GODINA XXIII ZAGREB BROJ 221/261 LIPANJ 2009 ... - HEP Grupa

GODINA XXIIIZAGREBBROJ 221/261LIPANJ 2009.WWW.HEP.HRISSN: 1332-5310

DogađajPrva sinkronizacija generatoraplinsko-turbinskog agregata Bloka LPripremio: Željko MedvešekNa mrežu izprvog pokušaja!Prva sinkronizacija novog Bloka L s mrežom hrvatskog elektroenergetskogsustava započela je 6. srpnja u 15 sati i 50 minuta- generator plinske turbine Bloka L s 15 posto snage (10 MW),u elektroenergetsku mrežu preko rasklopišta 110 kV poslao jesvoje prve proizvedene kilovatsate električne energijeIspuhivanje visoko i niskotlačnih parovoda odkotlovskog postrojenja do parne turbine jeproces ispuhivanja s velikom ekspanzijom parei bukom na izvoru do čak 100 decibela4HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

DogađajŠesti srpnja o.g. bit će u povjesnici Termoelektrane-toplanei Hrvatske elektroprivredezapisan velikim slovima. Jer, toga je dana u 15sati i 50 minuta započela prva sinkronizacijanovog Bloka L s mrežom hrvatskog elektroenergetskogsustava. Točnije, prvi je put generatorplinske turbine Bloka L, s 15 posto snage(10 MW), u elektroenergetsku mrežu preko rasklopišta110 kV poslao svoje prve proizvedenekilovatsate električne energije.Kada su bez poteškoća prošli ti najnapetiji trenuci,uputili smo se u Termoelektranu-toplanupo iscrpnije informacije koje saznajemo od njenadirektora mr. sc. Damira Kopjara i tehničkogdirektora i voditelja Tima za izgradnju Bloka LDamira Božičevića.U Toplani se osjeća posebno ozračje - osobitodobro raspoloženje i zadovoljstvo.- Sinkronizacija je uspjela iz prvog pokušajai po prvi put se podešavanje plinske turbineobavlja daljinski - iz daleke Atlante u SAD-u.Sve to dokazuje da je jako dobra turbina (američkatehnologija, proizvedena u Francuskoj),ali i stručnjaci TE-TO, koji su istodobno uz svojesvakodnevne radne obveze od prvog danamaksimalno uključeni u pripreme izgradnje,izgradnju i sada probni pogon novog Bloka L,naglašava D. Kopjar.U tijeku su funkcionalna ispitivanja generatoraplinske turbine pod opterećenjem (garancijskaispitivanja uslijedit će u rujnu) i još jedan nužnipostupak - propuhivanje glavnog parovodakotla, koji će trajati do sredine srpnja kao diopriprema za puštanje u rad i parno-turbinskogpostrojenja. Sinkronizacija parne turbine namrežu predviđa se sredinom kolovoza, a nakonuhodavanja, postrojenje Bloka L će početkomrujna biti u rukama dispečera. Krajem rujna ćese potpisati primopredajni zapisnici s izvođačimaradova.Isporučitelji glavne opreme su: General Electric,Siemens, Škoda i domaće tvrtke Končar iĐuro Đaković, a glavni izvođači radova domaćetvrtke - ZOR, Monting, Teleneg, Inel, Helb, PalićInženjering i druge.U TE-TO posebno naglašavaju zadovoljstvo zbogčinjenice da se završetak Bloka L, prvog novogproizvodnog izvora HEP-a nakon šest godina(od puštanja u pogon Bloka K TE-TO Zagreb),uklapa u terminske planove verificirane odUprave HEP-a d.d. i HEP Proizvodnje. Osim toga,Blok L je građen prema načelu vlastitog inženjeringaHEP-a, a stručnjaci Tima za izgradnjuBloka L samostalno su organizirali i ugovaralisve tehnološke cjeline. Uz voditelja Tima DamiraBožičevića koji je nedavno preuzeo taj posaood Srećka Rundeka, članovi Tima su: ŽeljkoStarman, Marin Begović, Ivan Sabol, Mario Vincek,Ivan Kobasić, Dominik Nemo, Franjo Hlavati,Davor Krilić, Jakov Dulčić, Nikola Bandalović,Emil Mrđen, Jerko Kuščić i Sanja Zajec.Prema riječima D. Kopjara, zahvaljujući velikomangažmanu Tima ugrađena je oprema vrhunskekvalitete, s tim da je maksimalno uključenadomaća industrija, a sami sudjeluju i u obuciosoblja i preuzimanju postrojenja. Za sada, posadaBloka L radi pod nadzorom isporučiteljaopreme.- Blok K i Blok L su najbolje tehničko-tehnološko,ekonomsko i ekološko postrojenje, kojeje najkvalitetnije i najpouzdanije u ovom dijelusvijeta, a ta nova tehnologija se idealno uklapau plinski i toplinski sustav Hrvatske. Očekujemoda će Blok L od 1. rujna raditi 8.000 sati godišnjeu baznom režimu i proizvoditi više od 800GWh električne i više od 300 GWh toplinskeenergije. K tomu, odlično smo iskoristili postojećiprostor i izgradnjom Bloka L završavamosupstituciju starih blokova A i B iz davne 1962.godine, zadovoljno je rekao D. Kopjar.Termolektrana-toplana Zagreb bit će najvećatermoelektrana u Hrvatskoj i s najvećom godišnjomproizvodnjom te dobrim suživotom sdruštvenom zajednicom.ZAPISANO!Iz knjige dežurnog smjenovođe o tijekuaktivnosti pri prvoj sinkronizaciji 6. srpnja14:00 - uključena crpka dodatne vode14:05 - start plinske turbine (izvodi osobljeGeneral Electrica izravno iz modulapokraj plinske turbine, ostaliprate parametre na ekranima uupravljačnici)14:10 - uključena napojna crpka14:22 - potpaljena plinska turbina14:25 - turbina automatski vođena postiglapunu brzinu vrtnje (približno 5.250okretaja u minuti)14:32 - tijekom polusatnog progrijavanjaturbine kao pripreme zasinkronizaciju, ispad zbogporemećaja razine vode uvisokotlačnom bubnju kotla14:56 - ponovni start plinske turbine15:12 - potpaljena plinska turbina15:17 - turbina na punoj brzini vrtnje15:50 - postignuti uvjeti za sinkronizacijui ostvarena sinkronizacija plinsketurbineTurbina je opterećena na 5 MW i s timje opterećenjem radila do oko 20 sati,proizvodeći paru u kotlu kojom je provođenoispuhivanje glavnih parovoda. Istodobno,osoblje General Electrica provodilo je svojaispitivanja na generatoru, uzbudi...Direktor Termoelektrane-toplane mr. sc. DamirKopjar i tehnički direktor i voditelj Tima zaizgradnju Bloka L Damir Božičević: zadovoljnismo i ponosni na novo postrojenje - Blok LPlinska turbina Bloka L uspješno je položila svoj prvi ispitU upravljačnici TE-TO uz video-zid Bloka L: Damir Krajačić - dežurnioperater, Damir Kinđija - inženjer za preuzimanje iz Đure Đakovića, IvanSabol - glavni operater za upuštanje, Mario Kundid - operater, Nikola Vulas- konzultatnt za preuzimanje i Mario Vincek - pomoćnik rukovoditeljaSlužbe za proizvodnjuHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 5

ODLUKESpor HEP-a i RepublikeSlovenije glede NE KrškoPresuda ICSID-au korist HEP-aU višegodišnjem sporu između HEP-a i Republike Slovenije glede Nuklearne elektraneKrško, Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (International Centre forSettlement of Investment Disputes - ICSID) sa sjedištem u Washingtonu, donio je 12. lipnjao.g. odluku u korist Hrvatske elektroprivrede. Predmet spora je 38 milijuna eura zbogslovenskog kašnjenja s ponovnom isporukom električne energije iz NE Krško Hrvatskojelektroprivredi, nakon potpisa ugovora vlada Hrvatske i Slovenije.HEP je, preko svojih odvjetnika odvjetničkog društva Hunton&Williams iz Washingtonai odvjetničkog društva Andreis-Čogurić & Partneri iz Zagreba, 4. studenog 2005. godinepokrenuo arbitražni postupak protiv Republike Slovenije pred ICSID-om. U Odluci od 12.lipnja 2009. godine Tribunal je presudio u korist HEP-a ustvrdivši da je po Međudržavnomugovoru iz 2001. godine Slovenija imala obvezu započeti s ponovnom isporukom električneenergije iz NE Krško HEP-u najkasnije do 30. lipnja 2002. godine te da su do togdatuma poništena i sva međusobna financijska potraživanja iz prošlosti. S obzirom na toda je Slovenija kasnila s isporukom električne energije skoro deset mjeseci, Tribunal jeutvrdio da je Slovenija odgovorna za štete koje je zbog tog kašnjenja imao HEP.Očekuje se da će do kraja ove godine Tribunal donijeti odluku o naknadi štete HEP-u.Radomir Milišić, glasnogovornikGlavna skupština HEP-a d.d.Ostvarena dobitraspodijeljena uzakonske rezerve izadržanu dobitHrvatska elektroprivreda d.d. održala je sjednicuGlavne skupštine 16. lipnja o.g. Skupštini je podnesenoGodišnje izvješće o stanju i poslovanjuHEP-a d.d. i HEP grupe, Izvješće Nadzornog odborao obavljenom nadzoru vođenja poslova Hrvatskeelektroprivrede d.d., Konsolidirani i nekonsolidiranigodišnji financijski izvještaj HEP-a d.d. i HEP grupeza 2008 godinu s Izvješćem neovisnog revizora.Donesena je Odluka o upotrebi ostvarene dobitiu poslovanju u 2008. godini vladajućeg društvaHEP-a d.d.u iznosu od 3.516.325 kuna. Dobit će seraspodijeliti u zakonske rezerve (175.816 kuna) izadržanu dobit (3.340.509 kuna).Dana je razrješnica članovima Uprave i članovimaNadzornog odbora za poslovnu 2008 godinu. Imenovanje revizor Deloitte d.o.o. Zagreb za godinukoja završava s 31. prosincem 2009. godine.(Ur.)Nadzorni odbori i skupštine društavaograničene odgovornosti HEP grupeO poslovanju u 2008.U sjedištu HEP-a u Zagrebu, 9. lipnja o.g. održanesu sjednice nadzornih odbora i skupštinadruštava ograničene odgovornosti HEP grupe(HEP Proizvodnja, HEP Operator prijenosnogsustava, HEP Operator distribucijskog sustava,HEP Opskrba, HEP Trgovina, HEP Toplinarstvo,HEP Plin, HEP ESCO, HEP Obnovljivi izvori energije,HEP Odmor i rekreacija, Plomin Holding,APO) te sjednica Upravnog vijeća HEP NOC-a.Skupštine svakog pojedinog društva (i Upravnovijeće HEP NOC-a) prihvatile su godišnja izvješćao stanju društva, kao i izvješća nadzornihodbora o obavljenom nadzoru u 2008. godinite izvješća neovisnog revizora. Utvrđeni sugodišnji financijski izvještaji, a skupštine svihspomenutih društava (i Upravno vijeće HEPNOC-a), odlučile su o rasporedu dobiti/gubitkaza 2008. godinu. Jednako tako, dane su razrješniceupravama društava za vođenje poslovau 2008. godini.(Ur.)6Sa sjednica nadzornog odbora i skupština HEP Operatora prijenosnogsustava d.o.o. i…HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.…HEP Obnovljivih izvora energije

HEP i kupciLiberalizacija tržištaelektrične energije uHrvatskojZvonko Stadnik, voditeljTima HEP-a za koordinacijuu procesu otvaranja tržištaVeliki iskorak na tržište!Proces liberalizacije energetskog tržišta u Hrvatskojzapočeo je u prosincu 2004. godine kada su, temeljemZakona o tržištu električne energije, svi kupci sgodišnjom potrošnjom većom od 20 GWh i svi kupcikoji su priključeni izravno na prijenosnu mrežu - steklistatus povlaštenog kupca (povlašteni kupac jeonaj kupac koji može slobodno izabrati opskrbljivačaelektrične energije).Prvi ugovor o isporuci električne energije s povlaštenimkupcem, koncipiran prema tržišnim načelimaizvan Tarifnog sustava, HEP je potpisao u prosincu2004. godine s tvrtkom Holcim Hrvatska.Spomenuti Zakon utvrdio je dinamiku daljnjeg otvaranjatržišta i to: do 1. srpnja 2006. za kupce s potrošnjomvećom od 9 GWh; do 1. srpnja 2007. zakupce kategorije poduzetnici; do 1. srpnja 2008. zasve kupce.Znači, 1. srpnja 2008. godine stvorene su zakonskemogućnosti izbora opskrbljivača električnom energijomza sve kupce, čime su svi kupci u opskrbielektričnom energijom u Hrvatskoj stekli status povlaštenogkupca.Pripreme za promjenu statusa 110.000 tarifnih ustatus povlaštenih kupacaProces liberalizacije hrvatskog tržišta električneenergije nastavlja se nakon izmjena i dopuna Zakonao tržištu električne energije. Naime, svi kupcikategorije poduzetništvo (mali kupci - pravne osobekoje kupuju električnu energiju za vlastite potrebe,a imaju manje od 50 zaposlenika i ukupni prihod kojinije veći od 70 milijuna kuna) imali su obvezu do 1.srpnja 2009. godine izabrati svog opskrbljivača i snjim sklopiti ugovor o opskrbi.Zbog pravodobne pripreme HEP grupe za provođenjezakonskih odredbi, te s ciljem jednostavnije provedbeza kupce - Uprava HEP-a d.d. je 8. travnja o.g.utemeljila Tim za razdvajanje HEP Opskrbe d.o.o. odHEP Operatora distribucijskog sustava. Voditelj Timabio je Zvonko Stadnik - direktor Sektora za opskrbutarifnih kupaca i kupaca bez opskrbljivača HEPOperatora distribucijskog sustava, njegov zamjenikVladimir Kurečić - rukovoditelj Službe za prodaju HEPOpskrbe i član Tima Perica Hrnjak - rukovoditelj Službeza opskrbu Elektre Karlovac.Tim je imao zadaću: definirati preduvjete slijedomkojih će HEP Opskrba d.o.o. od HEP Operatora distribucijskogsustava preuzeti davanje usluge opskrbeza kupce poduzetništvo, predložiti organizaciju HEPOpskrbe d.o.o. i podnijeti zahtjev za informatičkupotporu procesa razdvajanja.Nakon što je pripremio prijedlog načina promjenestatusa 110.000 tarifnih u status povlaštenihkupaca, tri prijedloga organizacije HEP Opskrbe teprezentirao podnesene zahtjeve za informatičkompotporom, spomenuti Tim završio je rad 30. travnjao.g. Uprava Društva je prihvatila prijedlog načinapromjene statusa kupaca te izabrala prijedlog organizacijeHEP Opskrbe kroz četiri opskrbna centra,ocijenivši ga najprikladnijim.Ugovori o opskrbi poslani na adrese približno 95tisuća kupacaNovom odlukom Uprave HEP-a d.d. od 13. svibnjao.g. utemeljen je Tim za koordinaciju u procesu otvaranjatržišta u jednakom sastavu. Zadaće Tima bilesu: operativno provesti proces otvaranja tržišta, koordiniratirad društava HEP Operator distribucijskogsustava i HEP Opskrba te izraditi prijedlog izmjenazakonskih i podzakonskih propisa s ciljem promjenemodela funkcioniranja tržišta.Prema terminskom planu Tima, s računima za svibanjkupcima je poslan letak, kojim se tražila provjerapodataka (porezni broj, naziv adresa). Potomje krajem lipnja kupcima poslano približno 95 tisućaugovora o opskrbi. Jednako tako su kupcima koji nemajuporezni broj ili im je porezni broj neispravan,poslana pisma u kojima ih se obavještava o obvezisklapanja ugovora o opskrbi (iz Elektre Zagreb poslanoje približno 12 tisuća pisama).Kupci ugovore o opskrbi trebaju dostaviti u njimanajbližu elektru najkasnije do 10. kolovoza o.g., aprimjena ugovora predviđena je od 1. rujna 2009.godine.Onim kupcima koji ne potpišu ugovor o opskrbi, od1. rujna 2009. godine HEP Operator distribucijskogsustava će dostaviti račun po cijenama za električnuenergiju uravnoteženja.Iznimno važna odgovarajuća informatička potporaZa sve te promjene bilo je nužno osigurati odgovarajućuinformatičku potporu te je angažiran Billingtim kojeg vodi Dunja Rumora. Taj je Tim moraoriješiti cijeli niz zahtjeva za informatičku potporu -od procesa slanja letaka i ugovora, izgradnje novoginformatičkog sustava za proces izdavanja potvrda ousklađenosti, zaprimanja ugovora o opskrbi…pa svedo obračuna prema cijenama za električnu energijuuravnoteženja. Pritom valja napomenuti da je nedavnopromijenjena metodologija za pružanje uslugauravnoteženja električne energije u elektroenergetskomsustavu. Posebno treba izdvojiti i pohvalitiinformatičare Matu Duškovića, Doroteu Skočanić iLjiljanu Težak, koji su iznimnim zalaganjem uspjelipravodobno osigurati nužnu informatičku potporu,a i svi ostali zadaci uspjet će se riješiti u zadanimrokovima.U okviru priprema tog velikog posla, poduzete su ilise poduzimaju brojne aktivnosti. Ponajprije, održanje sastanak s rukovoditeljima službi za opskrbu, izrađenje i distribucijskim područjima proslijeđen naputakza rad s odgovorima na unaprijed predviđenakarakteristična pitanja kupaca, a izrađeni su i proslijeđeninapuci za korištenje informatičke potpore.Napuci se dnevno nadopunjuju, ovisno o povratniminformacijama s terena.Tim za koordinaciju u procesu otvaranja tržišta nasvojim sastancima u hodu rješava sva otvorenapitanja, održavaju se stalni kontakti s Billingom skojim se rješavaju operativni problemi te potrebnepromjene i dorade aplikacije. U tijeku je i izrada sporazumao poslovnoj suradnji između HEP Operatoradistribucijskog sustava i HEP Opskrbe.Brojna pitanja kupacaU ovom trenutku zaprimaju se ugovori o opskrbiu elektrama. Budući da je taj cijeli proces velikanepoznanica, kupci veliki broj pitanja upućuju kontaktosobama. Taj je proces novost i za zaposlenikeHEP-a, ali u slučaju bilo kakve dvojbe na raspolaganjusu im članovi Tima za koordinaciju.Jedno od najčešćih pitanja koje izdvajamo je: što ćese dogoditi s kupcem koji ne potpiše ugovor o opskrbi?Odgovor glasi: takvi kupci i dalje će imati svogopskrbljivača, a to je HEP Operator distribucijskogsustava kao nositelj obveze javne usluge opskrbe.Znači, njihova opskrba električnom energijom nećebiti ugrožena, ali od 1. rujna 2009. godine prosječnacijena će biti veća i do približno 12 posto kod obračunskihmjernih mjesta na niskom naponu, u odnosuna ono što plaćaju danas. Za obračunska mjernamjesta na srednjem naponu to bi značilo povećanjedo 13,5 posto, a za visoki napon i do 17,5 posto,u odnosu na današnju cijenu. Postotak nije jednak,jer se prema Metodologiji za pružanje usluga uravnoteženjaelektrične energije u elektroenergetskomsustavu, samo tarifne stavke za proizvodnju povećavajuza 20 posto, dok ostale ostaju nepromijenjene.Na kraju, važno je naglasiti da će, sukladno važećimzakonskim odredbama, kupci dobivati dva računa.Jedan račun dobivat će za opskrbu električnom energijomod opskrbljivača (HEP Opskrbe). Drugi račun okorištenje mreže dobivat će od HEP Operatora distribucijskogsustava koji se prema svim subjektimana tržištu mora ponašati poštujući načela jednakosti,razvidnosti, objektivnosti i nepristranosti rada. Prisvakoj odluci se mora voditi računa da i drugi subjektiizvan HEP grupe imaju jednaka prava. Stogase u cijelom tom procesu mora voditi briga o transparentnostiposlovanja.HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 7

OdnosiHrvatska elektroprivreda– Elektroprivreda Bosne iHercegovinePotvrđeno partnerstvoNakon korektnog odnosa dvaju partnera koji suu potpunosti ispunili Ugovor o isporuci električneenergije, razmatraju se mogućnosti nastavkai proširenja suradnje HEP-a i ElektroprivredeBosne i HercegovineIzaslanstvo Hrvatske elektroprivrede na čelu spredsjednikom Uprave mr.sc. Ivanom Mravkomboravilo je 3. i 4. lipnja o.g. u Sarajevu u radnomposjetu Elektroprivredi Bosne i Hercegovine,gdje ih je primio generalni direktor AmerJerlagić sa suradnicima. Cilj takvih susreta jebolje međusobno upoznavanje i poslovno povezivanje,a neposredan povod ovom posjetubili su u potpunosti ostvareni ugovorni odnosio isporuci električne energije i financijskim obvezamaizmeđu dvije elektroprivredne tvrtke.Riječ je o uzvratnom posjetu jer je, podsjetimo,14. i 15. svibnja o.g. izaslanstvo ElektroprivredeBosne i Hercegovine, predvođeno rukovoditeljemSektora za prestrukturiranje i reinženjeringAhmedom Sokolovićem, posjetilo HEP.U izaslanstvu HEP-a, uz Predsjednika Upravebio je član Uprave doc.dr. sc. Željko Tomšić tedirektori HEP Proizvodnje Petar Ćubelić, HEPOperatora distribucijskog sustava Mišo Jurko-Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede mr. sc. Ivan Mravak i generalni direktor ElektroprivredeBosne i Hercegovine Amer Jerlagić najavili su daljnju suradnju dvije tvrtke temeljenu nadosadašnjem korektnom odnosuOsim o isporuci električne energije, predstavnici dviju elektroprivrednih tvrtki razgovarali su oiskustvima u restrukturiranju te predstojećim investicijskim planovimavić, HEP Trgovine Žarko Mudrovčić i direktorSektora za strategiju, planiranje investicija ikorporativni razvoj HEP-a dr.sc. Ante Ćurković.Suradnja korisna za obje elektroprivrednetvrtkeSredišnja tema dvodnevnih razgovora bila jekonačna inventura Ugovora HEP - JP ElektroprivredaBiH o isporuci električne energije te razmatranjemogućnosti nove suradnje.- Danas smo konstatirali da su ugovorni odnosiu potpunosti ispunjeni, kako sa stanovišta isporukeelektrične energije na razini 5,22 TWh, takoi financijskih obveza HEP-a prema EP BiH. Objetvrtke djeluju u skladu s tržišnim uvjetima poslovanjai europskim direktivama i u tom kontekstutražimo daljnje mogućnosti suradnje koje svakakopostoje, izjavio je tom prigodom I. Mravak.Jer, kako je rekao, Hrvatska elektroprivredaće sigurno još određeni broj godina biti uvoznikelektrične energije, a Elektroprivreda BiHće je prodavati. Pritom je izrazio nadu da ćese pod okriljem europskih direktiva i tržištapronaći najbolja rješenja u korist obje elektroprivrede.Također se razgovaralo o iskustvimarestrukturiranja, predstojećim investicijskimplanovima te oblicima buduće suradnje. Ovimsusretom dvije su elektroprivrede potvrdilemeđusobno partnerstvo, o čemu svjedoči i izjavaA.Jerlagića:- Iza nas je razdoblje u kojem smo na vrlo uspješannačin završili Ugovor o isporuci električneenergije. Bio je to iznimno korektan odnosdvaju partnera. Nakon što smo Ugovor privelikraju, jedni druge smo upoznali s aktivnostimau idućem razdoblju. Prvenstveno s našim aktivnostimavezanim za bilančne viškove i prodajuelektrične energije u ovoj i 2010. godini te sdaljim planovima investiranja dviju elektroprivrednihtvrtki. Mislim da je ovo primjer kako segrade partnerski odnosi dviju elektroprivredasusjednih zemalja. Smatram da je odnos HEP-ai Elektroprivrede Bosne i Hercegovine jedan odnajkvalitetnijih među elektroprivrednim tvrtkamanastalih iz bivše države(Ur.)8HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

OdnosiHrvatska elektroprivreda– Elektroprivreda SrbijeUspostaviti stalnurazmjenu informacijaU Elektroprivredi Srbije u tijeku je definiranjenovih vizija i donošenje strategije razvoja,kako bi se ostvarili temeljni ciljevi tvrtke:sigurnost opskrbe kupaca električnom energijompri povećanoj potrošnji, povećanjeefikasnosti i konkurentnosti, kao i očuvanjeintegriteta tvrtkeU uzvratnom posjetu 18. i 19. lipnja o.g., izaslanstvoHEP-a predvođeno predsjednikom UpraveHEP-a mr. sc. Ivanom Mravkom, posjetilo jeElektroprivredu Srbije (EPS).Na sastanku održanom u sjedištu EPS-a u Beogradu,generalni direktor EPS-a Dragomir Markovićsa suradnicima informirao je goste iz Zagreba1.o procesu restrukturiranja EPS-a i o najvažnijimprojektima izgradnje novih elektroenergetskihobjekata i zaštite okoliša. Pritom je naglasio daje u tijeku definiranje novih vizija EPS-a i donošenjestrategije razvoja, kako bi se ostvarili temeljniciljevi tvrtke: sigurnost opskrbe kupacaelektričnom energijom pri povećanoj potrošnji,povećanje efikasnosti i konkurentnosti, kao iočuvanje integriteta tvrtke.Razgovaralo se i o korištenju obnovljivih izvoraenergije i drugim elektroenergetskim opcijama,pri čemu su predstavnici HEP-a izvijestili daje u Hrvatskoj u pripremi „Bijela knjiga“ noveenergetske strategije Republike Hrvatske, ukojoj će vjerojatno biti uključena i nuklearnaopcija. Bilo je riječi i o trgovini električnomenergijom i mogućnostima za organiziranjeregionalne burze.Čelnici dviju elektroprivrednih tvrtki suglasili suse da je u ovom trenutku najvažnije uspostavitistalnu razmjenu informacija, kako bi se iskustvaobostrano koristila i uspostavlila suradnjana konkretnim pitanjima.U pratnji svojih domaćina, gosti iz Hrvatske su prvogdana posjetili Termoelektranu Nikola Tesla Bi Hidroelektranu Pod gradom u Užicama, u kojojse još od 1900. godine električna energija proizvodiprema Teslinim načelima. Idućega danaposjetili su i Hidroelektranu Bajina Bašta. (Ur.)2.1. Na sastanku u sjedištu Elektroprivrede Srbijeu Beogradu, generalni direktor EPS-a DragomirMarković sa suradnicima informirao je gosteiz Zagreba o procesu restrukturiranja EPS-ai o najvažnijim projektima izgradnje novihelektroenergetskih objekata i zaštite okoliša2. U upravljačnici Termoelektrane Nikola TeslaB u Obrenovcu, koja je s dva bloka ukupnesnage 1.160 MW i s proizvodnjom električneenergije od 7.728 GWh najsnažniji oslonacelektroenergetskog sustava Srbije3. Izaslanstvo HEP-a u strojarnici protočneHidroelektrane Bajina Bašta u Perućcu, koja jenajveća hidroelektranu na rijeci Drini, ukupnesnage četiri agregata od 364 MW i s godišnjomproizvodnjom od približno 1.500 GWh električneenergije4. S vrha kotla pregledan je kompleksTermoelektrane Nikola Tesla B izgrađene nadesnoj obali rijeke Save, 57 kilometara uzvodnood Beograda3. 4.HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 9

Obljetnica50 godina radaHE GojakDragica JurajevčićPouzdana i sustavuuvijek raspoloživaZahvaljujući ulaganjima zamijenjen je veći dio stare dotrajale opreme, a udaljnjoj revitalizaciji postrojenja HE Gojak uslijedit će zahvati u dovodnomtunelu i na akumulacijama pa će, zahvaljujući tomu, Elektrana još dugoslužiti hrvatskom elektroenergetskom sustavu i - ljudima10HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

ObljetnicaZaposlenici HE Gojak na čelu s direktorom Milanom Sabljakom,u svečanom su ozračju 30. lipnja o.g. obilježili50 godina pouzdanog i uspješnog rada Elektrane. Svojegoste: predsjednika Uprave HEP-a mr.sc. Ivana Mravka,članove Uprave Željka Kljakovića Gašpića, Nikolu Rukavinui Stjepana Tvrdinića, direktora HEP ProizvodnjePetra Ćubelića sa suradnicima te karlovačkog županaIvana Vučića i gradonačelnika Ogulina Nikolu Mandića- domaćini su dočekali na licu mjesta, ispred strojarniceslavljenice.Direktor HE Gojak MilanSabljak pokazao je gostimapostrojenje - ovdjesu u turbinskom prostoruUspješno odradili kapitalne remonte, održavanje izamjenu sve tri turbine i turbinske regulacijeNakon prigodnih riječi dobrodošlice M. Sabljaka, gostii domaćini obišli su strojarnicu i posebno turbinski dio.Strojevi trenutačno miruju, jer od idućeg dana započinjepetnaestodnevna potpuna obustava rada postrojenjaradi kapitalnog remonta generatora B.Gosti su se kratko zadržali i u upravljačnici, a potomje direktor M. Sabljak prigodnom prezentacijom gosteproveo kroz polustoljetni život i rad HE Gojak. Izdvojioje najvažnija obilježja i događaje tijekom tog razdobljarada tlačne derivacijske Elektrane, snage 55,5 MW, prosječnegodišnje proizvodnje 200 GWh s 5.000 sati radagodišnje te četiri milijuna kubika raspoložive vode uakumulacijama i (samo) 55 zaposlenika. Tri zaposlenikaHE Gojak angažirana su na izgradnji HE Lešće, a petoricarade u Ribogojilištu Vitunj.M. Sabljak se ukratko osvrnuo i na izgradnju sestrinskeHE Lešće, izrazivši pritom zadovoljstvo zbog preuzimanjuodržavanja, upravljanja i nadzora nad tom našombudućom Hidroelektranom.Za dosadašnji pouzdan i uspješan rad Elektrane, koja jesustavu uvijek na raspolaganju, zahvalio je svim bivšimi sadašnjim zaposlenicima te brojnim kooperantima,koji su zajedno odradili sve do sada nužne zahvate.To se prvenstveno odnosi na kapitalne remonte, održavanjai zamjenu sve tri turbine i turbinske regulacije,na što su u HE Gojak osobito ponosni. Posljednjihdeset godina, naglasio je, za održavanje i investicijeu Elektranu je uloženo približno 140 milijuna kunate je zamijenjen veći dio stare dotrajale opreme. Ugodinama koje slijede obavit će zahvate u dovodnomtunelu i na akumulacijama, kako je predviđeno Planomrevitalizacije HE Gojak. U tijeku je obnova upravljačniceiz koje će posada HE Gojak upravljati i nadzirati rad ibuduće HE Lešće. Ona će u Hrvatskoj biti prva potpunoautomatizirana hidroelektrana bez posade.Osim prisjećanja na prvo desetljeće besprijekornograda Elektrane i prvog kapitalnog remonta agregata teuvođenja automatizacije, M. Sabljak se osvrnuo i nateške godine Domovinskog rata i rada u ratnom okruženjuu području posijanom minama. Svoje je obraćanjezavršio riječima:- Cilj nam je jasan: HE Gojak mora i ubuduće raditidobro i nadalje biti raspoloživa hrvatskom elektroenergetskomsustavu!Ljudi su najzaslužnijiNazočnima se potom obratio direktor HEP ProizvodnjePetar Ćubelić. Uz čestitke koje je uputio zaposlenici-HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 11

Obljetnicama HE Gojak, naglasio je vrijednost polustoljetnogskladnog suživota Elektrane i njena podneblja.- Naša je obveza brinuti o Elektrani, ali istodobnoi o njenom okruženju i žiteljima, poručio jeP. Ćubelić.Gradonačelnik Ogulina N. Mandić rekao je da jegrad Ogulin prepoznatljiv i po HE Gojak, naglasivšičinjenicu da je njena izgradnja bila vjetar u leđarazvoju ovoga kraja, a jednako očekuju i od noveHE Lešće.Župan Karlovačke županije I. Vučić pridružio sečestitkama u prigodi 50 godina rada HE Gojak terekao da je ponosan na po svemu uzoran hidroenergetskiobjekt, ali i na novu HE Lešće. Napomenuoje da Kalovačka županija ima još neiskorištenahidropotencijala, kao i vjetropotencijala.Potom se nazočnima obratio predsjednik Upravemr.sc. Ivan Mravak. I u ovoj je prigodi naglasio daobjekti poput HE Gojak traju i dvostruko dulje odsadašnjeg vijeka HE Gojak, a za njezin uspješanrad najzaslužniji su ljudi. Čestitavši svim zaposlenicimaHE Gojak na predanom radu, zalaganju ibrizi za postrojenja, direktoru M. Sabljaku je u imeUprave HEP-a uručio Priznanje za dosadašnji radElektrane.Ispred strojarnice - fotografija za sjećanjena obilježavanje 50. obljetnice HE GojakU ime Uprave HEP-a, njen predsjednikmr.sc. Ivan Mravak uručio je direktoruHE Gojak Milanu Sabljaku Priznanje zadosadašnji uspješan rad Elektrane.PovijesnerazgledniceNakon odluke o izgradnji HE Gojak donesene1948. godine, njena izgradnja započela je1954., a kako je to tada bilo govore fotografije.Napomenimo da je cjelokupna ugrađenaoprema bila oprema domaćih proizvođača.12HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

ObljetnicaHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 13

HEP I MLADINAGRADA HEP-aNADARENIM UČENICIMAIva KolarićTomislav Šnidarić“IMAMŽICU!“- dobratradicijaHEP-aNina Kamev, uenica IVa razreda 15.gimnazije, Zagreb i ove je godine bilanajbolja na državnom natjecanju izmatematike i fizike i dobitnica je ukupnopet HEP-ovih nagrada i, zahvaljujuitomu, izravno e upisati matematiku naPrirodoslovno matematikom fakultetu,Sveuilišta u Zagrebu.I. Mravak: I dalje imajte žicu, ne samo za matematiku, fiziku,elektrotehniku, žicu za struju, već i za druge ljude, za zdrav život,budućnost i sreću - svoju i svoje Domovine14HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

HEP i mladiDodjelu Nagrade učenicima svojom su nazočnošću uveličali brojni uglednici iz organizacija koje su uključene u rad s mladima na državnoj razini zajednos domaćinima - Upravom Hrvatske elektroprivredeU sjedištu HEP-a u Zagrebu, 1. srpnja o.g. uručenaje Nagrada HEP-a najboljim učenicima,koji su pokazali najviše znanja na državnim natjecanjimaiz matematike i fizike (s radovimaeksperimentalne fizike) te na natjecanjima izosnova elektrotehnike i nastavnog programaelektroinstalater/elektromonter.HEP-ova Nagrada učenicima dodjeljuje se od1995. godine, što znači već 15 godina zaredom,te kao godišnji događaj kojim HEP iskazuje poštovanjeprema trudu i znanju postaje dobratradicija HEP-a. „Imam žicu“ prepoznatljivi jebrand HEP-a u odnosu prema mladima, u smislunjihova poticaja i vrednovanja znanja.Čestitke intelektualnom stupu hrvatske budućnostiUčenike, njihove mentore i sve nazočne pozdravioje predsjednik Uprave HEP-a mr.sc.Ivan Mravak koji je u svom obraćanju rekao:- Ovaj je događaj jedan od rijetkih, možda i jedini,koji svake godine ima rezervirano mjestou našem kalendaru poslovnih javnih događaja.Tako je i ove godine, unatoč aktualnim financijskimokolnostima. Znamo da je naša Nagrada“Imam žicu!” postala dobra tradicija, nešto našto s pravom svake godine računaju najboljimladi matematičari, fizičari i elektrotehničarii mi ih u tomu nikako ne želimo iznevjeriti.I. Mravak je nagrađenima poručio da i daljeimaju žicu, ne samo za matematiku, fiziku,elektrotehniku, žicu za struju, već da imaju žicui za druge ljude, za zdrav život, budućnost isreću - svoju i svoje Domovine.Profesor Želimir Janjić, državni tajnik Ministarstvaznanosti, obrazovanja i športa u ovojprigodi zahvalio je HEP-u, koji cijeni stečenikapital u znanju, naglasivši da Republika Hrvatskanjeguje znanost upravo kroz gospodarskesubjekte, kakav je HEP. Uz pohvalu HEP-ui čestitke učenicima i njihovim mentorima napostignutim uspjesima, Ž. Janjić je poručio svimprisutnima, a posebno nagrađenima:- Najviše se daje društvu, zajednici, obitelji isebi ako se radi posao koji se voli.Marija Marcelić, načelnica Odjela za razvoj kurikulumai stručno usavršavanje nastavnika izAgencije za strukovno obrazovanje pohvalilaje domaćina zato što se kroz ovakav događajprepoznala pokretačka snaga u povezivanjugospodarskog subjekta i obrazovanja. Učenicimaje poručila:- Neka ne dođe do kratkoj spoja, već nekabuja znanje, jer znanje je moć.Neda Lesar, viša savjetnica u Agenciji za odgoji obrazovanje, naglasila je da je veliki uspjehbiti na državnom natjecanju, jer samo 4,5 postosvih učenika iz matematike dospije na državnoProfesor ŽelimirJanjić zahvalio jeHEP-u, koji cijenistečeni kapital uznanjuMarija Marcelićpohvalila je domaćinajer se prepoznalapokretačka snagau povezivanjugospodarskogsubjekta iobrazovanjaMr. sc. Ivan Mravak: ovaj je događaj jedanod rijetkih, možda i jedini, koji svake godineima rezervirano mjesto u našem kalendaruposlovnih javnih događajaNeda Lesar naglasilaje da je veliki uspjehbiti na državnomnatjecanju izmatematike, jer touspije samo 4,5 postosvih učenikaVelimir Hlevnjakiskreno je poručioučenicima: svakavam čast!Nadarenematematičare,fizičare ielektrotehničarezabavili su jednakonadareni vršnjaci -glazbenici, polazniciRock akademije uZagrebuHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 15

HEP i mladiNagrada HEP-anadarenim učenicimanatjecanje. Stoga je iskreno čestitala intelektualnomstupu hrvatske budućnosti.Čestitkama se pridružio Velimir Hlevnjak, zamjenikpročelnika Ureda gradonačelnika gradaZagreba, iskreno poručivši učenicima: svakavam čast!Potom je uslijedilo uručivanje nagrada. Učenicimasu ih uručili predsjednik Uprave mr.sc. IvanMravak, član Uprave HEP-a Nikola Rukavina,viša savjetnica u Agenciji za odgoj i obrazovanjeNada Lesar te načelnica Odjela za razvojkurikuluma i stručno usavršavanje nastavnikaiz Agencije za strukovno obrazovanje MarijaMarcelić.Za izniman glazbeni ugođaj ovog Događaja pobrinulisu se polaznici OŠ za popularnu i jazzglazbu Zagreb - Rock akademija.U predvorju glavne zgrade Termoelektrane-toplane Zagreb, postrojenja na toj lokaciji učenicimai njihovim mentorima predstavljena su uz preglednu maketuSusret mladih znalaca sa suvremenim postrojenjemTE-TO ZagrebPrije dvije godine, dodjela Nagrade HEP-abila je, također, organizirana u Zagrebu, tadau okviru obljetnice Stoljeće svjetla u Zagrebu,odnosno 100. rođendana negdašnje Munjare- današnje Elektrane-toplane Zagreb, i distribucijskedjelatnosti - današnje Elektre Zagreb.Ove godine HEP je želio pokazati budućnost -novi suvremeni Kombi kogeneracijski blok zaproizvodnju električne energije i ogrjevne toplinena njegovoj drugoj zagrebačkoj proizvodnojadresi: u Termoelektrani-toplani.Učenicima i njihovim mentorima okupljenimau predvorju glavne zgrade oko makete cjelokupnogpostrojenja na lokaciji Termoelektranetoplane,mr.sc. Damir Kopjar - direktor tog Pogonaukratko je predstavio cjelokupni Pogon, aRobert Krklec - direktor HEP Toplinarstva je govorioo djelatnosti opskrbe kupaca ogrjevnomtoplinom i tehnološkom parom. Damir Božićević,voditelj Tima za izgradnju novog Bloka Losvrnuo se na suvremenu tehnologiju proizvodnjeelektrične i toplinske energije u kombikogeneracijskim postrojenjima.Potom su nesvakidašnji gosti jednog termoenergetskogpostrojenja sa zanimanjem pogledalifilmski zapis o povijesti TermoelektranetoplaneZagreb i svim razvojnim fazama togiznimno snažnog i važnog elektroenergetskogobjekta Hrvatske elektroprivrede.Oboružani relevantnim informacijama, učenici imentori uputili su se u strojarnice parnih i plinskihblokova gdje je, uz velike strojeve, spletovecijevi i brojne instrumente, buka proizvodnje biladodatni element u njihovu dojmu o radu termoenergetskogpostrojenja.Spomenimo da je Događaj pripremio i organiziraoSektor marketinga i korporativnih komunikacija,a program je moderirala Jelena Vučić,zaposlenica Sektora.Nesvakidašnji gosti jednog termoenergetskog postrojenja sa zanimanjem su pogledali filmski zapiso povijesti Termoelektrane-toplane Zagreb i svim razvojnim fazama tog iznimno snažnog i važnogelektroenergetskog objekta Hrvatske elektroprivredeUz zaštitne kacige, u obilazak postrojenja krenulo se kroz strojarnicu parnih turbina novih kombikogeneracijskih blokova, u kojoj je kao ogledni primjerak i turbina jednog od starih blokova 32 MW,svjedok dugovječnosti i tehnološke tradicije TE-TO ZagrebUz velike strojeve,spletove cijevi ibrojne instrumente,buka proizvodnje bilaje dodatni element udojmu učenika o radutermoenergetskogpostrojenja16HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

HEP i mladiBorna Cicvarić, (matematika), gimnazija AndrijeMohorovičića, Rijeka, mentorica KsenijaBakarčić- Jako sam zadovoljanNagradom HEP-a kojusam dobio kao najbolji nadržavnom natjecanju izmatematike. Ovog ljeta ću,zahvaljujući HEP-u, moćiupisati auto-školu.Domagoj Ćevid (matematika i fizika) OŠ Nikole Tesle, Zagreb, mentoricaiz matematike Ivana Mamić, a iz fizike Dijana Matica- Stjecanje ovogodišnjeg naslova državnogprvaka iz matematike i fizike poticaj mi je dadalje nastavim s natjecanjima, ali iduće godinekao gimnazijalac, jer sam upisao 5. zagrebačkugimnaziju. Jako mi je bio zanimljiv i poučanposjet Termoelektrani - toplani.Iva Miholić (matematika), SŠ Zlatar, mentorica Iskra Joć- Natječem se od 4. razreda osnovne škole iove sam godine, uz matematiku, bila prva nadržavnim natjecanjima iz latinskog, ekologijete prva na županijskom iz kemije. U slobodnovrijeme sviram glasovir, pjevam u zboru i slušamalternativnu glazbu. Dio ću nagrade sigurnočuvati za maturalac. Što se tiče studiranja, privlačime molekularna biologija, PMF ili medicina.Marko Jambrović, (osnove elektrotehnike), Elektrostrojarska obrtničkaškola Zagreb, mentorica Ljubica Papić- Konkurencija je bila jaka, osobito dečki izMetkovića i Vinkovaca, ali ipak sam uspiopobijediti i osigurati si bezbrižno ljeto. Uz školupuno slušam glazbu i treniram košarku, ajednog dana bih se volio zaposliti baš u HEP-u.(Marko je jedan od trojice odlikaša u svom razredu i odlučio se zanastavak školovanja pa će upisati i dodatni, četvrti, razred kako bimogao studirati.)Maja Marković (matematika) gimnazija Jurja Barakovića, Zadar, mentoricaHelena Šimičević-Mandac- Ove sam godine osvojila dvije prve nagradena državnom natjecanju iz matematike ihrvatskog jezika, a još se natječem iz povijesti iinformatike. Sretna sam zbog nagrade, jer ću sisada moći kupiti novu odjeću i nove CD-e.HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 17

HEP i mladiNagrada HEP-anadarenim učenicimaAlbert Škegro, (matematika), OŠ Savski Gaj,Zagreb, mentorica Snježana Ivković- Ne moram posebnonaglašavati da će mi dobrodoći Nagrada HEP-a. Smatramda je korisno i inovativno štosmo posjetili Termoelektranutoplanu,jer tako nešto skoro dai nemamo prigodu vidjeti.Mentorica Snježana Ivković zahvaljuje HEP-ušto svojom Nagradom potiče na dodatni trudnove naraštaje nadarenih učenika.Marija Cvenić (fizika) OŠ Dragutina Domjanića, Sveti Ivan Zelina, mentoricaIvana Hrženjak- Zahvaljujem HEP-u na nagradi, a tim novcemkupit ću si role.Tomislav Buhiniček (matematika), OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića, VaraždinskeToplice, mentorica Antonija Buhiniček- Mentorica mi je moja mama, što imaprednosti, jer na putu za natjecanja gradivo jošutvrđujemo tijekom vožnje, u automobilu.18HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

HEP i mladiIvan Ligatić i Antonijo Stanić (fizika - eksperimentalni radovi) OŠ Dr.Josipa Pančića, Bribir, mentorica Branka Dražić- Ovogodišnji smo pobjednici s temom„Određivanje faktora trenja pomoćuravnala“. Budući da smo tim koji pobjeđuje, snatjecanjem nastavljamo dalje.Mentorica Branka Dražić zadovoljna je spojem gospodarstva i znanostii zahvaljuje HEP-u na Nagradi.Luka Gložinić i Petar Havaić (fizika - eksperimentalni radovi) Elektrostrojarskaškola Varaždin, mentor Tomislav HorvatLuka i Petar pobijedili su na javnom izlaganjueksperimentalnih radova iz fizike za srednješkole. Luka upisuje FER, a u slobodno vrijemeopušta se svirajući gitaru. Petar će studiratifiziku na zagrebačkom PMF-u, a uživa čitajućiknjige.POPIS NAGRAĐENIH UČENIKA(I MENTORA)Matematika:Mato Manović (mentor Marija Bunčić), OŠV.Korajca, Kaptol; Tomislav Buhiniček (AntonijaBuhiniček), OŠ A. i I.Kukuljevića, VaraždinskeToplice; Drago Plečko (Ivana Matić), OŠB.Tonija, Samobor; Aleksandar Bulj (Irena Žagar-Božićević),OŠ E.Kumičića, Rijeka; DomagojĆevid (Ivana Mamić), OŠ N. Tesle, Zagreb;Nevena Radašinović (Kristina Radašinović),OŠ Đ.Selci; Albert Škegro (Snježana Ivković),OŠ S.Gaj, Zagreb; Borna Vukorepa (MarijaMerori), OŠ A.Starčevića, Zagreb; Maja Marković(Helena Šimičević-Mandac), GimnazijaJ. Barakovića, Zadar; Iva Miholić (Iskra Joć),SŠ Zlatar; Matija Šantl (Nataša Petek), TIOŠČakovec; Sonja Žunar (Dubravka Držaić Taourirt),SŠ Ivanec; Matija Bucić (Eva Špalj), XV.gimnazija, Zagreb; Matko Ljulj (Jelenka Anić),XV.gimnazija, Zagreb; Borna Cicvarić (KsenijaBakarčić), Gimnazija A. Mohorovičića, Rijeka;Nina Kamčev (Ljiljana Vrtar), XV. gimnazija,Zagreb; Goran Žužić (Ela Marinić Kragnić Rac),V. gimnazija,Zagreb.Fizika:Domagoj Ćevid (Dijana Matica), OŠ N.Tesle,Zagreb; Neven Miculinić (Vesko Nikolus), OŠCentar, Rijeka; Marija Cvenić (Ivana Hrženjak),OŠ D.Domjanića, Sv. Ivan Zelina; Ivan PorinTolić (Ivan Pavleković), OŠ A. Šenoe, Zagreb;Bruno Buljan (Ana-Marija Kukuruzović), V. gimnazija,Zagreb; Grgur Valentić, Borna Vukadinovići Ljudevit Palle (Tihomir Engelsfeld),V. gimnazija, Zagreb; Nina Kamčev (MarkoPopović), XV. gimnazija, Zagreb.Fizika-eksperimentalni radovi:Ivan Ligatić i Antonijo Stanić (Branka Dražić),OŠ Dr.J. Pančića, Bribir; Luka Gložinić i PetarHavaić (Tomislav Horvat), Elektrostrojarskaškola, Varaždin.Osnove elektrotehnike:Bernard Marušić (Marica Sičenica), SŠ J. Kaštelan,Omiš.Elektromonter/Elektroinstalater:Marko Jambrović (Ljubica Papić), Elektrostrojarskaobrtnička škola, Zagreb.Fotografija za sjećanje na događaj „Imam žicu!“ 2009HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 19

ForumiMeđunarodna znanstvenaradionica: Energetske opcije i njihovutjecaj na regionalnu sigurnostMarica Žanetić MalenicaNATO radionica u SplituViše od trideset znanstvenika stiglo je iz zemaljačlanica NATO-a, ali i iz zemalja partnerai mediteranskog dijaloga, a temeljem rezultataprethodne radionice sudionici su se nastavilibaviti energetskim opcijama i njihovim utjecajemna kvalitetu okoliša, gospodarstvo, održivirazvoj te društvenu i regionalnu sigurnostU Mediteranskom institutu za istraživanje života(MedILS) u Splitu, od 17. do 20. lipnja o.g. održanaje treća po redu Međunarodna radionica naprednogistraživanja (ARW - Advanced ResearchWorkshop): Energetske opcije i njihov utjecaj naregionalnu sigurnost.Pokrovitelj znanstvenih radionica je NATO SPS(Science for Peace and Security) program Znanostza mir i sigurnost u koji je uključeno 56 zemaljapartnera. Prva ARW (naziva Assessment of HydrogenEnergy for Sustainable Development) održanaje u Turskoj (Istambul) u kolovozu 2006., adruga (naziva Sustainable Energy Production andConsuption and Environmental Costing) u srpnju2007. godine u Italiji (Napulj).Održavanje splitske Radionice pomogli su: Ministarstvoobrane; Ministarstvo znanosti, obrazovanjai športa; Splitsko-dalmatinska županija(SDŽ) i UNIDO-ICHET (UN Industrial DevelopmentOrganization - International Centar for HydrogenEnergy Technologies). Supredsjednici međunarodnogOrganizacijskog odbora bili su prof. SergioUlgiati sa sveučilišta Parthenope u Napulju i prof.dr.sc. Frano Barbir sa FESB-a u Splitu, a koordinatoridomaćeg Organizacijskog tima profesorisplitskog Sveučilišta dr. sc. Ante Krstulović i dr.sc.Ivica Puljak. Više od trideset znanstvenika stigloje iz zemalja članica NATO-a, ali i iz zemalja partnerai mediteranskog dijaloga. Na temelju rezultataprethodne radionice, sudionici su se nastavilibaviti energetskim opcijama i njihovim utjecajemna kvalitetu okoliša, gospodarstvo, održivi razvoj,društvenu i regionalnu sigurnost.Zapažen doprinos naših znanstvenika- Ova Radionica ukazat će na tehnološke, financijske,pravne i institucijske prepreke u razvojugospodarstava. Primjena energetske učinkovitosti,veća uporaba obnovljivih izvora, povećanausklađenost i kvaliteta opskrbe, globalizacijaenergetskog tržišta, veća sigurnost opskrbeenergijom kao i veća sigurnost proizvodnih iprijenosnih postrojenja - to bi bila glavna obilježja,rekao je u uvodnom obraćanju prof.dr.sc.F. Barbir.Nakon što su se sudionicima u ime Splitskodalmatinske županije obratili i dr.sc. I. Puljak tedr.sc. Zlatko Jankoski, započeo je rad po tematskimcjelinama. Predstavljene su teme o energetskimopcijama, multivarijatnim analizama,regionalnim problemima i sigurnosti te održivostii društvenim zajednicama. Izložene prezentacijeslijedila je rasprava o svakoj temi.Među prezentacijama, bile su zapažene i onenaših nekoliko znanstvenika i stručnjaka. Takoje prof. dr.sc. F. Barbir govorio o ulozi vodikaza budućnost obnovljivih izvora, dr.sc. LjubomirMajdandžić o mogućnostima i problemimauporabe Sunčeve energije u Hrvatskoj, dr.sc.Goran Majstrović o ključnim aspektima opskrbeelektričnom energijom i prirodnim plinomu Hrvatskoj, a Igor Matutinović o energetskojsigurnosti i društvenoj uporabi energije.Dr.sc. Z. Jankoski iz Upravnog odjela za gospodarstvo,razvitak i obnovu Splitsko-dalmatinskežupanije govorio je o sigurnost opskrbe energijomu Županiji. Ukazao je na obilježja postojećegnjenog energetskog sustava, značaj skorašnjeplinofikacije i dinamiku njezine provedbe, aosvrnuo se i na potencijale obnovljivih izvoraenergije i do sada prijavljene projekte.20Dr. sc. Frano Barbir, međunarodni stručnjak zavodik, zaslužan je za održavanje treće NATOradionice - u Splitu, a izlagao je o ulozi vodikaza budućnost obnovljivih izvora energijeHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.Tridesetak znanstvenika, sudionika splitske Radionice nastavilo je razmatrati energetske opcijei njihov utjecaj na regionalnu sigurnost

ForumiNacionalno savjetovanjeo gospodarstvu ipoduzetništvuMarica Žanetić MalenicaSnimio: Duško JaramazPoduzetništvo danas– izazovi i prilikeMinistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva(MINGORP) je, u suradnji sa Šibensko-kninskomžupanijom i Gradom Šibenikom, i ove godine organiziraloNacionalno savjetovanje o gospodarstvu ipoduzetništvu, koje je od 4. do 6. lipnja o.g. održanou Šibeniku. Pod visokim pokroviteljstvom VladeRepublike Hrvatske i uz potporu brojnih institucijai tvrtki, među kojima je i HEP, to Savjetovanje namijenjenopoduzetnicima, predstavnicima lokalne ipodručne vlasti, bankama, komorama, udruženjimai nevladinim organizacijama, okupilo je otprilike600 sudionika.Poruka 13. po redu Nacionalnog savjetovanja bilaje: Poduzetnišvo danas - izazovi i prilike. Nakonpozdravnih obraćanja, Savjetovanje je otvorenimproglasio Ivan Šuker, ministar financija.Pitajte VladuSudionici Savjetovanja odmah su dobili svojih petminuta na tribini Pitajte Vladu, odnosno ministre:Ivana Šukera, Marinu Matulović Dropulić, BožidaraKalmetu i Petra Čobankovića, kao i T. Kesić-Šapić,državnu tajnicu MINGORP-a i predsjednicu Programskogodbora.Potom je održana panel rasprava o mogućnostimafinanciranja malog i srednjeg poduzetništva, a sudjelovalisu predstavnici državne uprave i agencijaVlade Republike Hrvatske te poslovnih banaka.Kako je 5. lipnja proglašen danom Šibensko-kninskežupanije, župan G. Pauk, predsjednik HGK-Županijskekomore Šibenik Petar Škender i direktorposlovne zone Podi Jakov Terzanović predstavili supostignuća te Županije.U nastavku rada, Sani Ljubunčić, v.d. ravnateljaUprave za poticanje ulaganja i izvoz MINGORP-apredstavio je mjere za poticanje međunarodnekonkurentnosti i internacionalizacije hrvatskoggospodarstva u 2009. i 2010. godini.Kreiranje branda u projektima učenika i studenataKako obrazovanje ima posebnu ulogu u razvojupoduzetništva, jedan je tematski blok bio posvećenpoduzetničkom i cjeloživotnom obrazovanju.Po četvrti put ove godine predstavljeni su najboljiposlovni planovi i projekti učenika srednjih i visokihškola te fakulteta. Ovogodišnja tema bila jeKreiranje branda.U plenarnom dijelu drugog dana Savjetovanja DarkoHorvat, ravnatelj Uprave za obrt MINGORP-a,predstavio je novi web portal Obrtnog registra,na kojem će zainteresirani moći dobiti informacijeo uvjetima za registriranje obrta te o zakonskimi podzakonskim propisima koji propisuju tu vrstuposlovanja. O važnosti inovatorstva za gospodarskirazvoj govorio je dr.sc. Stjepan Car, predsjednikUdruge inovatora, dok je praktični primjer podnazivom Infrared design predstavila dr.sc. IvanaŽiljak. Predstavljeni su najbolji primjeri promidžbemalog i srednjeg poduzetništva prezentiranina Europskom tjednu poduzetništva u RepubliciHrvatskoj.U poslijepodnevnim satima oba dana Savjetovanjaodržano je i šest radionica, među kojima izdvajamoradionicu o obnovljivim izvorima energije, kaoizazovu i prilici za sektor malog i srednjeg poduzetništva.Realizacija projekata OIE je mukotrpna, ali nei nemogućaO tomu je govorio Domagoj Validžić iz Uprave zaenergetiku MINGORP-a. Ukratko je predstavio zakonskei druge propise za obnovljive izvore energijei kogeneraciju (OIEiK). Od ukupno podnesenih348 zahtjeva za izgradnju OIEiK, njih čak 172 odnosese na vjetroelektrane (od toga je 99 izdanihrješenja), a slijede ih zahtjevi za izgradnju malihhidro i sunčanih elektrana. D. Validžić je izvijestionazočne i o uspješnom završenom projektu RELEEL,koji je financirala Europska komisija kroz programCARDS 2004 s ciljem poboljšanja energetske učinkovitostii povećanja uporabe OIE u Hrvatskoj.Svoja poduzetnička iskustva u izgradnji vjetroparkovaiznio je Željko Samardžić iz tvrtke WPD Enersys.Govoreći o radu njihovog prvog vjetroparka Trtar-Krtolin, snage 11 MW, koji je do sada proizveo 87GWh električne energije, najavio je i skoru komercijalnuvrtnju drugog vjetroparka VE Orlice (sadau probnom pogonu) također u Šibensko-kninskojžupaniji, kao i plan izgradnje VE Ponikve na Pelješcusa 16 vjetroagregata ukupne snage 34 MW, čijabi realizacija trebala započeti 2010. godine. Pritomje rekao da problemi postoje, ali da se utrošenovrijeme, uložena sredstva, upornost i strpljenje nakraju ipak isplate. Na prigodnoj svečanosti dodijeljenesu i nagrade najuspješnijim poduzetnicima umalom gospodarstvu u više kategorija.HEP predstavljala HEP OpskrbaHrvatsku elektroprivredu na ovom važnom gospodarskomdogađaju predstavljala je tvrtka-kćerkaHEP grupe - HEP Opskrba. Na njihovom promopultuzainteresirani sudionici su dobili odgovore napitanja iz područja promjene Zakona o energiji, Zakonao tržištu električne energije, Zakona o učinkovitomkorištenju energije u neposrednoj potrošnji,kao i informacije o izboru opskrbljivača električneenergije i svemu onomu što ih je zanimalo.Damir Polančec, potpredsjednik Vlade RepublikeHrvatske i ministar gospodarstva, rada ipoduzetništva dodijelio je nagrade najuspješnijimpoduzetnicima u malom gospodarstvuHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.21

DOMOVINA STOJI VISOKOIVAN TOMLJANOVIĆ,HRVATSKI BRANITELJIvica TomićRed sjećanja, red životaNakon utemeljenja senjskog Kriznog stožera u srpnju 1991. godine,kao rezervni časnik I. Tomljanović imenovan je zapovjednikomoružanih snaga Senja i odmah je započeo danonoćno raditi nautemeljenju odreda narodne zaštite po mjesnim zajednicama te prvogProtudiverzantskog voda i drugih postrojba koje je trebalo osposobitiza oslobađanje i obranu Like22HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

Domovina stoji visokoGdje padaju junaci, počinje Domovina- poznata je Aragonova parafrazakoja se na primjeru Hrvatske izpočetka devedesetih godina prošlogstoljeća tako vjerodostojno oslikava.Upravo, početkom tih godina,zatekla se hrvatska mladost sučelices baštinom stoljetnog sna: obranitiHrvatsku, izvaditi je iz azila sna urealnost i pokazati ju sebi, svijetu injoj samoj. Znali su da im Domovinunitko neće darovati, oteti iz jugo-paklenogstroja. I oni su izabrali kockuza vlastiti život: sada ili nikada,neodgodivo zaustavljajući svakuintervenciju razuma - odraditi povijesniposao za sve naraštaje prijei one poslije njih. Ma kakav posao!Krvavu avanturu u kojoj ne smiješizgubiti. Jer ako izgubiš, znaš kakavje neprijatelj, imaš mu tragove nasvakoj stopi svoje zemlje ...Moramo pobijediti, vratiti životHrvatskoj, usidriti ju konačno ustoljetni prostor iz kojeg su izrastalisvi naraštaji branitelja prije nas,zatvoriti jednom zasvagda povijesnubilancu, povijesni put! - bila je njihovadubinska misija. Ta misija, nisa čim usporediva u našoj hrvatskojpovijesti, ima ime: Domovinski rat!On je završna bilanca, temelj nakojem je stvorena Hrvatska. Temeljna kojem svaki živući ima svojeuporište, svoju misao, svoju realnustvaralačku budućnost. Da, braniteljisu svom narodu darovali Domovinu.U tom počasnom redu nitko ih nesmije remetiti. Pomozimo im obnovitisnagu, pomozimo im obnovitisjećanja da nam ih prenesu kaoljudima koji osjećaju, koji zavrijeđujuDomovinu.Svakoj domovini trebaju oni koji jupoznaju da bi ju voljeli, a voljenadomovina bezuvjetno vraća besmrtnošćui srećom. (M.B.M.)Nastavljajući temu HEP Vjesnika o braniteljimaHEP-a, u ovom broju predstavljamo hrvatskogbranitelja Ivana Tomljanovića, dragovoljca Domovinskogarata i pričuvnog bojnika Hrvatskevojske, prvog predsjednika Regionalnog odborazapadne Hrvatske Udruge hrvatskih braniteljaHEP-a 1990. - 1995. - umirovljenog zaposlenikaHidroelektrane Senj.S njim razgovaramo u njegovu Senju. I. Tomljanovićnije tip čovjeka-branitelja koji se volihvaliti i govoriti o svojim zaslugama, a niti tražitipovlastice. No, ipak smo iz njega poneštoizvukli - o Ivanu Tomljanoviću u vrijeme Domovinskograta, o Ivanu Tomljanoviću danas.U vojničkoj odori tijekom skoro cijelog ratnograzdobljaI. Tomljanović, rođen 3. siječnja 1941. godineu Krivom Putu, po zanimanju je profesor industrijskepedagogije. U prosvjeti je radio do1979. godine, kada se zaposlio u HidroelektraniSenj kao kadrovik, kako se to tada zvalo. Posaovoditelja Službe općih poslova HE Senj - kakose to zvalo kasnije, radio je do umirovljenja 1.srpnja 2003. godine.Premda je ranije bio prijavljen kao dragovoljacpri mjesnoj zajednici, Ivanov ratni put započinje3. srpnja 1991. godine, kada je tadašnji gradonačelnikSenja Milan Galić okupio viđenije ljudei one koji su imali određena vojna znanja teutemeljio općinski Krizni stožer. Vojnu odoru jeskinuo 10. prosinca 1994. godine i vratio se nasvoj posao u HE Senj.Kada je iz HEP Vjesnika doznao da se organiziraUdruga hrvatskih branitelja HEP-a, odmahje započeo prikupljati podatke za organiziranjebranitelja HEP-a u PP HE Zapad i drugim sredinama,koje danas pripadaju Regionalnomodboru zapadne Hrvatske. Izabran je za prvogpredsjednika ROZH-a, a tu dužnost obnašao jeu još dva mandata.Ivan je, znači, u vojničkoj odori proveo skorocijeli rat. No, čim je odložio oružje - vratio se uHE Senj i nastavio tamo gdje je stao na svomradnom mjestou. Nije tražio povlastice za zaslugeu obrani Domovine jer, kako kaže, otišaoje u rat čista srca braniti Domovinu, bez ikakvihdrugih primisli.Premda za sebe osobno nikad nije tražio nikakvapriznanja, njegov doprinos obrani Domovineje prepoznat i priznanja nisu izostala.Uskočki Senj za ponosnu LikuNakon utemeljenja senjskog Kriznog stožerau srpnju 1991. godine, kao rezervni časnik. I.Tomljanović imenovan je zapovjednikom oružanihsnaga Senja. Tada je započeo danonoćnoraditi na utemeljenju odreda narodne zaštitepo mjesnim zajednicama te prvog Protudiverzantskogvoda i drugih postrojba koje je trebaloosposobiti za oslobađanje i obranu Like.Odmah su organizirana izviđanja po terenu teje započelo planiranje vojnih akcija. Naime, uto vrijeme na području Brloga bila je presječenakomunikacija između Senja i Otočca pa sepomoć ugroženom Otočcu i Gospiću slala okolnimšumskim putovima.Ljudstvo se okupljalo u dovoljnom broju, ali jenaoružanja bilo vrlo malo. Unatoč tomu, Senjanisu uspjeli opremiti i naoružati jednu satniju,koja je u noći 23. na 24. rujna 1991. godinebila velika u pomoć braniteljima Gospića. Većtada su se izrađivali planovi za napad na Brlogi oslobađanje komunikacije prema Otočcu. Ali,manjkalo je oružja. Otočcu je prijetio pad u neprijateljskeruke.Osim srca, trebalo je i oružjeTada je, sjeća se I. Tomljanović, zapovjednik111. brigade u formiranju Serđo Rabar dopremiou Senj 129 pušaka marke kalašnjikov,inzistirajući da se to oružje podijeli Senjanimakoji će kasnije popunjavati Četvrtu bojnu 111.brigade. Znali su ratnici da nije dovoljno srce,nije dovoljna želja. Treba i ono bez čega ratniknije ratnik: trebalo je oružje. Ali, istog dana doSenja su se uspjeli probiti branitelji iz Otočcau potrazi za bilo kakvim oružjem, jer u suprotnom- Otočac neće moći izdržati niti jedan danobrane. S. Rabar nije im bio voljan dati oružjebez ljudstva. Kako nije bilo vremena prikupitiljude, niti ih upoznati s terenom, I. Tomljanovićje inzistirao da se pristigli kalašnjikovi ipak predajubraniteljima Otočca. Nakon savjetovanja sGlavnim stožerom u Zagrebu puške su kamionimapod pratnjom momaka iz senjskog Protudiverzantskogavoda, okolnim šumskim putovimaipak dopremljene u Otočac. To je oružjeomogućilo braniteljima Otočca da tada obranesvoj grad. Obranjen je, dakako, zahvaljujući ikasnije pristiglim braniteljima 111. brigade izRijeke, Crikvenice, Senja, s Krka i iz drugih primorskihmjesta.No, trebalo je omogućiti i sigurnu komunikacijudo Otočca. Stoga je dobro isplanirana i uspješnoizvedena akcija napada na područje Brlogaomogućila dolazak velikog broja branitelja izPrimorja i Istre braniti Liku i proširivati slobodniteritorij.O Ivanovom ratnom putu moglo bi se pisatinadugo i naširoko. No, ukratko - nakon stabilizacijena ličkom ratištu, radio je na ustroju iHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 23

