pdf,1400KB - Tehnološko-metalurški fakultet - Univerzitet u Beogradu
pdf,1400KB - Tehnološko-metalurški fakultet - Univerzitet u Beogradu pdf,1400KB - Tehnološko-metalurški fakultet - Univerzitet u Beogradu
84 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 27.12.2012.metala vežu sa makromolekulima nekih od navedenih jedinjenja, onda je moguće dobiti pozitivnerezultate i na ovom polju. Velika prednost ovako kombinovane kompleksirajuće-mikrofiltracionemetode je visoka selektivnost separacije jona koja se može postići primenom selektivnogkompleksirajućeg sredstva, pa je moguće ostvariti selektivno razdvajanje više jonskih vrsta.Iako postoje brojna istraživanja vezanih za iznalaženje što selektivnijih kompleksirajućihsredstava, dobijanje novih modifikovanih membrana sa poboljšanim permeacionim i selektivnimosobinama, kao i za usavršavanje postupaka za čišćenje membrana i regeneraciju kompleksirajućihsredstava, ona i dalje ne gube na aktuelnosti zbog brojnih prednosti membranskih procesa kojeuključuju smanjenje operativnih troškova u odnosu na konkurentnu tehnologiju, uštedu produkata,regenerisanje sporednih produkata, uštedu vode, energije, hemikalija i dr. Sa stanovišta primene,otprilike 40% prodaje membrana je za procese obrade vode za piće i otpadnih voda, dok drugih40% čine procesi u industriji hrane i pića u kombinaciji sa primenom u farmaceutske i medicinskesvrhe. Razvoj tržišta je određen cenom energije, zahtevanog kvaliteta proizvoda, propisane zaštiteokoline, novim medicinskim tretmanima kao i dostupnošću novih i boljih membrana imembranskih procesa.U okviru doktorske disertacije mr Katarine Trivunac, dipl. inž. tehnologije, pod nazivom,,Separacija jona metala kombinovanom kompleksirajuće – mikrofiltracionom metodom’’prvi put su proučeni i eksperimentalno ispitani mogućnost vezivanja i uslovi reakcije jona metalasa derivatima prirodnog polimera celuloze, kao što su DEAE (dietilaminoetil celuloza) i Na-KMC(natrijum-karboksimetil celuloza) kao kompleksirajućeg sredstva za jone metala. Ispitivanjemefikasnosti kombinovanog kompleksirajuće–mikrofiltracionog procesa za separaciju jona olova,cinka i kadmijuma u zavisnosti od pritiska, temperature, energije mešanja, pH vodenog rastvora,koncentracije jona metala, koncentracije kompleksirajućeg sredstva, jonske jačine rastvora, vrstepratećeg anjona, kao i uticaja drugih komponenata rastvorenih u vodi, utvrđeni su optimalni radniparametri za selektivnu separaciju dva ili više jona metala iz vodenih rastvora. Posebno aktuelnaoblast ispitivanja poslednjih godina jeste mehanizam onečišćenja membrana u kombinovanomkompleksirajuće–mikrofiltracionom procesu, kao i načini i sredstva za čišćenje membrana iregeneraciju kompleksirajućih sredstava. U ovoj doktorskoj disertaciji predložen je matematičkimodel za predviđanje fluksa permeata za konkretan slučaj kompleksiranja jona teških metaladerivatima celuloze, za različite tipove membrana. Na osnovu opsežnog pregleda literature, možese zaključiti da se istraživanja u okviru ove doktorske disertacije uklapaju u svetske trendove iukazuju na značaj i aktuelnost proučavane problematike.Osvrt na referentnu i korišćenu literaturuU literaturnom pregledu doktorske disertacije dat je 211 literaturnih navoda, od kojihnajveći broj čine najnoviji radovi iz međunarodnih časopisa sa tematikom značajnom za izradudoktorske disertacije. Navedene reference su novijeg datuma i sadrže eksperimentalne rezultateistraživanja mnogih istraživača, analizu i diskusiju dobijenih rezultata i izvedene zaključke, kao iteorijske osnove primenjenih metoda ispitivanja, njihove mogućnosti i ograničenja. Kandidat jeproširio do sada poznata saznanja o postupcima kompleksiranja i membranske filtracije jona