpunosti razrije{en imovinsko-pravnistatus Trgova~kog dru{tva, poglavitoodnos prema {umama i {umskomezemlji{tu. Naime, {ume i {umsko zemlji{tenisu u imovini Dru{tva i stoga semo‘emo zapitati postoje li uop}epravno-ekonomske mogu}nosti i je liopravdano ulagati u imovinu koja nijenjegova.– Velika nenapla}ena potra‘ivanja,s dugim redovitim rokovima naplatete nemogu}nost primjene tr‘i{nih na-~ela pri formiranju cijena vlastitihproizvoda dobrim su dijelom uzrokovanistanjem i odnosima nepostojanjatr‘i{ta, odnosno tzv. tr‘i{neinsuficijencije. U vrijeme stalnoga porastaulaznih cijena s jedne strane inemogu}nosti pove}anja vlastitihcijena, gotovo osam posljednjih godina,nastupio je odre|en manjaklikvidnih sredstava {to znatno ote‘avaposlovanje i podmirivanje financijskihobveza. Kreditna je zadu‘enost Poduze}aizravna posljedica ove situacije.Premda Poduze}e postoji i jedinstvenodjeluje ve} vi{e od jednoga desetlje}ajo{ nije ustanovilo i provelo odgovaraju}imodel stimuliranja rada, ve} je upla}ama prisutan sustav »uravnilovke«koji razaraju}e djeluje na primjenunovih ideja i prijedloga za pobolj{anjerada i poslovanja. Jo{ uvijek ne postojejasna mjerila za objektivno utvr|ivanjeuspje{nosti. Komercijalna djelatnostsvodi se na prodaju trupaca vi{e ilimanje poznatim kupcima po fiksnimcijenama, bez modernih marketin{kihelemenata kojima bi se osvajala novatr‘i{ta i pro{irile ponude uslugama tedrugim drvnim i nedrvnim proizvodima– ustvrdio je D. Beuk i dodao kako jeradi ve}e racionalizacije i smanjenjarazli~itih tro{kova, velika uloga dobremakroorganizacije i rasporeda proizvodnihkapaciteta, strojeva, opreme iU vi{e od dva stolje}adugoj povijesti na{ega{umarstva aktualna vlastnikada se nije takoneznala~ki odnosilaprema {umama,{umarstvu i ljudima kojiu njima rade. Dokpolitika bude va‘nija od{umarske struke i nestasa pravna dr‘ava,na{e }e {ume izgubitimnoga od onih svojstavakoja ih svrstavaju me|unajkvalitetnije u Europi.Pi{u:IvicaTomi},MiroslavMrkobradFoto:I. Tomi},M. MrkobradBroj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 3

Nije vrijeme za dokazivanjetko je ve}iza{titnikJosip Bartol~i},dr`avni tajnik{umarskestrukeNacionalna inventura, noviZakon o {umama terestrukturiranje poduze}a kojegospodari dr‘avnim {umamaosnovni su zadaci koji stoje pred{umarstvomTemeljni preduvjet za provo|enjedugoro~ne i kvalitetne {umarskepolitike je provedba nacionalneinventure {uma te, vjerojatno, razdvajanjefunkcija upravljanja i gospodarenja{umama. S provo|enjemnacionalne inventure tek se zapo~eloi na tome poslu treba okupiti svezainteresirane {umarske i znanstvenepotencijale, od poduze}a do znanstvenihustanova – istaknuo je uuvodnom izlaganju dr‘avni tajnik uMinistarstvu poljoprivrede, {umarstva ivodnoga gospodarsva Josip Bartol~i}.Nakon {to je podsjetio na prirodne,tako|er i {umske potencijale s kojimaRepublika Hrvatska raspola‘e, otprilikedva milijuna hektara ili 81 postosvih {uma i {umskoga zemlji{ta skojima gospodari dr‘ava, osvrnuo sena tri va‘na segmenta i cilja {umarskepolitike. Dugoro~na politikahrvatskoga {umarstva definirana je ulani usvojenom Nacionalnoj {umarskojpolitici i strategiji koju je, ka‘eing. Bartol~i}, nu‘no nadopunjavati.Zapo~elo se i s izradom novoga Zakonao {umama koji bi trebao stvoritipreduvjete za predstoje}i procesrestrukturiranja Hrvatskih {uma kao idefinirati status, odnosno kori{tenje iosiguranje sredstava za biolo{kureprodukciju {uma kao ustavne kategorijena ~itavom {umskogospodarskompodru~ju.– Osiguranje biolo{ke reprodukcijeuz istodobno opredjeljenje za tr‘i{noposlovanje i stvaranje dobiti, zahtijevanu‘nost preno{enja gospodarske ifinancijske odgovornosti na ni‘eustrojbene jedinice, {to podrazumijevai odre|eni stupanj interesa inadzora od strane lokalne zajednice.Takav ustroj temelji se na tr‘i{nomposlovanju vi{e samostalnih trgova~kihdru{tava koja moraju ostvarivatidobit, a zajedno osigurati potrajnostprirodnih dobara i njihovu biolo{kureprodukciju, naglasio je g. Bartol~i}.Restrukturiranje poduze}a kojegospodari dr‘avnim {umama morazato biti kvalitetno obavljeno, u tomprocesu zajedni~ki moraju djelovatiekonomski, pravni i {umarski eksperti.Puno se o~ekuje i od osnivanja Komorein‘enjera {umarstva i drvneindustrije ~ije se osnivanje name}ekao imperativ u za{titi {umarskestruke.Dr‘avni se tajnik dotakao i ulogepoduzetni{tva u budu}im doga|anjimarekav{i da je ono potrebno{umarstvu te da }e »upravo razdvajanjeupravlja~ke i gospodarske funkcijedovesti do nu‘nog izdvajanjaizrade osnova gospodarenja iz temeljnihdjelatnosti Hrvatskih {uma teve}e uloge Ministarstva i otvaranjeprivatne inicijative uz licenciranjeradova«.Mnogo je pitanja u posljednje vrijemeo upravljanju {umskim zemlji{temgdje najvi{e sporova »izazivaslu‘nost na takvom zemlji{tu u svrhupodizanja dugogodi{njih nasadavinograda, vo}njaka, maslinika« dokistodobno privatno zapu{teno zemlji-{te stoji neiskori{teno. Bartol~i} ka‘ekako je upravo ~injenica da se radi oprivatnom vlasni{tvu »definirala nemogu}nostnjegovog kori{tenja«. Zatimzaklju~uje da »bez obzira {to ja zaatraktivno {umsko zemlji{te, posebnou Istri i Dalmaciji, iskazan velikiinteres, kao i na ~injenicu da Vlada RHkao vlasnik mo‘e u~initi sa svojomimovinom {to god ‘eli, {umarskastruka nije pobudila optimalan na~ingospodarenja {umskim zemlji{tem«:Nije vrijeme za dokazivanje tko jeve}i za{titnik {umarske struke, misli g.Bartol~i}, jer stanje u {umarstvu, aposebno lanjski poslovni rezultatodraz je razjedinjenosti struke kao iprevelike politizacije {umarstva, ali istotako i neodgovornosti pojedinaca, {tomo‘e imati negativne konotacije nacjelokupno {umarstvo.4Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

ljudi na sje~i i izradi te privla~enju iprijevozu. Stru~nost {umara ponajvi{ese ogleda u djelatnosti uzgajanja {uma,u kojoj se postupaju}i po pravilimastruke mogu ostvariti velike u{tede.Vi{e pozornostinedrvnim proizvodimai uslugamaIako je ukupni godi{nji prirast narazini {umskogospodarskoga podru~japredsjednik Uprave Hrvatskih {uma jenapomenuo kako o negativnostima islo‘enosti dana{nje situacije uhrvatskome {umarstvu treba otvorenoi javno govoriti, pogotovo kada supla}e zaposlenih pale ispod prosjekagospodarstva i kada se te{ko izvr{avajuobveze prema dobavlja~ima izaposlenicima. No bez obzira nanavedeno, rekao je, na{e {umarstvoima razloge za optimizam, osobitostoga {to se stalno i svugdje isti~e daimamo 95 posto prirodnih {umazavidne kakvo}e i strukture, dubokoutemeljenu u tradiciju gospodarenjate jaku i stru~nu znanstveno–nastavnuustanovu.Hrvatske {ume trebadecentraliziratiTijekom rasprave prof. dr. sc. JosoVukeli} istaknuo je da je stanje una{emu {umarstvu najte‘e od osnutkahrvatske dr‘ave i to treba otvorenore}i. U sljede}ih {est mjeseci o~ekujuse konkretne mjere koje moraju, uzodgovaraju}u podr{ku, dati rezultate.O slo‘enoj i te{koj situaciji u {umarstvugovorio je i mr. sc. JosipDundovi}, naglasiv{i da Hrvatske{ume treba decentralizirati. Kriti~ki seosvrnuo na cijene na tr‘i{tu, odnose{umarstva i drvne industrije, kori{tenjekamenoloma, razvoj poduzetni{tva,provo|enje nacionalne inventarizacijekoju najbolje mogu obaviti {umarskiprenamjeni {umskoga zemlji{ta upoljoprivredne svrhe dr. sc. VladoTopi} je istaknuo kako nemamospoznaju o tome koji }e se u~inakposti}i s oko 2 000 ha takvih povr{inana mediteranskom podru~ju. [umarinisu protiv podizanja vo}njaka, vinogradai maslinika, no ne treba forsiratineodgovaraju}e povr{ine za osnivanjevo}arskih kultura, koje treba podizatitamo gdje }e se posti}i najbolji u~inci.[umarska struka javno se izjasnila otome kako nije dobra kombinacija{ume i vo}njaka, a zbog rizika oderozije u priobalnom prostoru isklju-~eni su bilo kakvi intenzivni zahvati.Poznato je da je {umska vegetacija nakr{u zna~ajan ~imbenik za{tite tla oderozije. Mediteranski prostor izuzet jeiz podru~ja za{tite, a to je atraktivno iveliko nacionalno bogatstvo i trebalobi se boriti protiv njegove rasprodaje.Kako zaposliti{umarske stru~njakeU svojoj (prilo‘enoj) raspraviTomislav Strar~evi}, dipl. ing. iz Hrvatskih{uma zapitao se mo‘emo liu~initi iskorak u razvoja {umarstva izapo{ljavanju.– @elim vjerovati kako hrvatska{umarska znanost i struka imaju postojanuviziju razvoja {umarstva irestrukturiranja Hrvatskih {uma, nopre~esto sa svakim izborima mijenjajuse ljudi koji u na{oj dr‘avi odlu~uju oU hrvatskome se {umarstvu, koje je u vrlo slo‘enojsituaciji, jo{ uvijek vi{e od 90 posto prihoda ostvarujeprodajom drva. Dodatni prihod mo‘e se stvoritiaktiviranjem znatnih unutarnjih pri~uva, i to pro{irenjemcjelokupne ponude usluga, sporednih {umskih proizvoda inedrvnih proizvoda.ve}i od 8 mil. m 3 bruto drvne mase,napominje D. Beuk, ve} godinama seproizvodi ne{to vi{e od 4 mil. m 3 , a uisto vrijeme prema{uju se koli~inegospodarski vrednijih vrsta drveta. Usvijetu se bilje‘i rast uporabe drva uenergetske svrhe, a u {umarstvimamnogih razvijenih zemalja aktualan jeporast nedrvnih proizvoda i uslugakao zna~ajan izvor dobiti u ukupnomeposlovanju. U nas se jo{ uvijek vi{e od90 posto prihoda ostvaruje prodajomdrva. Dodatni prihod mo‘e se stvoritiaktiviranjem znatnih unutarnjih pri-~uva i to pro{irenjem cjelokupneponude usluga, sporednih {umskihproizvoda i ostalih nedrvnih proizvoda.Deregulacija cijena {umskih proizvodabitan je element ne samo za{umarski sektor ve} i samu drvnuindustriju, koja tako|er mora do‘ivjetitransformacije. Zaklju~uju}i izlaganje,stru~njaci. Kada je rije~ o privatnompoduzetni{tvu, dodao je, zainteresirani{umari trebali bi s Poduze}emsklopiti petogodi{nje ugovore, a nebiti zaposlenici Hrvatskih {uma i imatisvoja poduze}a. U vezi s provo-|enjem inventarizacije dr. sc. IvicaTikvi} smatra da je to velika nepoznanica,no nacionalnu inventuru{uma ne moraju obavljati samostru~njaci Hrvatskih {uma. Govore}i o{umarstvu, a u svom mandatu nemajuhrabrosti za nu‘ne i rekao bih radikalneodluke. Smatram presudnimza promjene funkcioniranje trijuinstitucija: Hrvatskih {uma, Ministarstvapoljoprivrede, {umarstva ivodnoga gospodarstva te [umarskogafakulteta. Hrvatske {ume su mogle idosad, “finim pode{avanjem unutra{-nje organiziranosti” osigurati pove-}anje prihoda, smanjenje tro{kova iBroj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 5

Temeljni preduvjet za provo|enjedugoro~ne i kvalitetne {umarskepolitike je provedba nacionalneinventure {uma te, vjerojatno,razdvajanje funkcija upravljanja igospodarenja {umama. Sprovo|enjem nacionalne inventuretek se zapo~elo i na tom poslu trebaokupiti sve zainteresirane {umarskei znanstvene potencijale, od poduze}ado zananstvenih ustanova.mogu}nost zapo{ljavanja. Ne mo‘emovi{e re}i da tromi centralizamrazara motivaciju, da nema slobodnogtr‘i{ta, da je podru~je privatnih {umanesre|eno, da samo jaka slu‘barazvoja, ure|ivanja i tr‘i{ta donosinapredak itd. Druga karika u lancu jeresorno Ministarstvo koje s Hrvatskim{umama mora djelovati u istompravcu, jer zajedno su odgovorni zaostvarenje ciljeva iz strategije razvoja{umarstva Hrvatske. No bilo je previ{epromjena ~elnih ljudi a manje zaposlenih{umarskih stru~njaka u Ministarstvu,mnogo »birokratskog pristupa«.Rije~ju, ka‘e Star~evi}, “hrvatsko{umarstvo nije u Ministarstvu imalostru~no moralnu i pokreta~ko odgovornuinstituciju u duhu novoga vremenakao ni arbitra ni borca za statusi razvoj {umarstva”. Kad je o [umarskomfakultetu rije~, novo vrijemenala‘e promjene u nastavnom programu,ka‘e Star~evi}. Prvenstveno napodru~ju ure|ivanja {uma, {umarskeekologije, te sustavnog programiranjaodr‘ivog (dopustivog) kori{tenja nedrvnihproizvoda i usluga {ume koji setrebaju valorizirati na tr‘i{tu. Posebnopodvla~i kako sve to treba biti ufunkciji stvaranja mogu}nosti, kao trajneobveze, pove}anja zaposlenosti {umarskihstru~njaka.Predstavljen Zbornikradova oNadzorni{tvu-InspektoratuNa skup{tini je predstavljen Zbornikradova s obilje‘avanja (studeni pro{legodine u Senju), 125. obljetnice Kraljevskognadzorni{tva za po{umljavanjekrasa kraji{kog podru~ja –Inspektorata za po{umljavanje kr{eva,goleti i ure|enja bujica. Uz pregleddijapozitiva, o sadr‘aju zbornika, kojije tiskan kao dodatak (suplement)126. godi{tu [umarskog lista, govorioje dr. sc. Vice Ivan~evi}. U vezi s tomobljetnicom postavljena je u predvorjuMinistarstva prigodna izlo‘ba fotografija.Dr. sc. Katici ^orkalo-Jermi}uru~ena je srebrna medalja po~asnoga~lana H[D-a za popularizaciju{umarstva i zlatna medalja za popularizaciju{umarske struke i knji‘evnosti.PRIRODNA OBNOVAHRASTA CRNIKE IKONVERZIJA USJEMENJA^EKako prirodnim putem obnovitipanja~e hrasta crnike i prevestiih u vi{i sastojinski oblik, odnosnou stabilne i produktivne {umesjemenja~e, vje~no je pitanje na kojebi {umarska struka i znala odgovor.No, danas se tra‘i potvrdan odgovori na drugo ne manje va‘no pitanje –Dr.TomislavDubravacisplati li se to? I je li to samo zada}a{umara ili bi i neke druge (dr‘avne)institucije trebale sudjelovati u takvimprojektima. O tome i drugim problemimavezanim za ulaganja u uzgojnezahvate u {umama i degradiranim{umskim oblicima u priobalnom dijelukoji nikad ne}e dati ekonomskivrijedno drvo, raspravljalo se nedavnou Puli.– Od 504 tisu}e hektara panja~a uHrvatskoj, 254 tisu}a ha je u dr‘avnomvlasni{tvu. Od toga gospodarskepanja~e hrasta crnike prostiru se naoko 10 tisu}a ha. Nastale u pro{lostinamjernim ili nenamjernim procesimadegradacije sastojina visokog uzgojnogoblika, npr. sje~om za ogrjev, onesu vrlo kvalitetnih stani{nih osobina,ka‘e dr. Tomislav Dubravac sa [umarskoginstituta. On je zajedno s mr.Vladom Krej~ijem okupljenim {umarimapredstavio stanje strukture imogu}nost prirodne obnove panja~ahrasta crnike i njihove konverzije usjemenja~e. Zajedni~ko je obilje‘jeve}ine panja~a izostanak bilo kakvihuzgojnih radova tijekom njihovograzvoja u mladosti. Treba ih obnavljati,ka‘e dr. Dubravac, prirodnimputem, na na~elu oplodnih sje~a, uzmale tro{kove njege i dobiti stabilneproduktivne sastojine, sjemenja~e.Istra‘ivanja koja su provela ova dva{umarska znanstvenika na devet trajnihpokusnih ploha na podru~ju pulske{umarije, gdje su pratili prsnepromjere, visine, promjere i o{te}enostkro{nji i neke druge elemente,pokazuju kako su »autohtone sasto-Pokusna ploha u pulskoj {umariji, u gospoPitanje jkoliko toZa {umarsku strukunije upitno treba liprirodnom obnovompanja~e hrasta crnikeprevesti u sjemenja~e,nego mo‘e ‘e li to ujine crnike stabilni ekosustavi koji serelativno lako odupiru negativnimbioti~kim i abioti~kim ~initeljima«. Nouo~eno je vi{e popratnih pojava kojesu pratile obnovu – velika agresivnostlovora i crnike iz panja, konkurencijaSudionici seminara6Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

obnova {umadarskoj jedinici Magran-CufPi{e:Miroslav MrkobradFoto:M. Mrkobradko{ta!dana{njem trenutku{umarstvo financijskipodnijeti. O tome senedavno raspravljalona stru~nom skupu uPulirazli~itog grmlja, neadekvatni zahvatiu sastojine, velike {tete od divlja~i.Sve ima svoju cijenuPanja~e nisu samo problem mediteranskogbazena. O strukturnim osobinamai uzgojnim zahvatima u sastoji-nama niskog uzgojnog oblika napodru~ju Like, sudionike sastanka uPuli upoznao je dipl. ing. Milan [timaciz delni~ke Uprave. Cilj njegovihistra‘ivanja bio je upoznati strukturneosobine panja~a Like i tamo{nje biljnezajednice, upoznati njihova svojstva,genezu nastanka te kona~no postaviticiljeve gospodarenja. Uz jasnu poruku:– Osnovni problem je {to drvo izproreda u ovim {umama ne pokrivaosnovne tro{kove proizvodnje! A radise o 115 000 ha takvih {uma i ~ini seda dr‘ava mora prona}i svoj interes ugospodarenju ovakvim sastojinama.O interesu i novcu uvijek je, zapravorije~. Bilo da se radi o drvu kaoekonomskoj kategoriji koja se valorizirana tr‘i{tu, ili pak, kao u priobalnom,mediteranskom dijelu, o nekim drugimiznimno va‘nim funkcijama {ume.– O svemu moramo otvorenorazmi{ljati kao struka, no isto takovoditi ra~una o dana{njem vremenu ifinancijskim mogu}nostima, misli DubravkoJane{, rukovoditelj ure|ivanjau zagreba~koj Upravi. I neke drugeinstitucije mogle bi participirati uovakvim akcijama jer imaju interesa.Da je tome tako, potvr|uje i MarioMare~i}, voditelj Uprave {uma Buzet,uprave izrazito eksponirane ba{ u tim»drugim« djelatnostima i vrijednostimaod op}eg interesa.– Nekad smo u~ili da postoji siva,crvena i zelena Istra, danas govorimoo turisti~koj Istri pod zelenim pokrovom,o za{titnoj ulozi {uma.Jasno je da svi imaju korist od {uma,bile one panja~e ili sjemenja~e.Kad je kro{nja gore, svi se guraju podnju, i biciklisti na ve} brojnimbiciklisti~kim rutama po {umama ili uznjih, i pje{aci, i sudionici razli~itihskupova.Nije, dakle, pitanje trebaju li nam»visoke« a ne degradirane {ume, negokoliko je {umarstvo, ali i ostalisubjekti, financijski sposobno takvezahvate pratiti.Pokus prevo|enja sa~uvanih panja-~a crnike i sjemenja~e postavljen je upulskoj [umariji koja gospodari s 12000 ha {uma i {umskog zemlji{ta u trigospodarske jedinice (Magran-Cuf,Pro{tina i Presika). U zapadnom dijelu[umarije prevladava crnika s meduncemi bjelograbom, u sjevernom,unutra{njem dijelu nalazimo uglavnomsastojine cera i medunca.Najve}i prostor zauzima Magran-Cuf, karakteristi~an ba{ po o~uvanomcjelovitom kompleksu hrasta crnike(600 ha, a zajedno s ostalim vrstamaKarakteristi~na {uma hrasta crnike[umarija PulaOd 504 tisu}e hektara panja~a uHrvatskoj 254 tisu}a ha je udr‘avnom vlasni{tvu. Od togagospodarske panja~e hrasta crnikeprostiru se na oko 10 tisu}a ha.Nastale u pro{losti namjernim ilinenamjernim procesimadegradacije sastojina visokoguzgojnog oblika, npr. sje~om zaogrjev, one su vrlo kvalitetnihstani{nih osobina.900 ha) gdje je jo{ 1988. postavljenapokusna ploha na kojoj je totalnomklupa‘om utvr|ena drvna masa od264 m³ po hektaru.Zanimljivo je da je na pulskompodru~ju vi{e {umskih povr{ina u privatnom(55%) nego u dr‘avnomvlasni{tvu (45%). Posebno zanimljivaje Park {uma [ijana, skoro u samomgradu, za koju je u dogovoru s gradskimvlastima pripremljen plan ure-|enja i uvo|enje razli~itih sadr‘aja.Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 7

urbano {umarstvoNJEGA I ZA[TITA DRVE]ASudionici seminara u Po‘egiNjema~ki stru~njak Bodo Siegert uzstablo platane s po‘e{kim suradnicimaKako unaprijediti njegprostorimaUrbanoNaglo smanjivanje {umskih povr{ina,rast gradova i gra|evinskeinfrastrukture, ~ovjekovastalna potreba za zelenim povr{inamau gradskoj sredini i njezinoj okolici pridonijelisu tome da urbano {umarstvoi arborikultura u svijetu postaju svezna~ajniji. Na‘alost, u usporedbi sazapadnim zemljama, Hrvatska u njezii za{titi stabala kasni petnaestak godina.Utje{na je ~injenica da se zapo~elove}om brigom o za{titi okoli{autjecati na pove}ano zanimanje na{ejavnosti za o~uvanje stabala kojaukra{avaju na{e gradove i krajolike.Na stablo se mora gledati kao na ‘iviorganizam u prirodnom okru‘ju, kojegatreba njegovati i za{tititi, osobitozbog prometne sigurnosti i sigurnostiljudi i imovine. Poznato je da su mnogastara gradska stabla, koja privla~epozornost svojim dimenzijama, posa-|ena u vrijeme kada su metalni ljubimcina ~etiri kota~a bili rijetkost, aprometnice i {etali{ta bez slojeva betonai asfalta. Od tada pa sve dodana{njih dana u tlo su postavljanevodovodne, kanalizacijske i plinovodnecijevi, elektri~ni i telefonski vodovite obavljani drugi gra|evinski radovi,{to je bitno utjecalo na razvoj gradskihstabala. Osim toga, na njihovuvitalnost negativno utje~u gljivi~ni organizmi,ispu{ni plinovi, otpadne tvariiz industrijskih postrojenja, bacanje solina prometnice u zimskom razdoblju,vjetrolomi, snjegolomi, vandalizam iuop}e, razli~iti biotski i abiotski ~initelji.{umarstvo i arborikultura uEuropi se naglo razvijaju, no uusporedbi sa zapadnim zemljamaHrvatska u njezi i za{titi drve}a kasnipetnaestak godinaProf.dr. sc.@elimirBorzanO{te}ena stablaugro‘avaju ljudske‘ivoteZasigurno stabla koja rastu u urbanimsredinama treba ~e{}e pregledavatii njegovati od onih u seoskim (ruralnim)podru~jima. Rije~ je o stablimau parkovima, botani~kim vrtovima,drvoredima, {etali{tima, izleti{tima,dje~jim igrali{tima, uz prometnice testambene i gospodarske zgrade. Kvalitetnijojnjezi stabala mogu pridonijetirazli~ite mjere, me|u kojima valjaizdvojiti pregled korijenovoga vrata,debla, kro{nje, rasta i razvoja debla igrana, zarastanja rana i ozljeda (kalusiranje)i trule‘i. Svaki pregled po~injevizualnom ocjenom stanja koja nerijetko,uo~avanjem pojedinih simptoma,upu}uje na procese unutar stabla.Ne treba posebno isticati da stara,nenjegovana, bolesna i o{te}ena stablaugro‘avaju i ljudske ‘ivote, nerijetkosa smrtnim posljedicama. Takoje po~etkom svibnja u osje~kom parkuodlomljena grana usmrtila prolaznicu;u blizini Splita smrtno je prije polagodine stradao bra~ni par na ~iji jeautomobil palo drvo; prije nekolikogodina u arboretumu Trsteno francuskuturistkinju usmrtila je grana platane.Hrvatska udruga zaarborikulturuU cilju okupljanja stru~njaka i svihzainteresiranih za podru~je arborikulture,na Brijunima je 1. svibnja pro{legodine osnovana Hrvatska udruga zaarborikulturu (HUA). Njezina je zada-}a da obavlja edukaciju organiziranjemseminara i prakti~nih vje‘bi,kako bi unaprijedila njegu stabala uurbanim prostorima, potaknula istra‘ivanjau urbanom {umarstvu, pobolj{alaza{titu na radu tijekom njege stabalai pobolj{ala gospodarenje javnimzelenilom. Osim toga, ovo udru‘enjeostvaruje suradnju i razmjenjuje stru~naiskustva sa sli~nim udrugama uEuropi i svijetu, uskla|uju}i hrvatske seuropskim normama.U Po‘egi je krajem travnja u organizacijiove udruge odr‘an trodnevniseminar o vizualnoj procjeni vitalitetastabala (VTA), na kojemu je sudjelovao21 sudionik iz po‘e{ke, osje~ke,vinkova~ke i koprivni~ke podru‘niceHrvatskih {uma te zaposlenici rije~kihpoduze}a zadu‘enih za odr‘avanje8Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