DOMOVINA STOJI VISOKOIVAN TOMLJANOVIĆ,HRVATSKI BRANITELJobuci vojske, a 1993. godine - kada se formirajudomobranske postrojbe - imenovan je zapovjednikomSenjske domobranske bojne. Mnoginjegovi suborci otišli su u 133. i 128. brigaduHrvatske vojske, a popunili su i 4. bojnu 111.brigade.Šumski prolaz kroz kišu rafalaOd brojnih ratnih događaja, osobito će mu upamćenju ostati jedan obilazak terena nakonuspješne akcije Hrvatske vojske u Drenovuklancu. Neprijatelj je protjeran, ali je već napočetku akcije jedan hrvatski tenk naletio naminu i ostao nepokretan zbog oštećene gusjenice.Stoga je Ivan s prijateljem, takođerčasnikom, krenuo u obilazak. Nisu očekivalinikakve neugodnosti, jer su naše snage protjeralečetnike na pristojnu udaljenost od početnihpoložaja. No, dok su se kretali rubomšume, iznenada je odjeknula rafalna paljba izstrojnice, a kiša metaka prozujala je u njihovojneposrednoj blizini. Odmah su se bacili natlo, primirili u improviziranom zaklonu i čekali.Nakon nekog vremena, kada su prosudili da jezaostali srpski vojnik otišao za svojima, polakosu se pridigli, ali uslijedio je novi rafal strojnice.Puzeći i kotrljajući se udaljili su se na sigurno iodmah javili hrvatskim snagama. U ponovnomčešljanju terena nije pronađen srpski puškomitraljezac,koji je vjerojatno žurno petama daovjetra. Samo je čudo spasilo Ivana i njegovaprijatelja.oslobođenje domovine Hrvatske i za taj njihovdomoljubni dragovoljni doprinos zauzvrat neočekuju nikakve nagrade, a kamoli povlastice.Oni naprotiv, kao nekada u obrani, sada podjednakou miru pridonose obnovi i napretkunaše Domovine.Odgoj unučice Ane najdraži posaoIvan danas uživa mirovinu. Živi sa suprugom,također umirovljenom odgojiteljicom, ljeti uSenju, a zimi u Zagrebu. Najponosniji je djeddvogodišnje unučice Ane, kojoj on i suprugaposvećuju najviše vremena. Pokušavaju na najboljimogući način pomoći kćerki Ivoni, profesoricihrvatskog jezika, diplomiranom novinarui magistru znanosti, koja ima puno profesionalnihobveza.Ivanov sin Petar diplomirao je na Fakultetu zaelektrotehniku i računarstvo, ali na žalost neradi u HEP-u, već u Hrvatskim cestama.- Živimo mirnim, ali ne i dosadnim životom, anajdraži posao nam je odgoj naše unučice Ane,naglašava I. Tomljanović, bivši hrvatski ratnik,današnji umirovljenik - uvijek Hepovac.24Najbolji borci nisu tražili povlasticeNa pitanje o poštovanju i brizi za braniteljeHEP-a i države Hrvatske, hrvatski braniteljI. Tomljanović kaže:- Branitelji su imali potporu od skoro svih direktoraHEP-a, a smatram da i Država takođerskrbi o braniteljima. Ali, problem predstavljajulažni branitelji i oni koji su se u ratu nastojaliizvući na svakom koraku, a danas su najglasniji.Osobno poznajem mnoge vojnike koji su izmišljalibolesti, javljali se na liječničke pregledei koristili svaku prigodu da izbjegnu obveze, adanas su najglasniji u traženju prava i povlastica.U mnogo slučajeva ostvarena prava suobrnuto proporcionalna doprinosu pojedinacau Domovinskom ratu. Najlošiji ratnici koji su,možda, i u rat krenuli s lošim motivima - zasebe su izborili sve povlastice. S druge strane,veliki broj najboljih boraca nije ostvario niosnovna prava, jer ih nisu ni tražili. Nisu tražiliniti će ih tražiti, jer su ratovali za obranu iHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.Ivan Tomljanović najponosniji je djeddvogodišnje unučice Ane, kojoj on isupruga posvećuju najviše vremena

SindikatSjednica izvanredneskupštine TEHNOS-aDragica JurajevčićPromjena predsjednikaprije isteka mandataDosadašnji predsjednik sindikata TEHNOS MatkoUtrobičić na vlastiti je zahtjev odstupio s mjestapredsjednika, a za novog predsjednika do istekanjegovog mandata izabran je Denis Geto, dugogodišnjidispečer u NDC-uPovod Izvanredne skupštine HEP-ovog sindikataTEHNOS, održane 4. lipnja o.g. u Zagrebu bio je izbornovog predsjednika. Naima, dosadašnji predsjednikMatko Utrobičić zbog zahtjeva posla ne može višeobnašati tu dužnost. Nakon konzultacija s Predsjedništvomi Glavnim odborom, M. Utrobičić je o tojodluci izvijestio nazočne delegate, zahvalivši svimsuradnicima te Predsjedništvu i Glavnom odboru nadobroj suradnji.predlagao i model poticajnih mjera za odlazaku mirovinu, koje zaposlenicima nisu ponuđenejoš od 2006. godine, a razmatrao je i zauzimaostavove o privatizaciji HEP-a. M. Utrobičić jenadalje naglasio da je financijskom poslovanjeuredno i da, zahvaljujući automatizmu prikupljanjačlanarina, imaju dovoljno sredstva zanužne izdatke.Na kraju izlaganja, upoznao je delegate sa stavomPredsjedništva i Glavnog odbora da njegovog nasljednik,do isteka mandata još godinu dana, budeDenis Geto - dugogodišnji dispečer u Nacionalnomdispečerskom centru.Tajnim glasanjem potvrđen je stav Predsjedništva iGlavnog odbora i novim predsjednikom TEHNOS-apostao je Denis Geto. On je zahvalio na ukazanojčasti, najavivši da će tijekom iduće godine dana bitipoput radnog predsjednika i da će, raditi u okvirimaPredsjedništva i Glavnog odbora. Svoje kratkoobraćanje završio je riječima:- Potaknut ću nove ljude da se aktiviraju i pritom ćutražiti njihov veliki angažman, jer se jedino na tajnačin može nešto postići.D. Geto će u prijelaznom razdoblju imati svesrdnupomoć dosadašnjeg predsjednika M. Utrobičića,kojeg je Skupština izabrala za člana Predsjedništvai koji će i dalje biti aktivan član TEHNOS-a.Velika vrijednost Kolektivnog ugovoraU svom obraćanju, između brojnih dosadašnjih inicijativai aktivnosti tijekom protekle tri godine,M.Utrobičić je izdvojio najvažnije. Pritom je naglasioda je svoju sindikalnu funkciju doživljavao, prijesvega, kao poriv za postizanje pravedni(ji)h odnosau HEP-u i stjecanje radničkih prava poput onih uzapadnim demokracijama. Međutim, nakon tri godinekoliko je bio na čelu TEHNOS-a još se uvijek,kaže, smatra boljim tehničarom i inženjerom negosindikalcem. U pokušaje poboljšanja međusindikalnekomunikacije u HEP-u i otapanje međusindikalnogleda te poboljšanje odnosa sindikata s poslovodstvomuložio je puno volje i vremena. Gledeproblematike kolektivnog ugovaranja TEHNOS jezajedno s drugim sindikatima, ali intenzivnije, ukazivaona neke manjkavosti važećeg Kolektivnogugovora (poglavlje tipizacije, vrednovanje otežanihuvjeta rada, pripravnost kod kuće) i napokon gaprihvatio, zajedno sa HES-om. Jer, kako je naglasioM. Utrobičić, njime je osigurana stabilnost plaćazaposlenicima HEP-a, a neriješena pitanja trebalabi se riješiti njegovim aneksom. U svakom slučaju,naglasio je, TEHNOS mora biti stranka Kolektivnogugovora, jer je njegova važnost osobito velika uovo vrijeme recesije i pada plaća.Delegati na sjednici Izvanredne skupštine TEHNOS-aMatko Utrobičić, dosadašnji i novi predsjednik TEHNOS-a Denis GetoBrojne inicijative i akcije TEHNOS-aŠto se tiče akcija solidarne pomoći bolesnimčlanovima, izvijestio je o inicijativi pokrenutojzajedno s HES-om o utemeljenju Zaklade zapomoć bolesnim radnicima, za čije financiranjevalja pronaći najprimjereniji model. TEHNOS jeHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 25

Nuklearna energijaPrijepori o nuklearnimelektranamaIrena JakićZnati i razumjeti -otkloniti predrasudeU razdobljima stvarne ili potencijalne energetskekrize, u vremenima planiranja ili promišljanja (energetske)strategije, vode se rasprave kojima se nastojipridonijeti procesu donošenja odluka. Najvišeje burnih rasprava vezanih uz nuklearnu elektranu.Stoga, slijedi mala analiza koja se temelji i na podacimaiz predavanja prof. dr. sc. Vladimira Mikuličićas FER-a, koje su krajem prošle godine organiziraliOdjel za energetiku i Studentski ogranak HrvatskeSekcije IEEE.Temeljno za donošenje odluka, bez obzira na što seodnose, jest poznavanje i razumijevanje činjenica teprihvaćanje odgovornosti za sve posljedice koje iz teodluke proizlaze. Važno je ovladati znanjem i razumijevanjemte otkloniti predrasude kako bi izbjegliloše odluke (donesene pod utjecajima strahova i/ililijepih želja). Kada govorimo o odluci trebamo li graditinuklearne elektrane trebamo, između ostalog,odgovoriti na mnoga pitanja, poput: koliko energijetrebamo, koji su kriteriji prema kojima određujemonajpovoljniji energent ili tehnologiju proizvodnjeelektrične energije, koja je ekonomska i tehničkapozadina pojedine tehnologije, što je sa zaštitomokoliša i kako je vrednujemo u odnosu na boljitakčovječanstva…U vremenu u kojem živimo, potpuno je jasno da senuklearne elektrane neće graditi (osim ako gradnjane bude nametnuta nekim drugim nezaobilaznimokolnostima) ako ne budu energetski i ekonomskiisplative. Jednako tako, potpuno je sigurno dagradnje nuklearnih elektrana neće biti ako ne buduprihvaćene od najšire javnosti.Takvo potpuno prihvaćanje javnosti, za sada, nuklearneelektrane nemaju. Zapravo, kako uopćedefinirati, odnosno opisati pojam „najšira javnost“?Različiti ciljevi, želje i motivi, različite razine zainteresiranostii informiranosti, sve ono po čemu seljudi razlikuju. Dodatno, tu su još i različite skupine,organizacije, udruge, tvrtke i institucije čiji se interesii ciljevi mogu znatno razlikovati, dapače, bitiantagonistički, izravno suprotstavljeni. Ključno zaovu raspravu su dvije neporecive činjenice, a to surazličiti jezici i različito poimanje rizika.Pod pojmom “jezik” kao prepreka sporazumijevanju,misli se na različitosti jezika osjećaja u odnosuna jezik činjenica, na jezik stručnjaka nasuprot jezikanestručnjaka, jezika politike, interesa, manipulacije.Jezik istine malo tko govori i razumije. S obziromna to da činjenice bez razumijevanja nisu dovoljne,ovdje će biti uključene u kontekst.Prema rangu rizika, možda bi se prije trebaliodreći kave nego nuklearnih elektrana?!Pod poimanjem rizika smatra se neshvaćanje sržirizika ili neprihvaćanje pojedinih rizika. Budući da jekoncept rizika kompleksan i usko povezan s pojmomopasnosti i vjerojatnosti, možemo ponoviti jednu odmnogih definicija. Rizik je kvantitativna mjera opasnosti,odnosno rizik predstavlja opasnost koja se doodređene mjere može predvidjeti i odrediti joj setežina. Postavlja se pitanje u kojoj mjeri je nuklearnaelektrana opasna? Što je najopasnije na svijetu?!Posljednjih se tridesetak godina ubrzano razvijaznanstvena disciplina nazvana vjerojatnosna analizarizika. Njezina je uporaba danas već jako raširena,praktički na sve ljudske djelatnosti. Za nas je u ovomtrenutku zanimljiva jer pokušava razriješiti i jedno odproturječja današnjeg bogatog društva koje se, u većinislučajeva, bez dvoumljenja služi svim blagodatimarazvijene tehnike, istodobno postajući sve višeosjetljivo na moguće neželjene prateće događaje tetehnike (ozljede, narušavanje zdravlja, prijevremenasmrt).Vjerojatnosna analiza rizika odgovara pritom na pitanješto je, koje su okolnosti, stanja - najopasnijiza ljudski život, rangirajući ih po intenzitetu. Jednaod vjerojatnosnih analiza rizika koja je provedenau SAD-u rangira rizike kojima je izloženo stanovništvo,prema smanjenju očekivanog trajanja životazbog izloženosti tim rizicima. Rezultati istraživanjapokazuju da je siromaštvo najveći rizik. Siromaštvoskraćuje životni vijek za 3.500 dana ili devet i polgodina. Visoko rangirani rizici su različite bolesti (srčanebolesti, rak, moždani udar, upala pluća, gripa,AIDS), rasa (crnci u odnosu na bijelce), spol (muškarciu odnosu na žene) pa čak i bračni status i težina(višak od 13,6 kg skraćuje život za 900 dana ili dvije26HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

Nuklearna energijai pol godine). Također, navike koje su visoko rizičnesu pušenje, alkohol, zlouporaba droge pa i ispijanjekave (dvije šalice dnevno skrate život za 26 dana).Prema rezultatima različitih istraživanja, nuklearneelektrane skraćuju životni vijek za najviše dva dana.Znači, možda bi se prije trebali odreći kave negonuklearnih elektrana?!Ova usporedba bila bi prikladna ilustracija kadagovorimo o opasnostima zbog rada nuklearnihelektrana ako bi ljudi bili isključivo racionalna bića.Međutim, pokazuje se da je za poimanje rizika presudnoprvobitno iskustvo koje je, za slučaj nuklearneenergije, za čovječanstvo bilo iznimno negativno(atomska bomba). S druge strane, nuklearne elektraneradile su desetljećima (prve su izgrađene uVelikoj Britaniji i Americi 1956.) i nikad se nije čuloništa loše o njima dok ih nije obilježio akcident uČernobilu 1986. godine. Očito je propušteno prikazatinuklearne elektrane u drukčijem ozračju.Razmotrimo zašto nuklearne elektrane ipak nisuopasne, premda to mogu biti. Nuklearne elektranenisu opasne spriječi li se prodor radioaktivnosti iznuklearnog reaktora u okoliš. Kako se to radi? Svese, zapravo, svodi na polijevanje vodom (način kojimse fizičke prepreke štite od povišenja temperature)i teško da je to velik znanstveni, tehnološki ilitehnički problem. Znači, postoji opasnost, iznimnomalo vjerojatna, od gubitka reaktora kao posljediceteškog kvara, no vjerojatnost gubitka ljudskih životazbog radioaktivnosti koja je iz nuklearne elektraneprodrla u okoliš i doprla do ljudi, danas je skoro jednakanuli.elektrane, nakon godine rada - sadržaj goriva sepromijenio, ali neupotrebljivi otpad iznosi ukupnojednu tonu (što je tri posto od ukupne mase). Kadagovorimo o termoelektrani na ugljen za proizvodnjujednake snage, moramo uzeti najmanje 2.300.000tona (najkvalitetnijeg) ugljena, a količina otpada (uzuređaj za odsumporavanje) je minimalno 275.000tona (sumporni dioksid, prašina, dušikovi oksidi,ugljikovodici, pepeo) te još 5.000.000 tona ugljičnogdioksida. Da pojednostavimo usporedbu: nuklearnaelektrana proizvede jednu tonu otpada, a termoelektranana ugljen jednake snage više od pet milijunatona. Omjer količina goriva je 1:76.666, a otpada1:5.000.000.Pa ipak, što s ovom jednom tonom otpada? Stručnjacikoji se bave zbrinjavanjem otpada jedinstvenisu u tvrdnji da je odlaganje radioaktivnog otpadaodnosno razgradnja nuklearne elektrane već je provedena119 puta i nije poznato da se dogodila većanezgoda i ne predstavlja veći tehnički problem.I još malo o nuklearnom oružju. Nuklearno oružjemože se proizvesti na tri načina; obogaćivanjem urana,proizvodnjom plutonija u posebnim reaktorimaili proizvodnjom u komercijalnim reaktorima (nuklearnimelektranama). No, proizvodnja plutonija ureaktorima - kako u posebnim, tako i komercijalnim- zahtijeva preradbu goriva. Nitko ne proizvodi plutoniju komercijalnim reaktorima, jer za to postojeposebni reaktori. Osim toga, to je preskup i neučinkovitnačin koji je i nemoguć zbog nadzora Međunarodneagencije za atomsku energiju, koja kontrolirarad svih nuklearnih elektrana. Naravno, oprez jepotreban i, uz to, različiti mehanizmi kontrole, nadzorai upravljanja kojim se osigurava sprječavanjeOdluka o izgradnji nuklearne elektrane neovisi o inženjerskim problemima, odnosnonepostojanju tehničkih rješenja za izgradnju,sigurnost pogona i zatvaranje nuklearneelektrane, nego stav prema nuklearnimelektranama te, stoga, i prema odluci o njenojizgradnji određuju različita socijalna, politička,ekonomska i druga obilježja društvaOdlaganje radioaktivnog otpada trivijalni jetehnički problemNakon rasprave o riziku od rada nuklearne elektrane,sljedeće zanimljivo pitanje je pitanje otpada.Kao i svaki proces u kojem se određeni tip energijepretvara u neki drugi (ovdje, pretvorba nuklearneenergije u električnu energiju) postoje određeninusprodukti. Ne koristimo riječ otpad s obzirom nato da je otpad jedne nuklearne elektrane gorivoza drugu. Pojednostavljeno, ako imamo 30 tonapromatranog goriva na početku rada nuklearnetrivijalni tehnički problem. Ako netko ipak sumnja, uprirodi postoji primjer i za to. U Gabonu je u davnojprošlosti postojao prirodni fisijski reaktor na čijem jemjestu, nakon gašenja, prirodno odlagalište. Dugoživućiotpad migrirao je deset metara u milijunimagodina nakon toga. Doista, postoje problemi zbrinjavanjaotpada, no to nije radioaktivni otpad.Nakon rada nuklearne elektrane, postoje još dvavažna pitanja koja nekako idu usporedo, a to su:zatvaranje nuklearne elektrane, odnosno razgradnjate problem širenja nuklearnog oružja. Zatvaranje,proliferacije nuklearnog oružja.Jedna od zaključnih misli jest: odluka o izgradnjinuklearne elektrane ne ovisi o inženjerskim problemima,odnosno nepostojanju tehničkih rješenjaza izgradnju, sigurnost pogona i zatvaranje nuklearneelektrane, nego različita socijalna, politička,ekonomska i druga obilježja društva određuju stavprema nuklearnim elektranama te, stoga, i premaodluci o njenoj izgradnji.HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 27

ENERGIJA I ŽIVOTBROŠURA 200 EE SAVJETAM.Ž. MalenicaŽivjeti kvalitetnijei plaćati manjeBrošura 200 EE savjeta, kao i one ranije objavljene,nastoji informirati, obrazovati, odnosnosavjetovati građane o tomu kako primjerenijimrješenjima i ponašanjem smanjiti potrošnjuenergije i vode i pritom ostvariti dvostrukukoristProjekt Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskojpokrenut je još u srpnju 2005. godine sciljem podizanja svijesti građana o učinkovitojpotrošnji energije te poticanja primjene ekonomskiisplativih, energetski efikasnih (EE) tehnologija,materijala i usluga u Hrvatskoj. Provoditće se tijekom pet godina, do srpnja 2010.godine, a svoje ciljne skupine na koje otpadaviše od 40 posto ukupne potrošnje energije uHrvatskoj, pronašao je u: sektoru domaćinstava(građanstvo); sektoru uslužnih djelatnosti ijavnom sektoru. Uz povećanje energetske učinkovitosti,što često dovodi i do smanjenja potrošnjeenergije te uštede novca, cilj Projekta jei izravno smanjenje emisije stakleničkih plinovau okoliš. Provodi ga Fond za zaštitu okoliša ienergetsku učinkovitost u suradnji s Ministarstvomgospodarstva, rada i poduzetništva i ProgramomUjedinjenih naroda za razvoj (UNDP).Radeći na informiranju i izobrazbi krajnjihkorisnika o energetskoj učinkovitosti te o dostupnostienergetski učinkovitijih tehnologija iuređaja na tržištu, iz Centra znanja projekta Poticanjeenergetske efikasnosti u Hrvatskoj stižunam razni promo materijali (brošure, priručnici,vodiči, plakati, spotovi). Nakon brošura Dovestisvoju kuću u red, Sustavno gospodarenje energijomu gradu Zagrebu i Prihvatite izazov težakjednu tonu (Vaš vodič za akciju protiv klimatskihpromjena), početkom lipnja o.g. objavljenaje još jedna publikacija. Riječ je o brošuri 200EE savjeta (kako efikasnije koristiti energiju, živjetikvalitetnije i plaćati manje). Tiskana je uviše od 700 tisuća primjeraka, a distribuirana jepreko dnevnog tiska. Objavljena je u povodu 5.lipnja - Svjetskog dana zaštite okoliša, koji se unas ove godine obilježio s porukom Vaš PlanetVas treba ujedinjene u borbi protiv klimatskihpromjena.I vaša kuća može postati pametna i štedjetienergiju!Brošura 200 EE savjeta, kao i one ranije objavljene,nastoji informirati, obrazovati, odnosnosavjetovati građane o tomu kako primjerenijimrješenjima i ponašanjem smanjiti potrošnjuenergije i vode. Ukazuje na moguće ostvarivanjedvostruke koristi pri tomu, odnosno manjegutroška (niži račun) te doprinosa smanjenju emisijestakleničkih plinova u atmosferu.Dvjesto savjeta podijeljeno je na više tematskihpodručja (građenje, izolacija, zagrijavanje i hlađenjeprostora, učinkovitija rasvjeta, korištenje kućanskihaparata, gospodarenje vodom…). I vaša kućamože postati pametna i štedjeti energiju!, kaže se ujednom poglavlju. Što se skriva iza pojma pametnekuće te još puno toga - otkrit ćete u ovoj korisnojbrošurici, koju nije dostatno tek prolistati. Bilo bimudro s njom se posavjetovati svaki put kad, primjerice,gradimo novu ili preuređujemo staru kuću(stan), zamjenjujemo prozore ili neki kućni sustav(grijanje, hlađenje, topla voda…), kupujemo novikućanski aparat ili tek mijenjamo žarulju.BIOGORIVALana Stamenković28Rješenje na pomoluUmjesto goriva iz kukuruza ili šećerne trske,u potrazi za nejestivom biljkom koja raste natlu presiromašnom za uspješnu poljoprivreduistraživanja su pokazala da se gorivo možeproizvesti od divljeg prosa koje raste samoniklou prerijama - ni iz čega, uz znatno većeenergetske i ekološke dobrobitiNajbrži način da započnete svađu među ekolozimajest da pokrenete temu biogoriva - tekućeggoriva biljnog podrijetla poput etanola. Premarezultatima najnovijih istraživanja, biogorivo bi svremenom moglo zamijeniti fosilna goriva.Zagovornici biogoriva naglašavaju mogućnostoslobađanja od ovisnosti o uvozu nafte i korištenjeenergenta koji neće štetiti klimi. Protivnicine prihvaćaju biogorivo, koje se sada proizvodinajviše iz kukuruza i šećerne trske, smatrajući gaslijepom ulicom koja će povećati cijene hrane, aHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.pritom neće spasiti Planet. Do sada se činilo dasu protivnici više u pravu. Kukuruz, glavni izvoretanola u SAD-u, nije vrlo bogat izvor energije iteško je shvatiti kako bi svijet sa skoro milijardugladnih ljudi mogao odvojiti veliki dio svog uzgojakukuruza za gorivo. O tomu govori podatak da jezbog proizvodnje etanola iz kukuruza, u SAD-u u2006. godini znatno porasla cijena žitarica koja jeu svijetu dosegla rekordnu visinu.Postavlja se pitanje može li se biogorivo proizvoditiod nejestive biljke koja raste na tlu presiromašnomza uspješnu poljoprivredu? Upravo je toideja vodilja u pokušaju proizvodnje celuloznogetanola iz divljeg prosa, koji samoniklo raste uprerijama. Proizvodnja biogoriva iz divljeg prosasloženija je nego iz kukuruza ili šećerne trske, alienergetske i ekološke dobrobiti su znatno veće.Umjesto goriva iz hrane, iz divljeg prosa (Panicumvirgatum) može se proizvesti gorivo ni iz čega,a novi znanstveni članak objavljen u RadovimaNacionalne akademije znanosti (PNAS) ukazuje itvrdi da treba napraviti takvu promjenu.Do sada najveće provedeno istraživanje o uzgojudivljeg prosa za proizvodnju energije obuhvatilo jepoljoprivrednike koji su na deset polja, svako odpo 15 do 20 jutara, uzgajali divlje proso i pratilikoliko su goriva i gnojiva potrošili za to vrijeme.Rezultati su pokazali 540 posto više energije negošto je potrošeno za uzgoj divljeg prosa, žetvu ipreradu, a etanol iz kukuruza donosi samo 25 postoviše energije.Emisija štetnih plinova iz takvog goriva bila bi 94posto niža nego iz fosilnih goriva, zapravo skoronepostojeća. Rezultati iz prethodnih istraživanja suslična, ali na znatno manjem uzorku. Srž svega jeda se ne koristi plodno tlo za proizvodnju gorivaumjesto hrane.

HEP I KUPCIELEKTRONIČKI BILTEN (NEWSLETTER)HEP OPSKRBE d.o.o.Bliže kupcimaGlavni cilj je elektroničkom poštom sustavnoinformirati povlaštene kupce kako bi pravodobnodobili sve informacije o HEP Opskrbi,promjenama na području energetike, novimzakonima i svemu što je osobito važno za njihovoposlovanjeSlijedeći tržišne trendove, a s ciljem zadovoljenjapotreba povlaštenih kupaca, HEP Opskrba d.o.o. jeu svibnju na internetske adrese svojih kupaca uputilaprvi broj Elektroničkog biltena (Newslettera).Elektronički bilteni su u današnje vrijeme vrlo popularanoblik periodičnog komuniciranja unutarodređene interesne skupine, preko interneta.Na taj će način HEP Opskrba biti kontinuirano ukontaktu s postojećim kupcima, poslovnim partnerima,zaposlenicima, odnosno svima koji iskažuinteres i na stranici HEP Opskrbe upišu da žele primatiElektronički bilten.Glavni cilj je elektroničkom poštom sustavno informiratipovlaštene kupce kako bi pravodobno dobilisve informacije o HEP Opskrbi, promjenama na područjuenergetike, novim zakonima i svemu što jeosobito važno za njihovo poslovanje.Na taj način se kupce također želi obavijestiti onovostima na internetskoj stranici HEP Opskrbe.Opsežne pripremeIzdavanju Elektroničkog biltena HEP Opskrbe prethodilesu opsežne pripreme. Provedeno je preliminarnoistraživanje elektroničkih biltena (newslettera)opskrbljivača u regiji, izrađena je projektnadokumentacija, određene ciljne skupine kupaca,definirana IT potpora, obrađen način prikupljanjavijesti iz područja energetike i - prvi broj je pripremljen,objavljen i proslijeđen kupcima.Napomenimo da je za odabir najboljeg načina prezentiranjainformacija kupcima, Odjel za odnose skupcima i javnošću HEP Opskrbe u okviru preliminarnogistraživanja prikupio elektroničke biltene(newslettere) opskrbljivača električnom energijomu Europi i velikih tvrtki u Hrvatskoj.Na internetskog stranici HEP Opskrbe omogućenaje prijava svih zainteresiranih, a prethodno jeo tom novom načinu komuniciranja obaviještenoskoro 100 kupaca.Znači, prije objave Elektroničkog biltena, stvorenisu svi preduvjeti da on stigne na adresu kojoj je inamijenjen - adresu kupaca HEP Opskrbe.Pri odluci o odabiru izgleda i oblika, za početak jezamišljeno da Elektronički bilten bude na jednojstranici, na kojoj će kao tema broja biti aktualnostvezana za kupce i vijesti iz svijeta energetike. Mogućeje povećanje broja stranica i nove rubrike -prema potrebi. U namjeri da se zadovolje potrebekupaca HEP Opskrbe, osluškivat će se povratneinformacije i slijediti tržišni trendovi.Prvi brojU prvom broju Elektroničkog biltena HEP Opskrbe,uvodno je direktor Ivan Mrljak ukazao na cilj pokretanjatog komunikacijskog sredstva u kojem bise iscrpnije predstavila HEP Opskrba te na mogućnostizajedničke suradnje i uspostavljanja, održavanjai razvijanja dobrih odnosa, ali i informiranjao aktualnostima iz svijeta energetike.Iva KolarićObjavljena je informacija o novim zakonima (Zakono izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električneenergije, Zakon o izmjenama i dopunamaZakona o energiji i Zakon o učinkovitom korištenjuenergije u neposrednoj potrošnji).Zakoni su, prvenstveno, utemeljenje za nastavakprocesa liberalizacije tržišta električne energije uHrvatskoj, koji za cilj imaju krajnjem kupcu omogućititransparentne i povoljne uvjete opskrbeelektričnom energijom.HEP Opskrba u toj prigodi poručuje:- Na ovaj način želimo uspostaviti izravnu komunikacijus našim kupcima, osluškujući njihove potrebei želje te tako potvrđujemo da nam je kupacuvijek na prvom mjestu.NewsletterHEP Opskrba, Broj 1, godina 1. 10. svibnja 2009.OpskrbimO se infOrmacijama zajednOZAKON O ENERGIJIZAKON O TRŽIŠTU ELEKTRIČNE ENERGIJEZAKON O UČINKOVITOM KORIŠTENJUENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJIIZLOŽBA U SVJETLU SUNCA ‘09.- SOLARNI OBJEKTIVelika energija SuncaKrajem lipnja o.g., u splitskom Salonu Galićotvorena je izložba U svjetlu Sunca ‘09. - solarniobjekti. Autor izložbe Tomislav Lerotić,predavač na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacijaUmjetničke akademije Split, uz svojebrojne aktivnosti vezane za slobodnu grafiku,ilustracije i dizajn, radi i na osmišljavanju čitavogniza projekata održivog razvoja te solarnihsustava. Prigodom otvaranja, dr.sc.LjubomirMajdandžić iz Hrvatskog stručnog udruženja zasunčevu energiju održao je predavanje MogućnostiSunčeve energije.Ovom izložbom, koja je posjetitelje privukla višesvojim pratećim, poglavito tekstualnim izlošcimanego instalacijama i solarnim pločama, prof. T.Lerotić je, između ostalog, naglasio da su splitskikrovovi s površinom od 9.500.000 četvornihmetara već trećinom svoje iskoristivosti u stanjustvoriti energanu snage 350 MW, odnosno snagukoju dobivamo iz NE Krško. Ako bi se, primjerice,samo deset posto tih površina opskrbilo sustavimaza korištenje energije Sunca, dobila bi se solarnaenergana snage 118 MW. Također je naveokolika bi se snaga mogla prikupiti na krovovimanajvećih gradskih zgrada i ustanova pa bi, primjerice,jedna od zgrada koje tvore Škver davalasnagu od 1.976 kW, a stadion na Poljudu površine18.000 četvornih metara čak 2.371 kW.S energijom koju Sunce za samo tri sata pošaljena Zemlju, mogla bi se pokriti godišnja potrošnjaenergije cjelokupnog svjetskog stanovništva.Zalihe energije Sunca mnogostruko su veće odpreostalih zaliha konvencionalnih izvora energijepoput nafte, plina, ugljena i urana, tvrdi autor ovezanimljive izložbe.Veročka GarberHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 29