teškihmetala koji uporno predstavljaju ozbiljan problem u zaštiti životne sredine. Iz obrazloženjapredložene teme doktorske disertacije i objavljenih radova koje je kandidat priložio, kao i iz popisaliterature koja je korišćena u istraživanju, uočava se adekvatno poznavanje predmetne oblastiistraživanja, kao i poznavanje aktuelnog stanja istraživanja u ovoj oblasti u svetu.Analiza primenjenih naučnih metoda i njihova adekvatnost za sprovedeno istraživanjeU ovoj doktorskoj disertaciji primenjene su savremene naučne metode za ispitivanjeefikasnosti kombinovane kompleksirajuće-mikrofiltracione metode za separaciju jona teškihmetala iz vode. Atomska apsorpciona spektrometrija (AAS) je korišćena za određivanjekoncentracija metalnih jona u vodenom rastvoru. Ultraljubičasta (UV) spektrometrija je korišćenaza praćenje reakcije između jona teških metala i organskog polimera. Koncentracija organske
НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 27.12.2012. 85komponente u napojnom rastvoru i permeatu određivana je metodom određivanja ukupnogorganskog ugljenika (TOC). Karakterizacija membrana pre i posle mikrofiltracije vršena jeprimenom skenirajuće elektronske mikroskopije (SEM).Ocena primenjivosti i verifikacije ostvarenih rezultataNa osnovu objavljenih literaturnih podataka iz ove oblasti, eksperimentalnih ispitivanja idobijenih rezultata iz ovog rada, ostvaren je veliki doprinos u razvoju novih kompleksirajućihsredstava za uklanjanje jona teških metala iz vode mikrofiltracijom. Podaci dobijeni ispitivanjemmikrofiltracionih procesa su važni sa aspekta potencijalne primene ispitivanih polimera uprečišćavanju kontaminiranih voda. Matematički model predložen u okviru ove doktorskedisertacije može da se koristi za modelovanje procesa uklanjanja jona teških metalakombinovanom kompleksirajuće-mikrofiltracionom metodom. Verifikacija rezultata je potvrđena iod strane međunarodne naučne javnosti, objavljivanjem u vodećim međunarodnim časopisima izdomena ove problematike.Ocena sposobnosti kandiata za samostalan naučni radKandidat mr Katarina Trivunac, dipl. inž. tehnologije je tokom izrade doktorskedisertacije ispoljila izuzetnu stručnost u pripremi i realizaciji eksperimenata, korišćenju različitihtehnika karakterizacije materijala i analizi rezultata. Kandidat poseduje sve kvalitete koji suneophodni za samostalni naučni rad.4. OSTVARENI NAUČNI DOPRINOSPrikaz ostvarenih naučnih doprinosaPoseban naučni doprinos ove doktorske disertacije se ogleda u sistematskom ispitivanjumogućnosti i uslova primene celuloze i njenih derivata koji su u ovom radu prvi put uvedeni ukombinovani kompleksirajuće-mikrofiltracioni separacioni proces.U okviru ove doktorske disertacije ostvaren je značajan doprinos u razumevanju međusobnihodnosa u sistemu metalni jon – polimer – membrana, objedinujući i proširujući znanja o: mehanizmu reagovanja jona metala sa ispitivanim kompleksirajućim sredstvima, mehanizmu membranske filtracije nagrađenih metalnih kompleksa, uticaju ravnotežnih, hemijsko-kinetičkih i maseno-prenosnih parametara na efikasnostseparacionog procesa, mehanizmu onečišćenja membrana, kao i o uslovima čišćenja i regeneracije mikrofiltracionih membrana.Izborom optimalnih parametara procesa razvijen je model za predviđanje fluksapermeata u procesu prečišćavanja vode zagađene teškim metalima.Na osnovu izloženog može se zaključiti da je kandidat svojim rezultatima dao značajannaučni doprinos pre svega u oblasti primene membranskih separacionih procesa za prečišćavanjevoda.Kritička analiza rezultata istraživanjaIstraživanja u okviru ove disertacije su koncipirana na osnovu definisanih ciljeva idetaljne analize literature iz oblasti primene kombinovanog kompleksirajuće-mikrofiltracionogprocesa za prečišćavanje vode. S obzirom na složenost problematike primenjeno je više metodaistraživanja. U okviru ove doktorske disertacije primenjena je metodologija istraživanjazastupljena u literaturi, ali su primenjene i neke originalne metode ispitivanja mogućihmehanizama kompleksiranja metala makromolekulima, kao i ispitivanja permeacionih iselektivnih karakteristika membrana. Primenjena metodologija je omogućila da se dobijurelevantni podaci za objašnjenje mehanizama vezivanja jona metala za organske polimere, kao imehanizama onečišćenja membrana u toku procesa mikrofiltracije. Uvidom u dostupnu literaturu
- Page 33 and 34: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 35 and 36: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 37 and 38: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 39 and 40: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 41 and 42: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 43 and 44: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 45 and 46: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 47 and 48: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 49 and 50: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 51 and 52: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 53 and 54: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 55 and 56: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 57 and 58: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 59 and 60: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 61 and 62: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 63 and 64: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 65 and 66: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 67 and 68: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 69 and 70: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 71 and 72: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 73 and 74: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 75 and 76: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 77: НАСТАВНО НАУЧНО ВЕ
- Page 80 and 81: 80 НАСТАВНО НАУЧНО В
- Page 82 and 83: 82 НАСТАВНО НАУЧНО В
- Page 86 and 87: 86 НАСТАВНО НАУЧНО В
- Page 88 and 89: 88 НАСТАВНО НАУЧНО В
- Page 90 and 91: 90 НАСТАВНО НАУЧНО В
- Page 92 and 93: 92 НАСТАВНО НАУЧНО В
- Page 94 and 95: 94 НАСТАВНО НАУЧНО В
- Page 96 and 97: 96 НАСТАВНО НАУЧНО В
- Page 98 and 99: 98 НАСТАВНО НАУЧНО В
- Page 100 and 101: 100 НАСТАВНО НАУЧНО
- Page 102 and 103: 102 НАСТАВНО НАУЧНО
- Page 104 and 105: 104 НАСТАВНО НАУЧНО
- Page 106 and 107: 106 НАСТАВНО НАУЧНО
- Page 108 and 109: 108 НАСТАВНО НАУЧНО
- Page 110 and 111: 110 НАСТАВНО НАУЧНО
- Page 112 and 113: 112 НАСТАВНО НАУЧНО
- Page 114 and 115: 114 НАСТАВНО НАУЧНО
- Page 116 and 117: 116 НАСТАВНО НАУЧНО
- Page 118 and 119: 118 НАСТАВНО НАУЧНО
- Page 120 and 121: 120 НАСТАВНО НАУЧНО
- Page 122 and 123: 122 НАСТАВНО НАУЧНО
- Page 124 and 125: 124 НАСТАВНО НАУЧНО
- Page 126 and 127: 126 НАСТАВНО НАУЧНО
- Page 128 and 129: 128 НАСТАВНО НАУЧНО
- Page 130 and 131: 130 НАСТАВНО НАУЧНО
- Page 132 and 133: 132 НАСТАВНО НАУЧНО
84 НАСТАВНО НАУЧНО ВЕЋЕ, 27.12.2012.metala vežu sa makromolekulima nekih od navedenih jedinjenja, onda je moguće dobiti pozitivnerezultate i na ovom polju. Velika prednost ovako kombinovane kompleksirajuće-mikrofiltracionemetode je visoka selektivnost separacije jona koja se može postići primenom selektivnogkompleksirajućeg sredstva, pa je moguće ostvariti selektivno razdvajanje više jonskih vrsta.Iako postoje brojna istraživanja vezanih za iznalaženje što selektivnijih kompleksirajućihsredstava, dobijanje novih modifikovanih membrana sa poboljšanim permeacionim i selektivnimosobinama, kao i za usavršavanje postupaka za čišćenje membrana i regeneraciju