Temat: Umjetnička izvedba i aktivizamSuzana MarjanićIZVEDBA PROTESTA ILI JEDINAREALNA OPCIJA – GENERALNI ŠTRAJK 1Borba. Vlast. Moć. Tko zna, zna. Tko ne zna, slobodan je. Sicilijanci imajuuzrečicu: Vladanje je slađe od jebanja! Ako živiš u tzv. demokraciji, učlani seu jednu od dvije glavne antagonističke stranke. (Labrović, 2009:60)Usprkos neoliberalnoj paradigmi samozadovoljne demokracijei usprkos vječnoj nam tranziciji posljednjih je nekolikogodina i u našoj regiji pojačan modus izvedbi protesta(npr. Pravo na grad i Zelena akcija – “slučaj Varšavska“ iantivladini prosvjedi iz 2011. godine, Torcida – Žuti Pe -ristil i Ovce na Poljudu, 2009.) kao što je to bio slučaj snpr. političkim performansima šezdesetih godina prošlogastoljeća. Marvin Carlson zamjećuje kako povjesničari iteoretičari izvedbenih studija koji su bilježili ranu povijestperformansa uglavnom nisu uzimali u obzir učestale i če -sto teatralizirane ulične demonstracije iz 1960-ih jer seperformans tada povezivao isključivo s umjetničkim aktivnostima(Carlson 2004:130-131, 194-198). 2 Čini se dase to ponekad događa i danas. Navedimo primjer: na no -vinarsko pitanje upućeno RoseLee Goldberg planira li uPerformu 2012. godine uključiti i izvedbu protesta Occu -py Wall Street, spomenuta je začetnica povijesti umjetnostiperformansa odgovorila kako nije sigurna s obzirom nabrzinu događanja oko tih zbivanja. 3Kao godine rađanja umjetnosti protesta, aktivističkeumjet nosti, koje su tvorci kao mogući/e nositelji/ice društvenepromjene odabrali ulice za vlastite galerije i izvedbeneprostore, uglavnom se određuju šezdesete godineprošloga stoljeća. Pritom povjesničari umjetnosti kao iobično, nakon određenja začetka pojedinoga fenomena,postavljaju disjunktivno pitanje ili-ili o samom fenomenu:dakle, da li protestna umjetnost (samo) reflektira suvremenubolest, virus društva ili isto tako može biti i subjektpromjene (usp. “About Modern Protest Art”, http).Roxana Marcoci, kustosica Muzeja moderne umjetnosti izNew Yorka, povodom izložbe Here Tomorrow, koju je2002. priredila u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagre -bu, zamjećuje da je obnovljeni val angažirane umjetnostiu tranzicijskoj Hrvatskoj s jedne strane bio aktivistički, etičkiodgovor na rat, a s druge pak strane – vizualni i izvedbeniotpor, reakcija na novo tržište neoliberalne he -gemonije i globalizacije (Marcoci, 2002:14). Spome nutakustosica zamjećuje da je kasnih 90-ih navedeno stanjestvari potaknulo širenje umjetnosti u društveni život nanačin, kao što tvrdi povjesničar kulture Frederic Jameson,da je umjetnost postala “ne više izdvojena disciplina, većsami zrak koji dišemo i sama suština javne sfere zajedništva“(prema Marcoci, 2002:14). Ipak je Nada Beroš utome pozicioniranju nešto opreznija te zamjećuje da suvelike smotre suvremene umjetnosti, a prije svega visokoselektirane kaselske izložbe Documenta 10, pod ravnanjemCatherine David (1997.), i Documenta 11 (2002.),pod ravnanjem politologa Okwuia Enwezora, u znatnojmjeri pridonijele trendu socijalnokritičke umjetnosti(Beroš, 2006:192). 4No, u ovome se članku nećemo zadržati na umjetnosti protesta,aktivističkoj umjetnosti (activist art), koju Nina Fel -shin opisuje kao strategiju stajanja jednom nogom u sferiumjetnosti, a drugom u sferi političkoga aktivizma, veććemo se zadržati na izvedbenim aspektima protesta kojise mogu smatrati direktnom varijantom aktivističkeumjet nosti. Pritom ćemo se zadržati na dvama (zagrebačkim)primjerima – na “izvedbi Varšavske“ i izvedbi anti -vladinih prosvjeda, koji su se nekako i začudo za svevladajućuhrvatsku “zrakopraznu” etiku istovremeno događali2011. godine, 5 što je ipak potvrdilo da se društve -nopolitička energija “događanja naroda” u našoj regiji tegodine globalno približila slobodarskoj energiji ‘68-e. 6 Doksu ovakvi tipovi prosvjeda, kao što smo već