Ocjenjivanje vitaliteta stabala u trenkova~kom parkuu stabala u urbanimgradskoga zelenila. Predava~i su bilidoma}i i inozemni stru~njaci. Prof. dr.sc. @elimir Borzan sa [umarskogafakulteta i hrvatski predstavnik u Vije-}u Europe za Urbano {umarstvo iDr. sc.KarmeloPo{tenjakdrve}e, govorio je, uz pokazane dijapozitive,o reakciji stabala na biotske iabiotske utjecaje, sadnom materijalu uarborikulturi te o svjetskoj parkovnojdendroflori, od Kanade, Japana doAustralije. Dr. sc. Karmelo Po{tenjak([umarski institut Jastrebarsko) imao jepredavanje o fiziologiji i anotomiji drve}ate vrstama trule‘i. Bodo Siegert,sudski vje{tak i vlasnik najstarije njema~ke{kole za njegu stabala te dipl.ing. Tomislav Vitkovi} i dipl. ing. GoranGrgurevi} iz zagreba~koga »Zrinjevca«,izlagali su o dijagnosti~kimmetodama i opremi, principima radanekih od ure|aja za otkrivanje trule‘ina stablima, simptomima i efektima nastablima, o~itovanja oboljenja i kontrolistabala putem VTA. Me|u brojnimdijagnosti~kim ure|ajima koji dolazena tr‘i{te potrebno je izdvojitiarbosonic (ultrazvu~ni detektor), fraktometar(mjeri elasticitet uzoraka stabla),svrdlo (uzimanje uzoraka), arbotomi impulsivni ~eki} (zvu~ni detektori),rezistograf (mjeri mehani~kiotpor stabla) i shigometar (mjerielektri~ni otpor). Istaknuto je kako suizmjereni podaci korisna dodatna informacijaza {to potpuniju procjenustanja stabala, a pritom je za osiguranjedokaza za odnose s javno{}u isudsku praksu vrlo va‘na obrada podatakai prezentacija nalaza. Dipl. ing.Viktor Lochert, savjetnik za javno zelenilograda Nürnberga i dopredsjednikHUA-e, govorio je o sigurnosnimzahtjevima uz prometnice i {etnice,odgovornosti vlasnika stabala, tro{kovnicimaradova, dodatnim tehni~kimpropisima i pravnoj regulativi.Procjena vitalitetastabala utrenkova~kom parkuU prakti~nom dijelu seminara sudionicisu boravili u parku u Trenkovu,nedaleko od Po‘ege, za{ti}enom spomenikuprirodne vrtne arhitekture,oblikovanom u engleskom stilu sredinom19. stolje}a, na oko 5 ha. Uparku se nalazi barokni dvorac iz 18.stolje}a, slavonskoga pustolova barunaFranje Trenka. Polaznici su podijeljeniu ~etiri grupe koje su imalezadatak izvr{iti procjenu vitaliteta stabala.Svaka sa svojim glasnogovornikomprezentirale su nalaze izaklju~ke o simptomima, efektima ivitalitetu. Procjenjivana su stabla hrastalu‘njaka, pitomog i divljega kestena,gorskoga javora i malolisne lipe.Posebice je bila zanimljiva procjenatristo godina starog lu‘njaka, o{te-}enog zbog starosti ali i zbog dosada{njeganeodr‘avanja. Rije~ je ostablu izuzetno velike kro{nje s dugimgranama, me|u kojima se isti~u trivelike. Zaklju~eno je da ih treba udvije zone u~vrstiti ~eli~nim {ipkama,na po~etku grananja i na udaljenostiod 5 metara, kako bi se sprije~ilo rascjepljivanje.Na taj na~in bit }e produ‘en‘ivotni vijek tog hrasta rijetkihdimenzija i starosti, a sprije~it }e seugro‘avanje ljudi i obli‘njega dvorca.Nakon dono{enja zaklju~aka, sudioniciseminara su ih analizirali zajednos njema~kim stru~njakom za statikustabala Bodom Siegertom, vlasnikompoduze}a Freetree i po~asnim ~lanomHrvatske udruge za arborikulturu. Onje pohvalio polaznike, napomenuv{ida je oko 80 posto njihovih procjenato~no. Stru~njaci HUA-e demonstriralisu rad s najsuvremenijim dijagnosti~kimure|ajima za procjenu vitalitetastabala (rezistograf, arbotom, impulsni~eki}, shigometar, fraktometar, elastometari inklinometar). Najvi{e pozornostiposve}eno je rezistografu IML B400, ure|aju koji mjeri mehani~ki otporkoji drvo pru‘a tijekom prodiranjaigle u drvnu masu kasnoga i ranogadrva. Naime, na taj na~in odre|uje sepozicija i veli~ina pukotina i trule‘iunutar debla i ra{lji stabala. Krivuljagrafi~koga prikaza jasno pokazujePi{e:IvicaTomi}Foto:I. Tomi}Na stablo se sve vi{e mora gledati kaona ‘ivi organizam u prirodnomokru‘ju, kojega treba njegovati iza{tititi, osobito zbog prometnesigurnosti te sigurnosti ljudi i imovine.Na razvoj i vitalnost gradskih stabalanegativno djeluje porast stambenogaprostora i gra|evinska infrastrukturate niz abiotskih i biotskih ~initelja.[umari moraju biti uklju~eni uparkiranje, ozelenjavanje te njegu iza{titu stabala na gradskimpovr{inama.Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 9

kroz koje je dijelove debla igla pro{la.Otpor pru‘aju zdravi dijelovi drva, akroz bolesne igla znatno lak{e prolazi.Ure|aj je namijenjen procjeni vitalitetai stati~ke stabilnosti stabala, a njegovomuporabom bit }e omogu}enojo{ bolje dijagnosticiranje i potvr|ivanjeo{te}enja na stablima. Rije~ je ogotovo ne{kodljivoj dijagnosti~koj metodi,jer je debljina igle kojom se obavljamjerenje samo 1,5 mm. Svaki sudionikseminara dobio je odgovaraju}icertifikat za osposobljenost na njezistabala u {umarstvu.Njega arborikultureprepu{tenakomunalcimaNa okruglome stolu pod nazivom»Njega i za{tita drve}a i arborikultura«,odr‘anom nakon zavr{etka seminarau organizaciji po‘e{kog ogranka Hrvatskoga{umarskog dru{tva, istaknutaje va‘nost edukacije, odgovornosti,zakonske regulative, dobivanja licenceza obavljanje odre|enih poslova, primjeneVTA-e u praksi i osnivanja pri-Pod BiokovomPostavljanje dijagnoze uz pomo} rezistografavatnih poduze}a. Naime, njega iodr‘avanje arborikulture u Hrvatskojprepu{teni su komunalnim poduze}ima,a ne {umarskim stru~njacima, kojiu nas nisu iz toga podru~ja stekliodgovaraju}e obrazovanje. Njega iza{tita drve}a u Europi naglo serazvija, a na{a dr‘ava mora na tomeraditi stru~no i eti~ki, kako ne bi zaostajalaza zapadnim zemljama, za kojimakasni 16 – 17 godina. [umarimoraju biti uklju~eni u ozelenjivanje,parkiranje i odr‘avanje gradskih povr{ina,a osnivanjem {umarske komorenavedena problematika u suradnji sagronomima i arhitektima lak{e bi serje{avala. Va‘nost zakonske regulativei stru~nosti posebice dolazi do izra-‘aja tijekom skupljanja {umskoga sjemena.Na okruglome stolu nagla{enisu problemi nabave odgovaraju}eopreme, sanacije mnogih o{te}enihparkovnih stabala diljem Hrvatske,koja ugro‘avaju ljudske ‘ivote, tebolje suradnje s gradskim vlastima.[ume i ‘ivot u njima neprocjenjivosu bogatstvo Hrvatske.Op}e je poznata stvar dadanas {ume propadaju u cijelomesvijetu – pogotovo u najrazvijenijimzemljama. Takva opasnost prijeti neminovnoi na{im {umama. Hrvatske{ume gospodare sa {umama koje suim povjerene na upravljanje u skladus op}im interesom. Podizanje ekolo{kevrijednosti {uma, odr‘avanjepotrajnosti i cjelovitosti {umskog ekosustavaza dobrobit je i ~ovjeka iokoli{a. Sa stajali{ta {umarstva, odnosnoproizvodnje drveta i op}ekorisnihfunkcija, mediteransko podru~je RepublikeHrvatske – podru~je Dalmacije,veliki je potencijal koji trebaprivesti {umskoj proizvodnji. Svaki pomaku progresivnoj sukcesiji {umskevegetacije prema nekom od vi{ih uzgojnihoblika uspjeh je s ekolo{kog,dru{tvenog i gospodarskog stajali{ta.Upravo jedna od zada}a takovoggospodarenja {umama i {umskimzemlji{tem odvija se na podru~juUprave {uma Split koja se prostire na555.031 ha; mo‘emo re}i od Pa{kogmosta do Prevlake i najve}a je popovr{ini me|u 16 uprava.Za{titna funkcijaSprega ~ovjeka i prirode mo‘da jenajo~itija na ovim prostorima, jer osimpodizanja {umske vegetacije, od posebnogsu zna~aja i vrednovanje op}ekorisnihfunkcija. Proizvodnja drveta idrvne mase zanemariva je u odnosuna vrijednost op}ekorisnih funkcija tih{uma koje su prete‘no za{titnogoblika i kao takve ih treba i valorizirati.Iako se dobro zna da op}ekorisnefunkcije {uma imaju veliku vrijednostjer je njihov povoljan utjecaj na okoli{i kakvo}u ~ovjekova ‘ivljenja neupitan,iskazane vrijednosti temeljene naocjeni njihova u~inka u prostoru, pri-Uz sve te aktivnosti upo{umljavanju i za{titi{uma, treba spomenuti kako}e {umarima u Dalmaciji,na‘alost, biti i smanjenapovr{ina gospodarenja.Prema zaklju~ku VladeRepublike Hrvatske, 2.563ha izdvojit }e se iz dr‘avnogvlasni{tva radi podizanjavinograda i maslinika.Istodobno je predvi|eno dase to kompenzirapo{umljavanjem 2.556 haneobraslog {umskogzemlji{ta.10Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

kras[UMARSTVO NA KR[UUloga {umarstva u ekolo{komsustavu DalmacijeOtprilike 550 tisu}a hektara {uma i{umskog zemlji{ta kojima gospodarisplitska Uprava {uma svojevrstan je izazovtamo{njim {umarima. Svaki pomak uprogresivnoj sukcesiji {umske vegetacije natom podru~ju prema nekom od vi{ihuzgojnih oblika uspjeh je s ekolo{kog,dru{tvenog i gospodarskog stajali{tamjerice u sprje~avanju erozije tla vodom,pro~i{}avanjem zraka i vode,stvaranjem kisika, ubla‘avanjem klimatskihekstrema, vezivanjem ugljika idr. te{ko se prihva}aju.Ka‘u da s pove}avanjem ‘ivotnogstandarda dru{tvo vi{e cijeni prirodneresurse kojima raspola‘e. U Dalmacijinema, u odnosu na kontinent, tolikovisokih {uma i njihove iskoristivosti ukubicima, ve} ta podru~ja obuhva}ajuprirodu kr{kih ekolo{kih sustava kojaza{tite obalnih {uma (od 1997. do2002. godine), a koji je jednim dijelomkreditiran od Svjetske banke. U tomrazdoblju obavljeni su radovi naobnovi {uma na ukupnoj povr{ini od4.362 ha. Radovi na za{titi obalnih{uma obuhvatili su izradu protupo‘arnihprometnica u du‘ini od 194 km, ana odr‘avanju protupo‘arnih prometnicau du‘ini od 468 km.Samo je pro{le godine ta upravaobavila radove na po{umljavanju naukupnoj povr{ini od 744 ha, a ovegodine planiraju 212 ha. No, ovdje supo‘ari neupitna stvarnost. Na splitskojsu Upravi u 2003. godini po`ari poharali18.574 ha, od ~ega je 10.654ha privatnih povr{ina. Stoga se radibr‘eg otkrivanja i dojavljivanja po‘araorganizira motrila~ka i dojavna slu‘ba,pa je pro{le godine na podru~jugospodarenja U[P Split organizirano38.878 dana motrenja. Osim motrenjai dojavljivanja, radi sprje~avanja i dojavljivanjapo‘ara te djelotvornijeg ga-{enja u 2004. godini, sveukupno }e seizgraditi i odr‘avati 58 km (pro{le godine~ak 159 km!). Uz te i drugemjere za{tite {uma od po‘ara koje supoduzimane, valja istaknuti i vrlo bliskusuradnju s Ministarstvom unutarnjihposlova, koja se o~itovala zajedni~kimorganiziranjem djelotvorne za-{tite {uma i financijskom pomo}i prinabavi neophodno potrebne vatrogasneopreme.Smanjivanje povr{inaUz sve te aktivnosti u po{umljavanjui za{titi {uma, treba spomenutikako }e {umarima u Dalmaciji, na-‘alost, biti i smanjena povr{ina gospodarenja.Prema zaklju~ku Vlade RepublikeHrvatske, 2.563 ha izdvojit }ese iz dr‘avnog vlasni{tva radi podizanjavinograda i maslinika. Istodobnoje predvi|eno da se to kompenzirapo{umljavanjem 2.556 ha neobraslog{umskog zemlji{ta, prema popisupovr{ina iz gospodarskih osnova nasplitskoj Upravi. Iz toga je vidljivo daje {umarstvo izgubilo dio prirodnog{umskog ekosustava sa svim op}ekorisnimfunkcijama, iako se radi ogargu i {ibljaku koji su na pola puta doPi{e:dipl. ing.AndreaRubinFoto:M.MrkobradAlepskim borom po{umljeno je podru~je iznad Krke({umarija [ibenik)Za{titna i turisti~ka funkcija – pogled na makarskopodru~jesu zbog svojeg golemog bogatstvastani{ta, specifi~ne geolo{ke gra|e ihidrologije, mo‘emo re}i i u svjetskimrazmjerima, iznimno vrijedna. Prvi jekorak u biolo{koj za{titi kr{kih ekolo{kihsustava Republika Hrvatska iu~inila jer je Zakonom o {umamaregulirano izdvajanje 0,07% od prihodagospodarstva, a najve}i iznos namijenjenje upravo po{umljavanju kr{a.Splitska Uprava sudjelovala je urealizaciji projekta Program obnove irazvijene {ume. Njihova je vrijednostipak ve}a od monokultura bez biolo{keraznolikosti. Jer po{umljavanjekr{a po~etak je budu}e {umske kulturena ~ijoj povr{ini tek za jednostolje}e, a ~esto i du‘e, mo‘emo o~ekivatiprirodni {umski ekosustav, sasvim op}ekorisnim funkcijama, na {tonas i upozorava istaknuti {umar iprofesor dr. sc. Branimir Prpi}.Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 11

afrikaIdili~na slika {ume uz rijeku[ume Madagaskara,blago koje nestaje[umeMadagaskarakrijuneprocjenjivaprirodnabogatstva, tolikozna~ajna da su ihbiolozi {iromsvijeta proglasilijednim oddvadesetbiolo{kinajbogatijihmjesta na na{emzelenomplanetuOto~na dr‘ava Madagaskar, koja senalazi 400 km isto~no od Afrike, predstavljaraj za svakog prirodoslovca –biolo{ki najbogatije i najfascinantnije podru~jena Zemlji. Iako po veli~ini zauzimatek 2% povr{ine Afrike, tamo je prona|enovi{e od 8000 endemskih vrsta cvjetnica, odukupno 10.000 – 12.000 vrsta. Dok u Africiraste jedna vrsta baobaba, na Madagaskarumo`emo na}i ~ak osam vrsta togdivovskog vi{estoljetnog drve}a. Bez obzirana relativnu blizinu Afri~kom kontinentu,zbog svoje rane izolacije od njega, flora ifauna Madagaskara pokazuju ve}u sli~nostsa jugoisto~nom Azijom nego s Afrikom.Biljni pokrovIako se Madagaskar nalazi u relativnosuhom klimatskom podneblju, zbog jakogutjecaja vla‘nih monsunskih vjetrova s Indijskogoceana, na isto~noj obali nalazimonizinsku veliku tropsku ki{nu {umu koja sporastom visine prelazi u obla~nu {umu te nanajvi{im vrhovima i u planinsku grmovitu{umu. Na su{oj zapadnoj strani otoka prevladavajubjelogori~ne {ume. Na jako suhomjugu i jugozapadu otoka, primarnu vegetaciju~ini grmolika bodljikava {uma koja mjestimiceprelazi u polupustinju, a od afri~kih savanase razlikuje po tome {to nema visokih travnjaka.Madagaskar mo‘emo podijeliti nadvije velike floristi~ke zone uzimaju}i u obzirtopografiju i klimatske uvjete: vla‘nu isto~nuregiju i suhu zapadnu regiju. Razlog tomu jesredi{nja visoravan koja se ponegdje uzdi‘e isa same oceanske obale, a zaustavlja vla‘anoceanski zrak i prisiljava ga da se di‘e i hladi.Takvi, ki{om puni oblaci ovdje se prazne ikad stignu na zapadnu obalu, gotovo su suhi.Nizinska tropska ki{na {uma se prote‘eod isto~ne obale do planinskih lanaca ucentralnom dijelu pod utjecajem vla‘nihklimatskih uvjeta (prosje~na godi{nja koli-~ina padalina iznosi vi{e od 2 000 mm, amjese~na ne manje od 50 mm) i zauzima65% {umskih povr{ina na Madagaskaru. Bila12Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

sam te sre}e da sam provela skoro dvatjedna na Masoali, u najve}oj nizinskojtropskoj {umi i najve}em Nacionalnomparku Madagaskara. Iako se park nalazina poluotoku, zbog lo{ih cesta i neprohodnostiterena, do njega se mo‘edo}i samo ~amcem. To je jedan odrazloga za{to je ba{ ovo podru~je odvelike va‘nosti za o~uvanje mnogih‘ivotinjskih i biljnih vrsta. Od ‘ivotinjskihvrsta svakako su najugro‘enijilemuri, koji zahtijevaju veliko i neprekinutopodru~je, a njihov najpoznatijipredstavnik u ovom parku je crvena varecija.Od ptica mo‘emo spomenutiorla zmijara, a ne smijemo zaboraviti nijednu vrlo karakteristi~nu biljku ovogpodru~ja – meso‘derku vr~ono{u (Nephentes).Autorica ovog ~lanka, okru‘enapotpornim korijenjemSelo u dolini isto~nog Madagaskara okru‘eno ogoljelim brdimasna‘ne udare ki{e. Tlo takve {ume jepotpuno prekriveno raznim raslinjem:mahovinama, li{ajevima, te raznimcvjetnicama. Zbog velike kompeticijeza hranjivim tvarima i ‘ivotnim prostorom,biljke su se prilagodile na raznena~ine. Neke imaju {takasto korijenje,neke potporno, neke imaju i zra~no, apuno njih ‘ivi i raste na drugim biljkama,kao epifiti. Me|u takve biljke spadajurazne penja~ice, poviju{e i lijanekoje tvore svojevrsnu »paukovu mre-‘u« oko golih stabala, dok visoko ukro{njama sve vrvi od vise}ih paprati,orhideja i drugih epifita.Nasuprot nizinskoj ki{noj {umi,drve}e obla~ne {ume na strmim padinamaplanina je znatno ni‘e i ~inimanju biomasu, jer su zbog ve}ih nadmorskihvisina ovdje ni‘e temperature,te manji udio svjetlosti. ^esto danimabudu obavijene maglom i kroz njihputuju gusti oblaci, a kad ne pada pravaki{a onda stalno sipe kapljice u samomoblaku. Zbog takvih uvjetaokoli{a, razlikuje se i njihov izgled. Uobla~nim {umama dominiraju epifiti –mahovine i li{ajevi, a poviju{a i lijana jeznatno manje, a ovdje buja jo{ jednaskupina, a to su orhideje. Dolaze uraznim oblicima i bojama, pojedina~nihcvjetova ili u cvatu, velike, male… a na~itavom Madagaskaru raste vi{e od1000 vrsta. Od ‘ivotinja obla~nih{uma, mo‘emo spomenuti bambus lemure,a me|u njima i zlatnog bambuslemura, posljednju otkrivenu vrstu primata.Najpoznatije i najo~uvanije stani{teobla~ne {ume se nalazi u Nacionalnomparku Ranomafana.^esto se misli da je zbog svojevelike primarne produkcije, takvo{umsko tlo jako plodno. Istina je da }egotovo sve izrasti u takvoj {umi, aliklju~ne rije~i su »u {umi«. Tlo je jakoplodno, ali je duboko svega nekolikocentimetara i ukoliko posje~emo {umu,Pi{e:OlgaJovanovi}Foto:O.Jovanovi}Dvije glavne odlike tih {uma su relativnovisoke prosje~ne temperature ivelika koli~ina padalina, a vrlo jeva‘na i interakcija izme|u atmosfere isame {ume. A kad smo ve} kod tropskih{uma, ljudi su ~esto u zabludi.Nasuprot popularnom vjerovanju daone prekrivaju Zemlju milijunima godina,dana{nje najstarije {ume datiraju izposljednjih 15 000 godina, dakle poslijezadnjeg ledenog doba. Dokazanoje da su u pro{losti postojale tropskeki{ne {ume, ali njih su sa~injavale fosilnepapratnja~e, dok danas prevladavajusjemenja~e. Jo{ jedna od zabludaje i ta da su tropske ki{ne {ume jakoguste i neprohodne, te da su jakomra~ne. Istina je da su sekundarnetropske {ume, koje izrastu nakon {tose posje~e primarna tropska {uma,guste i neprohodne, ali su zato primarnetropske {ume visoke i prozra~ne.Visoko drve}e s malo niskih grana tvorisvod od njihovih kro{nji, koji ujednopredstavlja i krov {ume koji ubla‘avaRi‘ina polja su glavni razlog nestajanja {umaBroj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 13

Madagaskar mo‘emo podijeliti na dvije velikefloristi~ke zone uzimaju}i u obzir topografiju iklimatske uvjete: vla‘nu isto~nu regiju i suhu zapadnuregiju. Kod tropskih su {uma ljudi ~esto u zabludi.Nasuprot popularnom vjerovanju da one prekrivajuZemlju milijunima godina, dana{nje najstarije {umedatiraju iz posljednjih 15 000 godina, dakle poslijezadnjeg ledenog doba. Jo{ jedna od zabluda je i ta dasu tropske ki{ne {ume jako guste i neprohodne, te dasu jako mra~ne. Istina je da su sekundarne tropske{ume, koje izrastu nakon {to se posje~e primarnatropska {uma, guste i neprohodne, ali su zatoprimarne tropske {ume visoke i prozra~ne.ne}emo ga mo}i najbolje iskoristiti, asama plodnost tog tla potje~e upravood jake biolo{ke aktivnosti koja seodvija jako brzo i u roku nekolikotjedana, tvari se ponovno recikliraju ivra}aju u ‘ivotni ciklus {ume. Va‘no jenaglasiti da se gotovo sva organskatvar nalazi u ‘ivim biljkama, stoga sesje~om one lako gube i ostaje izrazitoneplodno, lateritno tlo intenzivno crveneboje. Na nadmorskoj visini ispod800 m, ve}i dio {ume je pretvoren umozaik kultivacija i sekundarnih {uma,pod djelovanjem jakog antropogenog1950. godine preostalo je samo 7,6milijuna ha, a do 1985. ta povr{ina sesmanjila na 3,8 milijuna ha. U razdobljuod 1950. do 1985. godine, godi{-nje se kr~ilo u prosjeku oko 111.000ha godi{nje (1,5%), a danas se kr~enje{uma i masovna sje~a provode radidobivanja drvne gra|e te stvaranjaplanta‘a vanilije, kave i pamuka. No,neusporedivo je va‘nija klasi~na metoda»tavy« (sje~e i paljenja {uma) kojuljudi smatraju svojim pravom i ne ‘eleje se odre}i. To nije ~udno jer suMalaga{ani narod kojemu je tradicijaOd suhih zapadnih {uma su ostali kr‘ljaviPionirske ravinala palme ni~u nakon sje~e[ume su stani{ta brojnih vrsta kameleonautjecaja zbog kojeg se obradivepovr{ine stalno sele s jednog mjesta nadrugo zbog neplodnosti tla. Iznad 800m nadmorske visine, vla‘na planinska{uma i grmolika bodljikava {uma, nisutoliko ugro‘ene zbog relativne nedostupnosti.DeforestacijaMnogobrojne ‘ivotinjske i biljne vrstekoje nastanjuju te {ume suugro‘ene od kada je ~ovjek naseliootok prije 1500 – 2000 godina. Prije~ovjekovog naseljavanja, {ume su pokrivalecijeli isto~ni dio otoka i zauzimalepovr{inu od 11,2 milijuna ha. Donajva‘niji aspekt ‘ivota. Za njih zemljaima posebno zna~enje i smatraju jevlasni{tvom predaka. Usko povezan svjerovanjem u pretke je i sustav tabua,»fady«, koji prakti~ki upravlja svimva‘nim doga|ajima u ‘ivotu. Fady serazlikuje od plemena do plemena ineki tabui imaju smisla, a neki su namazapadnjacima besmisleni. Takva kulturai obi~aji su tako|er rezultat dugotrajneizolacije. No njihova kultura kolikogod bila specifi~na name}e tavy kaojedini izlaz i malo-pomalo uni{tavasamu sebe.Intenzitet deforestacije je povezans gusto}om populacije i topografijom.Lijane14Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

travnjaci i kamenjar{umeVanilija i klin~i} su uz ri‘u jo{jedan razlog uni{tavanja {umaNajprije su iskr~ena ravni~arska podru~ja,a poslije njih su na red do{la ibre‘uljkasta podru~ja. Budu}i da je naMadagaskaru velika stopa prirodnogprirasta, a hrane ionako nema dovoljno,pritisak na okoli{ znatno raste.Kako se ~ak 4/5 stanovni{tva bavipoljoprivredom, ljudi su prisiljeni poduzimatijedino {to znaju, a to je sje~anovih {uma za dobivanje novihpovr{ina za uzgoj ri‘e. U normalnimbi uvjetima jedno polje poslije ‘etveostavili da se oporavlja 20 godina, adanas je to razdoblje, zbog stalnogporasta broja stanovnika, smanjeno nasvega nekoliko godina te je jasno dase ionako siroma{no tlo ne mo‘e oporaviti.Na toj zemlji vi{e ne mo‘e rastiniti {uma niti ri‘a – ostaje samo slabaispa{a za stoku. A i to nije vje~no jerse zbog jakih ki{a tlo brzo ispire pa nakraju ostaju gole stijene.Zanimljiv primjer deforestacije vidjelasam u rezervatu biosfere Mananara-Nordkoji se sastoji od punomalih dijelova koji se ni ne dodiruju.Rije~ je o usitnjavanju i izolaciji manjihdijelova stani{ta koja ~esto nisu dovoljnaza odr‘avanja populacija mnogih‘ivotinja i biljaka. U po~etku nisammogla razumjeti za{to je to tako, alikad sam do{la do rezervata, stvari suse iskristalizirale. Razlog tome je ~injenicada su neki dijelovi tog podru~jaiskr~eni prije nego {to je podru~je stavljenopod za{titu tako da rezervatdanas obuhva}a preostale neiskr~enedijelove.Na‘alost, takvih i sli~nih primjera jeiz dana u dan sve vi{e, i ukoliko se neuspije promijeniti na~in ‘ivota lokalnogstanovni{ta i ukinuti tavy, i ovomalo netaknute prirode }e nestati unepovrat.Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 15