OBNOVLJIVI IZVORIGLOBALNA KRIZA IVJETROELEKTRANE (1)Izvor: Renewable EnergyWorld, ožujak-travanj 2009Pripremila: Diana OgnjanFinancijska krizapomaže vjetroindustrijiIzgradnjaVjetroelektraneOrlice istono odŠibenika (dn-90)Smanjenje potražnje i cijena sirovina za proizvodnjuvjetroagregata moglo bi stabilizirati tržište i povećatiekonomsku sigurnost cijelog sektora, a u skladu s tim,proizvođači vjetroagregata morat će promijeniti dosadašnjupolitiku poslovanja i više se prilagođavati zahtjevima kupaca30HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

Obnovljivi izvoriTijekom 2008. godine, mnogi su analitičari predviđaligodišnji rast vjetroelektrana od 15-20 postou sljedećem desetljeću. Dramatične promjene nasvjetskom financijskom tržištu dovele su do revizijetih predviđanja i smanjenja očekivanja. U proteklomrazdoblju veliki zamah vjetroelektrana predviđaose zbog stalnog poboljšanja njihove ekonomičnostite njihovog relativno niskog udjela u globalnojenergetici. Uz udjel od samo jedan posto u svjetskojproizvodnji električne energije, vjetroelektranesu imale golemi prostor za rast. Od 2000. do 2007.godine globalni kapaciteti vjetroelektrana rasli su 27posto godišnje, sve do ukupne instalirane snage od94 GW. Rekordna godina je pritom bila 2007., kadaje instalirano 19 GW vjetroelektrana, od čega 26,4posto u SAD-u. Tada se činilo da će vjetroindustrijanastaviti s agresivnim rastom.Ključni čimbenici koji su utjecali na takav veliki zamahbili su stalno unaprjeđivanje tehnologije i posljedičnosmanjenje troškova te poticajne mjere zaobnovljive izvore, uvedene u većini razvijenih svjetskihdržava. Također, razvoju je pridonio i jači nadzori ekološki nameti za elektrane na fosilna goriva, štoje približilo cijenu proizvodnje električne energije izvjetra onoj iz elektrana na fosilna goriva.Veliki rast i potražnja za vjetroagregatima i pripadajućomopremom stvorili su tzv. seller’s market,odnosno tržište gdje je potražnja toliko visoka dauvjete prodaje diktira proizvođač, a ne kupac. Konkretno,od 2001. do danas, cijene vjetroagregatanarasle su u prosjeku za više od 600 USD po kilovatuinstalirane snage. Porast cijena neizbježno utječe nakonkurentnost vjetroelektrana s ostalim tehnologijamana tržištu, jer je upravo investicija (uz, naravno,vjetropotencijal), ključan čimbenik isplativosti projektavjetroelektrane. Druga posljedica seller’s marketaje produljenje rokova isporuke vjetroagregatate smanjenje ukupne kvalitete opreme.Propali, oslabljeni ili prodani pojedini ključniigrači vjetroindustrijeTroškovi izgradnje vjetroelektrana po kilovatu konstantnosu rasli tijekom proteklih nekoliko godina,zbog globalne konkurencije kupaca vjetroagregata,posebno sa tržišta velika rasta Indije i Kine. Velikapotražnja i strah od manjka opreme prouzročili suspekulativnu kupnju vjetroagregata, čime je tržištepostalo zasićeno i proizvođači opreme su mogli postavljatiuvjete (i cijene) kakve su željeli. Od 2000.do trećeg tromjesečja 2008. godine troškovi vjetroagregataporasli su za 112 posto (PowerAdvocateWind Turbine Index). Takav dramatičan porast cijenanajviše je uzrokovan rastom cijena komponenti vjetroagregatai sirovina od kojih se pojedine komponenteizrađuju.Globalna financijska kriza iznenadno je i radikalnoizmijenila vjetroindustriju. Većina developera ielektroprivrednih kompanija otkazala je ili odgodilagradnju kapitalnih objekata (pa tako i vjetroelektrana),zbog nesigurnosti na financijskom tržištu i tržištimasirovina. Krediti banaka postali su vrlo skupi, au velikom broju slučajeva i nedostupni brojnim developerima.Osim toga, financijska kriza je utjecalana nekoliko ključnih igrača vjetroindustrije. Primjerice,banka Lehmann Brothers, jedna od pet najznačajnijihfinancijera u vjetroelektrane na Wall Streetu,propala je; Wachovia i AIG prodani su i smanjili suaktivnosti; JP Morgan i GE Energy Financial su oslabljeni.Presušivanje financijskih izvora i smanjenjeekonomskog rasta znatno je smanjilo potražnju zavjetroagregatima.Smanjenje rasta očituje se i u izvješćima i objavamau tisku: General Electric mogao bi odgoditi isporukuvjetroagregata pojedinim investitorima; SuzlonEnergy objavio je da je financijska kriza usporila narudžbevjetroagregata; Gamesa Corp. TechnologiesSA zaustavila je proizvodnju vjetroagregata jedandodatni tjedan tijekom Božićnih blagdana 2008.na dvije lokacije; Vestas Wind Systems A/S donioje odluku o nezapošljavanju novih ljudi, jer očekujesmanjenje proizvodnje u 2009.; BP se povlači iz projekatavjetroelektrana u Indiji, Kini i Turskoj i fokusirase na vjetroelektrane u SAD-u…Dramatičan pad cijena sirovinaFinancijska kriza prouzročila je pad cijena sirovina,koje su tijekom proteklih sedam godina stalno rasle.U zadnja tri mjeseca 2008., one su se smanjile za30 posto. Taj dramatičan pad predstavlja zanimljivumogućnost za kupce prije nego se tržište vjetroagregataponovno oporavi. Premda je globalna financijskakriza kratkoročno oslabila elektroprivrednuindustriju, osnovna potreba pojačanja postojećih igradnje novih kapaciteta u svrhu zadovoljenja potrebaza energijom, ostaje i dalje dugoročan cilj. Toposebno vrijedi za zemlje u razvoju, poput Kine, sprojiciranim rastom potražnje od 40 posto do 2020.godine (3.000 TWh).Do kada će cijena vjetroagregata padati i koliki ćebiti taj pad? To ponajviše ovisi o tomu koliko će padaticijene sirovina za izradu vjetroagregata i kolikiće biti pad potražnje. Elektroprivredne tvrtke i developeriprojekata vjetroelektrana bi, prema procjenamaPowerAdvocatea, mogli ispregovarati 10 do18 posto niže cijene vjetroagregata, u odnosu nacijene iz trećeg tromjesečja 2008. godine, kada subile na vrhuncu. Također, investitorima pogoduje ičinjenica da će pad cijena sirovina utjecati i na cijeneostale opreme, primjerice opreme za priključenjena elektroenergetski sustav, gdje se također možeočekivati pad cijena.Ukratko, smanjenje potražnje i cijena sirovina zaproizvodnju vjetroagregata moglo bi stabilizirati tržištei povećati ekonomsku sigurnost cijelog sektora.U skladu s tim, proizvođači vjetroagregata morat ćepromijeniti dosadašnju politiku poslovanja i više seprilagođavati zahtjevima kupaca.Veća dostupnost komponentiVrlo brzi rast vjetroindustrije je proizvodnji komponentiza vjetroagregate nametnuo vrlo zahtjevneizazove. U prvom redu se to odnosi na kvalitetukomponenti te materijale i usluge, koji su trebalibiti dostavljeni proizvođačima vjetroagregata u točnoodređeno vrijeme. Dosadašnji trend vrlo dugogvremena isporuke vjetroagregata, osim što je bioposljedica velike potražnje, također je bio uvjetovanizradom i isporukom pojedinih komponenti.Dosadašnji proces nabave komponenti bio je vrlosložen i podložan brojnim rizicima. Brzi rast jesamo dodatno naglasio rizike kada su novi proizvođačiopreme (tipični vjetroagregat se sastoji odviše od 8.000 različitih komponenti) ušli na tržište.Istodobno, rasla je udaljenost između proizvodnihpostrojenja i mjesta izgradnje vjetroelektrana. Sveto uzrokovalo je vrlo velike transportne i logističketroškove te utjecalo na kvalitetu opreme i produljilovrijeme isporuke.Prije financijske krize, najproblematičnije komponentebile su mjenjačke kutije, veliki ležajevi i lopaticevjetroagregata, čija je proizvodnja kapitalnovrlo intenzivna i traje relativno dugo. Dodatno, velikibroj komponenti sadrži čelik, lijevano željezo i sličnesirovine, koje se koriste i u drugim industrijama. Povećavanjejedinične snage vjetroagregata na nekolikomegavata zahtijevalo je veće komponente, što jedodatno utjecalo na mogućnost dobave opreme.U svom izvješću iz kolovoza 2008. godine, BTM Consultje predvidio da će ‘u sljedeće dvije godine ključneograničavajuće komponente biti veći ležajevi zamjenjačke kutije, vratila i ležajevi za pitch kontrolulopatica te lijevanje i kovanje’ te da će se tržištekomponenti stabilizirati u odnosu na potražnju do2012. godine.Proizvođači više usmjereni na uslugu i pouzdanostJedan od kritičnih koraka za realizaciju projektavjetroelektrane je koordinacija logistike. Primjerice,projekt snage 100 MW može zahtijevati da približno650 tegljača dolazi na lokaciju točno utvrđenim slijedom.U sadašnjim uvjetima zemljopisne raspršenostiproizvodnih pogona, to može biti iznimno zahtjevanzadatak. Kako bi se minimizirali potencijalni problemilogistike, proizvodni pogoni sve se više primičubudućim vjetroelektranama. Do sada je to bio važanizazov, s obzirom na iznenadnu pojavu novih tržištau sjevernoj Americi i Aziji, s istodobno velikim europskimtržištem.Još jedan ozbiljan problem nabave komponenti jekvaliteta, pri čemu se najviše poteškoća javljalo kodkvalitete mjenjačkih kutija i lopatica. Većina tih problemapovezana je s nedostatkom odgovarajućegtestiranja novih većih vjetroagregata. Zbog velikihzahtjeva za proizvodnju vjetroagregata s boljomiskoristivošću u uvjetima manje brzine vjetra, proizvođačisu bili prisiljeni brzo plasirati nove proizvodena tržište. Uz neke nedostatke dizajna, veliki brojproizvedenih vjetroagregata ukazao je na problem skvalitetom unutar samog procesa proizvodnje i stvoriododatni pritisak na proizvođače komponenti.Međutim, s padom potražnje vjetroagregata, proizvođačiće imati više vremena za poboljšanje dobavnihkanala, uklanjanje uskih grla i smanjenjerokova isporuke ključnih komponenti. Također seplaniraju ili su u izgradnji nova proizvodna postrojenjana tržištima najbržeg rasta, uključujući Kinu iamerički srednji zapad. Takav razvoj događaja ćeolakšati nabavu opreme i ojačati položaj proizvođačate omogućiti zadovoljenje potražnje kao što jebilo prije financijske krize.Kako industrija vjetra sazrijeva, najveći igrači sveviše prepoznaju važnost nabave komponenti kao kritičnogelementa svog poslovanja. Problemi kvalitetemogu snažno utjecati na brand nekog proizvođačate posljedično na percepciju i dioničara i javnosti.Kako industrija sazrijeva, usmjerenje proizvođača nauslugu i pouzdanost bit će ključ izgradnje uspješnogglobalnog branda.(nastavak u idućem broju)HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 31

S lica mjestaRemont postrojenjaHE DubrovnikMarica Žanetić MalenicaOdgodarevitalizacije,potrebageneralnogremontaNe žale se puno ni gospar Ivo,ni gospar Mato, ni gospar Vlaho,ni gospar Mišo, ni ostali našigospari, ali napominju da i oni ipostrojenje sada već danonoćnosanjaju Odluku iz 2007. godine,koja bi Hidroelektrani Dubrovnikproduljila životni vijek za trisljedeća desetljećaZavarivanje prirubnicena spiralnom kućištuza spoj s difuzorom32HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

S LICA MJESTAI cvrči, cvrči cvrčak na platou platske hidroelektrane,cvrči i u okolnom raslinju, što znači da jedoista vruće. Više od 30 °C u zraku negdje okopodneva čini nas nekako fjakastima. Ali, nakonuspješno obavljenog godišnjeg remonta, možese malo i predahnuti. Dvadesetak dugih danas produljenim radnim vremenom, po potrebi,sada je za našima iz HE Dubrovnik pa mi, onakoopušteno i sa zadovoljnim smiješkom, govorešto je i kako je odrađeno.- Opseg remonta bio je malo smanjen jer smo,zbog određenih razloga, morali odustati oddijela planiranih zahvata u tunelu. Prilagođavajućise uvjetima i poštujući zadane rokove,ovogodišnji pregled postrojenja obavljen je od18. svibnja do 6. lipnja o.g., nakon čega smoodmah ‘išli’ na mrežu, kaže direktor Ivo Miletić,koji će na mjestu čelnog čovjeka Pogona HEDubrovnik uskoro zaokružiti prvu godinu bezvećih iznenađenja pa kaže: Što sam očekivao,to sam i našao. Pohvalio je uspješnu suradnju srukovoditeljima i ostalim zaposlenicima, izražavajućinadu se da će tako biti i ubuduće. Jedinoga tišti Odluka o revitalizaciji iz 2007. godine,koja je na snazi, ali je - zbog općepoznatih gospodarskihi financijskih okolnosti - zaustavljenonjeno provođenje.- Ako se to bude dulje odgađalo, morat ćemoobaviti kapitalni remont. Međutim, to nije pravorješenje za sljedećih tridesetak godina radaovog postrojenja, koje je u pogonu od 1965.godine, naglašava I. Miletić.Najzahtjevnija elektroopremaS obzirom na starost postrojenja, DubrovčaniHEP Proizvodnje zadovoljni su njegovim radomi pogonskom spremnošću, ali… nad vedrimnebom iznad Plata nadvio se strah od ispada ikvarova. Tim više što su poslovi održavanja svezahtjevniji i opsežniji, a broj ljudi prepolovljen(od pedesetak broj je smanjen na 25).- Mnogi od tih 25 ljudi pri kraju su radnog vijeka,a nemaju komu prenijeti svoja dragocjenaiskustva, žali se gospar Vlaho Zakarija, rukovoditeljSlužbe održavanja kojeg, također, većsljedeće godine čeka zaslužena mirovina.Od njega, iz prve ruke, doznajem što je sveučinjeno u tih petnaestak dana ovogodišnjegpregleda. Radovi na strojarskoj opremi bili surutinski (obavila ih je zagrebačka tvrtka Marting),dok je elektrooprema bila puno zahtjevnija.Na njoj su, u cijelosti, obavljeni i sljedećiradovi: rastavljanje, pranje, zamjena ležaja,lakiranje i ponovno sastavljanje amplidinaagregata A i B (Končar Montažni inženjeringi posada); godišnja njega blok transformatoraagregata A (posada) te odspajanje i popravakblok transformatora agregata B uz obradutransformatorskog ulja (Končar MI i posada);servis rastavljača, uzemljivača i prekidača narasklopnom postrojenju 110 kV i 220 kV (KončarMI i ABB); popravak turbinskog regulatoraagregata B (Brodarski institut); godišnja njegaostale opreme koju je obavila posada… i jošpuno toga. Pojedini planirani radovi djelomičnosu obavljeni (ugradnja i puštanje u pogonsinchro-check releja za provjeru uvjeta za sinkronizacijuoba agregata - izvoditelj Končar MIte ugradnja i puštanje u pogon opreme za mjerenjeprotoka turbine - izvoditelj Siemens), dokće se ostali predviđeni radovi obaviti postupnotijekom godine.Brtvena iznenađenjaRemont agregata A započeo je 18., a završio31. svibnja. Na turbini je provedena redovnagodišnja njega regulacije i ostale opreme. Prikontroli zračnosti regulacijskih lopatica, zamijenjenoje šest sigurnosnih bolcena. Nakon obavljenihplaniranih radova na obilaznom vodu PTZi probnog punjenja tlačnog cjevovoda agregataA, došlo je do propuštanja na spoju difuzor-spirala,što je zahtijevalo pražnjenje tlačnog cjevovodai demontažu spoja. Iscrpnim pregledomustanovljeno je da su brtvene plohe na spiraliu vrlo lošem stanju pa se odmah pristupilo njihovompopravku.Kod agregata B, koji je u remont ušao nakonpuštanja u pogon agregata A, obavljeno je:rastavljanje turbine do uključivo ugljenih brtvilas ciljem uklanjanja nataloženog kamenca;kontrola istrošenosti mesinganih potrošnih prstenaugljenih brtvila (koji su zamijenjeni) tekontrola ostale demontirane opreme. I ovdjeje pri kontroli zračnosti regulacijskih lopaticazamijenjeno osam sigurnosnih bolcena radiboljeg brtvljenja.Popravak kavitacijskih oštećenja na obje turbineprovela je zagrebačka tvrtka Tekum, uzstalni nadzor stručnjaka Martinga. Na vodostanskojopremi, koju je pregledala posadaElektrane, nisu uočena oštećenja zbog kojihagregati ne bi bili u pogonu, ali je primijećenapojava hrđe na vanjskoj površini leptirastihzatvarača A i B.Nakon što je u odvodnom tunelu tvrtka Vuliksobavila dogovorene radove, zbog deformacijena jarmu za dizanje došlo je do poteškoća pridizanju zatvarača. Posada je upozorila da bi štoskorije trebalo planirati nabavu novog jarma.Ali i već stare uranjajuće crpke za pražnjenjeodvodnog tunela, jer je ove godine u pomoćpristigla malo manja iz HE Zakučac.I tako, ovdje škripi, ondje propušta, tamostenje, onamo zahrđalo… Ne žale se puno nigospar Ivo, ni gospar Mato, ni gospar Vlaho,ni gospar Mišo, ni ostali naši gospari, ali napominjuda i oni i postrojenje sada već danonoćnosanjaju Odluku iz 2007. godine, koja biElektrani produljila životni vijek za tri sljedećadesetljeća.Direktor HEDubrovnik Ivo Miletizabrinut je zbogodgode ostvarenjaOdluke o revitalizacijipostrojenja koje jeu pogonu od 1965.godineVlaho Zakarija,rukovoditelj Službeodržavanja HEDubrovnik žalostanje što su mnogiznalci svog zanatapri kraju radnogvijeka, a nemajukomu prenijeti svojadragocjena iskustvaObilazni cjevovod predturbinskog zatvaraa nakon montažeišenje drenažne jameHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 33

ZANIMLJIVOSTIBicikl, električni ili na baterijeLana StamenkovićIzvor: Metro portal/ ekosferaPrijevozno sredstvobudućnostii zdravljaZa put na posao nema boljeg prijevoznog sredstvaod električnog bicikla, naravno uz punjač.Već danas brojni Japanci putuju poluelektričnimbiciklima, a problemi kako bicikl napuniti kadase baterija istroši (primjerice, u parku) bit ćeriješen postavljanjem solarnih ploča u svimgradskim parkovima, istog proizvođača kao ielektričnih bicikala - tvrtke Sanyo.Sustav punjenja baterija u parkovima bit će povezans akumulatorom za skladištenje energijeiz Sunčeva izvora, a dobra vijest je kako će sebaterije moći puniti i noću i za kišnih dana.Naravno, cijeli svijet pa tako i Japan teži očuvanjuokoliša. Za električni bicikl koristi se čistatehnologija koja bi mogla i trebala zavladatisvijetom kako bi se očuvaoPlanet od zagađenja.No, tu tehnologiji nije kraj.Da bi potaknuli zdrav životi očuvanje okoliša- veliki proizvođačikao što su Sanyo,Panasonic ili Toshiba,tvrtke specijalizirane zaproizvodnju baterija, imajujoš jedan veliki projekt uizradi. Riječ je o hibridnim biciklimakoji korisnicima smanjuju tjelesni napor. Abicikl na baterije prijevozno je sredstvo budućnostii zdravlja.Novi način pridobivanjasirove nafteŽeljko MedvešekIzvor: SiemensWeltPijesak pod naponomIstraživači iz Siemensa, uz pomoć elektromagnetskeindukcije, namjeravaju u Kanadi zagrijavati uljeniškriljevac i na taj način iz žitkog mulja djelotvornijeizlučivati njegov sadržaj crnog zlata. Taj novi načinpridobivanja sirove nafte znatno je djelotvorniji i snošljivijiza okoliš nego uobičajeni postupci. On je iobećavajući, s obzirom na goleme pričuve, koje drijemajuu kanadskoj divljini, ali i diljem svijeta. Stručnjacipretpostavljaju da je približno 178 milijarda barelasirove nafte (90 posto svjetskih pričuva) pohranjeno upjeskovitom tlu (od šezdesetih godina prošlog stoljećaod toga je “iskopano” samo tri posto).Bernd Wacker iz Corporate Technology, Erlangen, sasvojom grupom razvio je novi postupak, koji ponajprijetreba učiniti znatno djelotvornijim već primjenjivanopridobivanje bitumena ispiranjem u ležištimauljenog pijeska (uljeni škriljevac). Prema tom novompostupku, u slojeve uljenog pijeska polaže se paralelnos parnim vodom induktor u obliku kabela,34 HEP VJESNIK BROJ 221 (261), lipanj 2009.debljine ljudske ruke. U postaji na površini zemlje tajse induktor priključuje na pretvarač frekvencija, kojiosigurava izmjeničnu struju visoke frekvencije. Kadse električna energija u tom obliku pošalje u ležišteuljenog pijeska, oko induktora nastaje izmjeničnomagnetsko polje. To polje proizvodi u vodljivom pijeskuvrtložne struje koje polagano zagrijavaju bitumenElektromagnetskaindukcija trebalabi pridonijeti zaokoliš snošljivijempridobivanju sirove nafteiz uljenog škriljevcai mineraliziranu vodu oko zrnaca uljenog pijeska. Nataj se način od zrnaca pijeska mogu odvojiti kapljicebitumena koje potom otječu u odvodne cijevi. Ukombinaciji s uobičajenim parnim vodom mogućeje, ovisno o uvjetima u konkretnom, pridobivati do20 posto više sirove nafte - uz istodobno smanjenjepotrošnje vode.

Obnovljivi izvori energijePrenosimo iz posebnog izdanja oobnovljivim izvorima energije časopisaNew Scientist: Uhvatiti valove (3)Kako ukrotiti velikuenergiju valova?Prema podacima Svjetskog energetskog vijeća(World Energy Council), u svijetu valovimogu osigurati od 1.000 do 10.000 GW električneenergije, što znači da mogu proizvestipuno više energije nego plime i oseke, ali -iskorištavanje te energije teži je dio pričePrva svjetska elektrana koja koristi energiju valovanalazi se usidrena na pučini, pet kilometaraod obale sjevernog Portugala. Izgradila ju je britanskakompanija Pelamis Wave Power (PWP).Elektrana se sastoji od tri golema plutajuća cilindraspojena zglobnim spojevima. Kad se zglobnestrukture savijaju s valovima, pokreću hidrauličneklipove koji potom pogone turbine koje moguostvariti snagu od do 2,25 MW.Prema podacima Svjetskog energetskog vijeća(World Energy Council), u svijetu valovi moguosigurati od 1.000 do 10.000 GW električneenergije. To znači da valovi mogu proizvestipuno više energije nego plime i oseke. Ali,iskorištavanje te energije teži je dio priče.Bez pobjednika među predloženim rješenjima,naziru se (samo) trendoviU šezdesetak predloženih rješenja za problemenergije valova dani su vrlo različiti projekti ido sada još nemamo niti jednog očitog pobjednika,kaže Stephen Wyatt, stručnjak za energijumora u britanskom Carbon Trustu. Za razliku odenergije vjetra te plime i oseke, nije došlo dokonvergencije u tehnologiji, a čini se da se toneće tako skoro ni dogoditi. Mnoge ideje kojeizgledaju dobre, nisu odmakle puno dalje odbarskih salveta na kojima su začete.Pa ipak, mogu se uočiti određeni trendovi.Zglobne strukture kao kod uređaja PWP-a, jednasu od opcija. Drugi pristup koristi titrajni vodenistupac s cilindrom privezanim za morskodno i opremljenim klipom povezanim s bovomkoja pluta na površini. Kad se bova podiže ipada zajedno s valovima, pomiče klip gore -dolje, što pogoni vodu kroz turbine proizvodećielektričnu energiju.Demonstracijski uređaji, prototipovi…ali visinai učestalost valova jako varirajuKompanija Finavera Renewables sa sjedištemu Vancouveru planira koristiti takav pristup zaizgradnju demonstracijskog uređaja na valoveu pokrajini Humboldt, Californija. Kompanijaje potpisala ugovor s kalifornijskim komunalnimdivom Pacific Gas and Electric za isporukuelektrane na valove snage 2 MW, koja će bitipriključena na mrežu 2012. godine.Druga rješenja samo skupljaju vodu valova kojise lome. Kako voda otječe natrag ka moru,usmjerava se kroz turbine koje proizvodeelektričnu energiju. Danska kompanija WaveDragon uspješno je pustila u probni pogon prototipovetakvog uređaja.Poteškoće s valovima su u tomu što njihovavisina i učestalost jako variraju, ovisno o vremenui zemljopisnoj konfiguraciji. Tehnologijazamišljena da najbolje radi kod metar visokihvalova koji se pojavljuju svakih nekoliko sekundibit će neučinkovita kod manjih, učestalijihvalova. Štoviše, elektrane na valove trebajuizdržati oluje i neočekivane, divovske valovete ih je stoga skupo graditi. Kao i kod energijeplime i oseke, odlučujuća je lokacija.Jason PalmerOdabrao: mr. sc. Kažimir VrankićPrevela: Tanja Bedić(u idućem nastavku ogeotermalnoj energiji)Snaga valova: Aguicadoura farma elektranana valove, Portugal (snaga 2,25 MW)HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 35

PrenosimoIzdvajanje i skladištenje CO 2u borbi s klimatskimpromjenama (2)The Economist, 7. ožujka 2009.Odabrao: mr. sc. Kažimir VrankićPrevela: Tanja Bedić(u idućem nastavku „Nevolja napomolu“)Pročišćavanje neba36Uklanjanje ugljičnog dioksida izravno iz atmosferemoglo bi pomoći u borbi s klimatskim promjenama.Hoće li to stvarno funkcionirati?Većina se slaže da spriječiti katastrofalne klimatskepromjene znači smanjiti razinu ugljičnog dioksida(CO 2) koji je proizveo čovjek u atmosferi. To zahtijevaširoku uporabu tehnologija s niskim udjelomugljika kao što su solarna energija i energija vjetra,energetski učinkovite zgrade i drugo. Neke zemljeobvezale su se smanjiti svoje emisije stakleničkihplinova za 80 posto do 2050., a voditelji kampanjazagovaraju smanjenje od 90 posto ili čak 100 posto.Novi Zeland, Costa Rica i Norveška utrkuju se kakobi postale prve ugljikom neutralne zemlje u svijetu.Ali neki istraživači smatraju da bi mogao postojatijednostavniji način smanjenja razine CO 2u atmosferi:izgradnjom strojeva koji hvataju zrak i koji, kako tonjihovo ime i govori, CO 2grabe iz zraka.I nije tako ludo kako se činiTo i nije tako ludo kako se čini. Napokon, takvistrojevi već postoje: koriste se za čišćenje ugljičnogdioksida iz zraka na palubama podmornica i svemirskihletjelica. Ta je tehnologija prisutna već desetljećima,ali jedini ljudi koji su do sada za to marili bili suu NASA-i, jer previše CO 2u svemirskoj letjelici značismrt, kaže Matthew Eisaman, istraživač u istraživačkomcentru Palo Alto (PARC) u Kaliforniji. Zagovorniciizdvajanja iz zraka predlažu razvoj takve strojarskeHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.opreme koja može izravno procesuirati atmosferu,izdvajajući CO 2kako bi se mogao prodavati za industrijskuuporabu ili uskladištiti pod zemljom.Jednim dijelom, to je ambicioznija verzija tehnologijeizdvajanja i sekvestracije ugljika (CCS), koja serazvija za skidanje ugljičnog dioksida iz ispušnihplinova elektrana na ugljen i plin. Međutim, ispuhiz elektrana na ugljen sadrži približno deset postougljičnog dioksida, dok je razina u atmosferi samo0,04 posto. Znanstvenici koji rade na izdvajanju izzraka izjavljuju da ta razlika nije tako važna kakose čini i da su različite industrijske metode koje supotrebne za skidanje CO 2iz zraka već dokazane uindustrijskim procesima poput proizvodnje papira.Daljnja prednost izdvajanja iz zraka je da se možeprovoditi bilo gdje - ne samo na mjestima gdje seemitira ugljični dioksid kao što su elektrane. Postrojenjeza izdvajanje iz zraka može se, primjerice,izgraditi na lokaciji gdje se CO 2može jednostavnouskladištiti, kao što su nekorištena naftna polja. Nadalje,izdvajanje iz zraka otvorilo bi put izdvajanjuemisija koje proizvode milijuni automobila i aviona.Za izdvajanje iz zraka treba nadjačati tri skupine zamjerki:tehničke, financijske i političke. Proces nijedobar ako proizvodi više emisija ugljičnog dioksidanego što ih otklanja iz atmosfere. Jednako tako,nema praktičnu vrijednost ako troškovi uklanjanjaCO 2po toni nisu manji od alternativnih rješenja.Bez obzira na to može li se proizvesti tako da radiučinkovito i jeftino ili ne može, izdvajanje iz zraka bitće politički kontroverzno jer se mogućnost njegovaširenja može koristiti kao izgovor za odgodu ostalihaktivnosti na smanjenju emisija.Usisivanje zrakaŠto je u praksi izdvajanje iz zraka? Razvijeno je nekolikoprojektnih rješenja, ali sva su zapravo varijacijas istom temom. Uglavnom, zrak se dovodi u kontakts adsorbensom - tvari koja se kemijski veže sugljičnim dioksidom. Učinkovitost tog procesa ovisio površini adsorbensa, a povećanje površine je jednostavno:tekući adsorbens rasprši se u zrak poputfine maglice. PARC-ovi istraživači predlažu izgradnjunekoliko metara visokih tornjeva u kojima bi zrakdolazio u kontakt s maglicom adsorbensa. Nakon štoadsorbira CO 2iz zraka, tekućina bi se ispustila u komorugdje bi se serijom kemijskih reakcija ili primjenomelektrične energije iz adsorbensa izlučio plin,ovisno o projektnom rješenju sustava. Adsorbens setada može reciklirati, a CO 2komprimirati u tekućemobliku za uklanjanje. Skupina sa sveučilišta Calgarypod vodstvom Davida Keitha već je demonstriralaprototip izdvajanja iz zraka utemeljen na tornju sraspršivanjem.Klaus Lackner, profesor geofizike na sveučilištu Kolumbijai pionir u ovom području, osmislio je drukčijipristup sa čvrstim adsorbensom koji se sastoji od tankihpločica materijala obloženih kemikalijama (kojesu proizvođačka tajna). Ugljični dioksid se zarobi priprolasku zraka iznad tih ploča i tada se apsorbira utekućim kemikalijama kojima se ploče ispiru. CO 2seizdvaja iz tekućine zagrijavanjem. Prototip veličineormara već je pokazao da će koncept funkcionirati,a dr. Lackner je član kompanije Global ResearchTechnologies (GRT) koja se nada komercijalizirati tutehnologiju. On predviđa da bi stroj veličine standardnogbrodskog kontejnera mogao izdvojiti jednutonu CO 2dnevno.Uzimajući u obzir da su strojevi za izdvajanje iz zrakapogonjeni električnom energijom, a proizvodnjaelektrične energije obično proizvodi emisije ugljičnogdioksida, zbrajaju li se ti iznosi? Prototip dr. Keithaizdvojio je jednu tonu CO 2koristeći 100 kilovatsatielektrične energije. Za proizvodnju iste količineelektrične energije, elektrana na ugljen izbacila bipribližno 35 kg ugljičnog dioksida u atmosferu, ili3,5 posto količine izdvojene strojem za izdvajanje izzraka. Korištenje čistijeg izvora električne energije,a sve je čistije od ugljena, još bi više unaprijedilouređaj. Slično tomu, GRT procjenjuje da će, kada nji-