napomenuli,kulminirali šezdesetih godina, 7 aktivistička umjetnost kritičnumasu, kako to određuje Nina Felshin, doživljavaosamdesetih da bi se devedesetih institucionalizirala(Felshin, 2006:9), ili po naški – lijepo rečeno – uhljebila.Pritom, razliku između npr. aktivističke i političke umjetnostimožemo potražiti u odrednicama Nine Felshin kojaističe da ono što aktivističku umjetnost razlikuje od političkeumjetnosti nije sadržaj, nego metodologija, oblikovnestrategije kao i aktivistički ciljevi (Felshin, 2006:9). Timeza aktivističku umjetnost možemo postaviti sljedeći niz:angažman, kultura otpora, dokument, svjedočenje, ispovijedi,izvedba solidarnosti... 8Nažalost, spomenuti protesti nedavno održani kod nas jošuvijek nisu (barem ne za sada) nositelji moćne ideje generalnogaštrajka – što je jedina moguća opcija rušenja po -stojećega političkog sustava, koji promoviraju antagonističkestranke, unatoč mišljenju jednoga uvaženog opor -benjaka iz Sabora (te 2011. godine) o tome da se vlastnavodno ne ruši na barikadama nego u Saboru. Zaistahegemonistička ideja. Kao protutežu tom hegemonu lijevogabloka možemo nadovezati zapažanje o tome daupravo društveni pokreti, kao što već sam naziv podrazumijeva,čine jedan od najdinamičnijih elemenata u razvojudruštva, kao što u uvodu svoje knjige The Art of Protestiznosi Thomas Vernon Reed. 9 Pa, demonstrirajmo…Izvedba VaršavskeSlijedi dakle prvi primjer društvenoga pokreta kao posebnevrste izvedbe i to opozicijske izvedbe kako je odre -đuje sociolog Hank Johnston (2011.). Osim toga, odrednicaprotest art često se koristi za izvedbene aspekte političkihdemonstracija i građanskoga neposluha koji međuostalim, sadrže i vrlo bitne akcije privlačenja pažnje. KaoNažalost, spomenuti protesti nedavno održanikod nas još uvijek nisu (barem ne za sada)nositelji moćne ideje generalnoga štrajka što je jedina moguća opcija rušenja postojećegapolitičkog sustava, koji promovirajuantagonističke stranke, unatoč mišljenjujednoga uvaženog oporbenjaka iz Sabora(te 2011. godine) o tome da se vlast navodnone ruši na barikadama nego u Saboru.Zaista hegemonistička ideja.što je dobro poznato, zajedničkim izvedbenim snagamaPravo na grad i Zelena akcija 10 u petogodišnjoj su kampanjiizvedbenim protestima nastojali pojasniti gradskimstrukturama, ali i ne samo njima, da će Varšavska ulicapre namjenom u rampu za privatnu garažu TomislavaHorvatinčića (u medijima obično predstavljenoga kao graditeljskogainovatora i vlasnika Hoto grupe), što se nakoncu i obistinilo, izgubiti svoju prvotnu javnu funkciju.Zadržimo se ukratko na kronologiji. Izvedba Varšavskebila je višegodišnji “performans” od 2006./2007. godinenavedenih udruga zaključno do 7. travnja 2011. godine –otvaranja Horvatinčićeva Hoto centra. Tako su u povoduDana planeta Zemlje 2007. godine aktivisti Zelene akcije,kao što se moglo uočiti prema novinskim napisima,priredili do tada najborbeniju aktivističku proslavu i okupljanje,naravno, naše nazovi metropole. Naime aktivistiZelene akcije udruženi sa snagama inicijative Pravo nagrad u povodu proslave Dana planeta Zemlje samoinicijativnosu odlučili proširiti pješačku zonu. Po uzoru načeste prakse u zapadnoeuropskim zemljama, hrabrimpostavljanjem barikada urbana je gerila blokirala prometu dijelu Gundulićeve, točnije od Varšavske do Ilice i pritomje gotovo izbio i sukob s policijom. Mogli smo vidjetiveselu mladu skupinu koja je, nakon što je proglasila“oslobođenje ulice”, sjela na asfalt te igrala i stolni tenis;donosile su se i stolice (ili stolci), postavljale sadnice uteglama, a u skladu s nomadskim veselim duhom i žongliralo...Mislim da u našim oporbenjačkim prilikama akcijapoput navedene nije bilo od inicijacije ATTACK!-a tije-130 I KAZALIŠTE 49I50_2012 I 131