Pi{e:IvicaTomi}Foto:I.Tomi}certifikacija {umaKAKO SE PROVODI FSC CERTIFIKACIJA [UMAOsobita pozornostekologiji i za{titi {umaMe|unarodni pregledni tim s predstavnicimaU[P Po‘egaTijekom trodnevnoga rada uuredu i na terenu obavljen jepolovicom svibnja trodnevni pregledprovo|enja FSC certifikacije{uma u po‘e{koj podru‘nici, ~lanuglavne certifikacijske sheme Hrvatske{ume. Pregled je obavio glavni inspektorFSC-a Kevin Jones iz Woodmarka(Engleska), koji je Hrvatskim {umamau listopadu 2002. odobrio certifikat, usuradnji s lokalnim inspektorima MitjomPi{kurom (Slovenija) i DaliboromHati}em (Hrvatska), suradnicama izMinistarstva poljoprivrede i {umarstva@eljkom Ivanovi} i Danijelom Ostovi},glavnim koordinatorom za HrvatskeTijekom terenskoga pregledaosobita pozornost usmjerena jena ekologiju i za{titu {uma:o{te}ivanje stabala, kori{tenjevlaka, uspostavu {umskogareda, brigu o vodotocima,{umskim izvorima, ostavljanjuvo}karica prilikom doznake istabala s pti~jim dupljima, nakrupni i sitni otpad u {umi,odlaganje akumulatora,pre~ista~a za ulje, otpadnaulja, stare gume.U usporedbi s lanjskim, ovogodi{nji pregledprovo|enja FSC certifikacije {uma bio jedetaljniji i zahtjevniji, a U[P Po‘egareprezentant za sve podru‘nice Hrvatskih{uma{ume Ratkom Mato{evi}em i regionalnimkoordinatorom FSC-a u po‘e{kojpodru‘nici Jocom Maleti}em.U nazo~nosti voditelja U[P Po‘egaMarijana Aladrovi}a, pregledu su prisustvovalivoditelji Odjela za ure-|ivanje {uma i ekologiju, Proizvodnogi Pravnog odjela te upravitelji svih {est{umarija. U vezi sa certifikacijom{uma pregledni tim razgovarao je supraviteljem veli~ke {umarije DamiromNui}em i s ravnateljem Parka prirodeIvicom Samar|i}em. OdgovorneZeleniormari} zaodnose sjavno{}uosobe iz U[P Po‘ega pripremile susvu potrebnu dokumentaciju: planove,izvje{taje o radu, elaborate, o~evidnike,Osnove gospodarenja, kronike,zahtjeve i odobrenja za sje~u u privatnim{umama, licitacije, raspisivanjeoglasa o primanju lokalnogastanovni{tva za radna odre|eno vrijeme, vidljivepodatke o maloprodajiogrjevnog drva,samoizradi. Na uvid sudani prigovori stanovni{tvai rje{enja tih prigovora,vidljivi kontakti spojedinim udrugama i lokalnomupravom na ovomepodru~ju te podaci ootkupu i skupljanju {umskogasjemena.[to se svegledaloNa podru~ju {umarijaPo‘ega i Pleternica ~lanovipreglednoga timaupoznati su s obnovomlu‘njakovih sastojina i radovima najednoj od sje~ina. Obavljeni su razgovoris revirnicima, pomo}nicima revirnika,sjeka~ima i traktoristima o primjeniKolektivnog ugovora, za{titnojopremi, normativima, prijevozu naposao, edukaciji o sigurnosnim uvjetimana radu. Pitanja su se odnosila i naispravnost strojeva (atest za motornepile i traktore), zdravstvene preglede,radne naloge, prijave radili{ta, elaborateza sje~inu. U {umsko-hortikulturnomrasadniku Hajderovac preglednije tim s proizvodnjom {umskih i hortikulturnihsadnica te s kori{tenjem iskladi{tenjem za{titnih sredstava upoznaorevirnik rasadnika Tomislav Ben-~i}. Na ~aglinskom podru~ju boravilisu na Sovskom jezeru, za{ti}enom prirodnomkrajoliku, a u Radnoj jedinici“Mehanizacija, transport i graditeljstvo”pregledali su drvnu galanteriju.Tijekom terenskoga pregleda osobitapozornost usmjerena je na ekologiju iza{titu {uma: o{te}ivanje stabala, kori{tenjevlaka, uspostavu {umskoga reda,brigu o vodotocima , {umskim izvorima, ostavljanju vo}karica prilikomdoznake i stabala s pti~jim dupljima,na krupni i sitni otpad u {umi, odlaganjeakumulatora, pre~ista~a za ulje,otpadna ulja, stare gume. Pregledanasu spremi{ta za gorivo i otrovna sredstva,kontejneri za ambala‘u od otrovnihsredstava te sve evidencije u vezis kolanjem otrovnih sredstava. Naulaznim vratima po‘e{ke podru‘nice,{umarija i Radne jedinice “Mehanizacija,transport i graditeljstvo” postavljenisu zeleni ormari}i u koje su gra-|ani mogli staviti svoje primjedbe nagospodarenje {umama, {to je jedanod oblika kontakata sa stanovni{tvom.Potrebno je napomenuti da su utravnju pro{le godine na podru~ju po-‘e{ke podru‘nice glavni koordinator iregionalni koordinatori za FSC obaviliredoviti godi{nji pregled. Ovogodi{njipregled provo|enja FSC certifikacije{uma bio je detaljniji i zahtjevniji, aU[P Po‘ega reprezentant za sve podru‘niceHrvatskih {uma.16Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

[UMARIJA STARA GRADI[KA{umski radoviVoda je preplavila {umsku cestuPoplava zaustavila radoveNajve}e proljetne poplave bile su ugospodarskoj jedinici Me|ustrugovi. OsimDipl. ing.KrunoslavSzabo,upravitelj{umarijeStaraGradi{kaNa oko 6.700 ha gospodarskih jedinicaPodlo‘je, Pra{nik, Ljeskova~ai Me|ustrugovi prostirese {umarija Stara Gradi{ka, jedna oddevet {umarija na podru~ju novogradi{kepodru‘nice Hrvatskih {uma.Ne{to vi{e od tre}ine {umarijske povr-{ine zauzima g.j. Me|ustrugovi (2.402ha), nedavno najvi{e izlo‘ena velikimproljetnim poplavama. Premda prosje~nagodi{nja sje~iva drvna masaiznosi pribli‘no 20.000 m 3 , posljednjihse godina zbog visokog udjela glavnogaprihoda sjeklo gotovo tri puta vi{e.Posljedica je to u proteklom razdobljudugotrajnoga zadr‘avanja poplavnihvoda, neravnomjernog i nedovoljnogapomla|ivanja te izostanka redovnihsje~a. U takvim uvjetima sje~u stabala,privla~enje i otpremu drvnih sortimenatabilo je mogu}e obavljati teknakon povla~enja vode iz {ume, odnosnos pomo}nih stovari{ta i {umskihprometnica.– Pro{la godina bila je zbog su{nihuvjeta idealna za poslove na iskori{tavanju{uma te je zavr{ila pozitivnimfinancijskim u~inkom, gotovo 25posto ve}im od planiranog, no zato suproblemi nastajali tijekom izvo|enja{umskouzgojnih radova – napominjedipl. ing. Krunoslav Szabo, upravitelj{umarije. Dodaje da su radove naiskori{tavanju i uzgoju obavljala tri revirnika,me|u kojima i jedna in‘enjerka,dipl. ing. Marina Simi}, sedampomo}nika revirnika i ~etiri {umskouzgojnaradnika. Za privla~enje i otpremusortimenata bili su zadu`eni zapo-sastojina poplavljena su pomo}nastovari{ta, {umske prometnice, lugarskeku}ice i lova~ke promatra~nice, a u vodenojstihiji stradavala je i divlja~slenici Radne jedinice »Mehanizacija,transport i gra|evinarstvo« U[P NovaGradi{ka, uz pomo} vinkova~ke ina{i~ke podru‘nice H[-a te privatnihpoduzetnika. Prosje~na udaljenost privla~enjaiznosila je 500–600 m. Uakciji proljetnoga po{umljavanja nanovogradi{kom podru~ju najvi{e poslabilo je u starogradi{koj {umariji. Naoko 19 ha gospodarske jedinice Ljeskova~aposa|eno je 91.000 lu‘njakovihi jasenovih sadnica, a u sklopuakcije »Milijun sadnica za lijepu na{u«sudjelovalo je stotinjak vojnika izpo‘e{ke vojarne. Pomogli su im {umskouzgojniradnici {umarije Novska.Poplave, mine i slabakupovna mo}stanovni{tvaPrema rije~ima upravitelja, osobitproblem su poplave, naro~ito nedavneu travnju, prete‘ito u g.j. Me-|ustrugovi, nakon dugotrajnih i obilnihki{a u nizinskim posavskim {umama.Razina vode dosezala je namjestima i do ~etiri metra, osim sastojinapoplavljena su pomo}na stovari{ta,{umske prometnice, lugarskeku}ice i lova~ke ~eke, a u vodenojstihiji stradavala je i divlja~, ponajvi{esrne}a i prasad divljih svinja. Voda sezadr‘avala ~ak do potkraj svibnja, {to}e se nepovoljno odraziti na vitalitetsastojina i njihovo pomla|ivanje. Zbogsu{enja poljskoga jasena (starost105–135 godina) do izra‘aja dolazinjegovo slabo prira{}ivanje i pomla-|ivanje. Drugi problem su nerazminiranesastojine u gospodarskim jedinicamaPra{nik i Podlo‘je. Ne zna seto~no kolika je to povr{ina, no pretpostavljase da je rije~ o pribli‘no 1600ha pod minama, a u sklopu toga i 53ha specijalnog rezervata {umske vegetacijePra{nik. Me|u problemima je,nagla{ava g. Szabo, i prodaja ogrjevnogadrva i re‘ijskog otpada, tzv.le‘evine. Naime, okolno stanovni{tvoPi{e:IvicaTomi}U vodenoj stihiji u g.j. Me|ustrugovi stradavalaje i divlja~je stara~ko i slabih plate‘nih mogu}nosti.Stru~no-administrativno osoblje {umarijeStara Gradi{ka smje{teno je uzajedni~koj zgradi s osobljem {umarijeOku~ani. Zgrada je u sredi{tu ovogaslavonskog mjesta, a svojim zapadnimdijelom nalazi se uz prometnicuprema Staroj Gradi{ki. Kra}e vrijeme,nakon zavr{etka vojno-redarstvene akcijeBljesak, {umarijska zgrada bila jeu Staroj Gradi{ki.Foto:I.Tomi},G. Dori}Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 17

astokePi{e:VesnaPle{eFoto:V.Ple{eNa ulazu uSlunj izpravcaZagrebatreba tekskrenutidesno i na}i}ete se uzelenomrajuvodopadai mlinova, uRastokama.Od 1962.za{ti}enekaoprirodna iurbanarijetkost, od1967. kaospomenikkulture,Rastoke sudanasturisti~kaatrakcijakoju se nesmijemimoi}iStara nastambaRASTOKE _ PRIRODNA I URBANA RIJETKOSTPogled na RastokeSlapovilapovii mlinovi RRastoke su rijetko vi|eni sklad prirodnihljepota (slapova) i rada ljudskih ruku(mlinova) i po tome su doista jedinstve-ne u Hrvatskoj. Smje{teno na glavnoj magistralnojprometnici Karlovac – Plitvi~ka jezera,udaljeno pedesetak kilometara od gradaKarlovca, ovo malo kordunsko mjesto nazivajui malim Plitvicama, jer slapovi Slunj~iceprelijevaju}i se preko sedrenih stijena u Koranustvaraju mno{tvo slapova, brzaca, malihjezera i kaskada. Najve}i slap je Buk, zatimtu je slap Vilina kosa (dobio je naziv jer muvoda pada u tankim nitima, koje podsje}ajuna raspletenu djevoja~ku kosu), a posebnosu lijepi slapovi u gornjem toku gdje se nalazeve}e sadrene terase. Neki od slapovadobili su imena po vlasnicima mlinovaVu~ete, Jarebovi, Petrovi}i, {to saznajemo izknjige autora Tome @alca »Na slapovimaSlunj~ice«.Rastoke postaju poznate {iroj javnostikrajem 18. i po~etkom 19. stolje}a kada sepo~inju vi{e prometno povezivati sa Karlovcemi Plitvi~kim jezerima te Bosnom. Po~injuse graditi i prvi mlinovi. Mlinovi dobijajunaziv »‘li~njaci«, a njihov to~an broj ni danasse ne zna. Neki spominju brojke od tridesetakmlinova, neki stotinu, {to bi, na ovakomalom prostoru bilo, ipak previ{e.18Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

Od 1962. Rastoke su za{ti}enekao prirodna i urbana rijetkost, a od1967. kao spomenik kulture. Te godinespominje se ovdje 51 objekat od~ega 22 mlina (dvadesetak ih je bilo ufunkciji).Uz mlinove u 19. stolje}u grade seputevi i brane, ali se tokovi vode nesmiju dirati. Po{tuje se nasljedni vodnire‘im, sva postoje}a doma}instvamorala su imati koncesiju na vodu imlinarenje. Svaki mlin imao je nekolikomlinskih kamenova. Jedni su bilinamijenjeni »crnoj meljavi« p{enice,ra‘i, je~ma, zobi, a drugi »bijelojmeljavi« za fino bra{no.U mlinovima su se nalazili i»ko{evi«, takozvane drvene posude sarupama na stijenkama, koje su kori{-tene za pranje rublja ili ispiranje vunenihtepiha. Do danas nije sa~uvananiti jedna vodena stupa.Za sve one koji i danas ‘ele osjetitidah starih vremena predla‘emo daposjete ovo malo mjesto, pro{etajulijepo ure|enim stazama uz mnogobrojneslapove. Poseban raj za kupa~eljeti je rijeka Korana , jer dose‘e temperaturuod 28 stupnjeva Celzijusa.Zbog brzaca pogodna je za vo‘njukajakom i kanuom. Ljubiteljima ribolovaSlunj~icu ne treba posebnopreporu~ivati, jer je bogata prvorazrednomdoma}om pastrvom. @elite liUz mlinove u 19. stolje}ugrade se putevi i brane,ali se tokovi vode nesmiju dirati. Po{tuje senasljedni vodni re‘im,sva postoje}adoma}instva morala suimati koncesiju na vodui mlinarenje. Svaki mlinimao je nekolikomlinskih kamenova.Jedni su bili namijenjeni»crnoj meljavi« p{enice,ra‘i i je~ma, zobi, adrugi »bijeloj meljavi«za fino bra{noObiteljsko gospodarstvo sa mlinomastokaosjetiti poseban ugo|aj borove {umetreba posjetiti Jelvik, koji je stvoren za{etnje, jogging ili vo‘nju biciklom.Ljep{ega prizora nisam vidio.O ljepotama Rastoka i slapovaSlunj~ice pisao je 1860. Adolf WeberTkal~evi}: »Ljep{ega prizora nisamprije vidio. Slunj str{i na obronku klisurastekotline, kojom polako te~e Korana.«Da bi do~arali tu savr{enost, ali iugo|aj samoga kraja, dodali bismo idio stihova iz pjesme SlapoviSlunj~ice, autora Nikole Turkalja:Ljepota slapovaNe vidi{ ni{ta, ve} ~uje{ bum,Vodenih sila gromori {um,Ne vidi{ to, do voden stupa,Batima sukno nemilo lupa.Tako se ru{i s dana na dan,Slunj~ica hitra u svoj bezdanLed li je bije, sunce li sijeva,Stoljetnu pjesmu gromornu pjeva,U ponoru dolje dok se ne zgubi,S Koranom sekom svojom se ljubi.Sklad prirode i arhitektureBroj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 19

za{tita na raduKAKO SU HRVATSKE [UME ORGANIZIRALE ZA[TITUNe vrijede nikakvi propisiPredsjednicaHS[GordanaColnarOpasno zanimanje[umarstvo spada u granu gospodarstvaHrvatske koja prednja~i po brojupovreda na radu, me|u njima i onih sasmrtnim posljedicama. U radu u {umi inajmanja nepa‘nja, krivi pokret ili radnaoperacija, kriva procjena odre|enesituacije, mo‘e rezultirati te{kim ozljedamai tragi~nim zavr{etkom.– Stoga ‘elimo naglasiti posljediceneodr‘ivog napornog {umskog rada,Pi{e:AntunZlatkoLon~ari}Foto:A. Z.Lon~ari}U Hrvatskoj rudara vi{e nema, pa je takoposao {umarskog radnika postaonajopasnije zanimanje. Na‘alost, za svojte‘ak i rizi~an posao i ~este ozljede {umskiradnici nisu adekvatno pla}eni. Poruka jeto s Me|unarodnog memorijalnog danaza{tite na radu, ove godine pod geslom@alimo mrtve – za{titimo ‘ive, prvi putobilje‘enog i u HrvatskojSindikalni pokret u cijelom svijetuve} devetu godinu za redom 28.travnja obilje‘ava sje}anjem naumrle radnike, ozlije|ene na radu,istaknula je Gordana Colnar, predsjednicaHrvatskog sindikata {umarstvaprilikom obilje‘avanja Me|unarodnogmemorijalnog dana za{tite na radukoje je pod geslom @alimo mrtve –za{titimo ‘ive, toga dana odr‘ano uNovinarskom domu u Zagrebu. Hrvatskisindikat {umarstva, kao punopravni~lan velike europske i svjetske sindikalneobitelji, ovim skupom po prviputa se uklju~uje u obilje‘avanjeMe|unarodnog memorijalnog danaza{tite na radu. Gordana Colnar pro-~itala je potom imena desetorice radnikaHrvatskih {uma koji su u posljednje~etiri godine smrtno stradali u sje~iprilikom obaranja stabala u {umi.To su: Ivica Uher, U[P Na{ice; Milan[imunovi}, U[P Senj; VladimirBeloi}, U[P Sisak; Niko Markovi},U[P Po‘ega; Ratko Ivo{evi}, U[POgulin; Dejan Vujnovi}, U[P Ogulin;Mirko Stjepanovi}, U[P Sisak; IvanVukeli}, U[P Gospi}; Kre{ko [kreblin,U[P Zagreb; Dragan Pola~ek, U[POsijek.neprimjerenih uvjeta na radnom mjestui oblike proizvodnje, koji svakodnevnougro‘avaju ‘ivot radnika, rekla je Colnar.Pozdravljamo i sve do sada ulo-‘ene napore Hrvatskih {uma napodru~ju za{tite na radu, no te{koprihva}amo ~injenicu kako smo najsmrtonosnijezanimanje u Hrvatskoj.Podvla~im i danas ~injenicu kako na{iradnici nisu adekvatno pla}eni za svojte{ki i rizi~ni posao, a oporezivanjeterenskog dodatka ~ime se znatnosmanjuju njihova prava, dodatno ihpoga|a, istaknula je ona.Koja je uloga sindikata u za{titi naradu? Mrtve se na‘alost ne mo‘e vratiti,ali treba za{tititi ‘ive! Uz rudarskiposao, rad {umskog radnika je najte‘i,a kako rudara vi{e nema u Hrvatskoj,{umarsko zanimanje postaje najsmrtonosnije.Stoga je za{tita na radu odposebnog nacionalnog interesa i onamora biti sveobuhvatna i kompleksna,jer sigurnost radnika na prvom jemjestu.Upravo iz tih razloga Skup{tinaHS[, kao najvi{e tijelo Sindikata jo{ ustudenom pro{le godine usvojila jeRezoluciju o za{titi na radu {umskihradnika koja sve skupa obvezuje.To ukazuje na pomanjkanje znanja o posljedicamaozljeda za njih osobno, njihovu obitelj i poduze}e. Upravilu se ‘ure ispuniti normu, kako bi {to prijezavr{ili posao pa preska~u pojedine tehnolo{keoperacije {to ~esto dovodi do ozlje|ivanja.Za{titi na radu daje se iznimna va‘nost– Svjesne va‘nosti pravovremeneza{tite radnika, Hrvatske {ume su posljednjihgodina ulo‘ile znatna sredstvai vrijeme na educiranje radnika, istaknuoje predsjednik Uprave Hrvatskih{uma Darko Beuk. Vide se i pomaci,ozljede na radu u pro{loj godini smanjenesu za oko 20 posto, ali to nasjo{ uvijek ne zadovoljava i u idu}im}emo godinama nastaviti ulagati uza{titu na radu. Analiziraju}i uzrokeozljeda, vidljivo je da jo{ uvijek visokomjesto s oko 30% zauzima nepo{tivanjepropisa za{tite na radu i tek20Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