Prenosimohova tehnologija bude razvijena, emisije povezanes pogonom svakog stroja biti niže od pet posto CO 2izdvojenog dok je uređaj u pogonu. Čini se da nepostoji dvojba da bi izdvajanje iz zraka sveukupnobilo stvarno „negativno na ugljik“.Ugljični dioksid 19. najvažnija kemikalija širokepotrošnje u AmericiAli to ničemu ne služi ako je proces previše skup.Jedan od velikih troškova, bar kod nekih projektnihrješenja, je adsorbens koji se ne može unedogledreciklirati. Dr. Lackner, međutim, vjeruje da tehnologijaizdvajanja iz zraka može imati kratkoročnu,ograničenu komercijalnu uporabu koja će omogućitida sama sebe otplaćuje dok se ne usavrši i razvije.On smatra da GTR može započeti prodajom malihuređaja za izdvajanje iz zraka za proizvodnju CO 2namjestima gdje je potreban, a koja trenutačno plaćajuvisoke cijene da bi ga tamo dopremili. PremaMinistarstvu energetike, ugljični dioksid je 19. najvažnijakemikalija široke potrošnje u Americi. Onse može u staklenike dopremati cijevima kako bipovećao prinos biljaka, između ostalog koristi se iu preradi hrane i vode i u vatrogasnim uređajima.Utiskivanjem CO 2u naftna nalazišta može se takođerpovećati količina dobivene nafte. Izdvajanje iz zrakamože, kaže dr. Lackner, biti održivi način opskrbeugljičnim dioksidom za uporabu u industriji čak i pocijeni od 200 USD po toni, što je sadašnja cijena tetehnologije.Ta je cijena puno veća od cijene za tonu ugljičnogdioksida na tržištu emisija, gdje je cijena dozvolakoje svojim vlasnicima daju pravo emitirati jednutonu ugljičnog dioksida nedavno pala ispod desetUSD. Samo ako troškovi izdvajanja iz zraka padnuispod cijene jedne emisijske dozvole, ta će tehnologijabiti ekonomski atraktivna. U suprotnom, oni kojiproizvode emisije mislit će da je jeftinije kupovatiprava na zagađivanje. No, ekolozi očekuju da će ukonačnici tržište emisija postaviti cijenu plina na približno50 USD po toni, a dr. Lackner se nada da ćedugoročno gledajući spustiti troškove svog procesana 30 USD po toni.Gorivo iz zraka?Izgradnja golemih postrojenja koja hvataju zraks ciljem apsorpcije ugljičnog dioksida koji nastajeizgaranjem fosilnih goriva, mogla bi imati obrnutuposljedicu. S jedne strane, fosilna će goriva naposlijetkubiti iscrpljena. Ali, izdvajanjem iz zraka moglabi se osigurati inventivna alternativa. Kad bi se CO 2izdvojen iz atmosfere spojio s vodikom (izdvojenimiz vode elektrolizom), mogla bi se proizvesti sintetičkaugljikovodična goriva. To bi omogućilo uporabupostojećih vozila na fosilna goriva i distribucijskih sustavaza goriva, ali sa znatno smanjenim utjecajemna okoliš. Dr. Keith takav pristup naziva „ugljikovodicis neutralnim ugljikom“.Na nesreću, proizvodnja sintetičkih ugljikovodikaenergetski je intenzivna i imala bi smisla samo akobi postrojenja bila pogonjena obnovljivim izvorimaenergije. U biti, najveći troškovi proizvodnje gorivaiz CO 2su troškovi nabave energije, kaže dr. Eisaman.On procjenjuje da bi sintetičko gorivo stajalo četirido pet USD po galonu, jednom kada sve bude dovršeno.Da bi sve imalo smisla, cijena nafte trebala bibiti puno viša nego što je danas. A korištenje obnovljiveenergije za proizvodnju goriva može se činitičudnim, budući da se njome mogu izravno pogonitielektrični automobili.No, jedan od načina na koji se izdvajanje iz zraka iobnovljiva energija mogu međusobno dobro uskladitibilo bi usmjeravanje viška električne energijeiz vjetroelektrana u sustave za izdvajanje iz zraka.Vjetroelektrane ponekad proizvode više električneenergije nego što elektroprivredne kompanije moguiskoristiti, posebice ako postane vjetrovito noću kadaje potrošnja električne energije niska. Neke elektroprivrednekompanije isključuju svoje vjetroturbinekako bi izbjegle preopterećenje sustava. Dr. Lacknerpredlaže preusmjeravanje te energije na sustave zaizdvajanje iz zraka. Teoretski, sustavi za izdvajanjeiz zraka bi tada radili s profitom, proizvodeći protuvrijednostugljika koja se može prodati na tržištu zatrgovanje ugljikom. Dr. Lackner čak predlaže da se teprotuvrijednosti prodaju na benzinskim postajama,zajedno s gorivom.Strojevi koji hvataju zrak već postoje - koristese za čišćenje ugljičnog dioksida iz zraka napalubama podmornica i svemirskih letjelica,a zagovornici tehnologije izdvajanja iz zrakapredlažu razvoj takve strojarske opremekoja može izravno procesuirati atmosferu,izdvajajući CO 2kako bi se mogao prodavati zaindustrijsku uporabu ili uskladištiti pod zemljomIzdvajanje iz zraka samo je eksperiment, ali…Izdvajanje iz zraka čini se tehnički izvedivo. Ali, ekonomičnostje još uvijek nejasna, a politika mutnijaod svega ostalog. Hoće li zemlje u razvoju graditigolema postrojenja za izdvajanje iz zraka koja će bitipogonjena ugljenom kako bi neutralizirale emisijepovezane s industrijalizacijom? Hoće li tehnologijadestimulirati napore uložene u unaprjeđenje energetskeučinkovitosti ili može predstavljati dragocjenosredstvo u borbi protiv promjene klime? U ovomtrenutku, izdvajanje iz zraka samo je eksperiment.Ali, nagli napredak može izazvati neka škakljiva pitanja.Dapače, postoji snažan povijesni presedan. Njemačkikemičar Fritz Haber otkrio je 1909. godine novi načinspajanja dušika iz zraka s vodikom za proizvodnjuamonijaka. I prije je bilo poznato da je to tehničkimoguće, ali proces je bio iznimno neučinkovit. Haberovnovi proces potom je proporcionalno razvioCarl Bosch, smatrajući da se amonijak može proizvestiu količinama potrebnim u industriji za upotrebuu proizvodnji poljoprivrednog gnojiva i eksplozivas trenutačnim povijesnim posljedicama. Haber jedobio Nobelovu nagradu za kemiju za proizvodnju„kruha iz zraka“. Amonijak sintetiziran korištenjemHaber-Boschovog procesa potaknuo je zelenu revolucijuu drugoj polovici 20. stoljeća i s tim povezanpopulacijski bum, a danas on hrani trećinu svjetskepopulacije. Mogu li, stoljeće kasnije, znanstvenicikoji krpaju drugi prividno neučinkovit proces biti narubu još jednog neočekivanog važnog prijelomnogtrenutka?HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 37

Odnosi na posluMobbingSanja Petrinec, prof.U iščekivanjuzakona…38Zakonodavstvo većine zemalja vrlo sramežljivoili neodređeno rješava problem mobbingaobvezom poslodavca da brine za zaštitu fizičkogi mentalnog zdravlja na raduS pojmom mobbinga susrećemo se skoro svakodnevno,na svim razinama društvene ljestvice.Rijetke su osobe koje u svom životu barem jedanputnisu bile izložene tom specifičnom oblikunegativnog ponašanja na radnom mjestu.Mobbing predstavlja ponašanje na radnom mjestukoje je opetovano, sustavno i izravno usmjerenona radnika ili skupinu radnika, a koje imaza cilj viktimizirati, poniziti, obilježiti, zastrašiti ikoje predstavlja rizik za zdravlje i sigurnost.Mobbing je oblik agresije koji se često lako prepoznaje,ali jednako tako može biti i skriven, jerse žrtve maltretiraju profinjenim metodama poputomalovažavanja i prijetnji.Mobbing najčešći u loše organiziranim tvrtkamai uz loše organizirani menadžmentProblem mobbinga nije samo problem radnika,nego i poslodavca. Prema istraživanjima, najčešćese događa u loše organiziranim tvrtkama i uslučajevima bespomoćnog i loše organiziranogmenadžmenta. Premda se danas sve više javnogovori o tom problemu te su, stoga, utemeljenei udruge za borbu protiv te pošasti, zakonodavstvovećine zemalja vrlo sramežljivo ili neodređenorješava taj problem obvezom poslodavcada brine za zaštitu fizičkog i mentalnog zdravljana radu. No, unatoč velikoj potrebi za sankcioniranjemobbinga, Hrvatska je još uvijek u iščekivanjuizglasavanja zakona o mobbingu (zakonao sprječavanju zlostavljanja na radu). Do tada,radnici mogu ostvarivati pravnu zaštitu za uznemiravanjei diskriminaciju na temelju Zakona oradu, Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakonao suzbijanju diskriminacije.Ipak, u srpnju 2004. godine osnovana je UdrugaMobbing s ciljem senzibiliziranja javnosti za problememobbinga na radnom mjestu i edukacijete stručnog savjetovanja žrtava mobbinga.Edukacija povjerenika HEP grupe za zaštitu dostojanstvaradnikaHrvatska elektroprivreda je 29. prosinca 2003.godine donijela Pravilnik o postupku i mjeramaHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.za zaštitu dostojanstva radnika s ciljem osiguravanjauvjeta rada u kojima radnici neće bitiizloženi uznemiravanju. Potom su po pojedinimorganizacijskim jedinicama imenovani povjereniciza zaštitu dostojanstva radnika.Za njihovo sustavno educiranje te uz suradnjusa spomenutom Udrugom Mobbing, Sektor zaupravljanje ljudskim potencijalima HEP-a d.d.organizirao je, četvrti put, edukaciju o zaštitidostojanstva radnika, namijenjenu povjerenicimaza zaštitu dostojanstva radnika unutar HEPgrupe.Edukacija je održana u HEP NOC-u Velika 4. i 5.lipnja o.g. Sudjelovalo je 26 povjerenika, a sadržajprograma edukacije obuhvaćao je nekolikopredavanja: mobbing - iskustva u radu s osobamakoje su zatražile savjet i pomoć u UdruziMobbing (Jadranka Apostolovski, predsjednicaUdruge); prepoznavanje i uklanjanje rizika zazlostavljanje na radnom mjestu i uvođenje antimobbingstrategija u radno okruženje, faktoriPrim. mr. sc. Elvira Koić, spec. psihijatricaje povjerenicima za zaštitu dostojanstvaradnika HEP-a održala predavanje o razliciizmeđu svakodnevnog stresa i mobbingakoji doprinose zlostavljanju na radnom mjestu,proces pritužbe s naglaskom na postupakmirenja (medijacije), posljedice za poslodavce(Ivana Jolić, soc. pedagoginja); razlika izmeđusvakodnevnog stresa i mobbinga - kako prepoznati(prim. mr. sc. Elvira Koić, spec. psihijatrica);pravni aspekti mobbinga - prikaz Nacrta prijedlogazakona o sprječavanju zlostavljanja na radus komentarom (dr. sc. Snježana Vasiljević).Nakon predavanja i radionice, na zajedničkomokruglom stolu povjerenici su iznosili vlastitaiskustva i primjere iz prakse u HEP grupi uzprezentaciju Ane Puljiz, dipl. iur. iz Sektora zaupravljanje ljudskim potencijalima o pravnimpropisima koji reguliraju područje diskriminacije(Zakon o radu, Zakon o ravnopravnosti spolova,Zakon o suzbijanju diskriminacije).Na kraju edukacije polaznici su u evaluacijskomupitniku radi prikupljanja povratnih informacijaizrazili zadovoljstvo edukacijom.

ENERGETIKA NA INTERNETUPUTOKAZSURFERIMAEuropeanphotovoltaicindustryassociationhttp://www.epia.org/Ako saznate da neka organizacija okuplja čak95 posto svih tvrtki, institucija i ostalih subjekataunutar određene industrije, svakako ćetepovjerovati u njenu relevantnost. Upravo je toslučaj sa EPIA-om, najvećom europskom, ali isvjetskom organizacijom na području proizvodnjeelektrične energije preko fotonaponskihćelija. Sa skoro dvije stotine članova iz20 europskih država, organizacija je aktivna ucjelokupnom tržišnom rasponu, od proizvođačado korisnika koji pružaju usluge, promovirajućiindustriju fotonaponskih ćelija na gospodarskoji političkoj razini.Internet prezentacija, premda naizgled potpunokonvencionalna, donosi obilje zanimljivog materijalazainteresiranom posjetitelju. U upoznavanjus organizacijom. ponuđena su objašnjenjaza brojne poslovne i promotivne prednosti,kao i mogućnost primanja u članstvo. Potom senudi uvid u europsku legislativu u širokom rasponu,od važećih akata do najnovijeg “MediterraneanSolar Plan”. Jedan od najzanimljivijihdijelova, kako za stručnjake unutar fotonaponskeindustrije tako i za arhitekte, građevinareili zainteresirane pojedince, dio je s brojnimpublikacijama koje su ponuđene na presnimavanjena nekoliko europskih jezika.Završni je dio ponuda SOLARIS newslettera kojivam može pružiti, ne samo brojne informacije,već i mogućnost suradnje - pošaljite relevantnevijesti i bit će objavljene u publikaciji, ali i nastranicama - www.epia.org.„Sun & WindEnergy“http://www.sunwindenergy.com/swe/content/home/Informatička tehnološka revolucija koja je drastičnopromijenila izgled svijeta u nekim sferamapostaje već stvar zapečaćene prošlosti okojoj više nitko ne razmišlja, jer se sa sigurnošćuprešlo na novu razinu upotrebe tehnologije.No izdavaštvo, pa tako i stručno izdavaštvo,„AlternativeEnergy News“http://www.alternative-energy-news.info/Znate li da znanstvenici poznatog MassachusetsInstitute of Technology platinskim elektrodamabockaju fikus, jer su otkrili kako razlikau električnom potencijalu biljke i zemlje moždamože biti iskorištena za dobivanje električneenergije? Znate li da su različite boje duge zapravorazličite frekvencije Sunčeva svjetla, odnosnoenergetskog zračenja? Znate li koji velikisvjetski grad planira instaliranje 1,3 GW fotonaponskihpanela, planirajući tako postati prvisvjetski grad po proizvodnji električne energijesvakako ne spada u tu vrstu djelatnosti. Tiskanepublikacije, premda do daljnjega nezamjenjive,sve se više nadopunjuju najrazličitijim iskušavanjimaraznih vrsta moguće komunikacije sčitateljima - korisnicima.U tom ozračju, pred nama se prezentira i “Sun& Wind Energy”. Časopis na engleskom jezikukoji, kako mu i samo ime naglašava, obuhvaćasvojom tematikom korištenje energije Suncai vjetra, prezentira svoj sadržaj prvenstvenou tiskanom obliku. No i internet prezentacijanudi korisne informacije - direktorij tvrtki izrelevantne industrije, pretraživanje besplatnihčlanaka iz proteklih izdanja časopisa, kao i mogućnostnarudžbe jednokratnog elektronskogizdanja kojim će vas izdavač poželjeti uvjeritiu stručnost publikacije i potrebu da se na njupretplatite.“Sun & Wind Energy” čini i dodatni iskorak -predstavlja “Solar TV”, istina samo na engleskomjeziku. Premda u vrijeme globalnog korištenjaservisa kao što je “You Tube” tako neštonije novost, ipak je nekoliko kratkih filmova orazličitim tematikama vezanim uz fotonaponskećelije koristan iskorak u stručno - izdavačkomsmislu.na taj način? Kada se zamorite od suhoparnihposlovnih djelatnosti i zaželite zanimljivepojedinosti vezane uz sadašnjost i budućnostproizvodnje energije, možete posjetiti stranice“Alternative Energy News”, internet publikacijeu obluku bloga koja je prepuna detalja kojivam mogu osvježiti dan. Iz tipično američkeperspektive, obuhvaćene su tematske cjelineokoliša i transporta, proizvodnje energije izSunca i vjetra te biogoriva i vodika.Na spomenutim stranicama se, uz mnogo kratkihi optimističnih vijesti, može pronaći i mnogolinkova prema drugim internet stranicamaslične orijentacije.Stoga, predahnite uz “Alternative EnergyNews”.HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 39

U SVIJETU KNJIGAKRISTINA ŠUŠNJARA:„KAD PRIČA ZAVRŠI“Marica Žanetić MalenicaPriča ne završava ...počela je !Kristina ŠuŠnjaraKad prica zavrsiOvo što pišemTkano je od mojeprevelike boli,Gorčine i nepravdeKoja me uvijek prati.(K. Šušnjara)40“Od sada, ovaj dar, ovaj nemir, ovaj unutarnji Kristinin svijet, ovom knjigom ne ostaje samo glasiz njezina carstva slobode. Postaje to i naš svijet, on ostaje pulsirati neprekidno u nama kao našabaština, kojoj dodajemo neviđeno iskustvo mučeništva. Prhvaćamo to kao dva iskustva: iskustvokrhkosti života i njegove neuništivnosti u Nebu.”M. B. M.Mlada Triljanka Kristina Šušnjara, okrutno ubijena u siječnju prošlegodine, disciplinirano je zapisivala najosobnije introspekcije, kojeje iz bilježnica, spomenara i s papirića skupio i uredio Mihovil BogoslavMatković i Kristinin svijet prikazao knjigom, koja ne ostajesamo glas iz njezina carstva slobode - postaje to i naš svijetHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.Nakon što mi je u ruke došla zbirka pjesama „Kadpriča završi“ (Libar d.o.o. i M Prag d.o.o., Zagreb,2009.), mlade Triljanke Kristine Šušnjare, okrutnoubijene u siječnju prošle godine, ustezala sam seda je otvorim, pročitam, osjetim... Danima sam sepripremala, skupljala kuražu da kao čovjek, kaožena i majka, uđem u tajnoviti prostor jedne mladei nevine duše koji je, ne tako davno, bio samo ijedino njezin. Je li tako trebalo i ostati nije na menida sudim, već da zajedno s vama čitateljima poštujemodluku obitelji koja je, i na ovaj način, prati nanjezinu putu protiv zaborava.I kao što kaže urednik ove knjige, naš kolega prof.Mihovil Bogoslav Matković, direktor Sektora marketingai korporativnih komunikacija: priča se ne završava...počela je. Istina, jedna nova, utješna pričakoja omogućava Kristini da nastavi živjeti s nama usvojim stihovima, sa svojim zrelim promišljanjima,djevojačkim snovima, ljubavima, patnjama, radostimai cijelim onim košmarom osjećaja, koji nas obuzimau tim prelijepim dvadesetim godinama.Za one koji su, možda, zaboravili tragičnu Kristininusudbinu, podsjećam da je riječ o tada dvadesetjednogodišnjojstudentici splitskog Ekonomskog fakulteta,rodom iz Vedrina pokraj Trilja koju je, nakonšto joj je ponudio prijevoz, početkom siječnja 2008.gosine, ubio Luka Pezelj (u međuvremenu je osuđenna 31 godinu zatvora). Njeni roditelji su godinudana poslije, usprkos nekoliko ponuda, odlučili svenjeno najosobnije blago dati u ruke čovjeku u kojegsu imali najviše povjerenja, očito s nekim svojimvaljanim razlogom. Nepogrešivim instinktom roditeljaštitili su, i ovoga puta, svoje dijete od jeftinogsenzacionalizma i banalnosti trenutačne vijesti. M.B.Matković je znao što i kako napraviti, a ne oskvrnutipri tomu to dragocjeno naslijeđe koje mu je, otvorenasrca i u dobroj vjeri, stavljeno na raspolaganje.Vjerujem da nije bilo lako preuzeti odgovornost i bitina visini jednog tako osjetljivog uredničkog zadatka,kakav je pred sebe postavio naš kolega. Trebalo jeiz bilježnica, spomenara i s papirića iščitati sve tetanane verse, sva ta promišljanja o onom što je biloi što će biti, ako bude...

U svijetu knjigaTrilj - točka za zaustavljanje dušeUREDNIK knjige “kad priča završi”Mihovil Bogoslav MatkovićSnovi srušeni prije nego što su skovaniNaravno, dvojbe nije bilo. Kristinina priča, zaokruženau nježan plavi okvir njezina spomenara, iznesenaje toplo, nježno i, usuđujem se reći, i zanatskii očinski. Više od šezdeset pjesama podijeljeno jeu tri cjeline (Vrata, Voli me i Smaragdni kamen tečetvrti zavičajni ciklus na kraju pod naslovom Prostorradosti i bola) prema nazivima prvih pjesamau svakoj od njih.Što reći o prvom susretu s Kristininim pjesmama?Možda to da sam ostala zatečena koliko su to zrele,teške, cjelovite pjesme za nekoga tko tek otkrivatajne života i svijeta. I da sam stekla dojam o nekomčudnom i teško objašnjivom nemiru koji je u njoj,koja je bila na pragu ženstvenosti, razigrana, mladazagonetna stvarao predosjećaj o nepotkupljivoj/nezaustavljivoj zloj kobi što će je snaći i dovesti dotoga da su njeni snovi srušeni prije nego što su skovani...Veli tako Kristina da je susretala ratnika i patnika,čuvara zakona i razbojnika (Moja pustolovina),da je neznanca prijateljem zvala i svo mu povjerenjeiskazala, svima vjerovala i ruku prijateljstva pružala(Sloboda, sloboda, sloboda). Pa ipak je na preprekerazne nailazila i znala da joj sreća možda nije suđena,bez obzira koliko se (ja) trudila (I dok...). Štoje to što ju je potaklo na stihove puno primjerenijenekoj drugoj životnoj dobi i nekom slojevitijem životnomiskustvu teško je reći, ali da nije vjerovalau dugovječnost svog ovozemaljskog putovanja iščitavamou mnogim pjesmama poput: Moja mladost,Prekinuta mladost, Kad priča završi, Divlji anđeo iliPutovanje, gdje kaže:A duša veselo nebo gleda.Žari od želje da nebeskuHarfu dotakne iSunčev pjevač postane.Kristina je, sigurno, postala Sunčev pjevač i harfudotakla svojom djevojačkom dušom. Jer, zvuk harfečujemo i mi, koji smo još uvijek tu, na proputovanju,i želimo joj da nađe svoj zasluženi spokoj. A što setiče njezine ovozemaljske baštine, o njenoj sudbiniurednik M.B. Matković kaže:- Od sada, ovaj dar, ovaj nemir, ovaj unutarnji Kristininsvijet, ovom knjigom ne ostaje samo glas iznjezina carstva slobode. Postaje to i naš svijet, onostaje pulsirati neprekidno u nama kao naša baština,kojoj dodajemo neviđeno iskustvo mučeništva.Prihvaćamo to kao dva iskustva: iskustvo krhkostiživota i njegove neuništivosti u Nebu.Prepuna triljska dvorana, u kojoj je 29. svibnjapromovirana Kristinina zbirka poezije iemotivne reakcije prisutnih najbolja su potvrdada Vaš trud nije bio uzaludan i da ste,sa svojim suradnicima, učinili jedno ljudskitoplo i plemenito djelo. Kako ste se Vi tadaosjećali?Sigurno, sama činjenica da smo se zatekli ukovitlacu rijeke bola koji je ispunjavao triljskukino-dvoranu djelovalo je potresno. No, publikakoja je došla pokazala je da zna suosjećati,da zna prepoznati trenutak u kojem se staje nastranu života koji se dovodi u pitanje na svakomkoraku. Pokazatelj je to da današnji mladito prepoznaju, da vide da su nadomjesci čestoponuđeni kao zamjena životu. Prepoznali su to,posebice, u načinu mučeništva Kristine Šušnjarešto su ga, svojim ispunjavanjem dvorane, ukomornoj tišini svjedočili i kao svoj vrijednosniizbor i stajalište. Stoga, događaj predstavljanjaknjige Kristine Šušnjare, usuđujem se proreći,početak je snažnog refleksa njezina života i jošviše njezine smrti na identitet grada Trilja. Trilj,naime, dobiva jedan novi dramatski žig, novunarav, novu točku odmorišta: točku za zaustavljanjeduše! Mi koji to osjećamo, učinit ćemosve da to istinski i bude.Što je presudilo u odluci da se odazoveteželji Kristininih roditelja i prihvatite ovakoosjetljiv i nesvakidašnji urednički posao?Prostor u kojem je Kristina rođena, živjela iproživjela svoj martirij jest neotuđivo i mojprostor. Doživio sam, stoga, ovaj događaj kaodezintegraciju tog prostora, a pod prostorom,naravno, mislim prije svega na život sam. Ktomu, snažno sam osjećao stanje Kristininihroditelja nakon što su izloženi ovakvu neviđenuiskustvu gubitka djeteta, izgubljena nasudištu bez svjedoka, licem u lice s Vječnošću,bez mogućnosti da itko naiđe i pruži trstikus octom ili rupcem za obrisati lice ... Nisamse mogao složiti da mediji, u svom polusvjesnomprofesionalizmu, razvlače to kao dnevnusekvencu svojih tamnih kronika, kao neki rutinskidnevni, malo oštriji skandal. I konačno,Kristininu mučeništvu trebalo je pristupiti uozračju jedne druge tradicijske vrijednosti, onekršćanske ... Događaj je u tom smislu dodatnopotresan pa ako ga i ne povezujemo nužno sHrvatskom, ako se maknemo za jedan, dva,pet meridijana od Hrvatske, svejedno je. Tajdogađaj, kao znak, kao refleks istine o namasamima, mora uzbuditi čitavo naše biće, čitavuHrvatsku - alarmantno i dugoročno obvezujuće.U takvu utemeljenju vidim moju reakciju imoj postupak.Kako tumačite naglašenu pesimističnostKristinine poezije teško spojivu s njezinimgodinama?Kristinin pesimizam, njezini tamni tonovi, diosu njenih najosobnijih introspekcija, što ih jeona zapisivala disciplinirano i zaključavala ihu svom pričuvnom svijetu, pričuvnom životu.Jer, prema svjedočenjima njenih najbližih, bilaje upravo jednostavna, pristupačna, otvorena,susretljiva ... Dakle, bio je to svijet distanceod svijeta koji je nimalo idiličan, lažan, svijetnajčešće bez ljubavi, iskrenosti, dobrote ... Onakao da se pitala: što ste nam to pripremili, štoste to učinili sa svijetom?! Taj izokrenuti svijet- a znamo da je takav - ispunio je njenezapise. Nije li i način njena stradanja potvrdiokakav je svijet kojeg gradimo, kojem pripadamo,u kojem živimo! Nije li potvrdio i čiji je tosvijet, tko je knez ovog i ovakva svijeta ?!No, izvor pesimizma je naravno i onaj koji jeprimjeren njenim godinama, on je konstitutivnidio svake refleksivne mlade duše, ali i tragonog starog amalgama svjetske boli karakterističnogna razini mode mladih, skoro krozprotekla tri stoljeća. Ima tu svega pomalo. Isve je uobičajeno, legitimno, bez specifičneskandaloznosti i krajnosti, kako se čulo o Kristininurukopisu. Meni osobno razumljivo, blisko,svakako izazovno i pomalo mistično kao što jemističan i život sam.***Vlastita mladost meRuhom tame zagrnula.Orhideje zla moje srce su zatočile,Radost su iz njega potjerale.I ja sad pepelom posutaSvoju bol u svijetu okrutnostiSlavim.(ulomak iz pjesme Moja mladost)***Moja uloga još završila nije,A zastori se spuštaju.Moja priča pročitana nije,A knjiga se sklapa,Otputovala još nisam,A kući se vraćam.(ulomak iz pjesme Kad priča završi)HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 41

ZNASTVENICI GOVOREISTRAŽIVANJATko to živi naZemljinim polovima?Više od 235 vrsta živih bića prilagođenihhladnoći žive u morimaAntartika i Arktika. Smatralose da su topli krajevi određenagranica koja je razdvajala životpolarnih medvjeda na Arktikuod pingvina na Antarktiku. Ipak,postoje i bića koja žive na obapola, kao što su arktičke čigreili sivi kitovi. Brojna istraživanjai posebno otkriće kako život uhladnim morima sve više postoji,dovelo je do pitanja kakosu obične polarne životinjskevrste završile na oba Zemljinapola i kako uspijevaju živjetiu različitim uvjetima? Tako suznanstvenici došli do zaključkakako su Antarktik i Arktik vrloslični.Postoje mnoge teorije. Jednaod njih je ona poznata da suhladne struje Atlanskog oceananeke vrste prenijele sjevernood Antarktike, čime su izbjegledoticaj s toplim vodama koje biza njih bile pogubne, ali u morskimdubinama ekvatora nisudefinirane vrste koje su naviknutena hladnu vodu, kakobi se ovakva teorija potvrdila.Znanstvenici poručuju da ćemoo vrstama na polovima i njihovojprilagodbi morati ipak jošmalo pričekati, jer istraživanjakoja su u tijeku bi konačnerezultate trebala dati tek 2010.godine.Lana StamenkovićMIŠLJENJEKule od bjelokosti - korisne42HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.“Znanstvenici moraju napustiti svoje začahurenoutočište.” To neizbježno odjekuje kad se raspravljao prijenosu znanosti. Znanstvenici čuče u svojoj kuliod bjelokosti to je za mnoge novinare činjenica/stvarnost i nitko se ne pita ima li ta tvrdnja svojsmisao.Ona ništa ne znači. Naprotiv. Ona je besmislena inepotrebna, kao što se to lijepo vidi kad se postavipitanje: želi li se time reći da znanstvenici u Njemačkojproteklih godina nisu bili spremni predstaviti seu javnosti? To bi bila netočna tvrdnja u odnosu nabrojne znanstvenike koji su imali hrabrost preuzetiodgovornost za svoj rad, primjerice, u gen-tehnicičak i onda kada to baš nije bilo bezopasno.Kad se pojam kule od bjelokosti pojavio u 19. stoljeću,služio je kao simbol dobrovoljno odabraneizolacije znanstvenika, koji ne brinu o dnevnim problemimai radije žele ostati kod svojih istraživanja.Kula od bjelokosti te vrste bilo je u novoj povijestiznanosti, primjerice, početkom 20. stoljeća kod NielsaBohra u Kopenhagenu i kasnije u Princetonu.Što se tiče Bohrovog instituta, njegov ga je osnivačisključivo podrazumijevao kao luku za nekolikointelektualno obdarenih pripadnika vrste “Homoscientificus” poput J. Roberta Oppenheimera, kojise sa svojim mušicama nije baš najbolje snalaziou društvu.Oppenheimerov primjer, s jedne strane, pokazujenužnost postojanja kula od bjelokosti za razvojznanosti, za koji je zaslužan mali broj veleumova.S druge strane pokazuje kako su upravo istraživačipoput njega, za kojeg je takav odvojeni prostor istvoren, znali preuzeti odgovornost kada je to bilopotrebno društvu.Kule od bjelokosti, znači, imaju svoj smisao i svojukorisnost. Meni se čini da se u kule ne zatvarajuistraživači, nego oni koji još uvijek misle daupozoravajući na kule od bjelokosti govore o (ne)spremnosti znanstvenika za komunikaciju. U kuliod bjelokosti, kako je oni zamišljaju, nalaze se onisami.(Ernst Peter Fischer)Izvornik: Die WeltPripremio: Željko Medvešek