Pravo na grad i Zelena akcija, Prosvjed protiv krađe Varšavske, 10.veljače 2010., kasnije poznat i pod nazivom Ne damo VaršavskuPravo na grad i Zelena akcija, Javni interes, 31. ožujka 2011.kom aktivistički burnoga kraja devedesetih te tragomnavedenoga podsjećam na attackovsku akciju koja je održana16. svibnja 1998. godine u povodu međunarodneakcije Reclaim the Streets.Pogledajmo tehnologiju i dramaturgiju izvedbe nekih akcijau okviru izvedbe Varšavske. Od zaista maštovito koncipiranihizvedbenih projekata dviju udruga spomenimouporabu drvene statue Trojanskoga konja (visine 5 metara)u Prosvjedu protiv krađe Varšavske 10. veljače 2010.godine, kasnije poznatom i pod nazivom Ne damo Var -šavsku. Tako je simbol prosvjeda – Trojanski konj, premariječima okupljenih aktivista, figurirao kao upozorenje daje Cvjetni prolaz jednako tako koban za Zagreb kao što jedrveni antički konj bio za Troju. Nažalost, cinička je strukturau završnome iskazivanju moći na vlasti uništila drvenustatuu, na što je reagirao npr. i HDLU. Odnosno, kaošto je na prosvjednom skupu okupljenima izjavio MarioKovač – u suvremenom smislu Trojanski konj je program,računalni, politički ili građevinski koji se pretvara da izgledakao i svaki drugi. I nadalje Kovačevim riječima: “Među-tim, kada se pokrene na kompjuteru ili u gradu, on otkrivasvoje pravo lice. Počinje izvršavati svoju štetnu zadaću.Većina Trojanaca ima nazive vrlo slične uobičajenim programima,kao primjerice ‘S predsjednikom na posao’ ilipak ‘Idemo delati’“ (“Ne dopustite...”, 2010., http).Nadalje, kada su 31. ožujka 2011. organizirali izvedbenupogrebnu procesiju, stotinu i pedeset aktivista je, kako suto prenosili mediji (usp. Horvat, 2011., http), bilo odje -veno u pogrebnu crninu, a prosvjedna je funeralna povorkanosila veliki “lijes“ (dugačak pet metara te širok metari pol) na kojemu je pisalo velikim slovima “JAVNI INTE -RES“, i koji je pritom bio prekriven plavom zastavom gra -da Zagreba. Završnim činom demonstrativnoga bacanjalijesa u novu garažu projekta “Cvjetni“, kako organizatorite prosvjedne akcije kažu, pokopali su, sahranili javniinteres koji je Grad imao od projekta “Cvjetni“. Javni jeinteres tako i na simboličan način gurnut ravno kroz ulazu podzemlje, a radnici su, kako to već biva i na završetkuKrležine legende Kraljevo (u Krležinu se slučaju radi o“smetljaru“ i njegovoj korektivnoj metli), pokupili ostatke“lijesa“ i bacili ih u kontejner. Pritom je broj aktivista teizvedbene povorke bio simbolički određen: 150 aktivistau pogrebnoj crnini simboliziralo je (kako su prenosili nekimediji) sve one aktiviste koji su tijekom prosvjeda usrpnju 2010. godine bili uhićeni, 11 a nakon čega su veličajnozapočeli radovi na rampi za podzemnu garažu. 12Osim toga, te dvije udruge slove i kao organizatori najvećegahrvatskog performansa, Marša na Poglavarstvo,kako je bio najavljen 20. svibnja 2010. na portaluwww.teatar.hr. Radi se o prosvjedu na koji su aktivisti bilipozvani doći s koferima te uz izmijenjene stihove pjesmePrljavog kazališta Zagreb te zove, što je bila i službenahimna tog performansa, krenuti u “marš na Poglavarstvo“kako bi pozvali gradonačelnika da i on spakira svoje kofere(s natpisom Remetinec) i – konačno da ostavku. Pret -hodno su 7. travnja 2010. aktivisti iz Živog zida za Varšav -sku ispred USKOK-a snimili i spot te službene himne, i tos gumenim odčepljivačima za odvode u rukama, kao i jednimmakrokarnevalesknim odčepljivačem, simbolički ukazujućina to da je Zagrebu potrebno veliko i detaljno čišćenjes obzirom na to da je duboko začepljen korupcijamasvih vrsta. U masovnom prosvjedu 7. travnja 2011. tijekomsvečanoga otvaranja Hoto centra te dvije udrugezavršnim su snagama na cijeloj fasadi tzv. Radeljakovezgrade (još jednoga našega uvaženog muža) razvili bijelitransparent s crvenim natpisom “TOTALNA PREVARA“,kao simboličko ukazivanje na sve političkogospodarskezakulisne igre Hoto centra koji je toga “svečanog“ danaprije otvorenja bio prekriven ružičastim zastorom, a