NA RADUniti oprema, ako se ne pazitijekom svih radova na {umskimradili{tima propu{taju mjere za{tite, aposlovi ne obavljaju s dovoljno opreza,istaknuo je rukovoditelj Slu‘beza{tite na radu u Hrvatskim {umamaPerica Frkovi}, govore}i o ukupnojaktivnosti poduze}a u ovom iznimnova‘nom segmentu. Podsje}a da jedosada{nji nadzor neposrednih rukovoditelja(pomo}nik revirnika i revirnik)u nekim aspektima za{tite kojutrebaju kontrolirati bio nedostatan, teda ni sami radnici ne vode dovoljnora~una o vlastitoj sigurnosti.– To ukazuje na pomanjkanje znanjao posljedicama ozljeda za njihosobno, njihovu obitelj i poduze}e. Upravilu se ‘ure ispuniti normu, kako bi{to prije zavr{ili posao pa preska~upojedine tehnolo{ke operacije {to~esto dovodi do ozlje|ivanja.Dipl. ing.PericaFrkovi}rada, odnosno radnik se raspore|ujeprema preostalim radnim sposobnostimana odgovaraju}e radno mjesto.Sankcije i nadzorProblem je i u tome {to se dosad nisupoduzimali nikakvi postupci protiv odgovornihosoba koje su trebale nadziratiprimjenu mjera ZNR-a, pa ~ak ni nakonSindikalnom skupu nazo~ili su Nenad Pulji}, na~elnik dr‘avnog inspektorataOdjela za{tite na radu, Josip Bartol~i}, dr‘avni tajnik u Ministarstvupoljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva, mr. sc. Darko Beuk, direktorHrvatskih {uma, prof. dr. Ivica Grbac, pomo}nik ministra, VitomirBegovi}, predstojnik Vladinog ureda za socijalno partnerstvo RH, IvicaDubravko Tisovac, prof. Visoke {kole za sigurnost na radu i drugi.osposobljavanjem radnika to }e semo}i smanjiti, naglasio je mr. Beuk.Potrebno je vi{epa`nje– U posljednje dvije godine broj ozljedana radu u padu je za oko 20% uodnosu na prethodna razdoblja, aprocjene pokazuju da u Hrvatskim{umama mo‘e do}i do daljnjeg padabroja ozljeda za oko 50%. No istotako, postoje neki rizici koji se nemogu ukloniti primjenom osnovnih iposebnih mjera za{tite na radu, te seIng. Frkovi} je naveo i to da su uovom momentu u Hrvatskim {umamadovr{eni poslovi propisani Zakonom oZNR kao i Pravilnikom o izradi procjeneopasnosti za{tite na radu.– Izra|ena je procjena opasnosti zacijelo poduze}e, a pri zavr{etku su irevizije procjene.– Na temelju procjene opasnostiizra|en je Pravilnik o ZNR sa prilozimao osposobljavanju za rad na siguranna~in, o radnim mjestima s posebnimuvjetima rada, s prilogom o osnovnimsredstvima za{tite s Propisnikomo sredstvima gdje je normativno iopisno propisana kvaliteta i izgledsredstava za{tite.– Imenovani su ovla{tenici poslodavcaza provo|enje mjera ZNR-a, propisanasu im prava i du‘nosti u provo|enjuZNR te je sa istima i potpisananeks ugovora o radu. Kona~no, osnovanaje Slu‘ba za{tite na radu, a po{umskim upravama zaposleni su stru~njaciZNR.–Obavljaju se sustavna osposobljavanjaza rad na siguran na~in, a glavninaglasak je na prakti~nom osposobljavanjuuz nadzor, kako bi radnikusvojio potrebna znanja i vje{tine zaizvo|enje radnih operacija na ispravani siguran na~in.– Obavljaju se sva Zakonom o ZNRpotrebna ispitivanja strojeva i ure|aja,zdravstveni pregledi radnika na radnimmjestima s posebnim uvjetima rada tese i postupa po rje{enjima medicineuzastopnih ponavljanja istih pogre{aka.Zbog toga }e u budu}nosti na podru~juza{tite stru~njacima trebati pru‘iti punupodr{ku u vr{enju unutarnjeg nadzora.Ovla{tenici IV. stupnja, pomo}nici revirnika,moraju prije po~etka rada na}i petminuta za ZNR, vidjeti da li radniciimaju propisanu za{titnu opremu, ispravnasredstva rada, da li su sposobniza rad, upozoriti ih na eventualne opasnosti,a tijekom rada obaviti povremeninadzor kako bi se utvrdilo da li se radoviizvode na propisan na~in. Svojazapa‘anja obavezni su upisati u knjigunadzora ZNR.Ovla{tenici III. stupnja, revirnici, morajupuno ve}u pa‘nju posvetiti izradiplana ure|enja privremenih radili{ta,moraju se uo~iti odre|ene opasnostikoje prijete radnicima, npr. suha stabla,nagnuti teren, klizavost, zakr~enost,suhe grane koje vise iz kro{nje i sli~no.Ovla{tenici II. stupnja obvezni supru‘iti podr{ku ovla{tenicima IV. stupnjau provo|enju mjera ZNR, a posebnupozornost posvetiti tomu da se naposao ne rasporedi radnik bezosposobljenosti za rad na siguranna~in, bez lije~ni~kog pregledaodnosno da se rasporedi na posloveza koje ne ispunjava tra‘ene uvjete.Za sva pitanja iz podru~ja za{titemo‘e se za pomo} obratiti Slu‘biza{tite na radu. Neposredni rukovoditeljidu‘ni su saslu{ati primjedbe ipoduzeti potrebne mjere, jer sve jebolje od ozljede i smrtnog slu~aja.Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 21

ekologijaZDRAVA HRANA[to je to ekolo{ka polZelena gnojidbaPi{e:dipl. ing. bio.MarkoPe}arevi}Foto:M.Pe}arevi}U Hrvatskim {umama nedavno jeustrojena Nadzorna stanica zaekolo{ku proizvodnju. Njezin zadatakje obavljanje nadzora nad ekolo{kom(poljoprivrednom) proizvodnjom, za{to ima certifikat Ministarstvapoljoprivrede, {umarstva i vodnogagospodarstvaPostoje dva osnovna tipa poljoprivredneproizvodnje: konvencionalnai ekolo{ka (organska, biolo{ka).Uz ta dva osnovna tipa postojii integrirana proizvodnja, ~ija jetemeljna ideja kori{tenje svih raspolo‘ivihmogu}nosti sprje~avanja gospodarskizna~ajnih {teta, na na~inkoji je najmanje {tetan za prirodneneprijatelje {tetnika (neke kemijskemjere su dozvoljene samo kada suiscrpljene sve druge mogu}nosti), noona nije regulirana zakonom.Prema zakonu ekolo{ka je proizvodnjaposeban sustav odr‘ivoga gospodarenjau poljoprivredi i {umarstvukoji obuhva}a:• uzgoj bilja i ‘ivotinja,• proizvodnju hrane, sirovina i prirodnihvlakana te• preradu primarnih proizvoda.Ekolo{ka proizvodnja uklju~uje sveekolo{ki, gospodarski i dru{tveno opravdaneproizvodno-tehnolo{ke metode,zahvate i sustave.Ekolo{ka proizvodnja najefektivnijekoristi:• plodnost tla i raspolo‘ive vode,• prirodna svojstva biljaka, ‘ivotinjai krajobraza.U ekolo{koj se proizvodnji posti‘epove}anje prinosa i otpornosti biljakapomo}u prirodnih sila i zakona, uzpropisanu uporabu gnojiva, sredstavaza za{titu bilja i ‘ivotinja, sukladnome|unarodno usvojenim normama ina~elima.Zdrava i ekolo{kahranaVa‘no je naglasiti razliku izme|utzv. zdrave hrane i ekolo{ke hrane(hrane koja na sebi nosi eko-markicu).Zdrava hrana je ona hrana od koje sene}emo otrovati (odnosno ona ~ije sukvalitete u skladu sa Zakonom o hrani).Po logici stvari hrana koja ne nosiepitet “zdrava” trebala bi biti nezdrava,a po Zakonu o hrani niti jednatakva hrana ne bi smjela biti u prodaji(niti se vi{e smije nazivati hranom).Ekolo{ka hrana je ona koja jeproizvedena po strogim na~elimaekolo{ke poljoprivrede (koja su, uslu~aju Hrvatske opisana Zakonom oekolo{koj proizvodnji poljoprivrednihprehrambenih proizvoda), i kojapodlije‘e strogim kontrolama tijekomcijelog procesa proizvodnje. Onamora biti adekvatno obilje‘ena ekomarkicom.Radi uvo|enja reda u sve ve}i brojproizvo|a~a kojekakvih bio, eko izdravih proizvoda, {irom svijeta uvedenesu norme ekolo{ke (organske,biolo{ke) proizvodnje. Te norme mo-‘emo podijeliti u tri kategorije:• me|unarodni standardi (IFOAM),• nacionalni standardi (EU Regulation2092/91, Zakon o ekolo{kojproizvodnji poljoprivrednih i prehrambenihproizvoda, USDA National OrganicProgram i dr.),• privatni standardi (Soil association,DIO, Naturland i dr.).Veza izme|u proizvo|a~a i potro{a~asu certifikacijska tijela, kojapotro{a~ima garantiraju da je odre|eniEkolo{ka hrana je onakoja je proizvedena postrogim na~elimaekolo{ke poljoprivrede(koja su, u slu~ajuHrvatske opisanaZakonom o ekolo{kojproizvodnjipoljoprivrednih22Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

joprivredaMakEko uzgoj svinjaproizvod proizveden sukladnoodre|enim normama, koje su standardneza sve proizvo|a~e.Kada govorimo o ekolo{koj poljoprivredibitno je re}i da naglasak nijesamo na finalnom proizvodu ve} nacjelokupnom postupku proizvodnjeistoga, odnosno na utjecaju te proizvodnjena ekosustav. Primjerice, na-~elo plodoreda (alterniranje kultura naodre|enoj povr{ini u svrhu o~uvanja/pobolj{anja kvalitete tla) jednako jeva‘no kao i nekori{tenje pesticida iumjetnih gnojiva.Na idealnoj “ekolo{koj farmi” trebalebi se nalaziti i biljke i `ivotinje i tou takvom sastavu koji bi u ve}oj ilimanjoj mjeri reflektirao prirodni ekosustavtoga podru~ja.Kratka povijestekolo{kepoljoprivrede1913. – Ekolo{ka poljoprivreda jepo~etkom stolje}a izvedena iz filozofijeantropologa Rudolfa Steinera(1861. – 1925.), ro|enog u DonjemKraljevcu u Me|imurju. Prema nje-prehrambenihproizvoda),i koja podlije‘e strogimkontrolama tijekomcijelog procesaproizvodnje.Ona mora biti adekvatnoobilje‘enaeko-markicom.Ekolo{ka poljoprivredna proizvodnjaU gr~kom gradi}u Kria Vrisi odr‘an je krajem travnja prakti~ni dio obukeza inspektora ekolo{ke poljoprivrede. Radi se o projektu “Modernizacijemakedonske agro i prehrambene ekonomije i njezinog pribli‘avanja EU” ,pod pokroviteljstvom makedonske i njema~ke vlade, a provode ga GTZ(Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit) i makedonsko Ministarstvopoljoprivrede, {umarstva i vodnog gospodarstva. U sklopu togprojekta je i ve} spomenuti program obuke makedonskih inspektora zaekolo{ku poljoprivredu u kojemu tako|er sudjeluju DIO (gr~ka certifikacijskaku}a) i AgriBioCert (Hrvatska zadruga za obavljanje stru~nog nadzora i ugovornukontrolu robe). S obzirom na to da Hrvatske {ume u svom sastavuodnedavno imaju i Nadzornu stanicu za ekolo{ku poljoprivrednu proizvodnjute ugovor o poslovnoj suradnji s AgriBioCertom, to su i stru~njaciHrvatskih {uma sudjelovali u programu obuke u Gr~koj. Prakti~ni dio obukesastojao se od obilazaka ekolo{kih imanja u pratnji DIO-vih inspektora kojisu obavljali nadzor. Nakon odra|enog programa obuke, sudionici su polagaliispit koji se sastojao od samostalnog obavljanja nadzora te naknadneusmene prezentacije zapisnika nadzora. O ekolo{koj poljoprivrednojproizvodnji, ne{to vi{e u ~lanku koji slijedi.govoj teoriji mora se posti}i ravnote‘aizme|u duhovne i materijalne strane‘ivota.1920. – H. Pfeiffer primjenjuje teteorije na poljoprivredu, te se ra|abiodinami~ka poljoprivreda. Danas tajpokret komercijalno predstavlja organizacijaDemeter. Ona se razlikuje odostalih pokreta u svijetu po tome {to unjoj postoji odre|ena koli~ina idealizma,kao i karakteristi~ne metode sadnjekoje povezuju poljoprivredne aktivnostisa lunarnim i astralnim ciklusima.1940. – Nakon Drugoga svjetskograta nastaje pokret koji se naziva “TheSoil Association”, i to na teorijamakoje je propagirao Sir Albert Howardu svojem poljoprivrednom testamentu1940. godine.1970. – Sve vi{e raste ekolo{ka svijestljudi {irom svijeta, posebice nakonnaftne krize 1973. U Engleskoj “Soilassociation” stvara logo i istovremenouvodi praksu pravno reguliranih specifikacijai kontrola kvalitete koje potro{a~ugarantiraju odre|enu kvalitetu.Glavne nacionalne organizacije ekolo{kihproizvo|a~a {irom svijeta suujedinile snage i formirale IFOAM –International federation of organicagriculture movements (Me|unarodnafederacija pokreta ekolo{ke poljoprivrede).Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 23

sport3. ME\UNARODNI SPORTSKI SUSRETI HRVATSKOGA SINDIKATA [UMARSTVA, UMAG[umarke i {umari iz vinkova~ke Uprave podrugi put zaredom slavili. Osim sportskih,susreti {umarskih radnika bili su prilika i zadru‘enje i ja~anje povezanosti zaposlenih u{umarstvuPi{e:MiroslavMrkobradFoto:M.MrkobradNa glavnom teniskom terenu turisti~kogkompleksa, Stella maris uUmagu, pobjedni~ki su ples na 3.me|unarodnim sportskim susretima Hrvatskogsindikata {umarstva ponovnoplesali Vinkov~ani. S 43 osvojena bodabili su najbolji ispred Uprave {uma Delnices 32 te Karlovca s 27 bodova. Tako}e veliki prijelazni pehar vo|a mom~adi@eljko Kalauz ponijeti u Vinkovce gdje}e boraviti godinu dana, do novih igara.I Delni~ani su zadr‘ali kontinuitet dobrihnastupa (i lani su bili drugi), dok seza tre}e mjesto vodila velika borba, jerse nekoliko uprava smjestilo u razmakuod tri boda. Karlova~ni su tu za bodpresko~ili Po‘egu i Zagreb (26) te Gospi}(25 bodova).Osim sportskih, susreti {umarskih radnikabili su prilika za dru‘enje i ja~anjepovezanosti zaposlenih u {umarstvu,svojevrsni kolektivni teambuilding, kakoje prilikom sve~anog otvaranja igaraistaknuo direktor Hrvatskih {uma DarkoBeuk. Tre}e sportske susrete {umaraotvorila je predsjedica Hrvatskog sindikata{umarstva Gordana Colnar kojaje rekla da }e se na terenima turisti~kognaselja Polynesija natjecati blizu 1000{umara te gosti iz {umarskih sindikataMa|arske, Slova~ke, Makedonije i Rumunjske.[umarstvo je iznimno te{kadjelatnost u kojoj radnici i ginu na poslupa zaslu‘uju ovakve susrete, ali i ve}epla}e za koje }e se sindikat ustrajnoboriti, poru~ila je ona. Veliko sportskodru‘enje {umarskih radnika pozdravilisu i pomo}nik u Ministarstvu poljoprivrede,{umarstva i vodnoga gospodarstvaIvica Grbac te direktor turisti~kognaselja Polynesija Florian Kocijan~i}.Nogomet, konop,odbojka, bo}anje...To su sportovi s najvi{e sudionika igledatelja! Natjecalo se u 11 disciplinaod ~ega su u potezanju konopa, strelja{-tvu, trapu i {ahu ekipe bile mje{ovite.Bodovala su se prva ~etiri mjesta, aVinkov~ani su premo}nu pobjedu ostvarilijer su bodove osvajali u ~ak devetdisciplina, a ‘ene su ravnopravno pridonijelepobjedi kao i mu{karci.Pune tribine uz urnebesno navijanjesvjedo~ile su da je mali nogomet i daljebio u centru zbivanja. Tu su iznena|uju}unadmo} pokazali Si{~ani kojisu se do naslova, osim u polufinalnojutakamici s Koprivnicom (2:2, sedmerci)Pobjedni~i ples Vinkov~anaVinkoopet su UmOtvaranje igaraProgla{enje pobjednika i zatvaranje igaraza pam}enjeStatistikaVinkov~ani su osvajali bodove u sedam disciplina, isto toliko i Gospi}ani, nonatjecatelji iz Vinkovaca u nekim su sportovima ubirali dvostruke bodove (mu{ki,‘ene, u tenisu i stolnom tenisu). Najvi{e pobjeda ostvarile su uprave Vinkovci iKarlovac, po tri. Najvi{e drugih mjesta, ~etiri, pripalo je Delni~anima. Zna~i, jo{korak...Dvostruke pobjede u jednom sportu, mu{ki, ‘ene, imaju Karlov~ani, u odbojcina pijesku i Ogulin~ani u tenisu. Od gostiju iz inozemstva najvi{e su se iskazaliRumunji u nogometu gdje je malo nedostajalo do plasmana u zavr{nicu.OrganizacijaU Katoru, Stella marisu i Polynesiji, turisti~kim naseljima i biserima Umaga, sveje odli~no funkcioniralo, od hrane ({to za {umare nije nebitno!) i zabave dosportskih terena. Direktor Polynesije Florijan Kocijan~i} molio je na po~etku{umare “za malo strpljenja i razumijevanja, obzirom na oko 1900 prisutnih gostiju”,mi dodajemo i `ednih. Organizacijski odbor HS[-a s brojnim suradnicima,tako|er, je odli~no odradio svoje.BjelovarBjelovarska Uprava (oko 1300 zaposlenih) ni ovaj put nije sudjelovala. Za{to,duga je pri~a. Ipak, predsjednica HS[-a je, otvaraju}i Sportske susrete posebo24Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

, 9. - 13. LIPNJAv~anilaviliagu!– pro{etali! Pravi “hakl” prikazali su inogometa{i N. Gradi{ke, iznenadili (plasmanom)Zagrep~ani i (igrom) Koprivni~ani.@ensko malonogometno finaleponudilo je reprizu lanjskog i pobjeduPo`e`anki, {to je mu{ki dio ekipe dostojnoproslavio (zalio)!U potezanju konopa, uz burno navijanje,opet “najja~i” Zagrep~ani. Pa`njuje privukla i sve atraktivnija odbojkana pijesku gdje su se Karlov~anke i Karlov~aniizgleda specijalizirali za pobjede.Puno navija~a pratilo je i bo}anje(Spli}ani i Buze}anke pobjednici).Trodnevne sportske borbe pokazalesu i ovaj put da su neki do{li sudjelovati,a neki pobijediti. Veselili su se nakonsvakog dobrog poteza ili pobjede, bodrilise me|usobno. Prikazan je takokvalitetan stolni tenis gdje su iznenadili{umari iz N. Gradi{ke protiv favoriziranoglanjskog pobjednika Splita. Bodoveje (5) osvojila i Direkcija, drugim mjestomu trapu, a jedan od malobrojnihpredstavnika Direkcije je nakon progla-{enja pobjednika primjetio kako “im nisuprevi{e ni fu}kali!”Progla{enje pobjednika na velikomteniskom terenu bila je opet prava malaceremonija, a nagrade su uru~ivali prisutniupravitelji pojedinih uprava, ili pakpredstavnici drugih institucija, [umarskogfakulteta, Ministarstva, [umarske{kole. Dobra ideja da svi sudjeluju!REZULTATIMali nogomet (m): Za 1. mjesto: Sisak– Zagreb 4:0; za 3. mjesto: N. Gradi{ka– Koprivnica 3:1Mali nogomet (‘): Za 1. mjesto: Po-‘ega – Vinkovci 1:0; za 3. mjesto: Delnice– Karlovac 1:0Tenis (m): Za 1. mjesto: Ogulin –Vinkovci 2:0; za 3. mjesto: Buzet – Sisak2:1Tenis (‘): 1. Ogulin, 2. Vinkovci, 3.Gospi}.Stolni tenis (m): Za 1. mjesto: N.Gradi{ka – Split 2:0; za 3. mjesto: Zagreb– Vinkovci 2:1pozdravila i predstavnike Sindikata zaposlenih u {umarstvu Bjelovara koji su uUmagu boravili kao gosti. Tom prilikom izrazila je nadu u bolju suradnju. Bilo bi{teta da se to dogodine ne iskoristi.KUD [umari[umari iz Vinkovaca uz ceremonijalne obveze prilikom otvaranja i zatvaranjanatjecanja svirali su nave~er za svoju du{u i {umare.OstaloNekoliko primjedi, kako se ne bi ponovilo.– U natjecanju malonogometa{a, na svakoj je utakmici obavezno “u rezervi”trebala biti jo{ jedna lopta koja bi se ubacivala u igru kad netko onu kojom seigra “napuca u kukuruze!”– Mo‘da bi bilo bolje da su sva natjecanja posljednjega dana, ovaj put to jebila subota, bila zavr{ena do ru~ka! Slobodno poslijepodne i pripreme zaprogla{enje dobro bi se uklopili.– Ne bi bilo lo{e razmisliti i o uvo|enju ko{arke, odnosno hakla (tri igra~a) nasportske susrete. Organizacija takvog natjecanja vrlo je jednostavna!– Na kraju ve} tradicionalna pohvala informati~arima koji su brzo i preglednoobavje{tavali svekoliku {umarsku javnost u Umagu, o svemu {to se zbivalo!

sportStolni tenis (‘): Za 1. mjesto:Vinkovci – Delnice 2:1; za 3. mjesto:Po‘ega – N. Gradi{ka 2:1Bo}anje (m): Za 1. mjesto: Split –Buzet 16:13; za 3. mjesto: Na{ice –Delnice 16:10Bo}anje (‘): Za 1.mjesto: Buzet –N. Gradi{ka 16:7; za 3. mjesto: Zagreb– Gospi} 16:9Odbojka na pijesku (m): Za 1.mjesto: Karlovac – Na{ice 2:0; za 3.mjesto Gospi} – Vinkovci 2:0Odbojka na pijesku (‘): Za 1. mjesto:Karlovac – Delnice 2:0; za 3. mjestoOgulin – Na{ice 2:0Potezanje konopa: Za 1. mjesto:Zagreb – Po‘ega 2:0, za 3. mjesto:Ogulin – Karlovac 2:0[ah: 1. Po‘ega, 2. Delnice, 3. Osijek,4. KarlovacTrap: 1. Vinkovci 52, 2. Direkcija47, 3. Koprivnica 45, 4. Karlovac 45.Strelja{tvo: 1. Gospi} 506, 2. Zagreb499, 3. Koprivnica 496, 4. Ma-|arska 488Kuglanje (m): 1. Vinkovci 786, 2.Delnice 768, 3. Ogulin 760, 4. Po‘ega745.Kuglanje (‘): 1. Delnice 227, 2.Gospi} 202, 3. Zagreb 185, 4. Senj183Pikado (m): 1. Split 970, 2. Koprivnica927, 3. N. Gradi{ka 889, 4. Gospi}884.Pikado (‘): 1. Po‘ega 934, 2. Buzet808, 3. Vinkovci 772, 4. Na{ice 765Ekipni poredak1. Vinkovci 43 boda, 2. Delnice 32,3. Karlovac 27, 4. Po‘ega 26, 5. Zagreb26, 6. Gospi} 25, 7. Ogulin 23,8. Buzet 20, 9. N. Gradi{ka 20, 10.Split 19 itd.skulpturaALRAUNE _ BOGATSTVO SKULPTURA OD DRVETAAlraune, ~udnGorski kotar jedan je od{umovitijih krajevaLijepe na{e. Oddavnina, poznat je pojo{ jednoj zanimljivosti,ali opet vezanoj uz{umu i drve}e, izradiprekrasnih skulpturaod drva zvanih alrauneAlraune se izra|uju od grana ilikorijena drve}a i to bukve, jasena,drena ili graba. Uglavnomzadr‘avaju prirodan oblik kakav jeprona|en u {umi. Uz minimalne drvoreza~kezahvate pretvaraju se u fantasti~nedrvene skulpture ptica, ‘ivotinjaili ljudi. Prigodom izrade skulpturaneki od autora rade i malo ve}e zahvate,gule koru, dodaju jo{ poneki detalj,a po potrebi, boje je ili lakiraju. Kodnas alraune izra|uju od gore navedenihvrsta drve}a, no postoji biljka mandragoraofficinarum ili alrauna po kojojsu ove figurice vjerojatno dobile ime.Uz podrijetlo tih malih drvenih figurica,postoji ~itav niz legendi i misterijao njihovom nastanku.Hanns Heinz Ewers u svojoj knjizi»Alraune« iznosi o tome niz podataka.Korijenu alraune, odnosno biljke mandragoraofficinarum pripisivala se jo{ uvrijeme Grka Pitagore nadnaravnamo}. Ta biljka je kroz stolje}a mnogihnaroda imala magi~nu mo}, ali uz njuse ve‘u i brojne legende. Na njoj jenajzanimljiviji mesnat i debeo korijennalik na ~ovje~je tijelo. Iskapanje korijenamandragore po vjerovanjumoglo je izazvati ne~iju smrt, ako navrijeme nisu bile poduzete mjere predostro‘nosti.Osu{eni korijen mandragoreu pro{losti se ~esto koristio kaoamajlija, jer je uz dodatno manjezahvate no‘em dobivao oblik mu{keili ‘enske osobe. Amajlije su donosilevlasniku sre}u, ako ju je dobro ~uvaoi njegovao. Stoga su te drvene figuriceodijevali u samt i svilu, pohranjivali ihu manje kov~e‘i}e i redovito svakipetak kupali u crvenom vinu.U srednjem vijeku vjerovalo se dano{enje alraune {titi ratnike od ranjavanja.Vjerovalo se tako|er u ~udnovatemo}i mandragore koja raste podvje{alima obje{enih zlo~inaca, a izrastezahvaljuju}i posljednjem ispu{tenomsjemenu umiru}eg zlo~inca: kad sjemepadne na zemlju iz njega nikne korijenu obliku male nakaze mu{ke ili ‘enske.Ljudi su dolazili u pono}, iskapali drvene~ovje~uljke iz zemlje i nosili ku}iod drva26Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

ovate figure~uvaju}i ih kao talisman. Osim u Izraelukao pradomovini, biljka je ra{irena iu dr‘avama Sredozemlja, a na istokusve do Himalaje.Delni~anin Milan Majnari} u Novomlistu pi{e da su prema legendialraune u ovom kraju vezane uzdoga|anja prije 130 godina, kad jegra|ena ‘eljezni~ka pruga. Prilikomprobijanja tunela kroz Kupja~ki vrhstradavali su brojni radnici. Da bi sespasili od potjere, mnogi od njihbje‘ali su u kanjon Zelenog vira itamo se pretvarali u ~ovjekolika stablai grane, ~uvaju}i na taj na~in svojopstanak.Mnogi su goranski umjetnici oku{alisre}u u izradi alrauna, a neki odnajpoznatijih kao Lovro Matkovi} izKupjaka i Slavko Tomac iz Delnica,ve} su pokojni.Prekrasni su radovi Ivice Babi}a izRijeke, a me|u poznatijim autorima jegospo|a Velinka Buri} iz naselja Presikakraj Vrbovskog. Na staroj cestiRijeka – Zagreb g|a Buri} ima i svojugaleriju alrauna, koja je otvorena zaposjetitelje cijeli dan. Izlo‘eno je nastotinjak radova koji se i prodaju.Oblikovanjem drva po~ela se bavitiprije tridesetak godina. Radove izra-|uje od grana i panjeva prona|enih u{umi. Poigravaju}i se svojom ma{tom,s manjim zahvatima na drvu izra|ujeprekrasne figure nalik ljudima, raznimvrstama ‘ivotinja i sl.Do sada je izradila vi{e od 600 figurai sudjelovala na brojnim izlo‘bamau zemlji i inozemstvu.Uz poznate umjetnike u izradialrauna, ima jo{ Gorana koji izra|ujuove prekrasne figurice od drveta, alisu svojim samozatajnim radom ostalinepoznati {iroj javnosti.Lai~ki re~eno, izrada alrauna ~ini sevrlo jednostavna: oti|e{ u {umu, na-|e{ granu ili kakav korijen drva i napravi{‘eljenu skulpturu. No, to nijenimalo jednostavno. Jer, kako bi tomogao ostvariti mora{ imati mnogoma{te, ali i umjetni~kog dara da u jednojgrani, panju ili korijenu drveta prepozna{budu}i ‘eljeni lik i napravi{malo umjetni~ko djelo.Nikad se ne zna, mo‘da se i me|uvama, dragi ~itatelji, jednog dana probuditaj neponovljivi osje}aj, da {e}u}i{umom u granama drve}a prona|etesvoj prvi rad, izradite svoju prvu alraunui dobijete talisman koji }e vas {tititiod svih zala ovog svijeta, donose}ivam radost i sre}u kao u pro{lostina{im precima. Ali, pripazite pritomna svoje pona{anje!Pi{e:VesnaPle{eFoto:V.Ple{eBroj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 27