kompleksirajućihsredstava, ona i dalje ne gube na aktuelnosti zbog brojnih prednosti membranskih procesa kojeuključuju smanjenje operativnih troškova u odnosu na konkurentnu tehnologiju, uštedu produkata,regenerisanje sporednih produkata, uštedu vode, energije, hemikalija i dr. Sa stanovišta primene,otprilike 40% prodaje membrana je za procese obrade vode za piće i otpadnih voda, dok drugih40% čine procesi u industriji hrane i pića u kombinaciji sa primenom u farmaceutske i medicinskesvrhe. Razvoj tržišta je određen cenom energije, zahtevanog kvaliteta proizvoda, propisane zaštiteokoline, novim medicinskim tretmanima kao i dostupnošću novih i boljih membrana imembranskih procesa.U okviru doktorske disertacije mr Katarine Trivunac, dipl. inž. tehnologije, pod nazivom,,Separacija jona metala kombinovanom kompleksirajuće – mikrofiltracionom metodom’’prvi put su proučeni i eksperimentalno ispitani mogućnost vezivanja i uslovi reakcije jona metalasa derivatima prirodnog polimera celuloze, kao što su DEAE (dietilaminoetil celuloza) i Na-KMC(natrijum-karboksimetil celuloza) kao kompleksirajućeg sredstva za jone metala. Ispitivanjemefikasnosti kombinovanog kompleksirajuće–mikrofiltracionog procesa za separaciju jona olova,cinka i kadmijuma u zavisnosti od pritiska, temperature, energije mešanja, pH vodenog rastvora,koncentracije jona metala, koncentracije kompleksirajućeg sredstva, jonske jačine rastvora, vrstepratećeg anjona, kao i uticaja drugih komponenata rastvorenih u vodi, utvrđeni su optimalni radniparametri za selektivnu separaciju dva ili više jona metala iz vodenih rastvora. Posebno aktuelnaoblast ispitivanja poslednjih godina jeste mehanizam onečišćenja membrana u kombinovanomkompleksirajuće–mikrofiltracionom procesu, kao i načini i sredstva za čišćenje membrana iregeneraciju kompleksirajućih sredstava. U ovoj doktorskoj disertaciji predložen je matematičkimodel za predviđanje fluksa permeata za konkretan slučaj kompleksiranja jona teških metaladerivatima celuloze, za različite tipove membrana. Na osnovu opsežnog pregleda literature, možese zaključiti da se istraživanja u okviru ove doktorske disertacije uklapaju u svetske trendove iukazuju na značaj i aktuelnost proučavane problematike.Osvrt na referentnu i korišćenu literaturuU literaturnom pregledu doktorske disertacije dat je 211 literaturnih navoda, od kojihnajveći broj čine najnoviji radovi iz međunarodnih časopisa sa tematikom značajnom za izradudoktorske disertacije. Navedene reference su novijeg datuma i sadrže eksperimentalne rezultateistraživanja mnogih istraživača, analizu i diskusiju dobijenih rezultata i izvedene zaključke, kao iteorijske osnove primenjenih metoda ispitivanja, njihove mogućnosti i ograničenja. Kandidat jeproširio do sada poznata saznanja o postupcima kompleksiranja i membranske filtracije jona teškihmetala koji uporno predstavljaju ozbiljan problem u zaštiti životne sredine. Iz obrazloženjapredložene teme doktorske disertacije i objavljenih radova koje je kandidat priložio, kao i iz popisaliterature koja je korišćena u istraživanju, uočava se adekvatno poznavanje predmetne oblastiistraživanja, kao i poznavanje aktuelnog stanja istraživanja u ovoj oblasti u svetu.Analiza primenjenih naučnih metoda i njihova adekvatnost za sprovedeno istraživanjeU ovoj doktorskoj disertaciji primenjene su savremene naučne metode za ispitivanjeefikasnosti kombinovane kompleksirajuće-mikrofiltracione metode za separaciju jona teškihmetala iz vode. Atomska apsorpciona spektrometrija (AAS) je korišćena za određivanjekoncentracija metalnih jona u vodenom rastvoru. Ultraljubičasta (UV) spektrometrija je korišćenaza praćenje reakcije između jona teških metala i organskog polimera. Koncentracija organske