ovdje - HC ITI

povijest hrvatskoga kazališta u ko -jem je autorica provela veći dio svo -ga profesionalnoga puta i u okriljukojeg je nastao velik broj njezinih do -sadašnjih studija, kao i radova objelodanjenihu ovoj posljednjoj knjizi.Znanstveni, kazališno povijesni pristupstoga mahom dominira u radovimau kojima je riječ o kazalištu ikazališnim umjetnicima 18. i 19. teprve polovice 20. stoljeća te u autoričinimosvrtima na nekoliko važnihrecentnih teatroloških izdanja, dokće u radovima o autoričinim suvremenicima,bilo znanstvenicima i pro -učavateljima kazališta, bilo glumcima,redateljima i uopće kazališnimljudima, biti mjesta i za intimno i zajavno, kao i za osobno i nadosobno,dakako u različitim omjerima, ovisnoveć o autoričinoj bliskosti ili povezanostis osobom ili temom o kojojpiše. U jednima će prevladavati znanstveničkaakribija i teatrološki diskurs,u drugima će kazališno povijesnaraščlamba njihova prinosa povijestii suvremenosti hrvatskoga kazalištabiti nadograđena osobnim sjećanjimai dogodovštinama te osjećajimapoštovanja, naklonosti i/ili prijateljstva,pa i neskrivenog divljenjaosobama kojima je pojedini rad po -svećen, od Dragutina Tadijanovićapreko Ene Begović do Ivana Jindre.Sklonost i umješnost u oblikovanjuteatroloških portreta značajnih hrvatskihkazališnih umjetnika autorica je,napokon, pokazala i u nizu svojihpret hodnih radova – kako znanstvenihpriloga u svojim autorskim knjigama(npr. glumica u knjizi Zaustav -ljeni trenuci glume ili pisaca, glumacai redatelja u knjigama Povrat unepovrat i Novi sadržaji starih tema),tako i u brojnim monografijama kojeje priredila i uredila, primjerice o ŠpiriGuberini, Kosti Spaiću ili Josipu Ma -rottiju. Portreti u ovoj knjizi važni su izbog toga što je dijapazon portretiranihproširen uključivanjem proučavateljahrvatskoga kazališta, kao što suNikola Vončina i njegov prilog proučavanjupovijesti i teoriji hrvatske ra -diodramske produkcije ili Vida Fla -ker, dugogodišnja djelatnica Aka -demi jina instituta u Opatičkoj 18,tekstologinja i prevoditeljica.Kao što i naslov ukazuje na dva te -meljna očišta koja će umnogome obilježitistudiju Antonije Bogner Šaban,tako i ime biblioteke u sklopu koje jeknjiga otisnuta – a riječ je o biblioteciIznovljavanja – i nazivom aludirana drukčija, autorska, inovativna,dijelom i revizionistička čitanja hrvatskekazališne baštine. Uvijek sklonaisticanju veličine malenih i onih kojesu dotadašnji kazališno povijesniradovi prešućivali, zaobilazili ili poautoričinu sudu možda i neprimjerenovrednovali i prikazivali, A. BognerŠaban i u ovoj knjizi ostaje dosljednai vjerna svojim istraživačkim ciljevima.Svojevrsni “revizionizam” dotadašnjihmisli napose se osjeti u člankuPočetak prije početka u kojemautorica utvrđuje značenje amaterskihkazališnih predstava na hrvatskomjeziku tijekom 19. stoljeća tedogađaja i osobnosti koje su prethodileutemeljenju Hrvatskoga narodnogakazališta u Osijeku i velikimdije lom njegovo utemeljenje uopćeučinile mogućim, na način na koji seo tome dotada nije govorilo zbognedovoljne istraženosti, ali i zbogstanovitih ideoloških opterećenja.Sklo nost se iznovljavanju, štoviše,može kanalizirati kroz još tri važneteme ove knjige, ali i autoričina teatrološkogarada uopće, a to su kazališniživot Slavonije, lutkarstvo i kazališnalikovnost.Jedna od najvažnijih zagovornica slavonskedramske književnosti i kazalištau hrvatskoj teatrologiji – o čemuponajbolje svjedoče njezine knjige imonografije Kazališni Osijek, Fes ti -val glumca, Hrvatsko narodno kazališteu Osijeku, Dječje kazalište Bran -ka