za{ti}eno biljeZA[TI]ENE BILJNE VRSTE U HRVATSKOJBiskupska kapica(Epimedium alpinum)Biskupska kapica (Epimedium alpinum),krespin ili lipica je prizemna{umska biljka iz porodice‘utika (Berberidaceae), s puze}im,razgranjenim i ne~lankovitim podankom(rizomom) te uspravne, gole itupokutne stabljike. Listovi su smje-{teni na dugim peteljkama, dvostrukosu trodijelni, srcasti i u{iljeni, pojedinilisti}i dugi su 4 do 8 cm. Na licu sutamnozeleni, na nali~ju svijetlozeleni,nazubljena ruba. U po~etku su dlakavi,kasnije goli, s izrazito mre‘astomU Hrvatskoj se biskupska kapica javljame|u vrstama koje, vi{e ili manje,karakteriziraju ilirski florni element. Dolaziiz ilirske {ume hrasta kitnjaka i obi~nogagraba, u brdskoj bukovoj {umi s mrtvomkoprivom, u {ikarama i na rubovima {umaPi{e:IvicaTomi}Foto:I.Tomi}Biskupska kapica(Epimedium alpinum)Srednjodobna kitnjakovo-grabova sastojina na ju‘nim obroncimaKrndijenervaturom. Cvjetovi promjera oko 1cm oblikuju krhki uspravni ili povijenvr{ni, grozdasti cvat, koji je kra}i odlistova. Dvospolni cvijet sastavljen jeod ~etiri crvenkastozelena listi}a~a{ke, duga oko 5 mm, i ~etiri tamnocrvenalisti}a vjen~i}a. Listi}i ~a{keotpadaju ve} tijekom cvatnje. ^etirivre}asta, ‘uta mednika (nektarija)smje{tena su iznad listi}a vjen~i}a i odnjih su kra}i. Izdu‘eno jajasti tu~akima brojne sjemene zametke, a plodje vi{esjemena ~ahura koja puca u dvanejednaka kapka.Od nizina do gorskihpredjelaBiskupska kapica dolazi sa podru~jaju‘ne Europe, raste na vapnencu i serpentinu,rasprostiru}i se od nizina dogorskih predjela, u vla‘nim i sjenovitim{umama i {ikarama i na rubovima{uma. Karakteristi~na je vrsta svezeCarpinion (Betuli) illyrico-podolicum izajednice hrasta kitnjaka i obi~nogagraba (Querco-Carpinetum croaticum).U Hrvatskoj se javlja me|u vrstamakoje vi{e ili manje karakteriziraju ilirskiflorni element u ilirskoj {umi hrastakitnjaka i obi~noga graba (Epimedio-Carpinetum betuli). Rije~ je o {irokorasprostranjenoj klimatskozonalnoj zajednicibogatoga flornog sastava, kojau nas raste na brdskim terenima, ni-‘im gorjima i podno‘jima ve}ih masivado 500 m, u humidnim klimatskimuvjetima, na eutri~nim kambisolima,luvisolima i obrona~nom pseudoglejuna razli~itim supstratima. Osim biskupskekapice, posebice se isti~u obi-~na kozokrvina (Lonicera caprifolium),grahorica (Vicia oroboides), modrikukurijek (Helleborus atrorubens) idr.Biskupska kapica javlja se i u brdskojbukovoj {umi s mrtvom koprivom(Lamio orvale-Fagetum sylvaticae),gdje se osobito isti~e u vrlo bujnomsloju prizemnoga ra{}a kao specifi~navrsta ilirskih bukovih {uma, uz velikumrtvu koprivu (Lamium orvala), volujskooko (Hacquetia epipactis), kranjskibijeli bun (Scopolia carniolica), mi{jeuho (Omphalodes verna), velecvjetnumarulju (Calamintha grandiflora) i dr.Ta zajednica u nas ima klimatskozonalnezna~ajke, a rasprostire se nakontinentalnoj strani Dinarida, u panonskomgorju te u prijelaznom podru~jusrednje Hrvatske, od pribli‘no400 do 750 m nadmorske visine. Ovaza{ti}ena biljna vrsta nerijetko se kultivirapa je na mnogim mjestimaudoma}ena.28Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

ljekovito biljeKELTSKI KULT IMELEImela -istjeriva~uroka ibolesti!Oni koji su ~italistripove osimpati~nim GalimaAsteriksu i Obeliksui njihovom seoskomdruiduPanoramixu,prisjetit }e se~arobnog napitkaod imele koji im jedavao nadljudskusnagu u borbiprotiv RimljanaOvaj keltski kult imele tolikoje rasprostranjen dasu mnogi obi~aji vezaniuz ovu biljku sa~uvani sve dodanas, a najpoznatiji je ki}enjevrata imelom za Bo‘i}. Kaosveta biljka kod Kelta koristilase za spravljanje napitaka zasnagu, hrabrost, nepobjedivosti lije~enje svih bolesti. Germanisu je smatrali jakim, stra{nim ismrtonosnim magijskim oru‘-jem. U austrijskom Tirolu podnazivom vje{ti~ina metla koristilase kao sredstvo protiv uroka,zlih vje{tica i |avola.Imela (Viscum album L.),polunametnik je, a poznata je ipod nazivima bijela imela, vi{}ili vi{}e. Raste u kro{njamadrve}a ( hrast, topola, grab, jela,breza, jabuka, kru{ka). Kaopolunametnik ne uzima svuhranu od svog doma}ina ve} isama uz pomo} klorofila isvjetlosti gradi vlastite organsketvari. Od iznimne je va‘nosti sa kojevrste drve}a kao doma}ina, uzimamoimelu u ljekovite svrhe, jer sa nekihvrsta drve}a je otrovnija.Imela je trajni zimzeleni, maligrmi} kuglastog oblika. Kora joj je ‘utozelena, listovi ko‘asti, duguljasti ilijajasti, prema peteljci su‘eni, sa neizra‘enimuzdu‘nim ‘ilama, razvijajuse na vrhu ogranka, nasuprotno. Sitniblijedo ‘uti cvjetovi zbijeni su na vrhuogranka, a njihovi pupoljci javljaju segodinu dana prije cvatnje.Rasprostranjuje se uz pomo} sjemenkikoje {ire ptice.Cvjeta od o‘ujka do travnja, biljkaje bez naro~itog okusa i mirisa. Jo{uvijek nije dovoljno istra‘ena, a njenkemijski sastav ovisi o stablu na kojem‘ivi. Sadr‘aj ljekovitih sastojaka najve-}i je u vr{nim listovima i gran~icama.Bere se od mjeseca studenog do svibnja,a najbolje je brati samo mladelistove sa gran~ica. Su{imo ih na toplomi prozra~nom mjestu do 40 stupnjevaCelzijusovih.Usitnjeni listovi i gran~ice ~uvaju seu vi{e slojnoj papirnatoj vre}ici. Svje‘isok dobijemo cije|enjem i mljevenjemlistova. Od listova se pripremajutinkture i ljekovite rakije poputtravarice ili imeline rakije.Koristimo je u lije~enju raznih bolesti,kroni~nog zatvora, opu{tanjanervnog sustava, upale usta, grla icrijeva, visokog krvnog tlaka kao posljediceoboljenja srca i bubrega, tegobamenopauze, bolesti cirkulacije, gastritisa...Svje‘i sok iz listova poma‘e kodlije~enja ko‘nih oboljenja.Poznata austrijska travarica MarijaTreben tvrdi da se imelom uspje{nolije~i i dijabetes. Sebastijan Kneipppreporu~uje je za lije~enje epilepsije ukombinaciji sa valerijanom, bo‘urom icvijetom naran~e. Ameri~ki znanstvenicipotvrdili su njeno jako antivirusnodjelovanje. U narodnoj medicini koristise i za lije~enje steriliteta.Izvrsni rezultati posti‘u se ulije~enju najte‘ih bolesti dana-{njice, karcinoma. U kemoterapijikoristi se kod karcinomakolona, rektuma, ‘eluca, karcinomagrudiju, kolitisa, Cronovebolesti i sl.Recept za regulaciju visokogtlaka: napravi se ~ajnamje{avina od jednakih dijelovausitnjene imele, mati~njaka iplodova gloga. Za pripremu~aja uzme se jedna ~ajna ‘li~icabilja i prelije sa 2 dl toplevode, pusti se poklopljeno daodstoji ~etiri sata i onda seprocijedi. Piju se dvije do tri{alice ~aja dnevno.^aj: dvije velike ‘lice usitnjenihlistova staviti u 6 dl mlakevode tijekom {est sati ili prekono}i. Procijedi se i pije do 2 dl~aja svakih {est sati. Ne smijuse uzimati ve}e koli~ine ~ajaVino od imele: 20 gsmrvljene biljke prelitijednom litrom bijelog vina,zatvoriti fla{u i dr‘ati natoplom mjestu pet dana.Procijediti i piti po jednumalu ~a{u vina tri puta nadan (50 ml). Vino je korisnoza lije~enje poreme}aja uradu srca i ja~anjeimuniteta.od preporu~enih, jer sadr‘i ljekovitetvari koje u ve}im koli~inama mogudjelovati kao otrov.Tinktura: 200 g svje‘e imele i 100g ~e{njaka sitno isjeckati i mo~iti ujednoj litri jake komovice desetakdana uz povremeno mu}kanje. Ocijeditii profiltrirati te piti tri puta dnevnopo jednu ‘licu prije jela.Kupke i oblozi za pro{irene venepripremaju se od imelina ~aja u viduobloga koji se stavljaju na uo~ljivevene.Pra{ak: Suhe listove imele sameljemoili istu~emo u prah. Uzima sedva do tri puta na dan koliko stane navrh no‘a sa vodom, ~ajem ili sokom.Vino od imele: 20 g smrvljene biljkepreliti jednom litrom bijelog vina,zatvoriti fla{u i dr‘ati na toplommjestu pet dana. Procijediti i piti pojednu malu ~a{u vina tri puta na dan(50 ml). Vino je korisno za lije~enjeporeme}aja u radu srca i ja~anje imuniteta.Va‘no je napomenuti da sepripravci od imele moraju uzimati upreporu~enim koli~inama, da se ne bipojavile {tetne posljedice.Pi{e:VesnaPle{eFoto:ArhivaBroj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 29

privatne {umeKAKO O@IVJETI PRIVATNI [UMSKI POSJEDUsitnjenost ~estica i nezaintervlasnika osnovni su problemi^ak 99 posto privatih {umskih ~estica manjeje od jednog hektara (!) {to je osnovniproblem u uspostavi sustavnoggospodarenja privatnim {umama. Nizainteresiranost posjednika, a niti sada{njipropisi ne idu tome na rukuPrivatna {uma u okolici ZagrebaPi{e:MiroslavMrkobradFoto:M.MrkobradPosjet grupe bavarskih {umovlasnikaHrvatskoj i obilazak nekolikoprivatnih {umskih posjedabio je prilika (i) za upoznavanje sastanjem i mogu}nostima razvoja privatnih{uma u Hrvatskoj, osobito napodru~ju grada Zagreba. U Njema~kojje ve}ina {uma u privatnim rukama,za razliku od Hrvatske, no privatni{umski posjedi u Hrvatskoj su u mnogolo{ijem stanju nego dr‘avne {umete je za gospodarenje tim ne takomalim resursom potrebno jo{ punotoga u~initi.Smatra se da u Hrvatskoj imaoko 450.000 ha {uma uprivatnom vlasni{tvu koje suraspar~ane u oko 600 tisu}aparcela i na 1,2 milijunavlasnika. Veli~ina jedne~estice ne prelazi 0,4 ha!^ega sve nemaPrivatne {ume nemaju svoj katastar,nisu ozna~ene granice gospodarskihosnova, nema gospodarskih karata.Tako|er, velika je razlika izme|ustanja na terenu i u vlasni~kim knjigamaza ono malo privatnih {uma kojesu uvedene.Smatra se da u Hrvatskoj ima oko450.000 ha {uma u privatnomvlasni{tvu koje su raspar~ane u oko600 tisu}a parcela i na 1,2 milijunavlasnika. Veli~ina jedne ~estice ne prelazi0,4 ha! Jo{ nekoliko podatakakazuje da je tek 15% etata iz takvih{uma stru~no ozna~eno, sje~e se vi{enego {to bi se smjelo a uzgojnih radovauop}e nema!Na podru~ju Zagreba je 6.753 ha{uma u privatnom vlasni{tvu (oko25.000 ha), i one dijele sudbinu ostalihprivatnih {umoposjeda – zapu{tenesu i s mnogo manje drvne mase pohektaru od dr‘avnih.– Osim ekolo{kih funkcija, ovdje jeva‘na i sociolo{ka komponeneta. Velikaje razlika izme|u ure|enih dr‘avnihi zapu{tenih privatnih posjeda zakoje gotovo da i ne postoje gospodarskipodaci. One su vrlo usitnjene sprosje~nom veli~inom posjeda od0,43 ha te prosje~nom veli~inom~estice od 0,15 ha. Na gradskom jepodru~ju 15.399 vlasnika s 43.500~estica, rekao je dr. Milan Or{ani} sa[umarskog fakulteta, koji je Bavarcimaprezentirao osnovne podatke ostanju u perspektivama privatnih {umana zagreba~kom podru~ju.Upravo velika razlika izme|u dr‘avnihi privatnih {uma potaknula je gradskiUred za poljoprivredu i {umarstvona izradu studije o tim {umama sprijedlogom programa daljnjeg gospodarenja.Budu}i da ne postoje podacio {umoposjednicima, njihovom obrazovanju,dobnoj strukturi, interesima,napravljena je me|u njima anketakoja je pokazala, rekao je dr. Or{ani},da kod njih ne postoji zainteresiranostza {umu kao i to da je njihovo znanjeo {umi vrlo skromno. [uma je uglavnomdio nekakvog naslije|a, u njoj nevide mogu}nost zarade pa stoganema ni spremnosti da se ozbiljnijepozabave tim poslom. Ipak je anketapokazala da su posjednici svjesnizna~enja {ume za {iru dru{tvenuzajednicu.[to bi trebalo u~initiAnketa je dobra osnova za poduzimanjenekih radnji kako bi se stanjepobolj{alo. [to bi po mi{ljenju (anke-Bavarski {umovlasnici u Obre{kom lugu,{umarije Remetinectiranih) {umoposjednika trebalo napraviti dase stanje promijeni?Bavarski {umovlaBavarski {umoposjednici iz udruge Rosenheimna ~elu s Reinholdom Erlbeckom,ministrom u Bavarskom ministarstvu poljoprivredei {umarstva te Josefom Spannom,predsjednikom Bavarske udruge {umovlasnika,u trodnevnom posjetu Hrvatskoj (14.– 17. lipnja) obi{li su vi{e podru~ja s privatnim{umama. Prvoga dana bili su gostizagreba~kog Ureda za poljoprivredu i{umarstvo te {umarije Remetinec gdjesu ih pozdravili pro~elnik Josip Jane{te direktor Hrvatskih {uma DarkoBeuk sa suradnicima. Potom su u Gospodarskojjedinici Obre{ki lug obi{linekoliko enklava privatnih {umalu‘njaka, te graba koji je zbog lo{eggospodarenja preuzeo lu‘njakove sastojineu kojima su ostala tekpojedina~na stara stabla hrasta. Drugogadana posjetili su Glinsku poljanu– Slanu kod Petrinje i obiteljske ku}eobnovljene tijekom Domovinskog ratauz pomo} bavarsko-austrijske organi-30Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

esiranostPonajprije, osigurati financijsku pomo}osnivanjem fonda za {umarstvo izkojeg bi se financirao otkup od vlasnikakoji se ne ‘ele baviti {umom, financiralaizgradnja {umskih cesta, amogli bi se tako|er davati krediti. Izakonski bi propisi trebali biti fleksibilnijijer ovi sada{nji privatne {ume tretirajujednako kao i dr‘avne. Da bi seuop}e krenulo u neko ozbiljnije bavljenje{umarstvom, najprije bi se moraliizraditi programi gospodarenja, mo‘-da i formirati {umarsku savjetodavnuslu‘bu, te posebno poticati udru‘ivanje{umovlasnika, {to u zapadnim zemljamavrlo dobro funkcionira.Vlasnici {uma smatraju da je zasada{nje stanje ponajvi{e kriva usitnjenostposjeda i nedovoljna briga odgovornih,dr‘avnih i gradskih institucija.snici u Hrvatskojzacije “Seljak poma‘e seljaku” koju vodi AxelWeidinger. Obi{li su i Rastoke, Plitvi~ka jezera,te se na podru~ju {umarije Korenica upoznalis gospodarenjem bukovo-jelovim sastojinama.Kona~no, njema~ki su {umovlasnici uUpravi {uma Delnice imali priliku vidjeti kr{ke{ume na podru~ju rije~ke [umarije te posjetitituristi~ki objekt Park-{umu Golubinjak u{umariji Lokve.Na podru~ju{umarijeKorenicaRADOVI NA SUZBIJANJU PEPELNICEU VINKOVA^KOJ UPRAVIza{tita {umaZa{tita hrastova podmlatkaPepelnica je bolest kojanapada sve hrastove, pana 750 hektaratako i hrast lu‘njak,posebice njegov podmladak, a simptomi pepelnice su pojavabijelih pjega na listu, koje pokriju cijeli list i uni{te ga, a akohrast ponovno prolista list bude ponovo napadnut te semlada biljka osu{i i ugineOve su godine posebno idealniuvjeti za razvoj i napad pepelnicezbog vla‘nih i toplih vremenskihprilika. Stoga se preporu~a stalnopra}enje klimatskih uvjeta i pojavapepelnice, kako bi se na vrijeme obavilotretiranje. Optimalni uvjeti za razvojpepelnice su temperatura od 26do 28 stupnjeva Celzijeva, uz velikuvla‘nost, koje ove godine ima u izobilju.Pepelnica (Microspahaera Alphitoides)je bolest koja napada sve hrastove,pa tako i hrast lu‘njak, posebicenjegov podmladak, a simptomi pepelnicesu pojava bijelih pjega na listu,koje pokriju cijeli list i uni{te ga, akada hrast ponovo prolista, list budeponovo napadnut te se mlada biljkaosu{i i ugine. Kako bi ova zna~ajnaakcija u potpunosti uspjela, u Upravi{uma Podru‘nice Vinkovci obavljajuse opse‘na tretiranja radi za{tite podmlatkaod napada pepelnice.Tretiranje u jedanaest{umarijaU povodu toga, stru~ni suradnik zaza{titu {uma dipl. ing. {umarstva PericaBeuk nam je rekao:– Ukoliko se ne bi jednogodi{nji podmladakza{titio, propao bi i nastale bineprocjenjive {tete, jer je u sastojinuulo‘eno mnogo truda i novca. Za{titomod pepelnice osigurana je i postojanostgospodarenja {umom, jer semlade sastojine razvijaju bez stresovaod pepelnice i osiguravaju daljnji radovina njezinoj obnovi. U pravilu tretiramogotovo uvijek mlade jednogodi{njebiljke, jer su one najugro‘enije, ali iodrasle biljke – istaknuo je Beuk.– Najpovoljnije vrijeme za napadpepelnice na podmladak je polovicasvibnja, lipnja i srpnja. Pepelnici pogodujeizmjena ki{ovitih i sun~anih vremenskihrazdoblja, a osobito se javljana suncem obasjanom mjestu. Gljivaparazitira na listu, uzima iz njegahranjive sastojke tako da list gubi zelenuboju i propada. Potpuno razvijenilistovi odraslih biljaka daleko su otpornijiod mlade tek proklijale biljke. Ovegodine prskamo biljke protiv pepelnicena oko 750 hektara na {umskimpovr{inama vinkova~ke Uprave ujedanaest {umarija (osim Vukovara), atretiranje podmlatka u zadnjih 15godina vrlo je u~inkovito. Prskanje seobavlja traktorom i no{enom traktorskomprskalicom (atomizerom), radnogzahvata od 12 metara. Dakle, zanormalan rad moraju biti osiguranioptimalni uvjeti na terenu. Prskanjenadgleda poslovo|a, a poslove obavljajutri profesionalna voza~a sa tritraktora i no{enim atomizerom AGP400, a u radu im poma‘u dva pomo}-na radnika. Na radili{tima mora bitiprisutna cisterna u koju mo‘e stati do5.000 litara vode.Marko Babi}, radnik {umarijeOtok, obavlja tretiranjetraktorom Steyer, na kojemse nalazi atomizer AGP 400Napad pepelnice na mladubiljku hrasta lu‘njakaRubigan i oro{iva~RadovitTretiranje se obavlja kada padnerosa, po mirnom i suhom vremenu, azbog va‘nosti posla prskanje povru}inama je izuzetno te{ko i napornoi upotreba HTZ opreme je obvezatna.Rukovodne strukture {umarija obveznesu osigurati za{titna sredstva, kakobi se radnici maksimalno za{titili odpreparata kojima rukuju. [umskepovr{ine zara‘ene pepelnicom prskajuse fungicidom Rubigan. Na jedanhektar tro{imo 0,5 Rubigana i 500litara vode, odnosno jedan rezervoaratomizera na jedan hektar. Rubigan jesistemati~an fungicid i ve} nakon jednogdo dva sata ulazi u list i za{ti}ujega od pepelnice. Zbog ovogodi{njihobilnih ki{nih dana, ako bude potrebnoneke }e se povr{ine tretirati i po triputa. Prilikom prskanja koristimo ioro{iva~ Radovit (0,5 litara po hektaru)kako bismo {to bolje oprskalipovr{inu, jer on smanjuje povr{inskunapetost lista i omogu}ava boljeprijanjanje fungicida na list, isti~e dipl.ing. Perica Beuk, djelatnik Odjela zaekologiju pod ~ijim je nadzorom ovajstru~an i slo‘en radni zahvat.Pi{e:ZvonkoPei~evi}Foto:Z.Pei~evi}Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 31

karipju`na amerikaPO VENEZUELI I TRINIDAUPUTOPIS/PO VENEZUELI I TRINIDADUPri~a o nafti, neprohodniPi{e:VeronikaPetri}-Stjepanovi}Foto:V. P.Stjepanovi}Putovanje kroz Venezuelu i Trinidad jeo‘ivljavanje snova o netaknutoj prirodi iegzoti~noj fauni. No i ovdje se pra{umesijeku, naftu iskori{tavaju bogati, aprelijepe karipske pla‘e dostupne suonima s dubokim d‘epomJu‘na Amerika izgleda kao trokut~iji je vrh usmjeren na jug,oplahuju ga oceani, a presjecaekvator. Na zapadu su Ande duge7250 km, a pru‘aju se uzdu‘ cijelogkontinenta. Uzdi‘u se 6900 m n/m ina njima je jezero Titicaca, koje je nanajve}oj nadmorskoj visini (3812 m n/m). Dragocjeni metali le‘e u planinskomlancu, dok su na visoravnima,terasastim nizinama na obroncimabrda i nizinama bujni usjevi i vegetacija.Guste ki{ne {ume i mongrovepokrivaju sjeverno podru~je kontinenta.Avion iz Amsterdama je sletio uKarakasu na aerodrom La Guaira. Svisine od 10 000 m brod na Atlantikuljeskao se kao prelijepa sedefasta{koljka na dnu pje{~anog zaljeva.Ispred aerodromske zgrade ~ekao jeautobus u koji sam gledala kao u~udo: prozori razbijeni, limarijao{te}ena i u svim bojama. Kasnije mije vodi~ objasnio da se ti autobusi~esto iznajmljuju strancima, zato {tosu oni lijepi, moderni autobusi sa klimomciljevi brojnih bandi kojiplja~kaju turiste. Moje odredi{te je biograd i luka Porto Cabello. Voze}i seautobusom satima, promatrala sam,{ume kroz koje smo prolazili i divila seneobi~no sjajnoj zelenoj boji li{}a.Na {umovitim obroncima, uz limenekontejnere i da{~are posvuda subili vidljivi tragovi siroma{tva. Sa smi-rajem dana moja prva stanica, nakondugog putovanja, pokazala se na horizontu.Venezuela je Federalna Republikapovr{ine 912.050 km 2 , sa 23 mil. stanovnika.Smje{tena je na sjevernoj,karipskoj obali Ju‘ne Amerike. To jeizuzetno bogata zemlja, zahvaljuju}ivelikim zalihama nafte, iako tobogatstvo ne dijele svi slojevi dru{tva.Nalazi{te nafte u jezeru Maracaibo jeVenezueli 1920. godine omogu}iloda postane jedna od vode}ih svjetskihproizvo|a~a nafte. Najve}a naftnapolja nalaze se na jezeru Maracaibo,odnosno plitkom unutarnjem moru nasjeverozapadnoj obali.U MaracaibuGrad Maracaibo smje{ten nazapadnoj obali jezera ima prelijeputr‘nicu na kojoj se prodaju proizvodiiz plodnih, djelomi~no isu{enih,mo~varnih podru~ja. Lokalne ribarskeflote bave se lovom in}una i sardina.Ulov {koljka{a je zna~ajan. Plodovimora, raznovrsno povr}e i vo}e ~inesvakodnevnu ponudu iznimno {arolikom.Dojmljiva je gradska arhitektura –naslije|e iz kolonijalnog doba sbaroknim crkvama i katedralom, vladinompala~om iz 19. st., starim zgradamaprekrasnih fasada ‘ivih boja.Ljepotu pala~a iz {panjolskog dobaupotpunjuju drvoredi palmi i drve}a,neobi~no crvenih listova. Nepreglednicvjetni grmovi ‘ivih boja i tamnihko‘natih listova su uz palme posebanukras parkova i zelenih povr{ina.Preko morskog prolaza sagra|en jemost Rafael Urdaneta, duga~ak 8 km,a njegova kolni~ka traka je ~ak 50 miznad vodene povr{ine. Ispod njega jeplovni put za najve}e brodove. ^eli~nikabeli razapeti su sa stupova-tornjeva,odozgo i pridr‘avaju mosnu konstrukciju.Graditeljsaki pothvat kojiizaziva divljenje.Izme|u planinskih lanaca smje{tenesu mo~varne nizine podru~ja Maracaibo.Udoline i nizine izme|u planina{tite grad od surovih planinskih vjetrova.Klima je uglavnom tropska snagla{enim ki{nim razdobljima, od travnjado listopada. Veliki priobalni dioje pokriven razli~itim {umama, od suptropske,vje~no zelene, do tropske,vla‘ne.U priobalnim vodama karipskogmora ima dupina i morskih krava. Onisu bili glavna zabava kada se brodPuerto Cabello u Venezueli – {panjolskautvrda na ulasku u luku32Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