OsvrtDruštvo (izgubljenog)znanjaGdje je mudrost kojusmo izgubili u znanju?Škola prestaje biti mjesto formiranja tijela, duha iduše, talenata i nadarenosti, ono što bi pojedincatrebalo dovesti do stupnja razvijene individualnostii do svjesnog sudioništva u zajednici i njezinojkulturi - u novoj školi znanje je sirovina koju trebaproizvoditi, prodavati i kupovatiMinistarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dobilo jekredit Svjetske banke za strategiju razvoja Hrvatskeu društvo znanja. Taj poziv za ulazak u klub bogatihi pametnih hrvatska Vlada je bespogovorno prihvatila.Stoga je potrebno upozoriti javnost da društvoznanja nije nikakva obećana zemlja ili, kako primjećujebečki profesor Liessmann: „Društvo znanja nijenikakvo osobito pametno društvo“.Ljudski odnos prema znanju više nije odgovornost,već koristDruštvo znanja nema odgovore na odavno postavljenapitanja Thomasa Eliota: Gdje je mudrost koju smoizgubili u znanju? Gdje je znanje koje smo izgubili uinformaciji? U svojoj kritici društva znanja Liessmanndodaje pitanje: Gdje je informacija koju smo izgubiliu inflaciji podataka? On upozorava da informacijanije tek običan dojam, ton, brojka ili slika, već svakainformacija pretpostavlja neku radnju, promjenukoja bi bez konzumacije te informacije izostala.Gregory Bateson u svojoj „Ekologiji duha“ takođersmatra informaciju - kako kaže: „svakom razlikomkoja prigodom nekog kasnijeg događaja stvara razliku“.Stoga društvu znanja koje sebe prepoznajekao informacijsko društvo, više odgovara naziv -dezinformacijsko društvo. To je društvo ravnodušnoprema vrijednosti informacije i vrijednosti znanja. Utom je društvu provedena uravnilovka znanja, ukinutaje hijerarhija znanja koja pretpostavlja što jepotrebno znati, kako vrednovati informacije i kakorazumjeti. Nasuprot tomu, konzumira se nasumičnoznanje, znanje koje ne obvezuje. Ljudski odnos premaznanju više nije odgovornost, već korist. Znanjeu društvu znanja nema svoju sadržajnu vrijednost,već upotrebnu, funkcionalnu vrijednost. Znanje jepretvoreno u instrument za razvoj poduzetništva,tržišta i industrije.Takozvani kognitivni kapitalizam prepoznao je ljudskumisaonu djelatnost kao novo područje interesa,zarade i profita. Umni, intelektualni i kreativni radpretvoren je u tržišnu vrijednost i postao je industrijskaroba. Društvo znanja zapravo je poštapalica zadruštvo industrijskog znanja. Takvo društvo znanjaje ideološka sintagma koja se upotrebljava u službiafirmacije osnovnih kapitalističkih vrijednosti.Karikatura Humboldtove ili Newmanove idejesveučilištaSukladno promjenama u društvu znanja, sveučilištakao institucije znanja, istraživanja i učenja, pretvarajuse u servisne centre napretka. Na takvom sveučilištuveć godinama se provodi trivijalizacija znanja,prodaju se jednosemestralne koncepcije znanja,funkcionalni moduli, ECTS-žetoni... Takvu karikaturuHumboldtove ili Newmanove ideje sveučilišta liverpulskiprofesor Delanty naziva McUniversity (PolicyFut. Edu. 2003, 1, 71). Sveučilište prihvaća zahtjevevremena te zbog ideje slobodnog tržišta (ne)svjesnožrtvuje svoju akademsku slobodu. Sveučilištamutiraju u tehnološke parkove, a fakulteti u spin-offtvrtke. Pojavljuje se sve veći broj visokoškolskih institucija,često i dvojbene kvalitete, a sve sa svrhomprodukcije kadrova za tržište i podizanje kvantitativnihstatističkih pokazatelja kao argumenata u prilogkonstruiranju fantazme o nacionalnoj zajednicizvanoj društvo znanja (H. Hromadžić). Konačni porazsveučilišta bit će privatizacija visokoškolskog sustavapod krinkom tržišne konkurentnosti.Svečani ulazak u društvo znanja mijenja smisao isadržaj obrazovanja. Još je davne 1961. godine dekretomOrganizacije za ekonomsku suradnju i razvoj(OECD) obrazovanje prestalo biti djelatnost kojomzajednica sudjeluje u razvoju čovjeka kao slobodnogbića i kao odgovorne osobe. OECD otkriva : „obrazovanjeje najbolja ekonomska investicija“. Današnjeobrazovne reformatore odlikuje poseban oblik odbojnostispram tradicionalne ideje obrazovanja (K.Liessmann). Škola prestaje biti mjesto formiranjatijela, duha i duše, talenata i nadarenosti, ono štobi pojedinca trebalo dovesti do stupnja razvijene individualnostii do svjesnog sudioništva u zajednici injezinoj kulturi. Škola postaje menadžment znanja,proizvodnja svrhovitoga, funkcionalnoga znanja zafleksibilne, mobilne, za timski rad sposobne klonovekoji besprijekorno funkcioniraju. U takvim školamanema mjesta nesvrhovitom, suvislom znanju, znanjukoje osposobljava da se oblikuje karakter i slobodanasuprot diktatu duha vremena, znanju koje je sadržajnousmjereno prema tradicijama velikih kultura.U novoj školi znanje je sirovina koju treba proizvoditi,prodavati i kupovati. Nije stoga čudno da je IvanIllich, još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, prepoznaodegradaciju humanističke gimnazije i humboldtovskogsveučilišta te promišljao o društvu bezškole (Deschooling society).Sveučilišta i škole postaju tercijarni ekonomskisektorUsprkos deklaracijskim zahtjevima za općim pravomna znanje, za znanjem koje je kao vrijednost dostupnoi raspoloživo svima, u društvu znanja znanjese krade, ono postaje patent, zaštićuje se intelektualnimvlasništvom i zakonima slobodnog tržišta.Društvo znanja zapravo je poraz, kojim se priznajedominacija ekonomsko-tržišnih načela nad ostalimdruštvenim vrijednostima. Znanje, obrazovanje, sveučilištai škole postaju tercijarni ekonomski sektor.Znanje se prodaje kao resurs budućnosti, događa senjegova eksplozija, dok s druge strane opće znanjeopada dinamikom koji nas ostavlja bez daha. Našipolitičari se često pozivaju na društva znanja i toje postalo redoviti rekvizit repertoara predizbornihkampanja. Istodobno, rupe u obrazovanju naših političkihelita u svezi s najjednostavnijim povijesnimili kulturno-povijesnim pitanjima eklatantne su, a trijumfnovinarstva temeljenog na mišljenjima - tamnaje strana činjenice da više nitko ništa ne zna.HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 43

OSVRTFOTOGRAFIJA NEKAD I DANASMatko KučerSvjedoci objektivnestvarnosti44Teško bi danas pronašli područje života i radagdje komercijalna fotografija nije pronašlaprimjenu, od novinarstva, mode, arhitekture,astronomije, tehnike, kartografije, reklame,medicine… pa do vjenčanja i izrade fotografijaza osobne dokumentePočetkom 19. stoljeća kemičari su otkrili supstanceosjetljive na svjetlo i tako pokrenuli nezadrživi razvojmedija koji, pomoću leće, kamere i materijalaosjetljivog na svjetlo, stvara dvodimenzionalnusliku predmeta koji nas okružuju.Od crno - bijele do fotografije u bojiU početku bijaše crno-bijela fotografija. Kamere subile velikog formata, pretežito drvene i na moćnimtronošcima, a iza te čudne konstrukcije čučao je fotograf,pokriven crnom krpom. Mijenjao je kazetesa staklenim pločama, na kojima je nanesen fotoosjetljivisloj ili, kasnije, plan-filmovima. Skidaoje poklopac objektiva, za osvjetljavanje je brojaonekoliko sekundi i vraćao poklopac natrag. Modelise za to vrijeme nisu smjeli maknuti, ni trepnutiokom, jer slika ne bi ispala oštra. Slijedio je radu tamnoj komori: razvijanje negativa, fiksiranje,pranje, sušenje, povećavanje, razvijanje pozitivate ponovno fiksiranje, pranje i sušenje. Bilo je todoista mukotrpno. Pa ipak, takvom je tehnikomnapravljeno bezbroj fantastičnih snimaka i mnogiistinski poklonici do danas su joj ostali vjerni.Napretkom tehnike pojavili su se aparati srednjegformata, dvooke kamere i smotani filmovi manjihformata.Razvojem optike, fine mehanike i kemije, pretežitonakon Drugog svjetskog rata, polagano se proguralafotografija u boji. Otvorile su se nove mogućnostiigranja s bojama, a i aparati su se i daljesmanjivali. Došli smo do malog ili Leica-formata,nazvanog prema njemačkom proizvođaču skupihfotografskih aparata. Dvooki aparati su uskoropostali jednooki. Konstruirani su refleksni (zrcalni)aparati malog i srednjeg formata, a prednost im jebila u tomu da se, uz mogućnost korištenja različitihobjektiva, u tražilu vidjela slika identična onojkoju će aparat snimiti nakon okidanja,.Kako je razvijanje kolor-filmova vrlo složeno, samosu se najuporniji u to sami upuštali, a većina jeHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.to prepuštala profesionalnim laboratorijima. Cijenafilmova i razvijanja bila je veća, a cijena aparatakod nas je bila pristupačna zahvaljujući Rusijii tadašnjem DDR-u. U mnogim našim domovimanašao bi se, vjerojatno i danas, neki stari odbačenifotografski aparat marke Zorki, Kijev ili Practica.Pikseli fotografiju okrenuli naglavačkePred desetak godina, digitalna tehnologija i računalaokrenuli su fotografiju naglavačke.Digitalna fotografija pruža nevjerojatne mogućnostiizražavanja i manipulacije slikama. Postojekompaktni (amaterski), poluprofesionalni i profesionalnidigitalni fotografski aparati.Kompaktni se tako zovu jer im se ne mogu mijenjatiobjektivi pa koriste samo onaj koji je ugrađeni rade sve automatski. Postoje i oni s ručnim podešavanjemkoji mogu, u većini slučajeva, izbacitizadovoljavajuću fotografiju. Poluprofesionalni supretežito digitalni refleksni aparati. Često je riječo osiromašenim verzijama profesionalnih, koji sunapravljeni od lošijih materijala (plastika). Kompletod kućišta i dva zoom objektiva koriste napredniamateri. Profesionalni digitalci predstavljaju vrhunacdanašnje kvalitete materijala, izrade i preciznosti,što je razumljivo s obzirom na to da sesvakodnevno koriste u različitim uvjetima za komercijalnei umjetničke namjene.I fotografija je umjetnostTeško bi danas pronašli područje života i rada gdjekomercijalna fotografija nije pronašla primjenu -od novinarstva, mode, arhitekture, astronomije,tehnike, kartografije, reklame, medicine… pa dovjenčanja i izrade fotografija za osobne dokumente.Ali, fotografija ima i umjetničko obilježje, koje senije dugo priznavalo. Jer, povjesničari umjetnostii kritičari nisu mogli prihvatiti činjenicu da nekakavaparat može stvarati umjetnička djela. To sepromijenilo u razdoblju između dva svjetska rata,dobrim djelom pod utjecajem weimarske umjetničkeškole Bauhaus, koja je objedinila umjetnosti primijenjene umjetnosti. Od tada, izložbe fotografijepripremaju i veliki muzeji poput Louvrea iMoMaa. Velike umjetničke akademije davno suotvorile katedre za fotografiju, na žalost ne i u nasi ako netko želi naučiti više, mora se zaputiti u Beč,Prag ili London.Fotografija, između ostaloga, ima i veliku dokumentarnuvrijednost. Na fotografijama iz proteklihvremena, može se osjetiti duh toga doba.Umjetničkom fotografijom ne bave se samo umjetničkifotografi, nego i milijuni fotoamatera, koji su iglavni potrošač industrije fotografske opreme. Onisu samouki ili su znanje stekli na tečaju u nekomklubu fotoamatera, a snimaju prvenstveno za vlastitudušu.Danas skoro svatko škljoca s nekakvim aparatom.Budući da su aparati postali pametni, većina fotografijazadovoljava kriterije obiteljske fotografije.Oni zahtjevniji trebali bi razvijati osjećaj za kompozicijui likovnost, a korisno je proučiti djela poznatihmajstora fotografije i slikarstva. Osim ovladavanjatehnikama fotografiranja, oni ambicioznijibi trebali poznavati tehnike obrade fotografija naračunalu, o čemu ima dostatno literature i na hrvatskomjeziku.Stari i noviji fotografski aparati

U SVIJETU KNJIGADR. PAUL SEAGER I DR. SANDI MANN:„ZAR BISMO VAM LAGALI?“Tihana Malenica Bilandžija,prof. psih.UmijećelaganjaNepobitno je da su laži, male i bezazlene ione puno veće i opasne - dio naše svakodnevicete je stoga korisno biti što pronicljivijiu njihovu otkrivanju i zbog toga ova knjigapredstavlja informativan priručnik svima onimakoji žele više saznati o tom specifičnom iraširenom ljudskom ponašanjuDr. Paul Seager - predavač socijalne i forenzičkepsihologije i dr. Sandi Mann - predavačicaorganizacijske psihologije sa Sveučilišta CentralLancashire, odlučili su na jednom mjestu sažetisve znanstveno i empirijski potvrđene spoznajeo laganju. S tim ciljem napisali su knjigu simpatičnognaslova „Zar bismo Vam lagali?“ i podnaslova„Otkrivanje laži u odnosima, na poslui u životu“. U hrvatskom prijevodu objavljenaje u veljači 2009. godine u izdanju NakladeLjevak. Knjiga je podijeljena u devet poglavljakoja predstavljaju tematski zaokružene cjeline.Na početku nam autori otkrivaju temeljne činjeniceo lažima i laganju i nude svoju definiciju,koja glasi:Namjerno djelovanje, koje ne mora biti uspješno,da slušatelj povjeruje u nešto što lažljivaczna da je neistinito i o čemu slušatelj nije prethodnoobaviješten. (stranica 16)Naivniji smo nego što mislimoZnači, laž se manifestira kroz namjeru pojedincada nekomu podvali neistinu za istinu,polazeći od toga da taj drugi ne posjeduje potrebneinformacije koje bi ga upućivale na toda sluša neistinu te, stoga, vjeruje da je togdrugog uspješno prevario. Premda smo uvjerenida dobro znamo kad nam se laže, provedenaistraživanja pokazuju da je naša točnostprepoznavanja laži manja od puke slučajnosti.O tomu autori pišu:Iako se čini da nismo pretjerano dobri u otkrivanjulaži, pokazuje se da smo prilično dobri uotkrivanju istine: istinu točno prepoznajemo u60 do 70 posto slučajeva. Možda je tako zbogtakozvane „sklonosti istini“: općenito govoreći,kad ništa ne ukazuje na suprotno, pretpostavitćemo da nam govore istinu. Nema sumnje daje s takvim unaprijed zadanim stavom mnogolakše živjeti nego kad bismo morali provjeravatii analizirati sve što nam dođe do ušiju, iakosmo zbog toga vjerojatno naivniji nego što mislimo.(stranice 19/20)Stoga su dr. Seager i dr. Mann drugo poglavljeposvetili otkrivanju laži kroz govor tijela, a utrećem se iscrpnije osvrću na govorne (izgovoreneriječi) i glasovne (način govora) znakovekoji upućuju na laganje. Kada u potrazi zaistinom nekomu postavljamo pitanja, trebamoobratiti pozornost na odgovore koje nam osobadaje.Opće pravilo glasi da iskren odgovor ima jakomnogo konkretnih pojedinosti. Lažljiv odgovorgotovo sigurno neće imati onoliko pojedinostikao priča čovjeka koji je uistinu radio ono štotvrdi, te će vjerojatno sadržavati opće tvrdnjekoje je teško poreći. (stranica 57).U nastavku knjige (4., 5. i 6. poglavlje) temeljitosu obrađene vrste laži kojima se služe djeca,potom prijatelji, ljubavni partneri i supružnicite koje su laži najzastupljenije u radnom okruženju.Laži su dio naše svakodneviceU sedmom poglavlju autori otkrivaju do kudasu uznapredovala nastojanja da se osmisli metodaili uređaj koji će sa što manje pogrešakarazlikovati istinu od laži i koliko su dosad korišteniinstrumenti, poput poligrafa i analizatorastresa u glasu, uspješni u svojoj zadaći.Pretposljednje osmo poglavlje knjige posvećenoje umijeću laganja onog profila ljudi kojimaono spada u profesionalne vještine poput prevaranata,prodavača i oglašivača te političara.U zaključnom, devetom, poglavlju sažeto suiznesene sve najvažnije spoznaje prethodnospomenute u knjizi i deset temeljnih savjeta,koje je dobro imati na umu ako želimo bitiuspješni u otkrivanju laži.Nepobitno je da su laži, male i bezazlene i onepuno veće i opasne - dio naše svakodnevice teje stoga korisno biti što pronicljiviji u njihovuotkrivanju. Zbog toga ova knjiga predstavljainformativan priručnik svima onima koji želeviše saznati o tom specifičnom i raširenomljudskom ponašanju. Njena vjerodostojnostproizlazi iz činjenice da su je napisali stručnjacikoji su u njoj iznijeli spoznaje prikupljene provedbomznanstvenih istraživanja, a pritom suizbjegavali zamke poopćavanja specifičnih spoznajai donošenja bombastičnih zaključaka nebi li svoj literarni uradak učinili zanimljivijim.Unatoč tomu, autori su uspjeli napisati knjigukoju odlikuje jednostavnost izričaja, zbog čegamože biti razumljivo i privlačno štivo širokomkrugu čitatelja.HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 45

FenomeniSlavonsko-srijemskipodolacPrekrasnimgorostasimaugrožen opstanakPodolac je još jedna od dragocjenostinašeg podneblja za čije preživljavanjese pokušava pronaći slamka spasaU suvremenom načinu života svakodnevnosmo suočeni s otkrićima iz područjatehnološkog i znanstvenog razvoja, kojaolako prihvaćamo kao nešto potpuno logičnoi očekivano. Istodobno, jako lakoodbacujemo i zaboravljamo mnoge stvarikoje su nas pratile do ne tako davne prošlosti.Kako smo često razočarani novitetima,mnogi od nas se sa sjetom zapitamojesmo li morali baš toliko bezobzirnozanemariti dokazane istinske vrednotekoje doista nisu zaslužile da ih zauvijekodbacimo, kao da su stari kaput.Čemu takav uvod?Zbog slavonsko srijemskog podolca, danasu Hrvatskoj vrlo ugroženoj pasminigoveda!Zamislite, početkom 20. stoljeća podolacje bio najzastupljenija pasmina na našempodručju - od ukupnog broja grla goveda,više od 90 posto ih je bilo uzgajano u Slavoniji,Baranji i Srijemu. Glavno obilježjekoje krasi ovu posebnu pasminu je velikaprirodna otpornost prema bolestima,meso posebne kvalitete i vrlo atraktivanizgled važan za razvoj seoskoga turizma.Ima goleme vilaste rogove, čiji je raspončesto i veći od 160 centimetara. Na njegovulicu dominiraju tamni kolutovi okoočiju, koji ulijevaju strahopoštovanje iupozoravaju nas da se držimo podalje odnjega. To je samo prividno, jer podolac jeplaha i čovjeku privržena životinja koja jekroz stoljeća bila velika pomoć pri obrađivanjuzemlje. Njegov dolazak na našapodručja veže se za veliku seobu narodas istočnih ruski prostranstava, po kojimaje i dobio ime podolac.Prema evidenciji međunarodne organizacijekoja skrbi za očuvanje i ove pasmine,u Hrvatskoj se podolac smatra vrlougrožen, jer od registriranih goveda jošsu (samo) četiri bika, 98 krava i 60 grlaženskoga podmlatka, a locirani su na četiriimanja.U uvjetima brzog i stresnog života, iskrenosam uživao u vremenu koje sam proveopromatrajući te prekrasne gorostaseiz prohujalih vremena naše prošlosti.Podolac je još jedna od dragocjenostinašeg podneblja za čije preživljavanjese pokušava pronaći slamka spasa. Cilj jepodolce vratiti na naše pašnjake.Mirko VeićGolemi vilasti rogovi i tamni kolutovi oko očiju ulijevaju strahopoštovanje, no podolacje plaha i čovjeku privržena životinja koja je kroz stoljeća bila velika pomoć priobrađivanju zemljePriča o strujiKad zbog Maćukinavola Sivonje nemaletrike?!Prvi kilovatsati potekli iz naših hidrocentrala do seoskih domaćinstavastizali su preko žice razgranate na drvenim stupovima.I tako je struja stizala do najudaljenijih zaselaka.Dakako, pritom je bilo kojekakvih šaljivih zgoda.Tako je neposredno nakon Drugog svjetskog rata struja stiglai do jednog biokovskog zaselka. No, lokacija jednog električnogstupa ili kako ga narod u tom kraju zove „pala“, bila jeusred omanjeg planinskog dolca, čiji vlasnik bijaše MaćukaŠkejin. Taj mali dolac hranio je Maćukinu obitelj, jer je on unjemu uzgajao i krumpir i pšenicu i kupus i razno drugo voćei povrće. A stup je bio postavljen na zelenoj livadi usred dolca,gdje je stari Maćuka vezao svog vola na ispašu. Kako je utom kraju klima djelomice planinska, s naglim promjenamavremena koje čudljiva Bijakova, kako je narod zove, zna čestoizazvati - bili su i česti nestanci struje. Nagli udari vjetra inevere izazvali bi dodirivanje žica, što je za posljedicu imalokratke spojeve i probleme sa strujom.No, problem je nastao kad je većina kvarova bila upravo naMaćukinu palu! Zbog toga su se električari pretežito penjalina taj njegov električni stup i obavili popravak. Tada je to biopravi ritual za seosku dječicu. Svi bi se skupili na zidiću okoMaćukina dolca i gledali električara. Zbog čudnih penjalica,koje bi navukao na stopala i hvataljke uz čiju bi pomoć grabiouvis prema vrhu stupa, električar im je izgledao poput nekakvogmađioničara!- Joj, da nam je imati te hvataljke! - sanjarila je dječja znatiželja.- Kako se samo brzo penje! Je li on gimnastičar? Mogu li seigdje nabaviti takve penjalice?I nije bilo djeteta koje u tom zaselku na pitanje što će biti kadodraste ne bi k’o iz topa odgovorilo - električar! A mali Ivišabi to ovako objasnio:- Ja ću biti eletličar jel se on penje u nebo!O struj i električarima tako su mislila djeca, a stariji…Kad je električar vidio da je za stup bio privezan Maćukin vol,našalio se i rekao:- Barba, struje nema zato jer vežete vola za stup pa kad onpotegne konop, strese žice i nestane struje!- Ma nemoj mi reć - kolutao je očima stari Maćuka - zbog mogvola Sivonje njema letrike!- Tako je - potvrdi električar da bi šala uspjela.Električar ode, ali ostade legenda o struji i Maćukinu volu. Ikad god u tom kraju nestane struja, ljudi komentiraju: OpetMaćukin vol prikine struju!No, najveća zabuna nastade kad se jednom zgodom stari Mačukausprotivi i reče: Moj vol nije kriv što nema struje!Svi su ga zbunjeno gledali i pitali kako to? Na to im je Maćukapokazao da je njegov vol u staji. Nevjerica i čuđenje bili subrzo riješeni, ovoga puta za stup je bila vezana krava.Stanko Pejković46HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

Pučki vremenarPripovijest o lipnjuPriprema:mr. sc. Milan SijerkovićNema ljeta doSvetoga Petra!Lipanj je u kopnenoj Hrvatskoj najkišovitiji inajgromovitiji mjesec u godini s najvećim brojemgrmljavinskih dana, a stabilnije i postojanijetoplo vrijeme u lipnju nastupa tek okoljetnog suncostaja, koje se u nas već stoljećimaobredno obilježava kresovima i zato se veli:“Do krijesa sukno oblači, a poslije ga svlači!”Lipanj je šesti mjesec u godini. U njemu nastupaljeto. Prema meteorološkim mjerilima utemeljenimna klimatološkim obilježjima, to se događa1. lipnja, a prema astronomskim - početkomzadnje lipanjske trećine. Tada se Sunce na svojojprividnoj putanji oko Zemlje nađe najsjevernije uodnosu na zemaljski ekvator.Lipanj - neprijeporno ljetni mjesecU to doba je na sjevernoj polutki dan najdulji ugodini, a podnevno Sunce nalazi se najviše iznadobzora. Taj se trenutak naziva ljetnim suncostajemili solsticijem. Premda dvije trećine lipnjapripadaju službenom proljeću, uobičajeno je irazložno lipanj smatrati ljetnim mjesecom. Nato upozoravaju podaci o osunčanosti i temperaturizraka. Lipanj je, ponajviše zahvaljujući duljimdanima i uspravnijim (okomitijim) sunčanimzrakama, sunčaniji i topliji od zadnjeg proljetnogmjeseca svibnja. Srednja je mjesečna temperaturalipnja približno 3-4 °C viša nego u svibnju.Međutim, lipanj je manje sunčan i topao nego štosu to “pravi” ljetni mjeseci, srpanj i kolovoz. No,toplinski je ipak bliži tim mjesecima nego svibnjupa zato ne bi trebalo biti prijeporno što se lipanjsvrstava u ljeto.No, astronomski čimbenici nisu jedini koji određujunarav svakog pojedinog mjeseca u godini. Vrlovažnu ulogu u tomu imaju atmosferske struje navelikom području našeg Planeta. One premještajutopao i hladan, suh i vlažan zrak. U tomu sudjelujugolemi atmosferski vrtlozi ciklone i anticiklone.Čak približno 40 posto lipanjskih dana u Hrvatskojpod utjecajem su ciklona i sličnih atmosferskihtvorevina. Ipak, valja zamijetiti da su u lipnjuanticiklonalni utjecaji naglašeniji nego u svibnju ida su prisutni u približno 55 posto lipanjskih dana.Posebice se zamjećuje utjecaj odvojka suptropskeatlantske anticiklone, poznate kao “azorskeanticiklone”, prema atlantskom otočju kraj kojegaje smješteno središte anticiklone.Najkišovitiji i najgrmovitiji mjesec u kopnenojHrvatskojAzorska anticiklona pretežito utječe na vrijemena Jadranu, gdje je u lipnju vrijeme zamjetnostabilnije, sunčanije i toplije nego u kopnenimdijelovima Hrvatske. Kopneno područje često jepod utjecajem ciklona koje se gibaju iznad sjeverneEurope. One premještaju mase vlažnog irazmjerno svježeg oceanskog zraka s Atlantikana ugrijano europsko kopno. Fronte oceanskogzraka povremeno zahvaćaju i Hrvatsku, osobitonjen sjeverniji dio, gdje uzrokuju naoblačenje s kišom,pljuskovima i grmljavinom, a katkad i jakonevrijeme. Upravo zahvaljujući tomu, lipanj je ukopnenoj Hrvatskoj najkišovitiji i najgromovitijimjesec u godini, s najvećim brojem grmljavinskihdana.Lipanjske kiše povoljno djeluju na rast žitarica(kukuruza) i drugih poljskih i povrtlarskih kultura.S druge strane, sunčano i toplo vrijeme pridonosizrenju pšenice, raži, ječma, a i razvoju vinove lozeu vinogradima.Na to upozoravaju izreke: “Junski sjever rad žitnicenapuni!” , “Suhi juni lagve puni!” Nasuprottomu, hladnoća i kiša nisu poljodjelcima dragi ipoželjni. Takvo su svoje gledište sročili u izreke,poput: “Hladni juni sve pokunji!”Smatra se da stabilnije i postojanije toplo vrijemeu lipnju nastupa tek oko ljetnog suncostaja, kojese u nas već stoljećima obredno obilježava kresovima.Zato se veli: “Do krijesa sukno oblači, aposlije ga svlači!” Premda vrućine može biti većod početka mjeseca, najčešće se zamjećuju nanjegovu kraju, oko blagdana Sv. Petra i Pavla, 29.lipnja. U puku se zato često spominju petrovskevrućine, a kola i izreka: “Nema ljeta do SvetogaPetra!”Po običaju, zaključimo ovo razglabanje prigodnimslavonskim bećarcem. Ovoga puta to je hvalospjevučinkovitim lipanjskim kišama:“Kiša pada, bit ćedobrih gljiva,i rakije - akobude šljiva!”HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 47

ZdravljeRat protiv rakaTrenutak prosvijetljenjaStrah od bolesti postoji oduvijek, a sve donedavno je bio pretežito vezan uz zaraznebolesti. Danas su one pod nadzorom pa jestrah usmjeren prema zloćudnim bolestima.Kako ih spriječiti te, ako prevencija ne uspije,kako ih liječiti? To je najčešća znanstvena imedijska tema.U svezi s tim, već se dugo koristi vojna terminologija.Prije 37 godina Amerika je službenimproglasom svog predsjednika objavilarat bolestima raka. Od tada do danas, predviđanjaoboljelima od raka znatno su se poboljšala.Znanstvenici su unaprijedili stare terapijei pronašli mnoge nove. Međutim, činise da taj rat još uvijek nije blizu pobjede.Karcinome proizvode njihove matične stanice?Pobjeda je neizvjesna sve dok neprijateljane budemo u potpunosti razumjeli. Premdaje u medicini, kao i u ratovanju, određenauloga sreće, veliki proboj obično dolazi nakondramatičnih promjena u razumijevanjubolesti. Primjerice, sve dok Louis Pasteur iRobert Koch nisu dokazali povezanost izmeđubakterija i zaraznih bolesti, liječnici nisushvaćali da liječenje tih bolesti pretpostavljauništenje mikroorganizama - njihovih uzročnika.Spoznaja da bakterije uzrokuju bolestiusmjerilo je medicinu na bolesti sličnih značajki,a dokazanost tog otkrića iznjedrila jeantibiotike za izlječenje niza takvih bolesti.Sličan je trenutak prosvjetljenja sada, što setiče raka. Poput zaraza, rak ima svoja obilježja,ali je po svojim pojedinostima zagonetnodrukčiji. No, preuzevši zamisao jednogdrugog dijela biologije, onkolozi su uvjerenida većinu, a moguće je i sve karcinome, proizvodenjihove matične stanice ili nešto njimajako slično.Matična stanica je stanica koja se dijeli u dvije,tako da jedna od njih ostane jednaka onojod koje je nastala, dok se druga pretvara ustanicu potrebnu za stvaranje tkiva određenogtjelesnog organa. Karcinome, drugimriječima, stvara i održava mali broj stanicakoje, množeći se prerastaju u tumore, kaošto kćeri zdravih matičnih stanica izrastajuu normalne organe od kojih se sastoji našetijelo.To je otkriće usmjerilo medicinu prema novompristupu liječenju kancerogenih bolesti.Ako su sekundarni tumori, odnosnometastaze – pravi i zastrašujući ubojicekod mnogih oblika raka i rezultat matičnihstanica koje su odbjegle iz primarnog tumora,takva spoznaja mogla bi omogućitilakši pristup tretiranju bolestiAko iskorijenimo njegove matične stanice,tumor bi možda moga odumrijeti. Ako su sekundarnitumori, odnosno metastaze pravi izastrašujući ubojice kod mnogih oblika rakai rezultat matičnih stanica koje su odbjegleiz primarnog tumora, takva spoznaja moglabi omogućiti lakši pristup tretiranju bolesti.Novi obećavajući pristup liječenjuTakvo otkriće nije lijek, ali ukazuje na putkojim se može do njega doći (ili, u najmanjuruku, do boljih rezultata liječenja). Nešto odtoga bi se uskoro moglo upotrijebiti. Primjerice,čini se da su matične stanice rakaotpornije na zračenje od drugih stanica raka,zato što je njihov DNA mehanizam obnavljanjabolji. Tako bi se terapija zračenjemmogla učiniti učinkovitijom, u kombinaciji sveć postojećim lijekovima koji taj proces obnavljanjazaustavljaju. Neki drugi postojećilijekovi, za koje se zna da djeluju suprotnobiokemijskim procesima u matičnim stanicama,mogli bi se jednako tako selektivnokoristiti za tu svrhu. Za druge tretmane trebatće više vremena potrebnog za brojnaklinička ispitivanja. Problem je kako stvoritilijekove koji razlikuju matične stanice rakaod onih drugih koje obnavljaju naše zdravotkivo. Ipak, sve izgleda obećavajuće.Druga zanimljivost je da su ta otkrića omatičnim stanicama potaknuta nalazimaizvan glavnog toka istraživanja vezanih uzmaligne bolesti; istraživanje matičnih stanicadanas je golemo područje koje se krećeu vlastitom smjeru. Slično prirodnom odabirui mikrobima, otkriće matičnih stanicaraka oslikava kako se do većine korisnihznanstvenih istina ne dolazi pojedinačnim,premda intrigirajućim eksperimentima, većonima koji uspiju organizirati pojedinačnespoznaje u teoriju.Ako bude sreće, istraživanjima ljudskoggenoma mogao bi se dogoditi napredak ubiologiji. Gledajući unatrag, otkriće matičnihstanica, uključujući i stanica raka, čini se kaostuba prema sveobuhvatnoj teoriji o tomukako funkcioniraju organizmi. Takvo razumijevanjeznačajno bi pridonijelo uspješnostirata protiv raka, postavši bitan dio našeopće misije spašavanja ljudskih života.Pripremio: Branko Prpić48HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