Mihaljevića i Vinkovačka kazališnatradicija – već je u prvoj studijiove knjige “Cererinoj i Dionizovoj prikazbenojposlanici”, usredotočenana jezgrovit pregled kazališnoga idramskoga života Slavonije, Baranjei Srijema od 18. stoljeća do suvremenosti.Autorica, rodom i sama Sla -vonka, u njoj prikazuje najvažnije ka -zališne postaje u životu gradova imjesta kao što su Požega, SlavonskiBrod, Vukovar, Osijek, Virovitica, Ilok,Beli Manastir i Županja, a obol slavonskimkazališnim temama nastavljase i kroz studije posvećene brojnimkazališnim umjetnicima rodom iztoga kraja, odnosno onima koji susvojim djelovanjem obilježili kazališnuprošlost Slavonije poput BrankaMešega, Miroslava Mađera, JozeMatakovića, Vanje Dracha, FabijanaŠovagovića i drugih.Idući konstitutivni segment teatrološkogarukopisa Antonije Bogner Ša -ban jest i autoričino bavljenje problematikomlutkarskoga pa i dječjegakazališta. Tako se i ovdje, pišući oknjigama Henryka Jurkowskog, Bori -slava Mrkšića i Luke Paljetka te oradu Kosovke Kužat Spaić, kao i usvojim prethodnim radovima (Mario -nete osvajaju Zagreb, Tragom lutke iPričala, Susreti lutkara i lutkarskihkazališta), ponovno potvrđuje kaovrsna poznavateljica povijesti i suvremenostisvjetskoga, a napose hrvatskogalutkarstva. Kvalitativno, akone i kvantitativno velik dio knjige ot -pada i na u hrvatskoj teatrologiji razmjernorijetka razmatranja hrvatskekazališne likovnosti, napose u člancimaposvećenim hrvatskim scenografimaJozi Matakoviću i AleksandruAugustinčiću, autoru kazališnoga za -stora za lutkarsko kazalište IviciAntolčiću ili kostimografkinji LjubiciWagner čiju je veliku retrospektivnuizložbu priredila upravo AntonijaBogner Šaban.Posljednja, uvjereni smo tek zasad, unizu autorskih knjiga teatrologinjeAntonije Bogner Šaban sabire njezineradove objavljene u prvom desetljeću21. stoljeća, ali i sumira temekojima se tada, a i ranije kontinuiranobavila. No, promotrimo li još jednutemu kojom se Antonija BognerŠaban bavila tijekom minuloga desetljeća,shvatit ćemo da nam je autoricaostala dužna još barem jednu knjigu,onu posvećenu višegodišnjoj au -toričinoj znanstvenoj opsesiji, istaknutomglumcu i redatelju prve polovice20. stoljeća – Ivi Raiću. Čini sestoga prikladnim zaključiti ovaj prikazs nadom u što skorije ukoričenjeautoričinih misli o jednom od utemeljiteljahrvatske kazališne režije.Darko LukićZNAKOVI KULTURNE PRODUKCIJEJanko Ljumović:Produkcija značenja,Nova knjiga, Podgorica, 2011.Janko Ljumović uvjerljiv je autor iautoritet kad je riječ o kazališnoj produkcijii kulturnoj proizvodnji uopće.Intendant Crnogorskog narodnogpozorišta u Podgorici, profesor nastudiju produkcije Fakulteta dramskihumjetnosti na Cetinju, autorbrojnih kulturnih i medijskih projekata,aktivan teoretičar i praktičar kulturnihpolitika i kulturnih produkcijau regiji, uistinu ima što reći o temikojoj pristupa. I zna kako to trebaučiniti. Utoliko njegova knjiga Pro -duk cija značenja predstavlja nesamo zanimljivo svjedočenje o vrlodinamičnim tranzicijskim procesimau crnogorskom kulturnom životu,nego i koristan prilog još uvijekskromnom popisu relevantnih naslovau tom području u cijeloj regiji. Po -jam “značenje”, naravno, ne razumijevaLjumović (samo) u ograničenomopsegu semiotike, nego ga rabi prijesvega u višeznačnosti riječi “smisao”.Upravo u tom opsegu kreću seLjumovićeva teorijska razmatranja iraščlambe praktičnih studija slučajapa cijela knjiga sa svojim 21 poglavljemokupljenim u dva dijela propitujei smisao proizvodnje i proizvodnjusmisla te smislenost bavljenja kul-166 I KAZALIŠTE 49I50_2012 I 167