m pra{umama, fantasti~nimskim pla‘ama, vulkanima...otisnuo od obale. Plavo nebo iznadnas i plavo more – veliko plavetnilo.[ume pokrivajupolovinu TrinidadaPoput biserne ogrlice, u zapadnomdijelu Atlanskog oceana, u duga~komluku prote‘e se niz otoka i oto~i}ame|u kojima je Trinidad. Na otoku jeprirodna vegetacija tropskih ki{nih{uma, dok je u sredi{njem savanskomdijelu {uma u ostacima. [uma pokrivagotovo polovinu otoka.Katedrala u MaracaibuTaj prelijepi otok, na koji smo pristali,ostat }e mi u posebnom sje}anju. Zarazliku od ostalih zemalja Ju‘ne Amerike,samo se ovdje osje}ala nama poznatasigurnost. Otok pripada VelikojBritaniji, ~ije simbole ima i u zastavi.Imali smo izuzetnog vodi~a koji jeu jednom danu htio pokazati svojuzemlju koja ima svega 5.128 km 2 i 1,3mil. stanovnika. Bilo se te{ko odlu~iti{to sve vidjeti. Kada sam iz luke PointLisas krenula prema gradu San Fernando,moje odu{evljenje je raslo svakogatrenutka. Uz cestu su bile tradicionalnogra|ene karipske ku}e, obojenejarkim bojama. Jedinstvena mje{avinaeuropskog stila i afri~kog naslije|a bilisu prisutni na svakom koraku. Vozilasam se nepreglednim poljima {e}ernetrske, kroz planta‘e banana. (Plantaneili bra{naste banane koriste se zakuhanje, a gnje~e se i u pire. Postojivrsta banana koja se koristi za pe~enjete pravljenje ~ipsa.) Tu su velike planta‘eegzoti~nog vo}a, koje je vrlo jeftino,dok se jabuke prodaju na komad,jer su vrlo skupe kao i gro‘|e.Na Trinidadu sam posjetila parkkojeg financira industrija nafte i zemnogplina, a zami{ljen je kao rezervatranjenih ptica i mjesto gdje rastedrve}e neobi~nih oblika. Tu sam prviput vidjela kako izgleda eukaliptus.@ivot u sjeni vulkanaHodala sam po rubu krateravulkana, grotla zatrpana blatom, abambusovi kolci su ozna~avali sigurnomjesto za promatranje oblaka kojistvaraju sumporni spojevi izlaze}i napovr{inu.Bila sam i na poznatoj pje{~anojMarakas pla‘i. Od kupanja nije biloni{ta jer je preporuka vodi~a bila – uvodu se ne ide dublje od koljena,zbog hirovitih struja koje vuku premapu~ini. Beskrajna pje{~ana pla‘a, {arenetropske ptice, bujno tropsko raslinje,moji su utisci sa tog prelijepogkaripskog otoka.Nepregledna polja {e}erne trske,bila su ~est motiv uz cestu, koja sepru‘ala du‘ zapadne obale otoka.[e}erna trska mo‘e narasti i do 4,5 m.U vrijeme ‘etve, polja {e}erne trske senajprije zapale kako bi se istjeraligmazovi i druge male ‘ivotinje. Ondase izboji sijeku blizu tla, odstranjuje senagoreno li{}e i skupljaju za preradu u{e}er. U {e}erani se trska sjecka ipre{a. Od nastalog sirupa proizvodi sekonzumni {e}er i rum.Netaknuta {uma je samo u tragovima,iznimno na jugoisto~nom dijelugdje je {umski rezervat tropske ki{nePreko morskog prolazasagra|en je most RafaelUrdaneta, duga~ak 8 km, anjegova kolni~ka traka je ~ak50 m iznad vodene povr{ine.Ispod njega je plovni put zanajve}e brodove. ^eli~nikabeli razapeti su sastupova-tornjeva, odozgo ipridr‘avaju mosnukonstrukciju.{ume. Ispod zamr{enog svoda oddrve}a le‘i bogat i raznolik svijet biljakai ‘ivotinja. Neobi~ne boje li{}aod mrko zelenih do dre~e}ih ‘uto-zelenihte{ko je opisati. Boja paprati bilaPi{e:IvicaTomi}Foto:I.Tomi}Blatni vulkan na TrinidaduPla‘a Pla`a Maracas MaracasBroj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 33

francuskaje predivna, a oblici tako neobi~ni izanimljivi.Vulkan iz neposredne blizine imalasam priliku prvi puta vidjeti naTrinidadu.@ivot u sjeni vulkana mo‘e bitiveoma opasan. Vulkan mo‘e proraditibez upozorenja, kao {to je proradioprije nekoliko godina i taj vulkan.Ljude su na vrijeme evakuirali, ali jezato stradalo mjesno groblje i crkva ublizini.Slojevi lave i pepela nam pokazujuda taj vulkan nije uvijek aktivan. On jepritajen, u utrobi zemlje, kao zmaj upe}ini. Aktivnost vulkana vidi se upu}kanju mjehuri}a na grotlu zatrpanompepelom i muljem, a mirissumpora nas upozorava na sumporovespojeve koji su vrlo otrovni, pa~ak i smrtonosni. Vulkanski krater jepun pepela. Vodoskok blata ispaljensumpornim spojevima upozorava dadiv sada spava i otpuhuje.Svijet pticaRezervat za promatranje ‘ivotinja iptica, uzgoj u zato~eni{tvu, jedan jeod na~ina spa{avanja ugro‘enih vrsta.U parku, poput ure|ene {ume je toizgledalo gotovo nestvarno. Prekrasnocvije}e, ukrasni grmovi, drve}e,prostor za ptice i male ‘ivotinje,Na rubu {umejezero sa mostovima i barskim biljem,sve prilago|eno za posjetitelje i ljubiteljeprirode.Stru~njaci u divljini ulove nekolikoprimjeraka, a ljubitelji prirode donesuranjene ‘ivotinje u prihvatili{te,pa‘ljivo ih uzgajaju i njeguju poti~u}irazmno‘avanje. Kada potomci narastuvra}aju ih u prirodno stani{te. Tako senajlak{e spa{avaju ptice od izumiranja– jaja se smje{taju u inkubator, mladepti}e griju mali elektri~ni pokriva~I, aosobe koje ih hrane nose rukavicu uobliku kljuna odrasle ptice.To bi bila prava bajka o o~uvanjuprirode da strani kapital ne odr‘ava tajpark kao paravan kako bi prikriliveliko zaga|enje kojim naftna industrijai ‘eljezare uni{tavaju zapadnuobalu ovoga raja.HRVATSKI [UMARI NA EKSKURZIJI U FRANCUSOKJKako to rade frIspred golemoga hrasta lu‘njaka na podru~ju Dijona^lanovi po‘e{kog i karlova~kogogranka Hrvatskoga {umarskogdru{tva organizirali su sedmodnevnustru~no-turisti~ku ekskurzijupo Italiji i Francuskoj. Prvo odredi{tebila je Padova, glavni grad, industrijskosredi{te i va‘no cestovno i‘eljezni~ko raskri‘je istoimene pokrajineu sjevernoj Italiji, u padskoj nizinina rijeci Bakhiglione. To je poznatostaro sveu~ili{no sredi{te, me|u najstarijimana europskom kontinentu,znakovito po velikom broju srednjovjekovnihcrkava i pala~a. S osobitompozorno{}u po‘e{ki i karlova~ki {umarirazgledali su romani~ko-goti~kubaziliku svetog Antuna, gra|enu od1223. do 1307. godine, ukra{enu radovimavelikoga majstora Donatela. UPadovi je u kapucinskom samostanudulje vrijeme boravio bla‘enik i svetacLeopold Bogdan Mandi}, koji je 1942.godine umro u ovome gradu, poznatompo sveu~ili{noj knji‘nici, osnovanoj1629. godine. Drugo odredi{tebila je Verona, sjevernotalijanski gradu pokrajini Veneto, na rijeci Adige, soko 300.000 stanovnika, poznat kaograd legendi, predanja i ljubavnihpri~a. Ovdje su ‘ivjeli Shakespearovimladi ljubavnici Romeo i Julija. Turistiiz cijeloga svijeta po dolasku u Veronuneizostavno posje}uju poznatu Julijinuku}u iz 14. stolje}a, sa ~uvenimbalkonom. U sredi{tu grada jo{ i danasje sa~uvan veliki rimski amfiteatar(arena) iz prvoga stolje}a, koji je mogaoprimiti oko 30.000 gledatelja. Oslavnoj pro{losti ovoga grada govore iromani~ka katedrala, gradska vije}nicai brojni ahitektonski spomenici iz kasnijihrazdoblja. U poslijepodnevnimsatima odlaze autobusom u prekrasnoprirodno okru‘je jezera Lago di Gardate prolazi pored Gardalanda, najve-}ega talijanskog zabavnoga parka, ukojemu svatko mo‘e na}i obilje igre izabave.Dovr{ni sijek, njegapodmlatka ilu‘njakova planta‘aSutra ujutro putuju prema Francuskoj,po ki{ovitom i hladnom vremenu,prolaze 11,6 km dugim tunelomCentralnih Alpa, podno‘jem MontBlanca, najvi{ega europskoga planinskogvrha (4807 m). Kasno nave~erdolaze u francuski grad Dijon, u doliniSaone, u sredi{te pokrajine Burgundije,~uvene po dobrim vinogradima.Sljede}ega jutra na{i {umarski stru~njacigosti su kolegama iz francuskeDr‘avne uprave za {ume. U okoliciDijona, po jutarnjoj rosi, doma}inipokazuju kitnjakovu {umu nakon laniizvr{enoga dovr{nog sijeka. Uo~avase slabo razvijen hrastov podmladak,ali i korov, naro~ito kupina. Na{i{umari imaju primjedbu na dovr{nisijek koji se mogao, s obzirom nauzrast podmlatka, obaviti dvije do trigodine kasnije. Doma}ini se s timesla‘u te obja{njavaju da }e ovoga ljetana strojni na~in (trimeri) dva putaTo34Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

ancuski {umariolova kultura (okolica Dijona)Trupci na pomo}nom stovari{tu (okolica Dijona)izvr{iti njegu podmlatka, bez za{titeprotiv pepelnice jer to nije potrebno.Gosti iz Hrvatske razgledali suosmogodi{nju sjemensku planta‘uhrasta lu‘njaka, osnovanu preciznomsadnjom u redove, 1800 sadnica pohektaru, njegovanu strojno. Francuski{umari na ovome podru~ju sade jo{kitnjak, jasen, tre{nju i javor.Pokazana je lu‘njakova{uma u kojoj se obavljaodovr{ni sijek. Sva tehni~kaoblovina izvu~ena je napomo}no stovari{te, a odkrupnije granjevineizra|eno je metarskoogrjevno drvo. Sitnagranjevina skupljana je nahrpe i paljena(!). Ujesen }ena ovoj povr{ini bitiobavljeno popunjavanje.Po‘e{ki i karlova~ki {umari bili su gostikolegama iz francuske Dr‘avne uprave za{ume. Na podru~ju Dijona doma}ini su ihupoznali s poslovima na uzgajanju iiskori{tavanju {umaSlaganje granjevine i uprorediNa{im {umarima pokazana jelu‘njakova {uma u kojoj se obavljaodovr{ni sijek. Sva tehni~ka oblovinaizvu~ena je na pomo}no stovari{te, aod krupnije granjevine izra|eno jemetarsko ogrjevno drvo. Sitna granjevinaskupljana je na hrpe i paljena(!).Ujesen }e na ovoj povr{ini biti obavljenopopunjavanje. U mladoj sastojinihrasta i graba provedena je proreda,a ogrjevno drvo uredno je izra-|eno i slo‘eno uz putove (prosjeke).Premda je rije~ o proredi, ovdje se,kao i nakon dovr{noga sijeka, sitnagranjevina sla‘e u hrpe, {to kod nas uHrvatskoj nije slu~aj i smatramo da jeto nepotreban posao. Zanimljivo je dase posebno obilje‘avaju (dozna~uju)stabla koja moraju ostati u sastojini.Ona se ~uvaju i za{ti}uju tijekomsje~e i privla~enja ostalih stabala. Gostisu imali prigodu vidjeti nekoliko pokusnihi kontrolnih ploha hrastalu‘njaka, razli~itih starosti i gusto}esadnje, te staru sjemensku lu‘njakovusastojinu. Naposljetku, doma}ini su impokazali jedno lu‘njakovo stablo izuzetnihdimenzija: visoko je 36 m, aima ~ak 25 m 3 bruto drvne mase.Srda~no dru‘enje s francuskim {umarimazavr{ilo je uru~ivanjem prigodnihpoklona i zajedni~kim ru~kom.Sutradan se krenulo u razgledavanjeDijona, grada s oko 300.000 stanovnika,osobito poznatoga po crnim vinimai po senfu. Naime, zabilje‘eno jeda je u 13. stolje}u u Francuskoj ovajgrad imao monopol u proizvodnji senfa,a osobitost je u tome {to segoru{ica mije{ala s nedozrelimgro‘|em.Katedrala Saint Benigne ima toranjvisok 86 m, gra|ena je u romani~kogoti~komstilu, a ukra{ena s nizomvitraja. Slijedi posjet velikom vinskompodrumu Patriarche u blizini Dijona,povr{ine 2 ha, s 5 km hodnika i ~ak 5milijuna boca buteljiranoga vina. Na{i{umari ku{ali su tri bijela i pet crnihvina.U francuskoj metropoliTijekom dvodnevnoga boravka ufrancuskoj metropoli Parizu doista seimalo {to vidjeti, a vrijeme je biloprekratko za detaljnije razgledavanjerazli~itih kulturno-povijesnih i drugihznamenitosti u gradu i okolici (Podzemna‘eljeznica, Eiffelov toranj, Parkprin~eva, Gradska vije}nica, Place Bastille,Trg Republike, bazilika Sacre-Coeur, umjetni~ka ~etvrt Montmartre,Pigalle, Place Opera, Place Concorde,Elizejska pala~a, Slavoluk pobjede,muzej Louvre, katedrala Notre-Dame,{etnja bulevarom Mont st. Michaelkroz Latinsku ~etvrt, uz Sorbonu doPantheona i Luksembur{koga parka,razgledavanje autobusom do Les invalides/Napoleonov grob/, dvorac Versaillesi dr.). S mno{tvom nezaboravnihdojmova, na{i {umari napu{tajuPi{e:IvicaTomi}Foto:K.Pavi}Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 35

Pariz, velegrad s osam golemih ‘eljezni~kihpostaja, tri velika zra~napristani{ta, 200 ure|enih i ogra|enihprekrasnih parkova, s prepoznatljivimgradskim {umama, kao {to su Bois deBoulogne ili Bois de Vincennes. Velegradkoji se zapravo sastoji od 20manjih gradova (okruga) sredi{te jesvjetske mode, parfema, osebujnekuhinje, ~uvenih vina i sireva, turizma,kazali{ta, glazbe, slikarstva, dizajna,vanje katedrale Notre-Dame, remekdjela francuske gotike iz 15. stolje}a,u kojoj su krunjeni francuski kraljevi, ibazilika St. Remi, izgra|ena po~etkom11. stolje}a. U ranim poslijepodnevnimsatima sti‘u u Strasbourg, posljednjeodredi{te eskurzije. Jedan jeto od glavnih gradova Europske unije,na rijeci Rajni, na francusko-njema~kojgranici. Smje{ten u pokrajini Alsace,sjedi{te je Europskoga parlamenta iTKO TREBA BRINUTI O PARKOVi{a silaIspred muzeja Louvre u ParizuOstatak nakon loma graneVertikalna pukotina ispod prvih ra{ljiU dvorcu Versaillesautomobilizma, arhitekture, elektronikei razli~itih ljudskih djelatnosti.Razgledanje Reimsa iStrasbourgaNakon boravka u Parizu nastavljajuvo‘nju autobusom kroz sjevernu Francuskute dolaze u Reims, glavni gradpokrajine Champagne, poznate poproizvodnji ~uvenih francuskih {ampanjaca.Prigoda je to za razgleda-simbol moderne Europe, a njegovaraznolika osebujnost rezultat je mije-{anja alza{ke, francuske, njema~ke idrugih europskih te izvaneuropskihkultura. U njemu se nalazi najvi{akatoli~ka crkva (katedrala) na svijetu,visoka ~ak 157 m.Pri povratku u Hrvatsku, po‘e{ki ikarlova~ki {umari prolaze kroz Njema~ku,Austriju i Sloveniju, oboga}eniza jo{ jedno stru~no i turisti~ko iskustvo.Odgovorni ka‘u da je vi{a silauzrok smrti jedne Osje~anke,kad je tijekom svibanjskognevremena na nju pala grana s javoramlije~a u Parku Petra Kre{imira IV.Oni koji su pro{li VTA te~aj znajustvarne uzroke nesretnog slu~aja. DirektorUnikoma i rukovoditelj radnejedinice isti~u kako je grana bila posvezdrava, te tvrde da je jedini uzrokvjetar koji je puhao brzinom od 20 m/s, a popra}en velikom koli~inom oborina.Isto tako, tvrde kako je stablopotpuno zdravo, da su grane padale iprije, te da }e padati i ubudu}e.36Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

mi{ljenjaVIMA _ [UMARI, AGRONOMI ILI VRTLARI?, neznanje ili nebrigaO gradskom zelenilu brinu svi prijenego li diplomirani in‘enjeri{umarstva. Pokatkad, kao u osje~komslu~aju, potrebna je upravo procjena{umarskog stru~njaka o stanju nekogstabla i mjerama kako o{te}eno drvosaniratiRezistograf i drveni ~eki}vrijeme pregledala. No, pitanje jesamo bi li diplomirani in‘enjeri agronomije,a koji se bave problemimagradskog zelenila, uop}e mogli prepoznatiopasnost ba{ tog stabla.[umarske stru~njake se ni{ta ne pita, akada ‘ele pomo}i, pomo} se odbija iprogla{ava zlonamjerno{}u. Da jestruka bila u mogu}nosti re}i svoje,tjedan dana nakon pada grane ne binastradali osje~ki parkovi i drvoredi.Orezivalo se drve}e izvan svih pravila.Nisu bili prisutni in‘enjeri, ve} su samiradnici odlu~ivali o mjestu reza. Daironija bude ve}a, ve}ina opasnih stabalanije ni sanirana iz jednostavnograzloga {to odgovorni uop}e ne znajuza njih, jer njihovi djelatnici, kad ve}nemaju znanje koje se mo‘e dobitijedino na [umarskom fakultetu u Zagrebu,ne obilaze sustavno parkove idrvorede.Kako smo uop}e i mogli dozvolitida brigu o drve}u i grmlju u gradovimapreuzmu agronomi i arhitekti?Zar smo zbilja isklju~ivo koncentriranina trupce iz {ume? Za{to struka nije‘estoko reagirala? Ho}emo li dopustitida i dalje stradavaju ljudi zbog krivihljudi na krivim mjestima? Ne reagiramoli, kao stru~njaci smo odgovorniprvenstveno pred sobom, a onda predsvima drugima. I sve dok me|u sobomne mo‘emo usuglasiti stavove,drugi lo{e rade na{ posao.{to nije dobro. Bodo Siegert, njema~kistru~njak i sudski vje{tak za statikustabala, pokazao je kako se vizualnoprocjenjuje stablo, a svoju je procjenuupotpunio pokazav{i rad rezistografa,instrumenta koji je jedan od instrumenatakojima se u svijetu slu‘e stru~njaciza otkrivanje opasnih stabala.Dakako, nagla{ena je i nezaobilaznost»instrumenta« koji nikada ne zastarjeva– drvenog ~eki}a. Osobito zanimljivapredavanja imali su prof. dr. sc.@elimir Borzan, koji je kroz pri~u ostablu i malom dje~aku Zrinku ukazaona sve ono {to treba pregledati kakobi se vizualno procijenilo stanje stabala,te Viktor Lochert, diplomiraniin‘enjer {umarstva – savjetnik u Upravigrada Nürnbergu, koji je govorio ostvarnom stanju na terenu u Njema~kojnekada i sada.Ne reagiramo li, kaostru~njaci smo odgovorniprvenstveno pred sobom,a onda pred svimadrugima. I sve dok me|usobom ne mo‘emousuglasiti stavove, drugilo{e rade na{ posao.Pi{e:JasenkaVizentanerFoto: J.VizetanerIstina je sasvim druk~ija. Na »batrljku«grane koji je ostao nakon vjetrolomajasno se vidi da se grana ve}prije po~ela otcjepljivati. Osim toga,bila je preduga pa nije ~udno {to sepod utjecajem velike koli~ine oborinai jakog vjetra odlomila. Same ra{lje napo~etku kro{nje nemaju pravilan spojs jugozapadne strane, a s iste strane,na deblu ispod po~etka kro{nje pojavilase vertikalna pukotina koja }e, nebude li se sanirala kro{nja, na krajurezultirati raskoljivanjem stabla.Nesre}a se mogla izbje}i da su sestabla osje~kih parkova i perivoja naIpak svjetlo u tuneluIpak, uz pomo} Hrvatske udruge zaarborikulturu, ne{to se po~elomijenjati. Tako je od 21. do 23. travnja2004. odr‘an VTA (Visual TreeAssessment) te~aj u Po‘egi, te~aj nakojemu se osposobljuju stru~njaci zavizualnu procjenu stanja stabala. Uzteoretski dio, obavljena je i prakti~nanastava u parku u Trenkovu. Polaznicite~aja su bili podijeljeni u grupe, svakaje grupa dobila »svoje« stablo koje jemorala pregledati i zatim polaznicimaukazati na razloge za{to je to stabloopasno, uz napomenu kako sanirati toNa okruglom stolu, koji je odr‘anzadnji dan, postavilo se pitanje nostrificiranjadiplome i {to polaznici te~ajadobivaju obukom na samom te~aju.Iako se diploma trenutno ne mo‘enostrificirati, a postoje naznake da }ese ubrzo mo}i, dobiveno znanje nitkoim ne mo‘e oduzeti. Neka ovaj nemilidoga|aj iz Osijeka svima koji smatrajuda je najbitnija nostrifikacija, a takvihme|u {umarima na‘alost ima, budepokazatelj kako treba raditi na osobnomznanju da bi se pravodobnomoglo ukazati na opasnosti.Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 37

ure|ivanje {umaOSNOVA GOSPODARENJA »VELIKAVI[NJEVICA-SU[I^KI VRH«Prve osnovestare osamdesetPi{e:VesnaPle{eFoto:V.Ple{e[umama gospodarske jedinice»Velika Vi{njevica–Su{i~ki vrh«gospodari {umarija Ravna Gorau sastavu delni~ke Podru‘nice.[to se u vrijeme naseljavanjaGorskog kotara doga|alo sa {umamagospodarske jedinice nema tragova uvidu pisanih dokumenata, ali sepretpostavlja da ih je »stigla« istasudbina kao i ostale {ume Gorskogkotara. Do kraja 16. stolje}a to je biokraj neprohodnih {uma, a osim drvakao gra|evni materijal, drvo se koristiloi za ogrjev.Stru~na komisija i stru~no osoblje{umarije Ravna Gora na terenugodinaGodine 1527. vlasnici {uma postajugrofovi Zrinski i Frankopani. Nakonnjihove pogibije {ume i ove gospodarskejedinice postaju svojina tada{njeDr‘avne komore do 1848. Krajem 18.stolje}a Stara Su{ica do{la je u posjedobitelji Adami} koja se bavilaproizvodnjom stakla, zatim vlasni{tvoje grofa Nugena, 1938. obiteljiPremru iz Su{aka, koja ju 1940. prodajezemlji{noj zajednici Ravna Gora.Nacionalizacijom 1947. postajuop}enarodnom imovinom, a kasnijetim {umama upravljaju {umska gospodarstvaVi{njevica, Delnice i Primorsko-goransko[G Delnice.Gospodarska jedinica ~ini karakteristi~nucjelinu gorskih krajeva kojadijeli primorski od kopnenih krajevaHrvatske.Sastojine u gospodarskoj jedinicinalaze se u podru~ju visokog kr{a, reljefje vrlo razveden, isprekidan mnogobrojnimvrta~ama, glavicama, uvalamai stijenama. Najvi{a kota vrh jeVelika Vi{njevica 1367 metara, anajni‘a na 749 metara.Po svom polo‘aju {ume se nalazeu zoni srednjoeuropske, a pod jakimutjecajem mediteranske klime. Glavnevrste drve}a koje prevladavaju su jela,smreka, bukva i javor. Od ostalih vrstatu ima gorskog javora, mlije~i, gorskogbrijesta, jarebike i mukinje. Ima iumjetno podignutih sastojina, ve}inomje sa|ena smreka i crni bor.Najstariji podaci o planskom gospodarenjutim {umama datiraju iz 1894.Za podru~je Ravne Gore postoje podacida se prosje~no godi{nje sjeklo 5do 6 tisu}a prostornih metara drva,80 posto jele i 20 posto bukve.[ume gospodarske jedinice bile supodijeljene u dva dijela: Ravnu Goru iStaru Su{icu. Prva osnova gospodarenjaza podru~je Ravne Gore izra|enaje 1924. po {umarskom savjetniku JosipuMajnari}u. Propisano je prebornogospodarenje i sje~a u sjekoredima.Povr{ina je iznosila 1172,6 ha, a drvnazaliha 465.414 m³ na 397 m³/ha.Za podru~je Stare Su{ice prvaOsnova gospodarenja izra|ena je1924. i to za povr{inu od 590 ha.Godine 1929. izra|ena je nova Osnovagospodarenja po ing. Matizovi}ukoja propisuje preborno gospodarenje,sa sje~om stabala iznad 50 cmpromjera.Elaborat nove osnove gospodarenjaizradili su radnici delni~kog Odjela zaure|ivanje {uma. Stru~na komisija imenovanaod strane Ministarstva poljoprivrede,{umarstva i vodnog gospodarstvau sastavu Kre{imir Turk, SlavicaDela~ i Josip Kosor~i} sastala seda bi pregledali izra|eni Elaborat, iutvrdili je li isti izra|en sukladnova‘e}em Zakonu o {umama, Pravilnikuo ure|ivanju {uma i odredbama[umsko gospodarske osnove podru~ja.Od strane delni~ke Podru‘niceradu Komisije bili su nazo~ni BorisPle{e, rukovoditelj Odjela za ure|ivanje{uma i Tijana Grguri}, stru~na suradnicau Odjelu, a od strane {umarijeRavna Gora, upravitelj Vilko Ivan~i} irevirnik Mladenka Ivan~i}.Gospodarska jedinica ima povr{inuod 2.009,10 ha, a u odnosu na prethodnuOsnovu gospodarenja povr{inaje smanjena za 4,46 ha. Drvna zalihaiznosi 772.471 m³, a godi{nji prirast14.187 m³.Osnovom gospodarenja propisanisu uzgojni radovi u JBR i PBR. U jednostavnojbiolo{koj reprodukciji izvr{it}e se radovi na njezi sastojina: njegapodmlatka 11 ha, njega mladika 48,50ha, ~i{}enje sastojina 130 ha,prorje|ivanje mladih sastojina (II dobnirazred) 10,29 ha.Otvorenost {umskim prometnicamaiznosi 23,14 km/1000 ha.Nakon obavljenog posla u uredu ina terenu, komisija je prihvatila odre-|ene prijedloge i primjedbe: prihvatilaje predlo‘enu op}u osnovu sje~a iprethodnog prihoda, propisane {umsko-uzgojneradove JBR te radoveza{tite {uma, dok su ostale primjedbetijekom rada komisije ugra|ene u Elaboratosnove gospodarenja. Ministarstvupoljoprivrede, {umarstva i vodnoggospodarstva predlo‘eno je da izdarje{enje na predlo‘eni Elaborat osnovegospodarenja za gospodarsku jedinicu»Velika Vi{njevica–Su{i~ki vrh« sa valjano{}uod 1. sije~nja 2004. do 31.prosinca 2013.38Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