Čovjek i zdravljeVeza kronične boli i depresije Ante-Tonći Despot, dr. med.Tijelo sve višepovezujemo sa psihompasivnih strategija suočavanja te na intenzivnepromjene u ponašanju. Depresivni simptomi kodbolesnika s kroničnom boli negativno utječu i nanjihovo radno i socijalno funkcioniranje, brzinuoporavka, odgovor na liječenje i tjelesnu individualnost.Bolesnici s dugotrajnom kroničnom boliimaju i nekoliko suicidalnih ideja, misli i pokušaja;imaju povećanu razinu anksioznih simptoma iporemećaja.Nikad se toliko stručno i sustavno nije govoriloo boli kao raznolikoj i neizbježnoj sastavniciživota kao posljednjih nekoliko godinaU posljednje vrijeme, u skoro svim bolestima, sveviše tijelo povezujemo sa psihom. Možda nigdjeu kliničkoj medicini ta veza nije toliko jasna kaokod bolesnika s kroničnom boli. Premda je pitanjeboli kao raznolike i neizbježne sastavniceživota oduvijek zaokupljalo pozornost, nikad setoliko stručno i sustavno nije o njoj govorilo kaoposljednjih nekoliko godina. Skoro svakodnevnosmo svjedoci novih neurobioloških i farmakoterapijskihspoznaja o tom složenom fenomenu.Službena definicija boli Međunarodnog udruženjaza proučavanje boli (IASP), koju je prihvatilaSvjetska zdravstvena organizacija, jest da je bolneugodno osjetno i emocionalno iskustvo, udruženos aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkivaili opisano u vrijeme takvog oštećenja. Budućida obuhvaća cijelu osobu sa značajnim tjelesnim,emocionalnim, socijalnim i duhovnim dimenzijamau nastanku, tijeku i liječenju - u suvremenomsvijetu već je nekoliko desetljeća prisutnaspoznaja da je u liječenju kronične boli potrebanmultidisciplinarni pristup. Stoga ne iznenađuječinjenica da su psihijatri skoro obvezan dio multidisciplinarnogtima u centrima za liječenje boli usvijetu te da je edukacija iz medicine boli samostalnasuspecijalizacija, ali i sastavni dio specijalizacijeiz psihijatrije u mnogim zemljama.Depresija puno češća kod bolesnika s kroničnomboli nego u općoj populacijiU svakodnevnoj kliničkoj praksi postoji velikapovezanost boli i psihičkih smetnji. Bol je mogućisimptom u skoro svim psihijatrijskim poremećajima,a veliki broj bolesnika s kroničnomboli ima i neku od pridruženih psihijatrijskihdijagnoza. Ta povezanost prisutna je u svimdobnim skupinama, od djetinjstva do starijedobi, s tim da svako od tih razdoblja ima svojespecifičnosti.Suvremena literatura i klinička praksa sve višeupućuju na povezanost kronične boli i depresije,kako na neurobiologijskoj, tako i na kliničkoj razini.Depresija je puno češća kod bolesnika s kroničnomboli nego u općoj populaciji. S druge strane,među vegetativnim i tjelesnim simptomimadepresije, bol je na drugom mjestu, odmah nakonnesanice. Depresija, između ostalog, negativnoutječe i na ostale tjelesne bolesti, kao i na kvalitetuživota bolesnika, uz veći intenzitet i duljetrajanje boli, manju životnu kontrolu, korištenjeKronična bol i PTSP često se pojavljuju zajednoU posljednje vrijeme intenzivirana su istraživanjao povezanosti kronične boli i PTSP-a (posttraumatskogstresnog poremećaja), što je važno zakliničku praksu s obzirom na velik broj bolesnikas tim poremećajem. Klinička praksa upućuje na toda se kronična bol i PTSP često zajedno pojavljuju,uz negativnu interakciju na tijek, ishod i liječenjesvakog od njih.S obzirom na starenje populacije, važno je poznavatiobilježja kronične boli kod dementnihosoba. Valja spomenuti da bol može biti izoliranisimptom u sklopu perzistirajućeg sumanutog poremećaja,što je važno prepoznati s obzirom naterapijske intervencije. Bol kao simptom često jeprisutna i kod bolesnika sa somatoformnim poremećajima,osobito kod onih s hipohondrijskimpreokupacijama, kao i kod bolesnika s različitimporemećajima spavanja.Uspješno liječenje kronične boli - multidisciplinarnoi sveobuhvatnoUz psihijatrijsku procjenu, psihijatar mora primijenitiintegralno psihijatrijsko liječenje bolesnikau smislu kombinacije farmakoterapijskih, psihoterapijskihi socioterapijskih intervencija, s ciljemsmanjenja boli i pridruženih psihijatrijskih poremećaja.Psihijatar bi trebao pomoći ostalim članovimatima u razumijevanju psihološke dimenzije bolikod svakog pojedinog bolesnika, uz edukacijuostalih zdravstvenih profesionalaca o određenimterapijskim intervencijama koje oni sami kasnijemogu provoditi.S obzirom na to da je kronična bol psihosomatskiporemećaj, psihoterapijske intervencije trebajubiti sastavni dio terapije radi smanjenja boli ipridruženih psiholoških smetnji. Klinička praksai rezultati brojnih istraživanja upućuju na učinkovitostpsihoterapijskih intervencija u liječenjutakvih bolesnika.Uspješno liječenje kronične boli ovisi o prikladnojprimjeni terapijskih intervencija prilagođenih individualnimpotrebama bolesnika. Najbolji pristupu liječenju bolesnika s kroničnom boli svakako jemultidisciplinarni, s iscrpnom zajedničkom procjenomoboljeloga, formulacijom slučaja i određivanjemterapijskog plana.HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 49

IzletiUmirovljenici Elektre Zagreb nakvarnerskim otocimaStanko StanojevićPreko Krka iCresa do LošinjaPosjetili smo otoke prepune prirodnih ljepotai raznolikosti, turističke infrastrukture,mediteranskih ugođaja, bogate povijesti ikulture, od liburnijskih vremena do našegadoba, s bezbroj lijepih i još više ružnih zbivanjakakva već prate ljudski rod kroz vjekove,a posebno naš narodU još jednoj izvrsnoj organizaciji našeg predsjednikaAnte Starčevića, koji nam je naručioi dva dana lijepa vremena, otputili smo se 9.svibnja o.g. na jedan od velikih izleta premaprevaljenim kilometrima, a sudeći prema onomušto smo vidjeli, i jedan od najzanimljivijih.Naime, blizu 600 kilometara puta obuhvatilo jebrojne i raznovrsne relacije. Na polasku autoputZagreb - Rijeka do odvojka za Križišće premaJadranskoj magistrali, potom preko drugogodvojka na uvijek impozantan dvodijelni krčkimost. Slijedila je krčka otočka cesta zapadnimdijelom Otoka do trajektnog pristaništa Valbiskapa morem do trajektnoga pristaništa Meragna otoku Cresu. Doživljaj mora ponovno snažan,ali i krčkog kopna prožetog starinskom glagoljicomi vječnom čakavštinom, jednako kao icreskoga. Cestovni uspon na otočku magistralui duga vožnja do Osora, nekada prometno igospodarski najvažnijeg grada na oba otoka,te biskupsko sjedište. Zaustavili smo se i kodseoceta Vrana da nakratko uživamo u pogleduna poznato slatkovodno Vransko jezero, sa zalihamaod 200 milijuna kubika pitke vode.Mali Lošinj i njegov ApoksimenNakon obilaska starog prekrasnog grada Cresa,put nastavljamo preko malog, ali glasovitogapokretnog mosta iznad umjetnog prokopa, kojidijeli nekad jedinstveni otok na Cres i Lošinj.Napuštajući Cres, prošli smo pokraj Ornitološkogrezervata bjeloglavih supova i nekolikonjih nas je ispratilo. Nakon još jednog pokretnogmosta u malološinjskoj luci, konačno smostigli do našega odredišta - hotela Bellevue uprekrasnoj uvali Čikat. Inače, Mali Lošinj, najbrojnijeotočko mjesto s naše strane Jadrana,bogate je pomorske povijesti i brodarstva,trgovine, ali dakako i turizma, osobito lječilišnog.Prošetali smo njegovom lukom, prisjetivšise pronalaska i restauracije dvije tisuće godinestarog antičkog kipa atlete Apoksimena. Dakakoda smo posjetili i mjesto Veli Lošinj, uzopširan prikaz njegove bogate povijesti.Posjetili smo otoke prepune prirodnih ljepotai raznolikosti, turističke infrastrukture, mediteranskihugođaja, bogate povijesti i kulture, odliburnijskih vremena do našega doba, s bezbrojlijepih i još više ružnih zbivanja kakva već prateljudski rod kroz vjekove, a posebno naš narod.Na povratku iz Malog Lošinja drugog dana izletaponovno smo na otočkim magistralama svedo križanja za Merag. Stižemo do trajektnogapristaništa Porozina, smještenog na skoro najbližojtočki prečaca do istarske obale.Trajektom smo preskočili Kvarner u blizini Velihvrata i našli se u trajektnom pristaništu Brestova,odakle smo se uspeli na istarsku prometnicui uživali u krajobrazu Opatijske rivijere.Zaobišavši Rijeku, protutnjali smo autocestomdo Zagreba, u koji smo stigli već u kasnimpopodnevnim satima.Usprkos dugom i relativno napornom putu smnogo pješačenja, raspoloženje i zadovoljstvonaših izletnika bili su odlični, dojmovi neponovljivi,a nastavak naših krstarenja Lijepomnašom sigurno neće biti prekinut.Umirovljenici Elektre Zagreb trajektom stižu na CresPredsjednik Ante Starčević u ženskom društvu na vidikovcu iznad Rijeke50HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

BraniteljiRegionalni odbor središnje Hrvatske UHB HEP-a1990.-1995. na hodočašću u PoljskojZvonimir VavroStopama pape Ivana Pavla II.U mjestu Wadowice, gdje je rođen papa IvanPavao II. obilazimo rodnu kuću sv. Oca i razmišljamoo tomu kako je to podneblje oblikovalodječaka koji će nas svojim životom učiti vjeri iljubavi prema svim ljudimaČlanovi Regionalnog odbora središnje HrvatskeUdruge hrvatskih branitelja HEP-a su od 10. do 14.lipnja 2009. godine bili na hodočašću u Poljskoj. Nahodočašće, koje bi se moglo nazvati „stopama papeIvana Pavla II.“, krenuli smo iz Zagreba 10. lipnja uposlijepodnevnim satima. Ugodna vožnja kroz Mađarskuuz jezero Balaton do prijestolnice Budimpešte,prošla je brzo uz mnoge zanimljive podatke otoj susjednoj zemlji. U Budimpešti se zadržavamo napoznatoj tvrđavi Citadela, uživajući u noćnoj panoramigrada na Dunavu. U jutarnjim satima stižemo uCzestochowu, najveće poljsko hodočasničko mjesto.Jasna Gora - poljsko nacionalno svetišteBlagdan Tijelovo slavimo u svetištu Jasna Gora, kojeje za Poljake ono što je za Hrvate Marija Bistrica -nacionalno svetište. Naše oduševljenje već na ulazuizaziva hrvatska zastava, budući da znamo da su zastaveporedane prema broju hodočasnika. Očitoje da su Hrvati, prema broju stanovnika, prvi međustranim hodočasnicima u Svetištu.Kipovi roditelja Ivana Pavla II. na samom su početkuSvetišta, a kip sv. Oca kao da raširenih rukupozdravlja hodočasnike u Svetištu. Prisustvujemomisi osjećajući da je i sv. Otac kao dječak dolazioovdje upijati duh i dah svog naroda i njegovuodanost vjeri. Jasna Gora, gdje već sedam stoljećasluže redovnici Pavlini, cijelog dana slaveći blagdanTijelova ispunjava naša srca mirom i molitvom.U petak 12. lipnja razgledavamo Varšavu,grad koji se nakon Drugog svjetskog rata izdigao,poput ptice Feniks, iz pepela. Glavnim gradomPoljske postaje u 16. stoljeću, a smještena je unjezinom samom središtu. Razgledavamo potpunoobnovljenu srednjovjekovnu gradsku jezgru skraljevskim dvorcem iz 14. stoljeća i Markovimtrgom, a poslijepodne krećemo put Krakova.Upravo je subota namijenjena obilasku Krakova,starog kraljevskog grada, koji je šest stoljećabio sjedište poljskih kraljeva. Smješten na juguPoljske, na popisu je zaštićene svjetske kulturnebaštine UNESCO-a. Sa svoja 23 fakulteta, Krakovje iznimna riznica umjetničkih djela, znamenitostii povijesnih spomenika, a godišnje ga posjeti višeod sedam milijuna turista.Crkva od soli u rudniku soliNakon prolaska pokraj mosta kojim su prelazilii Židovi s poznate Schindlerove liste, koju nam jemajstorski dočarao redatelj Steven Spielberg u istoimenomfilmu, krećemo u 40 kilometara udaljenOswiencin. Tu obilazimo nacistički logor Auschwitz.Duboko smo dirnuti beskrajnom patnjom i boli kojase osjeća na svakom koraku sadašnjeg Muzeja, ukojem se i danas nastoji očuvati ono što je ostalo odmilijun ljudi ubijenih između 1940. i 1945. godine.Potom odlazimo u mjesto rođenja pape Ivana PavlaII. - Wadowice. Obilazimo rodnu kuću sv. Oca irazmišljamo o tomu kako je to podneblje oblikovalodječaka koji će nas svojim životom učiti vjeri i ljubaviprema svim ljudima.Posljednji dan našeg hodočašća, nedjelja 14. lipnja,započinje jutarnjim posjetom rudniku soli umjestu Wieliczka pokraj Krakova. U crkvi impresivnih125 metara pod zemljom, također nailazimona vjeru i pobožnost poljskih rudara soli, tomiznimnom umjetničkom djelu. Naime, sve je napravljenood soli, čak i kip sv. Oca, koji je još kaodječak s roditeljima posjećivao rudnik.Poslije boravka pod zemljom, krećemo put Zagrebanoseći u srcu puno dojmova: slike ljepote,sklada i blagosti velike Poljske. Ali, bogatiji i zaspoznaju istinske radosti kroz razumijevanje svihljudi s kojima dijelimo svakodnevicu.U nacističkom logoru Auschwitz duboko smodirnuti beskrajnom patnjom i boli koja se osjećana svakom koraku sadašnjeg MuzejaBranitelji ROSH-a u Krakovu, iznimnoj riznici umjetničkih djela, znamenitosti i povijesnih spomenika,koji godišnje posjeti više od sedam milijuna turistaStreljačko natjecanjebranitelja ROZH-aNajbolje gađaju riječki braniteljiNa tradicionalnom natjecanju branitelja u gađanjupištoljem, održanom 29. svibnja o.g. uRijeci u organizaciji Regionalnog odbora zapadneHrvatske, pobijedio je Sergio Kodnik izElektroprimorja.Drugo mjesto pripalo je Marku Stilinoviću izElektrolike, a treće mjesto podijelili su JovanMilinković i Silvano Zorzenon iz Elektroprimorja- Pogon Opatija. Momčadsko zlato pripaloje Elektropriomorju Rijeka, drugi je bio PogonOpatija, a treća momčad Elektrolike.Natjecanju su nazočili i isprobali svoje streljačkesposobnosti i predsjednik UHB HEP-a IvicaKopf, glavni tajnik Stanko Aralica, glasnogovornikTihomir Lasić te direktor ElektroprimorjaVitomir Komen. I. T.Predsjednik ROZH-a Davor Tomljanović uručioje diplomu Sergiu Kodniku - najboljem strijelcu/branitelju u gađanju pištoljemHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 51

Život je uvijek lijepVlado Pavić,umirovljenikČedo VučićMir i zadovoljstvo uoblikovanju drvetaDuborezi u drvetu i intarzije, drvene skulpturei reljefi bili su posao nakon posla u HE Vinodol,a roditelji, supruga, djeca i unuci - omiljenimodeli koje i danas s fotografija iz obiteljskogalbuma osamdesetsedmogodišnji Vlado Pavićprenosi na drvoUska cesta, prema kazivanju starosjeditelja tzv.rimska cesta, a ja bih rekao put - vodi u selo. Uselu prva kuća na lijevoj strani iza blagog zavojai tu smo - kod Vlade Pavića, jednog među najstarijimnašim umirovljenicima, koji uskoro navršava87 godina života i 35 godina umirovljeničkog staža.Kuća, kao uostalom i druge oko nje, urednai posebna. Sve je ovdje mirno, a negdje u daljiničuje se pjev sjenice. Visoko na vrhu sela podobroncima brda Soplja, bljesne odsjaj jutarnjegsunčanog zraka.Gledam prema potoku, sada odvodnom kanaluHE Vinodol i sjećanja me vraćaju u doba gostionicei njezinog boćališta “Mlake”, gdje su brojninaraštaji, još dok je bio potok Dubračina, naučiliplivati. Naviru sjećanja, ali vratimo se našem domaćinu.Imao je čast organizirati vađenje rotora generatoraHE VinodolVlado je, završivši pučku školu u Triblju pa građanskuu šest kilometara udaljenoj Crikvenici, završioPomorsku akademiju u Bakru, strojarski odsjek.Volio je rezbariti od malena. Izrađivao je duborezei male skulpturice, a talent je prepoznala njegovaučiteljica, koja ga je nagovarala da upiše umjetničkuškolu. Ali, kako su svi njegovi vršnjaci upisalistrojarske ili elektro škole i zajedno stanovaliu internatima - pa kako će on otići u umjetničkuškolu? Kako se zaposliti i prehraniti, što će rećisvijet...umjetnička škola?! Stoga se odlučio za Pomorskuakademiju. Ali, ljubav prema rezbarenjunije zaboravio, rezuckao je stalno nešto kada suto školske obveze dopuštale.U vrijeme Drugog svjetskog rata bio je teško ranjeni liječio se dvije godine. Nakon rata zaposliose u Brodogradilištu Kraljevica, a potom kao fizičkiradnik na gradilištu HE Vinodol. Posljednjih25 godina prije umirovljenja radio je u smjeni uHE Vinodol.Strojar u smjeni, Vlado je bio jedan od rijetkihda u danima redovnih godišnjih remonata HE Vinodol,znači u vrijeme kada je to bilo potrebnoi planirano, a ponekad neplanirano - imao častorganizirati vađenje rotora generatora iz njegovaležišta. Trebalo je organizirati dizanje i spuštanjeviše od 70 tona teškog rotora, strpljivo i mudro.Publika/zaposlenici, kao u kazalištu promatrali sutakav nesvakidašnji događaj.No, izrada duboreza u drvetu i intarzija, drvenihskulptura i reljefa bio je njegov posao nakon poslau HE Vinodol. Roditelji, supruga, djeca i unuci- njegovi su omiljeni modeli. Fotografije koje musluže za prenošenje na drvo i danas su u obiteljskomalbumu poredane nekim, samo njemu znanim,redoslijedom.Vladina ruka bez žurbe dubi i brusiKucam, zvonim, lupam na vrata. Otvara mi Vlado.- Ča nabijaš? Čul san ja tebe, ali ne moren brže,prekorava me Vlado. U ravnom hodniku s objestrane zidova - drvorezi. Ćakulamo u njegovu ateljeuu kuhinji pred prozorom. Na stolu je malazubarska bušilica, konac, otpaci drveta, dlijeto ipoluzavršeni reljef supruge s blagim smiješkom.Danas živi sam. Naravno, redovno ga posjećuju io njemu skrbe njegova djeca. Ne pitam ga kadaje ustao i što je radio. Mi domaći znamo za njegovdugogodišnji samozatajni rad. Znamo da je zajednos jednim našim akademskim kiparom, takođeriz Triblja, svoje radove izlagao na zajedničkojizložbi. Kaže da mu je veliki uzor bio Zvonko Car,akademski kipar iz Crikvenice.Pitam ga kada mu je najdraže raditi, kada mudolazi inspiracija. Noću, veli, ili rano ujutro dok pijetloviu dvorištu iza kuće prizivaju novi dan. TadaVladina ruka bez žurbe dubi i brusi.Uz želju da ga i dalje posluži zdravlje, drago mi jeda će i naši umirovljenici vidjeti, barem na fotografijama,ono što našeg Vladu čini zadovoljnim.Njegove radove u drvetu.Likovi obitelji Vlade Pavića otisnuti u drvetu52HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

OsvrtTreća dobmr. sc. Tihana MalenicaBilandžijaMože li jesenživota biti zlatna?Ako stariji ljudi na starost počnu gledati pozitivnije,a i njihova okolina postane njima naklonjenija- otvorit će se mnoga vrata za novaiskustvaČesto kažemo da ćemo se, kada odemo u mirovinu,baviti nečim što volimo, jer sada ne stignemood posla, brige za djecu i brojnih drugih životnihobveza. No, kako je radni vijek sve dulji, a mirovinesve skromnije - razmišljanja o trećoj životnojdobi sve su manje spokojna. Ipak, ako je zdravljai koliko-toliko pristojna mirovina, postoje sve predispozicijeza zlatnu jesen života.Danas je u razvijenim zemljama prosječno trajanježivota 75 godina i može se reći da posljednjatrećina života započinje nakon 50. godine. Zasada žene u prosjeku žive pet do osam godinadulje nego muškarci, a kao jedno od objašnjenjatog trenda objašnjava se činjenicom da žene imajudjelotvorniji imunološki sustav.Ageizam . specifični oblik diskriminacijePrema nekim procjenama, u razvijenom svijetu2020. godine bit će približno 40 posto ljudi starijihod 65 godina, a 2030. čak više od 50 posto, odnosnotoj će skupini pripadati većina stanovništva. Sdruge strane, osobito u zemljama Zapada razvilase određena stigma prema starijem dijelu populacijei u njima prevladava „kult mladosti“. Postojećistereotipi naglašavaju negativna obilježjastarijih osoba poput fizičke i intelektualne nemoći,ovisnosti o drugima, rigidnosti… To nimalo nepogoduje izgradnji pozitivne slike o tom, sve brojnijem,dijelu populacije. Razvio se specifičan oblikdiskriminacije nazvan ageizam koji predstavljanepriznavanje ili ograničavanje prava starosnihskupina. Njegovi protivnici zahtijevaju individualnipristup, odnosno da se svaku osobu prosuđujepojedinačno, a ne samo prema pripadnostinekoj dobnoj skupini. Ipak, posljednjih je godinaporastao otpor prema ageizmu zbog sve brojnijegstarog stanovništva, kao i njihove političke, socijalnei ekonomske moći. Nadalje, upravo sve većabrojnost ljudi treće životne dobi nužno potiče aktivnostii projekte koji upravo njima povećavajukvalitetu života.Znakovi starenjaKao skoro svi procesi i promjene u čovjeku, takose i starenje može promatrati s različitih aspekata.Neke promjene u fizičkom izgledu te, općenito, ufunkcioniranju nastaju ranije, a neke kasnije. Kosaslabi i sijedi, koža se stanjuje i bora, javljaju seproblemi s vidom i sluhom, motoričke sposobnostigube na snazi i preciznosti… Kako promjenevanjskog izgleda koje ukazuju na biološko starenjeosobito pogađaju ljude u trećoj životnoj dobi,a zbog važnosti koja se pridaje fizičkom izgledu udruštvu, snažno utječu na njihov daljnji život.U najvećoj mjeri slabe vid i sluh, ali te nedostatkemoguće je uspješno kompenzirati upotrebomtehničkih pomagala poput naočala i slušnogaparata. Smanjuje se preciznost pokreta, kao imišićna snaga te slabi osjet ravnoteže, što otežavauspravno držanje i hod. Bez obzira na sve to,preporučuje se kontinuirano održavanje kondicijeredovitim vježbanjem i gibanjem. Naravno, trebaimati na umu vlastita ograničenja i mogućnosti.Kada govorimo o znakovima starenja jedan odnjih je, bez daljnjega, slabljenje pamćenja. Vrloje jaka asocijacija između starosti i senilnosti, astvarnost je malo drukčija. Nije pamćenje sposobnostkoja rapidno slabi, već se javljaju poteškoćeu koncentraciji i pozornosti, a one su temeljpamćenja i drugih mentalnih procesa. Opadaju iintelektualne funkcije, što ovisi o više čimbenika.Jedan od važnijih je početni stupanj inteligencije:kod ljudi koji su u mladosti imali visoki kvocijentinteligencije, taj pad će biti blaži i sporijinego u onih koji su već u mladosti pokazivali nižistupanj intelektualnog razvoja. Također, manjeobrazovani ljudi stare brže i više od obrazovanih.Istraživanja su pokazala da postupno opadanjeintelektualnih sposobnosti započinje između 50.i 65. godine, dok je njihov brži pad zabilježen teku dubokoj starosti.Velike životne promjeneUlaskom u treću životnu dob pojedinac, odnosnovelika većina ljudi, suočava se s tri događaja: umirovljenje,odlazak posljednjeg djeteta iz obitelji ismrt bračnog partnera, a sve to potiče osjećajosamljenosti.U primitivnim plemenskim i ruralnim društvimaljudi rade dok mogu i ono što mogu, dok je uciviliziranim društvima propisana duljina radnogvijeka, kao i dob nakon koje čovjek prestaje bitiradno aktivan. Pretežito je to starosna granica od65 godina. Oni koji svoj posao nisu voljeli, najvjerojatnijetrenutak umirovljenja dočekuju s olakšanjem,a kod onih koje je posao ispunjavao javljase velika praznina, ali i velika promjena u organizacijiživota. Osim gubitka obveza i velike količineslobodnog vremena, čovjek gubi jedan dio svogprofesionalnog identiteta kojeg teško, a mnogi inikako, uspijeva kompenzirati nekim novim ulogama.Interesi i hobiji znatno pridonose da se takvaživotna promjena što bezbolnije prebrodi, kaoi bržu prilagodbu na novonastale okolnosti.Ako stariji ljudi na starost počnu gledati pozitivnije,a također i njihova okolina postane njimanaklonjenija, otvorit će se mnoga vrata za novaiskustva. Naravno, u skladu sa željama i, što je jošvažnije, mogućnostima pojedinaca. Dobar primjersu, sveučilišta za ljude treće dobi, tečajevi stranihjezika za umirovljenike, turistička putovanjai slično. Veći interes znanstvenika i praktičara,posebno pripadnika pomagačkih struka, takođermože puno pridonijeti da i u ovom razdoblju svogživota svaki pojedinac, u što većoj mjeri, pronađesreću i smisao.HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 53

Naši izvan HEP-a54Franka Gojanović, kuharica Marica Žanetić Malenica Od tada se još niz sličnih emisija (Večera za pet, Punomparom) emitira na programima komercijalnihtelevizija, ali se Franki čine previše amaterske pase nije prijavljivala, barem do sada. Uostalom, onaje već skoro pa profesionalka, što je potvrdila i prijedvadesetak dana u emisiji U istom loncu. O tomukaže:- Na ideju da se prijavim došla sam u razgovoru sFranka i IvaU istom loncuBaš kao prava umjetnica u kuhinji, Franka svakirecept malo nadopuni, začini ga zrncima svojeosobnosti, često izmišlja i nove držeći se one damašta može svaštaU rubrici HEP Vjesnika Naši izvan HEP-a obradili smona stotine naših kolegica i kolega koju se bave različitimaktivnostima izvan radnog vremena - odšporta, pjevanja, slikanja, pisanja, maketarstva… doonih usmjerenih na poljoprivredu i stočarstvo. No,do sada još nismo ugostili nekoga tko izvrsno kuha. Itko zna kada bismo to učinili da nismo bili potaknutijednom televizijskom kulinarskom emisijom, onomna prvom programu HRT-a, naziva U istom loncu.Naime, upravo u toj emisiji, emitiranoj 20. lipnjao.g., (o čemu ste bili obaviješteni preko Infohepa)naše kolegice Franka Gojanović i Iva Kolarić iz HEPOpskrbe pobijedile su, zamislite, ekipu profesionalnihkuhara!Franka, profesorica francuskog i španjolskog jezika,svoju hepovsku karijeru započela je tajničkim poslovimau Uredu direktora HEP Operatora distribucijskogFranka Gojanović i IvaKolarić iz HEP OpskrbeU istom loncu pobijedilesu, zamislite, ekipuprofesionalnih kuhara!HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.sustava prije pet godina, da bi u ožujku 2007. prešlau HEP Opskrbu, gdje sada obavlja poslove rukovoditeljiceOdjela za odnose s kupcima i javnošću.Prodajemo struju, a pobjeđujemo na plinJoš od malena, s kuhačom u ruci, pripremala se zavrijeme kada će sebi, i onima oko sebe, moći pružitiužitke koje će trajno pamtiti njihova nepca. Dadobro kuhaju oni koji vole i dobro papati potvrđujese i u ovom slučaju, jer naša simpatična i vedra kolegicasebe bez ustezanja svrstava u povlašteni redbonkulovića (ovaj izraz se u dalmatinskom narječjuodnosi na ljude koji uživaju u dobrim bokunima -zalogajima). Premda je još uz baku mijesila svojeprve kolačiće, ipak je razdoblje studentskog životau Zagrebu, odakle je došla iz rodnog Šibenika, biloodlučujuće za razvoj te obiteljske crte. A kad vam jeneka struna u krvi, onda ne treba puno da je dovedetedo zavidnog umijeća. Tako je još 2003. godinepobijedila u televizijskoj emisiji Kruške i jabuke utimu s profesionalnim kuharom.kolegicama i kolegama u uredu, ali kako pravilanalažu da se prijavljuje ekipa od dva do tri člana,morala sam nekoga nagovoriti da mi se pridruži.Uspjelo mi je to s kolegicom Ivom, dipl. ekonomisticomiz istog Odjela, koja također voli kuhati. Samesmo morale osmisliti jelovnik koji su urednici emisijepotom potvrdili. Predjelo je bilo talijansko (popularne„bruschette“), a glavno jelo se sastojalo od sipes „fažolom“ (mislim da je to izvorno viško jelo) tepalente s blitvom kao prilogom.S mediteranskom kuhinjom i uz slogan Prodajemostruju, a pobjeđujemo na plin svakako nisu moglepogriješiti, ako se zna da su u tročlanom žiriju bili iza njih dvije glasali - Zlatko Gall (autor kulinarskogbestselera Kušaj i slušaj Dalmaciju) i splitska pjevačicaZorica Kondža. Budući da su pobijedile vrsnu ekipukuhara (spomenimo tek Lidiju Kralj iz poznatogmalostonskog restorana Kapetanova kuća), onda imje osvojena nagrada za slano jelo (deserta nije bilo)tim slađa.To mi je gušt!Franka se baš ne pali na kolače pa ne čudi da je svojekulinarsko umijeće usmjerila prema slanim jelima.Za razliku od drugih djevojaka, ona će zadnje novcedati za dobar komad mesa. Koji će, potom, pripremitisvaki put na drukčiji način. Posebno je slaba nakuhinju naših morskih susjeda, što potvrđuje podatkomda je iz Talijanske kuharice već isprobala 90 postojela. Degustira ih, najčešće, s prijateljima. Premadostupnim informacijama, za sada su svi živi i zdravite se i nadalje dragovoljno prijavljuju kao zamorciza njezine kuharske eksperimente, koji umjesto rizikadonose samo i jedino užitak. Uz sipu s fažolom,trenutačno jelo broj 1 na njenom jelovniku, rado ćesve svoje brige zaboraviti i uz: rižoto od šparoga,tjesteninu sa šalšom od poma i balancana, istarskižgvacet s fužima, picete s rajčicama i mozzarellom,ali, jednako tako i uz zagorsku juhu. Baš kao pravaumjetnica u kuhinji, ona svaki recept malo nadopuni,začini ga zrncima svoje osobnosti, često izmišlja inove držeći se one da mašta može svašta.To mi je gušt, kaže Franka, baš kao što je i meni biogušt upoznati je, razgovarati s njom i prijaviti se zaneku od sljedećih kulinarskih seansi. Ovim putemporučujem našim slobodnim kolegama da razmisleo onoj narodnoj kako ljubav ide kroz želudac, pa akoveć nisu bili s Frankom u istom loncu, bilo bi - vjerujtemi - dobro biti s njom za istim stolom.I još jedan zanimljiv podatak. Da stablo ne padadaleko od jabuke potvrđuje sudjelovanje Frankinemajke Ankice s njenom prijateljicom uskoro u istojtv-emisiji. Vjerujemo da će biti jednako uspješne.