lovstvoKAKO SA^UVATI IZA[TITITI ORLA[TEKAVCABJELOREPANA@upanijski inspektorza{tite prirode priMinistarstvu za{titeokoli{a i prostornogure|enja zaplijenioje orla jer je ‘ivio uneprimjernimuvjetima za razvoj inapredovanje ipremjestio ga uZoolo{ki vrt u Osijekkako bi dobiopartnericu, a ubudu}nosti imaopotomkeOrao {tekavacu kavezuOrao {tekavacnestaje iz slavonskih {umaPi{e:ZvonkoPei~evi}Foto:Z.Pei~evi}Me|u najugro‘enijim `ivotinjskimvrstama su pticegrabljivice, kojima je nekadaobilovao pti~ji svijet. Orao {tekavacbjelorepan je na{a najve}a pticagrabljivica ~iji raspon krila dose‘e i dodva metra. Glava i vrat su mu sme|i,rep dug oko 35 cm, a du‘ina kljunamu je oko 10 cm. [tekavcem ga zovuzato {to klik}e, {tek}e. Spolno je zreosa pet godina i tada dobije bijeli rep(po kojem je dobio ime bjelorepan).Tada pronalazi svog partnera i gradignijezdo.Nekoliko pari orlova koji ‘ive uisto~nom dijelu Hrvatske, u Slavoniji,na podru~ju izme|u Save i Dunava unajve}oj cjelovitoj {umi hrasta lu‘njakaSpa~vi, svrstavaju se u prirodnoblago slavonskih {uma. Hrane se uglavnomugro‘enim ‘ivotinjama, ribomkoja zaostaje nakon povla~enja vode,divljim patkama, ustreljenom sitnijomdivlja~i i drugim sisavcima: lisicama,kornja~ama… Plijen hvata nogama,grubo ga o~erupa i raskomada. Laganje u odnosu na veli~inu, svega 6 do6,5 kg.Ptica hrastovih {uma[tekavac je, barem {to se gnije‘|enjati~e, ptica starih hrastovih {uma imjesta koja obiluju vodom. Tako sePODSJETNIK ZA LOVNIKADipl. ing. Dra‘en Serti}Srpanj i kolovoz pravi su ljetni mjeseci u kojima vru}ine,a ~esto i nesta{ica vode (mo‘da ove godine ne budetako!) bitno odre|uju stanje u lovi{tu. Polovicom srpnjapo~inje parenje srne}e divlja~i i tada je najlak{e vidjeti{to od srne}e divlja~i imamo u lovi{tu. Srnjak se tadamo‘e loviti jednim na~inom – vabilicom. Prije odluke oodstrelu moramo prvenstveno procijeniti starost srnjaka,perspektivu razvoja rogova, zrelost za odstrel, te kakvoje to grlo u odnosu na populaciju u lovi{tu. Ako procijenimoda je srnjak za trofejni ili uzgojni odstrel i akosmo sigurni da }e hitac dobro pogoditi, odstreljujemoga. Nemojmo zaboraviti lijepi lova~ki obi~aj pozdravadivlja~i.U na{im lovi{tima po~inje i cijepljenje divljih svinjaprotiv kuge i svake ih je godine potrebno cijepitiodre|en broj. S veterinarima treba dogovoriti da secijepljeno grlo ne obilje‘ava markicama na uhu, ve} dase ta grla obilje‘e na drugi na~in (rova{enjem, sprejemi dr.). Vrlo je lo{e, kada lovac nakon par godina odstrelivepra, a on u uhu ima markicu od cijepljenja.Srpanj – kolovozSada je vrijeme za skupljanje zimske prehrane divlja~ikoju treba dobro uskladi{titi za zimu.U kolovozu se nastavlja parenje srne}e divlja~i,obi~no do polovice mjeseca, ovisno o nadmorskoj visinilovi{ta. Mlada, dlakava divlja~ mijenja dlaku i potpuno seosamostaljuje, osim krupnih grabe‘ljivaca.Najva‘niji lovni doga|aj u kolovozu je po~etak rikejelena. Koncem mjeseca, ako je hladnija i ki{ovita ve~er,~uje se prva rika jelena u na{im isto~nim lovi{tima. To jenajljep{a lova~ka simfonija, kada u sumraku {uma je~iod rike jelena. Glavnina rike u nizini pada po~etkomrujna, kulminira oko polovice mjeseca kada po~inje rikau na{im planinskim lovi{tima koja ~esto traje i do vremenakada su vrhunci planina pod snijegom.Koncem kolovoza, prepelice i golubovi po~inju seskupljati u ve}a jata i pripremati za jesenju seobu premajugu. Lijep je i jutarnji lov na prepelice u poljima s dobrimpti~arom. Zavr{avaju se radovi na ure|ivanjulovi{ta i sakuplja se hrana za zimsku prehranu divlja~i.Dobra kob!Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 39

kukcidanas uglavnom gnijezdi uz Savu,Dunav i Dravu, u neposrednoj bliziniribnjaka. [uma mora biti stara, jer{tekavac savija velika gnijezda navisini od 20 do 30 metara i to nahrastovima, topolama, a rje|e na vrbama.Zabilje‘eno je da su za sakupljenogranje iz jednog sru{enoggnijezda trebala troja selja~ka kola.Prema ostacima gnijezda ustanovljenoje da su {tekavci slavonskih {uma uvrijeme gnije‘|enja veliki specijalisti uishrani. Neki su se specijalizirali zaribu, pa je u gnijezdima na|ena kostod soma i ke~ige, a drugi za gmazove,pa su na|eni ostaci kornja~a. Oraobjelorepan vrlo brzo se privikava naodre|enu hranu.[uma hrasta lu‘njaka gdje segnijezdi {tekavac obi~no je stara oko100 godina. Dio {ume s gnijezdimatreba po{tedjeti od sje~e, poglavitozimske, a u velja~i i o‘ujku se ne smijedolaziti u blizinu gnijezda jer pticemogu napustiti gnijezda, a vraneuni{titi jaja. U gnijezdima se izle‘ejedno ili dva mlada orla, ali me|umladima javlja se tzv. kanibalizam –ja~i pojede slabijeg. To je posebnoizra‘eno kad nema dovoljno hrane.Nakon legla, mladi orlovi polije}unakon 70 dana, oko sredine lipnja, a ugnijezdo navra}aju jo{ oko 30 danada ga roditelji hrane prije nego {to seosamostale.Orao u Zoolo{kom vrtuSlavko Bi~ani} (50 g.), zaljubljenik uptice i dugogodi{nji ~lan lova~kogdru{tva »[ljuka« u Prkovcima nedalekood @upanje, vi{e od 10 godina bio jevlasnik orla {tekavca (na slici), kojegaje prona{ao u gospodarskoj jediniciMerolino u {umariji Stari Mikanovci.Mladi je orao ispao iz gnijezda savisine od 20-ak metara i pritomozlijedio desno krilo. Vinkova~ki{umari su orlu osigurali optimalneuvijete za ‘ivot i lije~enje koje je teklodugo i sporo. Nakon odre|enog vremenauz veterinarsku suglasnost {umarisu pustili oporavljenog orla ublizinu gnijezda da ga primijete njegoviroditelji. Me|utim, orla je na{aolovac Slavko Bi~ani} i orao je u sljede}ih10 i vi{e godina nastavio ‘ivot uimproviziranom kavezu u Bi~ani}evomdvori{tu, uz svu pa‘nju i njegudoma}ina.No, prije nekoliko mjeseci ‘upanijskije inspektor za{tite prirode priMinistarstvu za{tite okoli{a i prostornogure|enja smatrao da orao ‘ivi uneprimjerenim uvjetima za razvoj inapredovanje te ga premjestio uZoolo{ki vrt u Osijek, kako bi dobiopartnericu i u budu}nosti imao potomke.Obitelj Slavka Bi~ani}a te{koje podnijela rastanak s pernatim ljubimcemo kojem je brinula punihdeset godina.OPASNOST (I) U [UMILjuti str{ljen jeznak visokogrizikaStr{ljen je kukac izporodice osa,zavidne veli~ine,‘enke mogu dose}idu‘inu i do 4 cm, ~ijiotrov za ljudepredstavlja tri putave}i rizik negoliubod p~ele ili ose.Taj rizik ovisan je,osim po brojuuboda, prvenstvenoo mogu}oj pojavialergijske reakcijestr{ljen (Vespa crabro, Linnaeus1758) je lete}i kukac izLjutireda opnokrilaca (Hymenoptera).Unutar spomenutogreda str{ljeni su, prema znanstvenojpodjeli, svrstani u razvijeniju gruputakozvanih ‘al~ara i porodicu osa.@enke mogu dosegnuti impresivnuveli~inu od gotovo 4 cm, dok sumu‘jaci ne{to manji. Osim u veli~ini,spolni dimorfizam vidljiv je i u broju~lanaka koji tvore zadak i antene. Takose zadak ‘enke sastoji od 6, a mu‘jakaod 7 vidljivih ~lanaka, sli~no je i saantenama koje imaju 12 ~lanaka kod‘enki, a 13 ~lanaka kod mu‘jaka.Naran~asto-‘uta temeljna je bojastr{ljena, koju prekidaju sme|e obojeniprstenovi. Poput ve}ine osa i str{ljenisu dru{tveni insekti ~ije zajednicemogu brojati i nekoliko stotina jedinki.Prema na~inu ishrane ljuti str{ljen jeu osnovi predator, te kao takav mo‘epri~injati {tete na p~elinjim zajednicama.Usporedo se, u znatnijoj koli~ini,hrani i slatkim vo}em i nektarom.Tako ga je mogu}e vidjeti kakooblije}e vo}ke u potrazi za zrelimkru{kama ili jabukama, pri ~emu mo-Izdvojen ‘alac str{ljena i vre}ica sotrovom»^uvar« na ulazu u gnijezdo‘e na~initi i znatne {tete na plodovima.Uz to, str{ljen je razmjerno ~estgost vinogradarskih berbi i svih vrstapecara. No, tada str{ljen ne predstavljave}u opasnost po ljude, osim ako gaslu~ajno ne pritisnemo. Spomenute{tete na vo}u javljaju se prvenstveno uza str{ljene povoljnim godinama, kadsu prolje}e i ljeto topli i suhi (dobarprimjer za to je pro{la godina).Kada je str{ljennaro~ito opasanKao i ostali dru{tveni insekti i str{ljengradi gnijezda. Samo gnijezdo jegra|eno od tvrde smjese dijelova biljaka40Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

Gnijezdo mo‘e biti smje{teno nisko, kao u ovoj bukvi neposredno uz {umski putPo ljude je naro~ito opasan u blizini gnijezda i to posebiceako je uznemiren. Gnijezda str{ljena mogu}e je prona}i unapu{tenim ku}ama, ali {to je za lovce i {umare posebnobitno, na ~ekama, promatra~nicama i nerijetko u {upljimstablima tek metar od zemlje. Pritom }e, primjerice, ve}samo penjanje na ~eku uznemiriti str{ljene.i sline, a u promjeru mo‘e dosegnuti ido 40 cm. Potpuno sagra|eno gnijezdosadr‘i brojne odaje za podmladak,okru‘ene s nekoliko slojeva tvrdih listova.Osim u za{titi gnijezda, listovi imajuulogu i u sustavu ventilacije.U obrani gnijezda str{ljen se isti~eagresivno{}u. Za razliku od primjericeosa, koje pri nailasku posjetitelja prvoizlaze na gnijezdo i prijete}e promatraju,a tek se u krajnjem slu~ajuodlu~uju na napad, str{ljen u pravilunapada odmah. Zato je po ljudenaro~ito opasan u blizini gnijezda i toposebice ako je uznemiren. Gnijezdastr{ljena mogu}e je prona}i u napu{-tenim ku}ama, ali i {to je za lovce i{umare posebno bitno na ~ekama,promatra~nicama i nerijetko u {upljimstablima tek metar od zemlje. Pritom }e,primjerice, ve} samo penjanje na ~ekuuznemiriti str{ljene. Ponekad i samprolazak blizu gnijezda mo`e potaknutinjegova ~uvara na uzbunu.Kako i ~ime napadaPoput drugih ‘al~ara i str{ljen posjeduje‘alac povezan sa vre}icom ukojoj se nalazi otrov. Prilikom ubodastr{ljen se prihva}a no‘icama i ~eljustimaza tijelo napadnutog. Tako je osjetbola poja~an ugrizom sna‘nih ~eljusti.Slabija nazubljenost ‘alca omogu}avapak str{ljenu, za razliku od p~ela, ponavljanjeuboda, jer je takav ‘alaclak{e izvu}i. Otrov ‘al~ara je proizvodspecifi~ne ‘lijezde. Svaki str{ljen nosi ido 0,99 mg svje‘eg otrova. Po svomsastavu otrov str{ljena sli~an je otrovuosa i sadr‘i tvari poput acetilkolina,histamina, serotonina, katekolamina,kinina i visokomolekularnih bjelan~evina.Vazoaktivne tvari iz otrovapoja~avaju bolnost, prokrvljenost tkivai edem, dok su peptidi odgovorni prvenstvenoza alergijsku reakciju. Osimspomenute ‘lijezde, od iznimnog jezna~aja i druga ‘lijezda smje{tenaneposredno uz vre}icu s otrovom.Njezina je uloga produkcija specifi~nihferomona sa svrhom alarmiranja.Tako se doga|a da pojedini str{ljeniprigodom napada po{pricaju metusekretom spomenute ‘lijezde. Tim je~inom cilj ozna~en i predstavlja mjestonapada ostalih str{ljena.Klini~ka slikaZa ljude i doma}e ‘ivotinje otrovstr{ljena predstavlja tri puta ve}i riziknegoli ubod p~ele ili ose. Taj rizikovisan je, osim o broju uboda, prvenstvenoo mogu}oj pojavi alergijskereakcije.U bla‘im slu~ajevima javljaju semanje ili ve}e lokalne reakcije karakteriziranecrvenilom, otokom i bolno{}ukoje u pravilu prolaze za nekolikodana. I takva, bla‘a reakcija mo‘e bitiozbiljna ukoliko do|e do oticanja‘drijela s posljedi~nim ote‘anim disanjemili ~ak gu{enjem.Ve}i broj uboda (veliki rizik u blizinignijezda) mo‘e dovesti i do op}etoksi~ne reakcije. Ona se manifestirasnu‘deno{}u, padom krvnog tlaka, krvavimproljevom i povra}anjem. Od‘iv~anih smetnji prisutne su nekontroliranekretnje i paralize pojedinih ‘ivaca.No, od svih mogu}ih ishoda najopasnijaje svakako alergijska reakcija.Spajanje peptida iz str{ljenovog otrovasa specifi~nim stanicama u krvi(mastociti) i protutijelima klase IgEdovodi do osloba|anja vazoaktivnihtvari iz mastocita i anafilakti~ne reakcije.Sve spomenute promjene manifestirajuse otokom u podru~ju uboda,slinjenjem, ote‘anim disanjem,nekontroliranim kretnjama i kolapsom.Ta reakcija se mora pojaviti u roku od30 minuta po ubodu, u suprotnomizostaje.TerapijaU slu~aju blagih reakcija dovoljno jepa‘ljivo odstraniti ‘alac, ukoliko je prisutanna mjestu uboda. Time }emosprije~iti daljnje utrljavanje i resorpcijuotrova. Po‘eljno je mjesto uboda hladitiledom ili hladnim metalom. Svakakoje dobro primijeniti lijekove koji sadr‘eantihistaminike. Ostali slu~ajevi zahtijevajuhitnu medicinsku skrb.Ubodu str{ljena posebno su izlo-‘eni ljudi u stalnom kontaktu s prirodom,odnosno {umari i lovci. Upravobi te, u ovom slu~aju ugro‘ene skupine,morale imati sa sobom odre|enasredstva za{tite. U njih ubrajamo prvenstvenotablete s antihistaminicima,imenom Dimidril®. S obzirom na toda je takvim sredstvima mogu}e i predoziranjenu‘no je dobro pro~itatiupute prije njihove uporabe. Premanjima je maksimalna dnevna doza zaodrasle 6 tableta. Od sistemskih antihistaminikamogu}e je izdvojiti Synopen®ampule. Synopen® sadr‘i jakantihistaminik u~inkovit pri pojaviakutnih alergija. Ubrizgava se injekcionou mi{i} ili venu, pa tako zahtijevaprimjenu od strane stru~ne osobe.Dakle, ~uvajte se str{ljena, posebiceu slu~aju rje|e posje}ivanih ~eka ipromatra~nica, lova~kih ku}a i lugarnica,kao i starih {upljih stabala. I nositeantihistaminike za svaki slu~aj!Pi{e:DeanKonjevi},dr. vet. med.Foto:D.Konjevi}Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 41

zoonozeLyme borelioza ililajmska bolestPi{e:prof. dr. sc.med. DarkoRopacFoto:ArhivaLyme borelioza ili lajmska bolest,bez obzira na lokalnu ko‘nu manifestacijuprvih simptoma bolesti, spadau sistemska oboljenja, dakle,oboljenja cijelog organizma. Uzro~nikbolesti je Borrelia burgdorferi, vrstaspirohete (poput uzro~nika sifilisa),koja je prvi put izolirana 1982. godinei to iz krpelja. Kasnije je uzro~nikizoliran i iz bolesnika. Uo~eno je da jebolest povezana s ubodom krpelja teje svrstana u prirodno‘ari{ne bolesti(bolesti koje se javljaju u podru~ju sodre|enim karakteristikama ‘ivotnogstani{ta). Kako je povezana s ubodomkrpelja naj~e{}e se javlja u ljetnimmjesecima. U skladu s u~estalo{}u pojavebolesti istaknuti su pojedini lokaliteti(prirodna ‘ari{ta), zna~ajniji zastjecanje zaraze.Bolest karakterizira pojava dugotrajnacrvenila na ko‘i koje se {iri. Mogu}aje pojava malaksalosti, glavobolje,bolova u mi{i}ima i zglobovima,povi{ene tjelesne temperature i pove-}anih limfnih ‘lijezda. U kasnijoj fazibolesti mogu}a je pojava reumatskih,sr~anih i neurolo{kih znakova bolesti.Klini~ka slikaDijagnoza bolesti osniva se prijesvega na klini~kim znacima i simptomimabolesti, podacima o ubodukrpelja i rje|e laboratorijskim testovi-Bolest karakterizirapojava dugotrajnacrvenila na ko‘i kojese {iri. Mogu}a jepojava malaksalosti,glavobolje, bolova umi{i}ima i zglobovima,povi{ene tjelesnetemperature ipove}anih limfnih‘lijezda.ma za dokaz specifi~nih protutijelaprotiv uzro~nika. Stoga je opis klini~keslike vrlo zna~ajan za brzu dijagnozubolesti i po~etak specifi~nog lije~enja.Vremenski period od trenutka ubodakrpelja do pojave prvih simptomabolesti nije stalan. Inkubacija mo‘ebiti od 3 do 45, prosje~no 16 dana, aizuzetno do 180 dana. Kod tipi~nenelije~ene bolesti mogu se razlikovatitri razli~ita stadija bolesti koji ukazujuda bolest zahva}a cijeli organizam.Bolest obi~no po~inje promjenama nako‘i u obliku crvene to~kice namjestu uboda krpelja, odakle se crvenilo{iri i mo‘e zahvatiti ve}u povr{inuko‘e. Crvenilo je toplo, ali nije bolno.Naj~e{}e bolest zavr{ava s tompromjenom.Kod nekih bolesnika uz crvenilo jemogu}a pojava op}ih znakova zaraznebolesti poput malaksalosti, glavobolje,povi{ene tjelesne temperature,bolova u zglobovima i mi{i}imate pove}anih limfnih ‘lijezda. To seopisuje kao prvi stadij bolesti.Kod manjeg broja nelije~enih bolesnikanakon nekoliko tjedana ilimjeseci mogu}a je pojava razli~itihneurolo{kih simptoma, poput upalemo‘danih ovojnica i ‘ivaca te paralizepojedinih ‘ivaca na glavi. Nakon vi{emjeseci ovi simptomi prolaze, premdasu mogu}a i kroni~na neurolo{kao{te}enja. Osim toga, u ovom tzv.drugom stadiju bolesti, mogu}e jeo{te}enje sr~anog mi{i}a u oblikunjegove akutne upale.Nakon nekoliko mjeseci ili godinakod manjeg broja bolesnika nastajeupala zglobova u obliku otoka i bolovau jednom ili dva ve}a zgloba(naj~e{}e koljeni zglob). Ove tegobetraju nekoliko mjeseci i mogu se ponoviti.Stoga nastajekroni~na upala zglobas o{te}enjem zglobnehrskavice i kosti. To jetre}i stadij bolesti.(Utvr|ene su tako-|er raznovrsne promjenekod novoro|en~adiod majkikoje su tijekom trudno}eoboljele od lajmskebolesti.)Lije~enje te bolestiposve je jednostavnou prvoj fazi. Provodise naj~e{}e ambulantnoinjekcijama penicilinaili antibioticima{irokog spektra(tetraciklini) u trajanjuod najmanje 10 dana.U slu~aju daljnjeg postojanjasimptoma terapijase nastavlja i do20 dana. U drugom itre}em stadiju bolesti,terapija je sli~na ali dugotrajnija uzznatno slabije izglede za izlje~enjem.Promjene na zglobovima te o{te}enjapojedinih ‘ivaca mogu biti trajni.Zna~aj za HrvatskuBolest je prvi put otkrivena u Hrvatskoj1984. godine, iako su pojediniklini~ki simptomi bolesti poznati otprije.Premda su posrijedi prva iskustvatek nedavno otkrivene zarazne bolesti,ipak se mogu istaknuti neke karakteristikeove bolesti. Danas je u Hrvatskojregistriran najve}i broj bolesnika odlajmske bolesti, no uzro~nik je nedvojbenocirkulirao i znatno prije prepoznavanjaprvog klini~ki jasnog slu~ajabolesti. Na takav zaklju~ak ukazujepojava protutijela na uzro~nikalajmske bolesti u krvi ljudi koji su boraviliu sjeveroisto~nim podru~jimaHrvatske, godinama prije otkrivanjaprvog bolesnika. Najvjerojatnije najve}idio infekcija Borreliom burgdorferiprotje~e bez pojave tipi~nihsimptoma i znakova bolesti. U Hrvatskojje utvr|eno da se u prirodnom‘ari{tu, bez pojave tipi~nih simptomaove bolesti, zarazi i do 20% osoba.Obavezna registracija Lyme boreliozau Hrvatskoj po~inje tek 1991. godine.Do tada su zvani~no registrirani samopojedina~ni slu~ajevi bolesti. Me|utim,analizom podataka Klinike za zaraznebolesti u Zagrebu mogu}e je42Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

akcijeUPRAVA [UMA VINKOVCIObnavlja se [umarskimuzej u Bo{njacimapovr{inu od oko 40.000 hektara. Tu jei me|unarodni certifikat FSC o priznatojkvaliteti slavonske hrastovine. Dabi se sa~uvali tragovi stoljetnoga djelovanjaslavonskih {umara, Uprava {umaVinkovci ponovno pokre}e, u sklopufinancijskih mogu}nosti, preure|enjestare zgrade Osnovne {kole u sredi{tuBo{njaka u [umarski muzej. Op}inskopoglavarstvo Bo{njaci darovalo jezgradu Upravi {uma Vinkovci, me|utim,zapo~eti radovi na obnovi bili suobustavljeni zbog Domovinskog rata.Ovoga prolje}a ponovo su po~eli radovi.Kada zgrada bude obnovljena,vinkova~ki {umari u prostorije zgradepostavit }e {umarske eksponate kojisu se koristili u {umama ovoga podnebljaod kada se po~elo gospodaritii raditi po zahtjevima {umarske znanosti.Tako se ve} sada, u malom parkubudu}eg [umarskog muzeja, nalazijedinstven spomenik prirode – jedanZgrada budu}eg [umarskog muzeja u Bo{njacimaPi{e:ZvonkoPei~evi}Foto:Z.Pei~evi}Stara zgrada biv{e Osnovne {kole u sredi{tuBo{njaka preuredit }e se, u skladu sfinancijskim mogu}nostima, u [umarskimuzej[umarstvo jugoisto~ne Slavonije,odnosno vinkova~ke Uprave uproteklih 130 godina (gospodarenjeutemeljeno 1874.) ima velikozna~enje za povijest ne samo hrvatskoga{umarstva ve} i ljudi ovogakraja – jer {umarstvo je ovdje oduvijekbilo usko povezano sa ‘ivotom ~ovjeka.Tu jer uostalom, u me|urje~juSave i Dunava najve}a cjelovita {umahrasta lu‘njaka, Spa~va koja pokrivaod dvanaest preostalih starih slavonskihorija{a (350 g.), koji se nalaze ublizini ‘eljezni~ke stanice Drenovci u{umskom predjelu Radi{evo. Peracorija{a dobio je »kapu« od crijepa damu se sa~uva kora, a drugi dio stablanalazi se u vinkova~kom sredi{njemparku ispred Brodske-imovne op}ine.Krovi{te biv{e {kole, odnosno budu-}eg [umarskog muzeja izra|eno je odhrasta lu‘njaka, a u kapelici na katuzgrade iznad glavnog ulaza ponovnoje stavljen kip Majke Bo‘je izra|en uhrastovom drvu, djelo Branka Bazine,animatora kulture U[P Vinkovci. Kadse dovr{i, to }e biti prvi [umarskimuzej u Hrvatskim {umama.Pri du‘em boravku uprirodnom ‘ari{tutreba pregledati ko‘usvakih nekoliko sati ieventualne krpeljeukloniti prije negopo~nu sisati krv.utvrditi da je u toj ustanovi od 1984.do danas lije~en sve ve}i broj bolesnikas tom dijagnozom. Prosje~no segodi{nje u Hrvatskoj registrira nekolikostotina slu~ajeva lajmske bolesti.Taj podatak ukazuje na ~injenicu da jeto naj~e{}a prirodno‘ari{na bolest una{oj zemlji. Mo‘e se pretpostaviti dadio bolesnika jo{ uvijek nije registriran,a najve}i dio zaraze uzro~nikom ovebolesti protje~e bez znakova bolesti ilineprepoznavanja od strane stru~njaka.Podru~je sredi{nje Hrvatske mo‘ese smatrati endemskim za lajmskubolest, dok je bolest na srednjem iju‘nom Jadranu gotovo nepoznata.Zanimljivo je da naj~e{}e obolijevajuosobe koje u prirodu odlaze povremeno(izletnici, lovci), a znatno rje|eoni s pove}anim rizikom od uboda(poljoprivrednici, {umski radnici). Bolestpokazuje izrazitu sezonsku karakteristikus ljetnim maksimumom,{to je povezano s aktivno{}u vektora(krpelja).Sprje~avanje zarazeOsnovna mjera je sprije~iti ubodkrpelja. Najjednostavnije je izbjegavatipodru~ja u kojima su ranije utvr|enikrpelji. Zna~ajna je osobna za{titaodgovaraju}om odje}om i obu}om,koja onemogu}ava dolazak krpelja nako‘u. Nogavice hla~a treba uvu}i u~izme i pritegnuti, a ko{ulju uvu}i uhla~e i rukave zakop~ati.Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 43

lova~ki psiOBAVLJA SAV POSAO ZA LOVCAVel{ki {pringer {panijelSimetri~an,kompaktan passrednje veli~ine,gra|en za izdr‘ljivosti puno radaUravnote‘en, dobre i prilagodljivenaravi, nije agresivan i nervozan.Svojom veli~inom ti psi su primjerenistanu i automobilu, {to u dana{njevrijeme ima svojih prednosti. Zbogsvog lijepog izgleda i umiljatogpona{anja postaju ljubimci cijeleobitelji.Pi{e:ZoranTimaracFoto:ArhivaJedna je od najstarijih pasminalova~kih pasa, koji su uzgojeni uVelikoj Britaniji. Domovinom tepasmine smatra se Wales, gdje je tapasmina (ne u dana{njem smislu) bilapoznata prije vi{e od sedam stolje}a.Svjedo~i o tome spominjanje pasmine,koja se smatra pretkom suvremenogvel{kog {pringer {panijela, uprvom Zborniku zakona Walesa oko1300. godine.Kasnije su se ti psi pojavili u[kotskoj i zapadnoj Engleskoj, zatim ucijeloj Velikoj Britaniji. Klub ljubiteljavel{kog {pringer {panijela osnovan je1902. godine, a osobito je bio aktivanpred Prvi svjetski rat. Za vrijeme ratapropalo je mnogo pasa, poslije ~egaje pasmina nazadovala i klub je prestaopostojati.Pasmina se po~ela obnavljati od1923. godine, kada je ponovno osnovanklub. U 30-im godinama pro{logstolje}a je tih {panijela bilo vrlo maloi svi su se uglavnom nalazili u Walesu,Uravnote‘en, dobre i prilagodljivenaravi, nije agresivan i nervozan.Svojom veli~inom ti psi su primjerenistanu i automobilu, {to u dana{njevrijeme ima svojih prednosti. Zbogsvog lijepog izgleda i umiljatogpona{anja postaju ljubimci cijeleobitelji.a samo nekoliko u ostalom dijeluVelike Britanije.Postepeno se ta pasmina pro{irilapo Velikoj Britaniji, manje ili vi{e i poSrednjoj Europi, zemljama Beneluxa,skandinavskim i drugim europskimzemljama. U ^e{koj, primjerice, pobrojnosti su pre{li engleske {pringer{panijele, koji su se nekada vi{euzgajali u toj zemlji. Ima ih i nadrugim kontinentima, u cijeloj SjevernojAmerici, Australiji s NovimZelandom, u Aziji, ~ak i u Tajlandu.Vel{ki {pringer {panijel je simetri-~an, kompaktan pas srednje veli~ine,koji je gra|en za izdr‘ljivost i punorada. Brz je i pokretljiv, pun energije.Visina u hrptu za mu‘jaka je 48 cm, aza ‘enku 46 cm, te‘ina 16 do 20 kg.Vel{ki {pringer {panijel je manji odengleskog, vi{ih nogu i tanjih, tj. nje-‘nijih kostiju, a to ga ~ini i elegantnijim.Tijelo, odnosno trup, nalik su mu nasetera. Kretanje mu je ravnomjerno,{iroko, ‘ivahno, izlazi iz stra‘njih nogu.Glava je primjereno velika s blagimprijelazom od ~ela prema nju{ci sjakim ~eljustima. U{i su nasa|enerelativno nisko, nisu duga~ke, postepenose su‘uju prema gore, imajuoblik lista vinove loze. Vrat jeduga~ak i mi{i}av.Prednje noge su srednje duga~ke,ravne, s ~vrstim kostima. Stra‘nje nogesu sna‘ne, mi{i}ave, {iroko postavljenei dobro razvijene. [ape suokrugle, s jakim blazinama, ~vrste.Rep je ni‘e nasa|en, uvijek je ju akciji.Kupira se.Dlaka je ravna, prilegla, svilasta,gusta, nikada o{tra ili talasasta. Naprednjim i stra‘njim nogama iznadsko~nog zgloba ima srednje duga~kezastavice, a na u{ima i repu kratke.Boja dlake je samo zagasito crvena ibijela, {to lijepo djeluje na zelenoj ilisnje‘no bijeloj pozadini u lovi{tu.Pas te pasmine dobro u~i i spremanje neumorno slu‘iti lovca, ako poka‘eda je zadovoljan s njim. No, vel{ki{pringer {panijeli su umiljati i osjetljivi,zato trebaju lijepo opho|enje.U obuci je najva‘nija dosljednost.Naslijedili su izvrstan njuh i glasnost,veliku aktivnost, poletnost i energi~nostu radu. Predvi|eni su ponajprijeza istjerivanje divlja~i iz gusti{a,kako sitne, tako i krupne. Vrlo susvestrani i kao diza~i neumorno rade u{umi, na polju i u vodi. Vrlo radosudjeluju u lovu na ptice vodarice, jerse vole kretati.Na|enu divlja~ glasno ozna~avaju,a oborenu sitnu, uklju~uju}i i krupneze~eve, s uro|enom voljom nalaze idonose. Psi te pasmine obavljaju u{umi, na polji i u vodi u bilo kojevrijeme prakti~no skoro sav potrebanrad za lovca. Dobro su se pokazali i ulovu na divlje svinjeBudu}i da radi s niskim nosom, imapreduvjete za rad na krvavom tragu.Kad stekne dovoljno iskustva u nala‘enjupogo|ene krupne divlja~i,mo‘e se natjecati i sa specijaliziranimkrvosljednicima.Ne samo u prakti~nom radu, vel{ki{pringer {panijeli su izvrsno ocijenjenina natjecanjima u radu, pa i onimanajzahtjevnijima. Uspjehe s tom pasminomu radu posti‘u i po~etnici.44Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

ibolovOtkako je prije sedamdesetakgodina unijet u europskeribnjake, nepa‘njom se ra{irio(valjda) u sve otvorene i zatvorenevode. U postojbini, sjevernoj Americi,jedna je od vrsta somova – cat fisha.U Americi naraste i do nekolikokilograma te‘ine. No, u europskimvodama ni blizu tome. To~nije, uprosjeku nije te‘i od 300 grama.Primjerci te{ki 500 grama ve} su pravikapitalci, a oni preko kilograma te‘inenevjerojatni komadi. Na ‘alost, uprenapu}enim vodama, ova riba je jo{sitnija. U prosjeku nije du‘a od 10-akcentimetara. Budu}i da je izrazitigrabe‘ljivac, svejed, iznimno otporan,pa mo‘e lako pre‘ivjeti i u ekstremnote{kim uvjetima – vodama s malomkoncentracijom kisika (gotovo nasuhom), u prenapu~enim vodama –ameri~ki somi} je pravi {teto~ina. Jedeikru (i riblju mla|) drugih vrsta,naru{ava ravnote‘u, a svojomlakomo{}u onemogu}uje drugimvrstama da uop}e do|u do mamcaponu|enog na udici. Zato ga natakvim vodama ribi~i manje cijene iliga uop}e ne vole loviti. Jo{ kad se uzto zna da na le|noj i prsnim perajamaima bodlje, koje mogu (ako ganezgodno primate) itekako raskrvaritiruku, onda je cijela crna pri~a za ovuribicu zavr{ena. No, sportsko-ribolovnogledano, ipak, nije sve tako crnopa glede ameri~kog soma postoji idruga strana medalje. Naime, ameri~kisomi} je izvrsna ribica za ribolov, jergdje ga ima mo‘e se lako u kratkomvremenu uloviti i po nekolikokilograma. Isto tako u Hrvatskoj imavoda (Pionirski bajer Ivanec, JezeroBorovik \akovo, Trepetov bajer,jezero Savica Zagreb, itd…) gdje imalijepih pa i kapitalnih primjerakaameri~kog somi}a. Nije rijetkostuloviti ~etvrt kilograma te{ke, pa ive}e somi}e na jezeru Borovik gdjeima pravih kapitalaca te{kih i prekokilograma. Ribolov na ovako lijepe ivelike primjerke mo‘e biti i tekakozanimljiv. Uz sve to, ameri~ki somi}ima izvrsno (slatkasto) meso, za kojeneki tvrde da mu nema ravnog uribljem svijetu. Nema kostiju, osimkralje‘nice.Ameri~ki somi} nema ljuske. Glavamu je {iroka i velika. Na prvi pogledsli~i na pravog soma. No, razlikuje seod njega po veli~ini, zatim po tome{to oko ustiju ima osam br~i}a i,dakako, po o{trim bodljama, koje na{veliki som nema.Brzo se razmno‘ava. @enka polo‘iod 6.000 do 13.000 jaja. U prolje}e,kada se izlegu mali somi}i, mogu sevidjeti kao velike crne kugle koje sevaljaju jezerom, ribnjakom ili barom.Ve} smo spomenuli njegovu otpornost,a primjer tomu je i podatak dasomi} mo‘e pre‘ivjeti i po vi{e sati,pa ~ak i cijeli dan, ako je u vla‘nojAmeri~ki somi}Bodljikavacukusna mesaCvergl, rogan, patuljan, pasanac, bastard,tek su neka od imena u nas za ameri~kogsomi}a, ribu koja je istovremeno i nevoljenai voljenatravi. Isto tako kada ga se ~isti trebamu odrezati prvo glavu, jer uprotivnom riskirate da vam, o~i{}enatrbuha, »zapliva« u tavi.Najbolje vrijeme za ribolov je ranoujutro, no} i kasno nave~er, odnosnopri promutnoj, lagano povi{enoj vodi,naj~e{}e za vrijeme ki{e. Sezonaribolova traje od druge poloviceprolje}a, pa sve do kasne jeseni. Zimise zavla~i u mulj i miruje.Lovi se lak{im i srednje te{kimdubinskim priborom, naj~e{}e na dnubez plovka, ali efikasni su i svi sistemis plovkom. Treba koristiti udice ve}egvrata jer, ako niste kod {tapa, mo‘eprogutati »do repa«. Najlon ne trebabiti ve}eg promjera od 0,25 mm (osimako s istim priborom u isto vrijeme neo~ekujete griz neke druge grabe‘ljivice).S obzirom da je ameri~kisomi} riba dna, mamce mu na dnutreba i servirati. Od mamaca naprvom su mjestu gliste, mali kederi ikomadi} ribice (repi} ili filet). Za ve}eprimjerke najbolje je koristiti repi}ribice ili filet. Bilo je slu~ajeva da suve}i primjerci lovljeni na manje varalice,sporo vo|ene tik iznad dna.Koliko se zna u Hrvatskoj je najve}egameri~kog somi}a ulovio @eljko Mihi}iz Kani{ke Ive, godine 1991. na NovojToplici. Rije~ je o somi}u te‘ine 2,1Koliko se zna u Hrvatskojnajve}eg ameri~kog somi}aulovio je @eljko Mihi} izKani{ke Ive, godine 1991. naNovoj Toplici. Rije~ je osomi}u te‘ine 2,1 kg, du‘ine56 cm, ulovljenom na glistu.kg, du‘ine 56 cm, ulovljenom na glistu.Po slu‘benim statistikama koje od1992. vodi ~asopis »Ribi~i & ribe« unatjecanju za Veleulov – Zlatnu udicuHrvatske, prvo mjesto dr‘i StjepanVinski, koji je 1996. na Trepetovombajeru ulovio ameri~kog somi}ate{kog 0,93 kg.Pi{e:Sini{aSlavini}Foto:S.Slavini}Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 45

ljudi i planineSa sve~anog otvaranje planinarske stazeOTVORENA PLANINARSKASTAZA GRADA ZAGREBANa Sljeme izsredi{ta grada!Od 2. lipnja Zagreb ima jo{ jednu planinarsku stazu – koja od restoranaDubravkin put u Tu{kancu vodi na Sljeme! Staza je jedinstvena po tome{to polazi gotovo iz samog sredi{ta grada! Istaknuo je to prilikomsve~anog otvaranja novog planinarskog puta i predsjednik Rapublike HrvatskeStjepan Mesi}, rekav{i kako je “sretan grad koji ima Medvednicu i Sljeme. A svioni koji i nisu planinari, imat }e priliku nakon otvaranja ove staze, koja naSljeme ide iz samoga grada, to postati”. Ovdje ne treba puno govoriti, dodaoje, {umu i prirodu treba gledati i u njima u`ivati. Predsjednik Mesi} posebno sezahvalio Hrvatskim {umama na sudjelovanju u realizaciji toga i sli~nih projekatakoji slu`e gra|anima.Voditelj zagreba~ke Uprave koja je radila na ure|enju staze Darko Vuleti},istaknuo je kako je ovo jedinstvena planinarska staza u Hrvatskoj i Europi, dokje pomo}nik direktora Hrvatskih {uma Bo‘idar Longin izrazio spremnost tvrtkeda i dalje sudjeluje u takvim od op}eg interesa va‘nim akcijama.Presjecanjem vrpce stazu je uz pomo} predsjednika Mesi}a otvorio najstarijizagreba~ki planinar, sudionik Olimpijskih igara u Helsinkiju i dobitnik godi{njenagrade Hrvatskog olimpijskog odbora Zdravko Ceraj.Ta planinarska staza koja povezuje gradske park {ume s Medvednicom i u~ijoj su realizaciji uz Hrvatske {ume sudjelovali i Planinarski savez Zagreba igrad Zagreb, duga je 11,8 km. Polazi od restorana Dubravkin put i ide prekoCmroka, Kraljevca, Donjeg i Gornjeg Prekri‘ja, gdje je vidikovac, do [estinagdje se ve‘e na ve} postoje}u stazu do vrha Sljemena. Prvi dio staze je zbogumjerenog nagiba pogodan za {etnju svim uzrastima, a cijela staza ide krozo~uvanu {umu bukve i hrasta, ima odli~ne mikroklimatske uvjete i hodanje ponjoj pru‘a ugodno osvje‘enje u vru}im ljetnim danima. (m)I NEKAD SE TELEFONIRALO...Telefon u slDuh vremena, kojim semnogi novovjeki izumi svevi{e usavr{avaju i ra{iruju,tako je napredan da se svaki~udom ~udi {to je sve u stanju~ovje~ji um na polju izumastvoriti. Me|u najmodernijeizume, a od neizmjernovelike koristi, spada telefonJosip pl. Aue prije 100 godina(1902.) iskreno se, gotovo dje-~a~ki, divio ~udesima modernetehnologije. Tada, u svojoj tridesetoj,ve} iskusni {umar i vjerojatno upravitelj[umarije Bjelovar, Kri‘eva~keimovne op}ine, vidi prostora za upotrebujedne moderne komunikacijsketehnologije upravo u {umarskoj djelatnosti.Vidi on u primjeni telefona imogu}nost racionalizacije i pobolj{anjau~inkovitosti {umarnika na terenu,vidi i efekt na same stranke, koje }ebrzo uviditi da se u mutnom loviti nemo‘e .... Kao najve}u korist ipak nagla-{ava, mogu}nost suzbijanja modernogbirokratizma i {ansu da se dragocjenovrijeme, papir i tinta prestanu tro{ititamo gdje to nije nu‘no.Me|utim, nije tu gotova pri~a – tutek po~inje. Pl. Aue {umarstvo ovdjene vidi prvenstveno kao korisnika komunikacijskihusluga ve} kao davatelja!Budu}i da po prirodi stvari zbogra{irenosti imamo potrebu za telefonijom,a raspola‘emo i sa tisu}e iHrvatske {ume primjereno su sepredstavile na 39. me|unarodnojvrtnoj izlo‘bi cvije}a Floraart2004. koja je u Zagrebu odr‘ana od 2.do 6. lipnja. Nagra|ene su Zlatnimstru~kom za kreativni izraz u prostorute nagradom Turisti~ke zajednice grafloraart2004.Ove godine pod motom »I poslije {ume, {uOdmori{te uz putTu je i mosti} preko potoka46Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004.HRVATSKE [UME

povijest {umarstvau‘bi {umske upravetisu}e rali krasno uzraslih hrastovihsastojina, u kojima ionako moramo~initi prorede, za{to ne bi {umari uspostavilitelefonsku mre‘u, zadovoljilisvoje potrebe a potom uz neznatnugodi{nju taksu omogu}ili i op}inskimpoglavarstvima vezu s kotarskim oblastima,a sigurno bi se priklju~ilo stotineprivatnih posjednika, advokata itd. [tona ovu ideju ka‘e na{ vrli komunikacijskimonopolist? Nije ga tada bilojo{ ni u planu! Vidio je na{ {umarmogu}nosti, osigurao je i pola investicijskogulaganja – toliko je procijenioda je udio hrastovih stupova uukupnoj investiciji – ali na ‘alost nijeuspio pro{iriti ovu ideju do mjerodavnihfaktora, iako ju je urednoobjavio u [umarskom listu jo{ 1902.godine. Nije ni slutio na {to su danasiza{le neznatne godi{nje takse i kolikeprofite danas ostvaruje komunikacijskadjelatnost.Ne mo‘emo ni pretpostaviti kakvimbi rije~ima na{ velepo{tovani pred-{asnik opisao dana{nje novovjeke izume,kad samo na podru~ju Bjelovara iGare{nice {umari u d‘epu nose nastotine telefona – sve bez hrastovihstupova i ‘ica – a o birokraciji i mr~enjupapira da i ne govorimo. Navodnosu ve} i u {umu dovukli nekakvekompjutore pa kao vi{e ne trebajumetar duga~ke koncepte i ~istopise. Ilitrebaju? Zamislite koliko su u sto godinatelefoni napredovali, a birokracijaostala skoro ista! Jednako se ispisujusilni izvje{taji, jednako se prigovorasilnim tro{kovima, jednako se sumnjau razmjer ulaganja u nove tehnologijei njihove korisnosti. ^lanak, naime, u[umarskom listu iz 1902. zavr{ava sa:Opazka uredni~tva: U velikoj vriednostitelefona, tog najsavr{enijeg modernogob}ila, podpunoma smo osvjedo~eni;osvjedo~eni smo da bi i u{umskoj upravi bio posao mnogoolahko}en, kad bi joj na raspolo‘bustojala shodna telefonska mre‘a, aliipak dr‘imo, da su nazori g. piscaprevi{e optimisti~ni i dvojimo, da bikorist bila u skladu s tro{kovima....(bm)(IZVOR: Josip pl. Aue: Telefon uslu‘bi {umske uprave. [umarski list1903., str. 179-182; Pretisak raspolo-‘iv na internetu: www.hrsume.hr/casopis/aue. pdf)Josip pl. Aueistaknuti {umarski stru~njakRo|en 1872. u Slatini.[umarstvo je 1890. g. zavr{io na Gospodarsko-{umarskom u~ili{tu uKri‘evcima. Umro 1906. u Zagrebu.Potje~e iz {umarske obitelji. Otac mu je bio {umar i ‘upanijski nadzornikViroviti~ke ‘upanije u Osijeku.Bio je u slu‘bi kod Kri‘eva~ke imovne op}ine, najprije u Gospodarstvenomuredu u Bjelovaru, a zatim kao kotarski {umar, odnosno upravitelj[umarije u Gare{nici te u Bjelovaru.Nije se zadovoljavao samo redovnim obavljanjem slu‘benih du‘nosti,nego je prou~avao {umu i predlagao mjere za unapre|enje {umskog gospodarstva.To dokazuju njegovi ~lanci objavljeni u “[umarskom listu”,“Lova~ko-ribarskom vjesniku”, “Tjedniku bjelovarsko-kri‘eva~kom”, “AgramerTagblattu” i “Agramer Zeitungu” .Gospodin Aue upozorava {umare da trebaju “motrenjem u naravi”(1885.) pro{irivati svoje u {koli ste~eno znanje i na temelju toga poduzimatimjere u za{titi {uma. Predlagao je kako suzbijati {tete od voluharica uhrastovim branjevinama (1898.), zatim kako postavljati protupo`arne pojaseveuz `eljezni~ke pruge kako bi se te {ume za{titile od po`ara iz lokomotiva(1903.). Polemizira u “[umarskom listu” (1902.) sa {umarima H.Begnom i E. Slapni~arom o poslovima prorje|ivanja {uma. Svakako mu jebio u ono vrijeme najoriginalniji prijedlog uvo|enje telefona “u slu`bu{umske uprave” i povezivanje telefonom {umske uprave s lugarnicama.Pi{e:BrankoMe{tri}I poslije {ume, {umaS Floraarta 2004.ma«da Zagreba. Ovogodi{nju priredbukoja je okupila ~ak 180 izlaga~a kojisu Zagrep~anima i mnogim posjetiteljimapokazali svoju vje{tinu oblikovanjacvije}a i prostora, otvorio jepredsjednik Republike HrvatskeStjepan Mesi}.Izlo‘beni prostor Hrvatskih {uma kojije na oko 320 ~etvornih metara osmisliodipl. ing. Milan @gela sa suradnicima,ove je godine bio ure|en pod motom »Iposlije {ume, {uma«. Naglasak je, dakle,bio na dopunskim djelatnostima, jer sve{to je u {umi ima svoju vrijednost iomogu}uje njezino pomla|ivanje. To jezapravo i pri~a o 42 rasadnika u kojimase godi{nje uz 18 milijuna {umskih sadnicaproizvodi i ukrasno drve}e i grmlje,od ~ega je 80-ak vrsta bilo prikazano naizlo‘bi. Cjelokupnom dobrom izgledu{umarskog prostora pridonijela je i{umarija Zagreb postavljanjem minijaturnepilane Bliznec. Ve} tradicionalno,na izlo‘benom prostoru Hrvatskih {umaposjetitelji su mogli na}i i masivne stolove,klupe i stolice te prigodne {umskedrvene ku}ice.Broj 91-92 • srpanj/kolovoz 2004. HRVATSKE [UME 47

u {umarskom miljeu[uma okom {umaraPovodom obilje‘avanja Dana hrvatskog{umarstva (20. lipnja) i 130 godinaorganiziranog {umarstva bjelovarskogkraja, u organizaciji bjelovarskogogranka Hrvatskog {umarskog dru{tva,18. lipnja otvoren je u Gradskommuzeju 1. bjelovarski salon fotografije»[uma okom {umara«[uma u kapi vode– @eljko Gubijan(1. nagrada)Rije~ je o nesvakida{njoj izlo‘bi fotografija na kojima je 20-akautora {umara na razli~itim mjestima, usput ili s namjerom,slu~ajno ili ~ekaju}i pogodni trenutak, zabilje‘ilo trenutak‘ivota {ume i u {umi. Prispjelo je 195 fotografija od 25 autora, aodabrano je njih 110. @iri je za Grand prix izlo‘be proglasio fotogra-Zlatolisni – @eljkaBakran (Grand prix)Sve~ane zavjese,serija, – Jerko Gudacfiju Zlatolisni, autorice @eljke Bakran (Bjelovar),a tri su prvonagra|ene fotografije rad na{eg stalnogsuradnika i jednog od glavnih organizatoraizlo‘be @eljka Gubijana. Tu su i drugi nevjerojatniprizori iz bogatog ‘ivota {ume kojezapravo ne stignete, ili ne znate vidjeti. Dok ihne zabilje‘i kamera! Autori su: @eljko Gubijan,Bojan Grguri}, @eljko Kastner, Oliver Vlaini},@eljko Vinkovi}, Goran Cajzek, Pavle Vratari},Hrvoje Ujlaki, Jerko Gudac, Dragomir Pfeifer,Jasenka Vizentaner, Krunoslav Ara~, Sre}ko Petranovi},Franjo [imunek, Antun Zlatko Lon~ari},Zvonimir Lusch, Dalibor Tonc, Darko Bak{i},Boris Hra{ovec, Zdenko Turni{ki, Dalibor Bakran,@eljka Bakran, Milan Prese~an Arvay, Darko Trgovaci Franjo Ani}.^asopis Hrvatske {ume }e s vremena navrijeme, ovisno o prostoru, objavljivati pojedinefotografije s ove izlo‘be. Danas donosimo trinagra|ene fotografije.