Naši izvan HEP-aMarica Dlaka - Vlajković,kreatoricaVeročka GarberOtisci šarolikih zamisliU Marice je nepresušno vrelo zamisli i volje, optimizmai topline, a neka nova kreacija već čuči uprikrajku duše i samo čeka isplivati i oživotvoritise pod njenim prstima- Ne bojim se izazova, kaže Marica Dlaka - Vlajković,dipl.ing. elektrotehnike, koja je nakon dolaskaiz Končara u šibensku Elektru prihvatila poslove projektanta,a potom i rukovoditelja tadašnje Službe zaodnose s potrošačima, današnje Službe za opskrbu.I tako već dvadeset godina hrabro pliva vodama naplatei potraživanja, roneći ponekad u neugodnimdubinama, ali trudeći se zadržati dah i izroniti na površinubrojnih poteškoća, koje se pojavljuju na tomradnom mjestu. Nikada pokolebana, odušak je moralapotražiti u nekim drugim prostorima, u nekimdrugim hobijima za svoju dušu. Započela je kreiratii izrađivati nakit, ponajprije da bi zadovoljila - kakokaže - svoju želju za drukčijim komadićem ukrasa,a poslije i prema željama svojih prijateljica. Radilaje pretežito od kupljenih perli kombinirajući staklo,keramiku, oslikavajući drvene kugle, dopunjujući ihukrasnim vrpcama od različitih materijala. Nakit jenajčešće poklanjala, a zbog oskudnog izbora sirovinapočela je razmišljati o nekim novim kreacijama.Rado isprobava nove tehnikeNakon poznanstva s prijateljicom koja oslikava igravira staklo, ali i druge materijale, naša Marica jezakoračila u novu kreativnu tehniku. O tomu kaže:- Stavila sam nakit pomalo u zapećak i svim srcemprihvatila novu tehniku. Imam jako mirnu ruku i kadje staklo kvalitetno, u pravilu i skupo, onda se rijetkomože dogoditi da gravirka klizne. U početku je išlosporo, danas već imam zavidnu brzinu i motive kojesam naučila napamet. Slikanje katedrala, šibenskihi drugi motiva po tanjurima, čašama, flašama, postalaje doista moja posebna ljubav.Iz svake njene riječi osjeća se golema energija izaljubljenost. Stoga nije čudnovato da su u Parizu,gdje su svi kupovali odjeću, ona i prijateljica tražilepjate.. Jedan tanjur - jedan euro… A potom domaslijedi oslikavanje za zdravlje neškodljivim bojamapa fiksiranje boje u pećnici… To tanjuri nisu samo zaukras - iz njene staklarije može se i jesti i piti.- Slučajno sam čula za vrlo raširenu “decoupage”tehniku oslikavanja predmeta i to salvetama, rižinimpapirom i posebnim “decoupage” papirom. Tajpapir treba dodatno obraditi - umakanjem u vodu isušenjem kako bi nalikovao rižinom papiru i kakobi njime mogla oslikavati sve moguće materijale,saznajemo od naše vrijedne kolegice, koja je uvjerenada joj je slučaj upravljao mnogim događajima uživotu. Kaže da rado isprobava nove tehnike, jer jeosoba s puno ideja - njih joj nikad ne uzmanjka.Sve se može kad se hoćeU posljednje vrijeme okušala se graviranju u kamenu.Za to su potrebna posebna svrdla za gravirku,ali i posebne kamene ploče. Tražila ih je po primoštenskimbrdima (i usput razbila i automobil). Nikadumorna, pretače i utkiva svoje šarolike zamisli uneki novi otisak. O organizaciji svog vremena kaže:-Dan ima 24 sata i sve se može stići kad se hoće. Jasam društveno stvorenje s puno prijatelja različitihsklonosti i hobija. Učim, družim se, učinim ‘đir’ i čestose vratim doma nakon ponoći. A, onda uzmemu ruke uradak koji sam ostavila da se satima suši padovršim posao.Glavni i najvažniji kritičar je njezin dvadesetdvogodišnjisin, koji vrlo često pomaže pri traženju materijalai prenošenju izložaka. On je i sudionik njihovanastanka u malom stanu u koji, kako u šali kaže Marica,stane kuhinja, spavaonica, dnevni prostor…..prostor za ples i skladište, i zbog toga je ona iznimnoponosna. Jer, di čeljad nije bisna, ni kuća nije tisna,rekli bi naši pametni stari. A u ovoj obitelji samodobra volja caruje.Zapažena tematska izložbaU šibenskoj Gradskoj knjižnici 11. svibnja o.g. otvorenaje tematska izložba, koju je pripremila Maricas prijateljicom, a prema reakcijama - doživjela jeveliki uspjeh. Na neki način tom je izložbom Maricaobilježila i prvu godišnjicu osnutka Etnokulturneudruge Bogatin, čiji je ponosni član i čije postojanjei osnivanje zahvaljuje Denisu i Andreji Škugor. Udrugaokuplja tridesetak članova, pretežito proizvođačaautohtonih dalmatinskih suvenira i proizvoda, aprema iskazanom zanimanju, mogla bi se značajnoproširiti.Marica se odlučila na samostalnu izložbu nakon zajedničkogbožićnog sajmenog nastupa s Udrugom.Priznala je da se toga pribojavala, ali sve je prošloizvanredno, oduševljeno nam je rekla. Otvaranjuizložbe nazočili su brojni kolege i prijatelji, a svedane njena trajanja obilazili su je i znatiželjni građani.Što i kako dalje ne treba Maricu ni pitati. U nje je nepresušnovrelo zamisli i volje, optimizma i topline, aneka nova kreacija već čuči u prikrajku duše i samočeka isplivati i oživotvoriti se pod njenim prstima.Izložbe su tek krenule…Kreacije s izložbeHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 55

CrticaPustinja Blaca naotoku BračuIvo SanticaStvaralačko čudo obrazovanihsvećenika glagoljaša56Pustinja Blaca i sve ono što su tamo stvorilisvećenici glagoljaši još je jedan od primjerau povijesti koji pokazuju da često optuženi iproganjani narodi i pojedinci postižu iznimnaostvarenja - u naizgled svojoj bespomoćnosti,oni molitvom, intenzivnim razmišljanjem i marljivošćunadomještaju sve što im je uskraćenoČesto sam putovao zbog projektantskog posla.Ponekad je bila riječ o nadzemnim i podzemnimmrežama i vodovima, a ponekad o podmorskimkabelima. Tako sam upoznao veći diopriobalja i dio Zagore. Otkrivao sam prirodneljepote, susretao zanimljive ljude - puno togadoživio. I danas smatram da je svako putovanjeposeban doživljaj. Nešto od tog vremenomizblijedi, a nešto trajno ostaje zapamćeno.Jedan od posebno dojmljivih doživljaja bio jemoj prvi posjet i upoznavanje Pustinje Blacana otoku Braču. Danas u jednom od prelistanihinformativnih napisa čitam:“Blatačka pustinja nosi u sebi veliku spomeničkuvrijednost: raskošno graditeljstvo, crkvu,samostan, slike i barokne pale, etnografskeizloške, astronomske sprave, pokućstvo i oružje“. Ja mogu tomu pridodati i: knjižnicu, školu,glasovir…HEP VJESNIK BROJ 221 (261), lipanj 2009.Na škrtom i krševitom otoku Braču, PustinjaBlaca je smještena između mjesta Bola i Milnena južnim strmim kamenitim padinama, dalekood mora i većih naselja, bez pitke vode. To pobližeodređuje njen pustinjski naziv, a u takvuprostoru teško je zamisliti postojanje velikespomeničke baštine. No, u jednom povijesnomrazdoblju Pustinja Blaca bila je jedan od najjačihgospodarstvenih subjekata na Otoku. Tkoje za to zaslužan (i na koji način?) pitanje jekoje mi se nametnulo pri prvom susretu s Pustinjom.Odgovor je jednostavan - sve je to stvorio naščovjek svojim marom i umom.Puno sam o tom fenomenu razmišljao, čitao iono najvažnije ću ovdje izložiti.Mali grad na liticiBježeći pred Turcima, dio svećenika glagoljašaiz Poljica sklonio se na otoku Braču. Tamo subili primljeni kod domicilnog svećenstva, kojepridošlicama dodjeljuje Pustinju Blaca. Znači, unamjeri zaustavljanja egzodusa, bračko svećenstvoglagoljašima daje novi dom, istina takavda bi se svaki idući prebjeg glagoljaš trebao zamislitinad svojom odlukom - ostati u Poljicimaili se preseliti u pustinju. Ovdje nije bilo ničegosim spilja u kamenu i jedne usjekline u strmojU strmoj kamenoj litici obrazovani svećenici glagoljaši izgradili su vrijednu spomeničku baštinukamenoj litici, gdje se moglo skriti od kiše.Upravo na toj litici, daleko od naselja i mora,obrazovani svećenici glagoljaši započinju svojestvaralačko čudo. Uz molitvu i predani rad izgrađujumali grad, kojeg mi danas obilazimos divljenjem. Bave se ovčarstvom, obrađujuzemlju koja se do tada smatrala neobradivom isade vinovu lozu. Sijeku česminu i krče raslinjete sade masline ili bademe. Izrađuju kamenekošnice za pčele i proizvode med. Time stvarajuosnovne uvjete za preživljavanje. Zapošljavajupastire, težake, mornare. Slijedi trgovinai graditeljstvo. Gradi se crkva, otvara se škola,zvjezdarnica, a naposlijetku donosi se i glasovir.U pravom smislu donosi, jer ga je od morado samostana nosilo 12 ljudi, okrepljujući seobilno dobrim vinom tijekom cijeloga puta.Pustinja Blaca neoprostivo zapuštenaSveti Benedikt, koji je živio tisuću godina prijedolaska glagoljaša u Pustinju Blaca, bio jenadahnuće svima pustinjacima. Njegov ideal iporuka „moli i radi “ ovdje je najbolje potvrđenau životu. Inače, sv. Benedikt je svjetioniknašoj crkvi, zaštitnik je Europe.Pustinju Blaca trebao bi posjetiti svatko tkodolazi na otok Brač. Na žalost, nepristupačnosti loši poljski putovi to dijelom ograničavaju(dva do tri kilometra strme pješačke staze).Za razliku od mnogih kojima je prevaliti takavput nepremostiva prepreka, glagoljaši su tamoostvarili veličanstveno zdanje. Istina, i rijetkimposjetiteljima se vrijednost samostana i njegovavažnost u povijesti nedovoljno i neprimjerenoprezentira. Stoga bi tijela lokalne upraveotoka Brača i Županije trebali tomu pristupitiprofesionalnije i s više entuzijazma.Pustinja Blaca i sve ono što su tamo stvorilisvećenici glagoljaši još je jedan od primjerau povijesti koji pokazuju da često optuženi iproganjani narodi i pojedinci postižu iznimnaostvarenja. U naizgled svojoj bespomoćnosti,molitvom, intenzivnim razmišljanjem i marljivošću,oni nadomještaju sve što im je uskraćeno.Nije li to dovoljno za poruku da nikad ne trebapriznati poraz, nikad ne treba ustuknuti, negomudro i vrijedno raditi - uz Božju pomoć.

ŠportNogometni klubElektra iz OsijekaD. KarnašDobar primjerdrugimaElektra 2010. obilježava 80 godina postojanja,a slovi za odlično organizirani klub sprimjerenim odnosom prema igračima, gledateljimai terenimaNogometaši osječke Elektre su u proteklom prvenstvuPrve županijske lige Osječko-baranjske,osvojili prvo mjesto te izborili plasman u Četvrtuligu „istok“. Klub, koji je osnovan još 1930.godine i 2010. obilježava 80 godina postojanja,slovi za odlično organizirani klub s primjerenimodnosom prema igračima, gledateljima i terenimakoji se brižno održavaju na sjajnoj lokacijiizmeđu osječke Tvrđe i rijeke Drave.Za rezultatski uspjeh, uz igrače, zaslužan je itrener Josip Tomas - zaposlenik Elektroslavonije,dok je za organizaciju Kluba odgovoranpredsjednik kluba Elektra Miro Marjanović -brigadir-strojobravar na održavanju turbinskihpostrojenja u osječkoj TE-TO. Široj javnosti poznatje i kao nogometni sudac i kontrolor nautakmicama Prve hrvatske nogometne lige.M. Marjanović je višu spremu stekao na Fakultetufizičke kulture, dopredsjednik je Udrugehrvatskih branitelja Regionalnog odbora istočneHrvatske, a o osječkom Nogometnom klubuElektra kaže:- Ja sam ‘dijete’ Elektre, gdje sam igrao sve doknisam slomio nogu 1989. godine i od tada sampreuzeo vođenje Kluba. Dakako, moj je uvjetbio da članovi Uprave prihvate projekt sanacijenašeg objekta. Potpuno smo obnovili svlačionice,instalirali novu toplinsku stanicu, postavilinove sjedalice za gledatelje, platformu zasnimatelje, uredili kabine za pričuvne igrače idelegata te prostoriju za fitness. Iznimno smoponosni na naših čak 140 registriranih igrača -od sedmogodišnjaka do seniora. Ponosimo se snašim terenima koji su cijenjeni i izvan granicaOsijeka. Tako se ovdje održavaju i druga natjecanja,od športskih susreta gradova prijatelja,raznih padobranskih natjecanja, ali i škola nogometaNogometnog središta Osijek, kao i našMemorijal Antuna Batinića. Zanimljivo, ovdjesu se igrale i utakmice Lige prvaka za žene.Naime, komisija UEFA-e obišla je stadione uOsijeku i odabrala baš naš, pokraj Drave. Ovdjesu dobrodošli svi zaposlenici i rekreativci Hrvatskeelektroprivrede.1.2. 1. Stadion Nogometnog klubaElektra na izvrsnoj je lokaciji -između osječke Tvrđe i rijekeDrave3.2. Tereni se brižno održavaju3. Miro Marjanović, predsjednikkluba Elektra: iznimno smoponosni na naših čak 140registriranih igrača - odsedmogodišnjaka do seniora,a ponosimo se i s našimterenima koji su cijenjeni iizvan granica Osijeka, takoda se ovdje održavaju i drugavažna natjecanjaHEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 57

Šport14. Hepijada ukuglanju i pikaduVeročka GarberŽene Elektrodalmacije- najuspješnijeU izbijanju, čišćenju, ali i pogađanju u sridu natjecalose blizu 150 naših zaposlenika iz različitihdjelatnosti i brojnih područja i to iz: Osijeka,Požege, Bjelovara, Križevaca, Siska, Čakovca,Varaždina, Križa, Zagreba, Rijeke, Malog Lošinja,Zadra, Šibenika i SplitaPo prvi put, a nakon trinaestogodišnjeg niza naMalom Lošinju, ovogodišnja Hepijada u kuglanjui pikadu održana je u šibenskom hotelskomkompleksu Solaris. U organizaciji Udruge društavašportske rekreacije HEP-a, od 4. do 7. lipnjao.g. u tom prelijepom ambijentu okupilo se blizu150 natjecatelja kako bi se natjecalo u izbijanju,čišćenju, ali i pogađanju u sridu. U kuglanju senatjecalo 19 ekipa: pet ženskih i 14 muških, a upikadu 24: devet ženskih i 15 muških. Natjecateljisu pristigli iz različitih djelatnosti i brojnih područjanaše tvrtke i to iz : Osijeka, Požege, Bjelovara,Križevaca, Siska, Čakovca, Varaždina, Križa, Zagreba,Rijeke, Malog Lošinja, Zadra, Šibenika i Splita.Prvi dan u znaku Osječanki i ZagrepčanaPrvog natjecateljskog dana dobili smo i prve ekipnepobjednike. Najbolja ženska kuglačka ekipa- HEP Osijek - združila je natjecateljice iz različitihdjelatnosti (distribucija, plin, toplinarstvo) i tijesno,s 284 porušena čunja pobijedila ekipu ElektreZadar koja je srušila 282 čunja. Treća je bila ekipasplitske Elektrodalmacije s 266 čunjeva. Međumuškim natjecateljima najbolji su Prijenos Zagreb(545 čunjeva), a slijede ih ESO - Plin Osijek (Elektroslavonijai HEP Plin) s 522 te Elektra Križevci s501 oborenim čunjem.Tijekom poslijepodneva održana su i prva natjecanjau pikadu, a u večernjim satima i redovitagodišnja Skupština spomenute Udruge. Nazočilisu članovi Izvršnog i Nadzornog odbora, kao i članoviStegovnog povjerenstva. Predsjednik UdrugeDejan Prijić izvijestio je o dosadašnjem radu,financijskom poslovanju te o planu i programurada za iduću godinu. Nakon rasprave o izvješćimai saslušanih primjedbi, zaključeno je da će ovamlada Udruga, koja broji tek nekoliko mjeseci postojanja,uložiti dodatne napore za unaprjeđenjesvog rada, kao i ostvarenje što boljih i kvalitetnijihodnosa s poslovodstvom tvrtke.Drugi dan u znaku dobre voljeDrugog natjecateljskog dana dobili smo i svepreostale pobjednike. Najbolje pojedinačne re-1. 2.1. Predsjednik Udruge društava športske rekreacije Hrvatske elektroprivrede Dejan Prijić bio jeglavno oko sokolovo u pikadu2. Najprije srdačno rukovanje prije nemilosrdnog natjecanja3. Odličja za najuspješniju žensku ekipu Elektrodalmacije Split4. Prijenos Zagreb - najbolja kuglačka muška ekipa58HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

Športzultate u kuglanju za žene postigla je DanicaRunac (309) iz Elektrodalmacije Split. Druga jeZorica Sandukčić (296) iz HEP Osijek, a brončanoodličje osvojila je Eva Kovač (također 296 čunjeva,ali slabija u čišćenju) iz osječke Elektroslavonije.Najbolji kuglač je Branko Zubović (361) kojinam stiže iz ESO - Plin Osijek, drugi je Zoran Škara(353) iz Elektre Zadar, a treći Miljenko Musa(350) iz Prijenosa Zagreb.Najbolja ženska ekipa u pikadu je splitska Elektrodalmacijas rezultatom od 2419 bodova. Drugaje ekipa TE Rijeka s 2394 boda, a treća ElektreKriževci s postignutih 2382 boda. Od muških ekipanajbolji rezultat postigla je momčad TE Rijeka1 (3285 bodova), druga je Elektra Čakovec (3101bod), a treća Elektra Zadar (2797 bodova).Najbolji pojedinci su Zlatko Marega iz TE Rijeka1 s 1209 bodova, Saša Dundović iz iste momčadis 1125 bodova i Siniša Karlovček iz ElektreČakovec sa 1104 boda. Kao šećer na kraju, evoi najboljih ženskih rezultata u pikadu. Zlato jeosvojila Veselka Lepčić iz Elektre Križevci s 997bodova, srebrna je Ana Perasović iz ElektrodalmacijeSplit s 879 bodova, a brončana DraženkaBarbarić iz iste ekipe s 835 bodova. Tako se tamala splitska ženska grupa i jedine predstavnicenajšportskijeg grada i svih triju djelatnosti HEP-a,nakon osvojenih pet odličja pokazala najuspješnijomekipom.Najboljima su odličja uručena na zajedničkomvečernjem druženju, a pratilo ih je, kako to pravimšportašima i dolikuje, dobro raspoloženje ijoš bolja pjesma.O HEPIJADID. Prijić, predsjednik Udruge društava športskerekreacije Hrvatske elektroprivrede:- I ovogodišnja je Hepijada postigla svojeciljeve! Pokazala je da se, unatoč brojnimpoteškoćama, ali s puno dobre voljei uloženih napora, može opstati te da ćetako biti i nadalje. Uspjeli smo objedinitiregionalna društva, ali nam je najvećaželja vratiti u život i objediniti brojna regionalnanatjecanja. Tako bi ova Hepijadaopravdala svoj naziv, bila bi zastupljena sviše športova i većim brojem natjecateljaHEP-a.3.4.HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 59

ZABAVAkrižaljkaOdgonetka križaljke iz prošlog broja (vodoravno):John Steinbeck, aviomehaničar, nitrati, Evans, Ken, Kant, Onan, Odak,korali, I, popis, kari, Sk, o, oštrost, Stu, PSM, jaki ritam, otonel, Corato,Voćin, Lazarov, I(vica) Ž(urić), Jong, Anti, ćelavo, Vranić, O, pst, losion,amur, Y, Resava, I(van) G(undulić), tis, ćaćica.60HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

Mali kulinarski atlas svijeta (59)ČeškaPutuje i kuha: Darjan ZadravecU sljedećem nastavku: MadagaskarGulaš, knedličke i pivoČeška Republika (Češká Republika) posebno jepoznata po iznimnim umjetničkim, znanstvenim iopćekulturnim dosezima koji višestruko nadmašujuveličinu te srednjoeuropske zemlje i broj njenog stanovništva(približno 11 milijuna). Uostalom, tko niječuo za B. Smetanu, A Dvoraka, K. Čapeka, J. Hašeka,M. Kunderu, B Hrabara, M. Formana, J. Menzela,J. Trnku... ali i za porculan, glazbala i tako redom!Područje današnje Češke spominje se još prije našeere, a tu su vođeni i brojni ratovi germanskih plemenas rimskim legijama. Za vrijeme Seobe narodadoseljavaju se slavenska plemena koja u 7. stoljećuosnivaju Samov savez, a potom i Velikomoravskudržavu.Nakon dolaska Mađara u Panoniju, Velikomoravskadržava se raspada, a Česi idućihstoljeća imaju vlastitu državu, kojom najprijevlada dinastija Premyslovića (do 1306.), potomLuksemburžana, a 1526. na vlast dolazeHabsburgovci.U tridesetogodišnjem ratu slomljen je otpor češkogproreformacijski usmjerenog plemstva (1620.),nakon čega je uslijedio teror koji je prepolovio stanovništvo,zemlju ekonomski i kulturno unazadio,a ukinuo i sve preostale elemente samostalnostičeške države.Češka osamostaljenje postiže tek nakon Prvog svjetskograta u zajednici sa Slovačkom, kada nastajeČehoslovačka koja će teško stradati u Drugom svjetskomratu. Njena obnova i poslijeratni razvoj bili su,međutim, usporeni uvođenjem komunističkog sustavaprema diktatu SSSR-a. Poslije raspada SSSR-a,Čehoslovačka doživljava ‘baršunastu revoluciju’, anakon odvajanja Slovačke 1993. Češka postaje samostalnadržava.Češka kuhinja tipično je srednjoeuropska, a u njojse isprepliću gastroutjecaji bivših zemalja Autrougarske,posebno susjednih zemalja. Dobar primjertog prožimanja je u Češkoj vrlo popularnojelo - gulaš, inače izvorno mađarsko jelo, s tipičnočeškim prilogom - knedlima (knedliky) koji sepripremaju na različite načine (s kruhom, krumpi-rom, slaninom ili voćem). Jela se često zaslađuju,što je tradicija koju zajedno s neizbježnim pivomČesi dijele s Nijemcima.KNEDLIKY (Knedli - okruglice)Sastojci: (za 4 osobe): ½ kg oštrog brašna, 1 žličicasoli, 3 žumanjka, 2-4 žemlje, ¼ l mlijeka, 30 gmaslaca, voda po potrebiPriprema: U veću posudu ulijemo žumanjke, posolimoi dobro razmutimo, a potom postupno dodajemobrašno i mlijeko da dobijemo gusto tijesto. Žemljenarežemo na kockice, lagano popržimo na maslacui kad se ohlade umijesimo u tijesto, koje je u međuvremenuodstajalo najmanje sat vremena. U tijestoumiješamo i bjelanjke koje smo prethodno istukli usnijeg te ostavimo da tijesto odstoji još neko vrijeme(30 minuta).Tijesto podijelimo na četiri dijela i svaki dio oblikujemou valjak. U ovećem loncu, do pola napunjenomvodom, zakuhamo posoljenu vodu. Kad voda proključalagano dodamo knedle i kuhamo pokriveno30 - 40 minuta uz povremeno pažljivo okretanje.Knedle možemo kuhati i umotane u prethodno namočenei dobro ocijeđene platnene ubruse, čiji sekrajevi svežu unakrsno i pričvrste za ručke lonca ilise objese na dršci kuhače i tako kuhaju.Kuhane knedle izvadimo i narežemo na ploške iposlužimo kao prilog.SVÎČKOVÁ A KNEDLIKY (Goveđa pisana pečenka skendlima)Sastojci: 3 glavice luka, 2 klinčića, ½ manjeg korijenacelera, 1 mrkva, 1 pastrnjak, 75 g suhe slanine,75 dag goveđe pisane pečenke, 1 žličica soli,prstohvat mljevenog papra, nekoliko zrna papra,lovorov list, piment, timijan, 2 žlice maslaca, ¼ ljuhe od mesa, 2 žlice brašna, ¼ l kiselog vrhnja,1 žlica limunova soka, mljeveni papar i papar uzrnu, sol.Priprema: Povrće očistimo i narežemo na kockice,a jednako narežemo i slaninu. Zagrijemo pećnicu na220 °C, a u međuvremenu meso operemo i obrišemo,potom ga našpikamo komadićima slanine,natrljamo solju i mljevenim paprom te zajedno s narezanimpovrćem i začinima stavimo u vatrostalnuposudu ili lim. Meso prelijemo rastopljenim maslacemi nepokriveno stavimo peći u pećnicu.Nakon deset minuta meso okrenemo, a nakon idućideset minuta smanjimo temperaturu u pećnici na180 °C, prelijemo zakuhanom mesnom juhom i pečemopokriveno još 15 - 20 minuta. Pečenku potomostavimo na toplom (u isključenoj pećnici), a prijeserviranja narežemo na tanke ploške.Tekućinu od pečenja zakuhamo zajedno s povrćem(koje po želji propasiramo). U nekoliko žlica soka odpečenja razmutimo brašno i kiselo vrhnje te ulijemou zakuhani umak, kojeg potom začinimo limunovimsokom, solju i paprom.Narezanu pečenku poslužimo prelivenu vrućimumakom i uz knedle (vidi gornji recept).ZAJÍE NA ČERNE (Pirjani kunić)Sastojci: 1 kunić, 100 g suhe slanine, 1 velikaglavica luka, 3 žlice maslaca, list lovora, ½ žličicesušene majčine dušice, 10 zrna papra, 10 zrna pimenta,korica limuna, sol, 2 žlice brašna, 2-3 žliceocta od crnog vina (kvasine) i 1 žlica šećera.Priprema: Kunića razrežemo na osam komada, asvaki komad istrljamo krpom namočenom u mješavinuvode i octa.Narežemo luk i slaninu. U posudi za pirjanje laganopopržimo slaninu, dodamo žlicu maslaca i luk, a kadluk omekša dodamo začine, koricu limuna i sol. Nato položimo komade kunića i dolijemo tople vodetoliko da pokrije meso te pokriveno pirjamo na slabojvatri 1,5 do 2 sata.Preostali maslac rastopimo, dodamo brašno i glatkoizmiješamo, a potom postupno dolijevamo tekućinuod pirjanja da dobijemo gusti umak. Dodamo ocat išećer te kuhamo pet minuta uz miješanje. Umakomprelijemo meso koje smo prethodno izvadili i staviliu posudu za serviranje.Ponudimo s knedlima (vidi gornji recept).HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 61

PUTOPIS“LIMA GROZNA” NIJE TAKO GROZNAMarina KelavaPeruMeni nije baš jasno zašto je u katedrali Pizarrov grob i zašto se kao svetacčuva čovjek kojem je u životu misao vodilja bila potraga za zlatom,a sigurno je odgovoran za smrt brojnih urođenika, što je samo još jedandokaz da Peruom i dalje vladaju potomci konkvistadora, premda zapravomestizi (mješanci) predstavljaju većinu stanovnikaUobiajen prizorna ulicama LimePiramida iz vremenapred - Inka kultura62HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009.

PUTOPISPromjena straže ispredpalae VladeMuzejinkvizicijeHerman Melville, američki pisac - autor “MobyDicka” iz 19. stoljeća nazvao je glavni grad Peruanajtužnijim gradom na svijetu. Ali i pisac SebastianSalazar Bondy još u šezdesetim godinama prošlogstoljeća nazvao je svoj rodni grad “Lima Grozna”.U Limu dolazim s malim očekivanjima. Straši mepomisao na osam milijuna ljudi na jednom mjestu,što nije neuobičajeno za nekoga tko dolazi izzemlje od samo četiri milijuna sveukupno. Takvakoncentracija ljudi nije najugodnija. Ipak, čini se dase nešto promijenilo. Lima me iznenadila! I nijetako grozna kako su je ocijenili. Kolonijalno središtegrada dobro je održavano, zgrade su svježeobojane, golubovi se okupljaju na trgovima i podsjećajume na Zagreb.Lima i sjedište inkvizicijeGrad je osnovao španjolski konkvistador FranciscoPizzaro u siječnju 1535. godine. Prvo je naseljebrojilo samo stotinjak ljudi. F. Pizzaro je, naime,najprije osnovao svoju prijestolnicu u Andama, alistrateška potreba da bude blizu brodovima natjeralaga je da se spusti na obalu.Dva stoljeća nakon osnutka Lima je postala političko,komercijalno i crkveno sjedište španjolskeJužne Amerike, sjedište inkvizicije, kao i potkralja.U katedrali se nalazi Pizarrov grob. Meni nije bašjasno zašto bi se u katedrali čuvao kao svetac čovjekkojem je u životu misao vodilja bila potragaza zlatom, a sigurno je odgovoran za smrt brojnihurođenika. To je samo još jedan dokaz da Peruomi dalje vladaju potomci konkvistadora, premda zapravomestizi (mješanci) predstavljaju većinu stanovnika.Španjolci nisu imali ograničenja u svezi smiješanjem s urođenicima kao kolonizatori sjevernoameričkogkontinenta.Hotel u kojem odsjedam, hotel Espana, imenompodsjeća na kolonizatore. Nalazi se u staroj palači sbrojnim kipovima golih žena i muškaraca i kristalnimlusterima podsjeća na doba kad je ovdašnjaelita uživala u pogodnostima svog položaja.Palača Vlade sagrađena je na mjestu negdašnjePizzarove palače, gdje je on i ubijen 1541. godine.Bio je to prvi latinoamerički coup d’etat. Ubilisu ga pristaše Diega Almagra, Pizarrovog partnerau početku osvajanja s kojim se kasnije upustio ugrađanski rat. U podne se ispred palače svaki danobavlja ceremonijalna promjena straže. Međutim,osim ovih kolonijalnih ostataka, u Limi se mogupronaći i ostaci mnogo starijih kultura. Primjerice,u Mirafloresu se nalazi Huaca Pucllana, piramada izvremena pred-Inka kultura.U knjižnici samostana San Francisco 25.000 ukožu uvezanih knjiga iz 17. stoljećaU blizini glavnog trga je samostan San Francisco,kolonijalni dragulj Lime, dekoriran u geometričnomMudejar stilu, koji potječe od andaluzijskih Maura.Samostan ima golemu knjižnicu s 25.000 u kožuuvezanih knjiga iz 17. stoljeća. U južnoameričkimgradovima nije teško pronaći bizarnosti. Tako seu ovom lijepom velikom samostanu s tipičnim zelenilomu unutrašnjem dvorištu nalaze katakombegdje su pokopane tisuće bivših stanovnika Lime.Kako je samostan pretvoren u muzej (redovnicižive samo u jednom izdvojenom krilu), katakombisu se dočepali arheolozi koji su prekopali kostii u napadu umjetničkog nadahnuća posložili ih uskulpture lubanja ili nagomilali jednu vrstu kostina hrpe.Nakon ovog veselja odlazim do još jednog muzeja,Muzeja inkvizicije.Naime, ovdje se nekad mučilo ljude. Odljeveni uvosku među raznim spravama za mučenje predstavljajuzatvorenike. Međutim, inkvizicijski sud ovdjenije osuđivao ljude na smrt, kažu nam vodiči.Nije se smatralo kršćanskim. Ako su htjeli nekogasmaknuti slali su ga na civilni sud. Većina osuđenihsu bili prekršteni Židovi koji su optuženi da se nisuuistinu obratili, a manje vještice.Moj vodič kroz obalne dijelove Lime je Ulises Robinson,prevoditelj vrlo literarnog imena. U to imešetnju započinjemo obilaženjem štandova s korištenimknjigama.- Ovdašnje je društvo vrlo mačističko. Zato ja kažemda sam feminist, izjavljuje tridesetogodišnjiUlises dok mi prepričava svoja iskustva iz privatneškole a la Charles Dickens.Mariscal - svijet bogatihUpuštamo se u samoubilačku bitku biciklima protivkaotičnog prometa tog velegrada. Dok su Quito iBogota, susjedne metropole, djelomice riješile prometnikaos uvođenjem posebnih cestovnih linija zaautobuse javnog porijevoza - Transmillenio sustavau Bogoti i Ecovia u Quitu, Lima (još) ne slijedinjihov put. Stari autobusi probijaju se ovdje krozužasan promet. Put s jednog na drugi kraj gradamože trajati beskonačno dugo. Dio grada koji senaziva Mariscal je nešto potpuno drugo: visokezgrade i uređeni parkovi, blještavi izlozi, macdonaldsi multipleksi. Ovo je svijet bogatih. Uočavami restoran poznatog naziva “Palachinke”. Zgradamakoje imaju pogled s litice na more planove supokvarili siromašni koji su se naselili niže na obali.S vremenom, u urbanom kaosu, na ove kuće legokocke dodavani su katovi i vremenom su sada većtoliko narasle da zaklanjaju pogled ovima iz bogataškihzgrada što njih, naravno, neizmjerno ljuti- prepričava mi Ulises.Ipak, mogu se utješiti malo dalje u dugačkim parkovimakoji se protežu uz obalu. Jedan od njih jeosobito zabavan jer je trava pokošena tako datvori labirinte u obliku likova linija iz Nazce. Jedanod njih je majmun, primjerice. Park je nazvan poMariji Reiche, arheologinji koja je posvetila životistraživanju ovog arheološkog misterija. Ni danasnije rasvijetljeno tko je zapravo ostavio crteže upustinjskom pijesku. Sve su teorije o procijenjeno2000 godina starim crtežima samo nagađanja kojasežu i do vanzemaljaca.HEP VJESNIK broj 221 (261), lipanj 2009. 63

221/261IMPRESUMIZDAVAČ: HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA d.d. ,SEKTOR MARKETINGA I KORPORATIVNIH KOMUNIKACIJA,ULICA GRADA VUKOVARA 37, ZAGREBDIREKTOR SEKTORA: MIHOVIL BOGOSLAV MATKOVIĆ,e-mail: mihovil.matkovic@hep.hrGLAVNI UREDNIK I RUKOVODITELJ ODJELA ZA INTERNOINFORMIRANJE: ĐURĐA SUŠEC, e-mail: durda.susec@hep.hrNOVINARI: DARKO ALFIREV, DRAGICA JURAJEVČIĆ, TATJANA JALUŠIĆ,LUCIJA MIGLES, JELENA VUČIĆ, TOMISLAV ŠNIDARIĆ (ZAGREB),MARICA ŽANETIĆ MALENICA (SPLIT: 021 40 56 89), VEROČKAGARBER (SPLIT: 021 40 97 30), IVICA TOMIĆ (RIJEKA: 051 20 40 08),DENIS KARNAŠ (OSIJEK: 031 24 33 05)FOTOGRAFIJA: IVAN SUŠECGRAFIČKO OBLIKOVANJE: PREDRAG VUČINIĆTAJNICA: MARICA RAK, ADMINISTRATOR: ANKICA KELEŠTELEFONSKI BROJEVI UREDNIŠTVA: 01 63 22 103 (GLAVNI UREDNIK),01 63 22 738, 01 63 22 106, 01 63 22 445 (NOVINARI),01 63 22 202 (TAJNICA), 01 63 22 819 (ADMINISTRATOR)TELEFAKS: 01 63 22 102TISAK: TIVA TISKARA VARAŽDIN, TRG BANA JELAČIĆA 21, VARAŽDIN