kojikao da je na nekoj dubljoj razini demaskirao kako je većinagrađana ove države duboko utonula u ružičaste snoveu kojima im je više stalo do kroasana i kave na otvorenjutog šoping-centra nego do svih ovih i onih poniženih i uvrijeđenih.I tu je negdje ispod tog ružičastoga zastora stajalaUrša Raukar sa spomen-pločom koja je podsjećala nato da se upravo na tom mjestu nekoć, eto, nalazila rodnakuća Vladimira Vidrića. I tako umjesto Vidrića u Preobra -ženskoj 6 dobili smo 7. travnja 2011. čudesan imperijHoto centra. Svakako spomena vrijedno…Kao post festum udarac građanskom aktivizmu, Bandićevje imperij uzvratio još jednim ciničkim udarcem. Naime,početkom studenoga 2011. godine na Cvjetnom je trguosvanuo Bandićev ili još popularnije nazvan Cvjetni konj(skulpturalni gradonačelnikov odgovor na Trojanskoga ko -nja građanske inicijative u slučaju Varšavska) i to u sklopugradonačelnikove zamisli prema kojoj bi se betonskiheksagoni kojima je trg popločan trebali zamijeniti granitnimpločama, kako je bilo i predviđeno u originalnom projektuiz 1995. godine arhitekata Mihajla Kranjeca i Be -rislava Šerbetića. Pritom bi se granitne ploče položile i uRepublic of Coruptia, 6. travnja 2011., fotografija preuzeta s web-stranicehttp://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/republic-of-coruptia-fotogalerijaPravo na grad i Zelena akcija, Totalna prevara, 7. travnja 2011.okolne ulice, a riječ je o investiciji koja bi porezne obveznike,prema nekim procjenama – stajala oko osam milijunakuna (Krstulović, 2012., http), a prema nekim drugimproračunima – riječ je pak o 14 milijuna kuna (Banjeglav,2012., http) – dakle, u gradskom proračunu gledano – 6milijuna kuna sim-tam, svejedno. Naime, prema gradonačelnikovojizjavi, Cvjetni je konj postavljen zajedno sa sandučićemu koji građani mogu ubacivati sugestije u vezinavedenoga ukrašavanja Horvatinčićeva Cvjetnoga trgakoji pruža sigurno utočište-pozornicu gradskim špicerima.Pritom je, među ostalim, gradonačelnik izjavio da ako građanibudu protiv radova na Cvjetnom trgu, Grad neće ići utu skupu investiciju, u što dakako zdrav razum može sa -132 I KAZALIŠTE 49I50_2012 I 133
- Page 2 and 3:
SADRŽAJ410202834384244545866727890
- Page 4 and 5:
Iako je za svaku pohvalu odlukada s
- Page 7 and 8:
Kunčevićev pristup složenu Vojno
- Page 9 and 10:
Troila i Kreside, Mjere za mjeru, K
- Page 11 and 12:
RazgovorIZMEĐU ETIKE I ESTETIKE TR
- Page 13:
žavam kontinuitetzapočet ranijim
- Page 16 and 17: Maksim Gorki, Na dnu, redatelj Oska
- Page 18 and 19: DopisništvoBojan MunjinPOLITIČKO
- Page 20 and 21: Međunarodna scenaMatko BotićJETZT
- Page 22 and 23: Temat: Umjetnička izvedba i aktivi
- Page 24 and 25: anih radova, pokušat ću ponuditi
- Page 27 and 28: vlastite performativne politike na
- Page 29 and 30: Kamenska, ostaci u ratu uništenog,
- Page 31 and 32: Ne mislim da vjerski službenici ne
- Page 33 and 34: Jedini preostali aktivizam, onaj š
- Page 35 and 36: Performans Pomrčina, 1997. Public
- Page 37 and 38: Temat: Umjetnička izvedba i aktivi
- Page 39 and 40: osje čkih glumaca. Premijera “Ko
- Page 41 and 42: U okviru gore navedene edukacijske
- Page 43 and 44: zina je gesta usmjerena ka osigurav
- Page 45 and 46: tne političke relacije na kojima p
- Page 47 and 48: Ivana Sajko, Prizori s jabukom, izv
- Page 49 and 50: U Websterovu rječniku pronalazim s
- Page 51 and 52: Temat: Umjetnička izvedba i aktivi
- Page 53 and 54: Stanislav KovačićviolončeloIrma
- Page 55 and 56: Stanislav Kovačićviolončeloi na
- Page 57 and 58: Stanislav KovačićviolončeloNakon
- Page 65: 128 I KAZALIŠTE 49I50_2012 I 129
- Page 69 and 70: države imaju mafiju, hrvatska mafi
- Page 71 and 72: FenomeniNora KrstulovićLAŽI, PROK
- Page 73 and 74: Premijerne subvencije, u načelu, n
- Page 75 and 76: Branko HećimovićDESET SMJEŠNICA-
- Page 77 and 78: po datcima, usredotočenjem, nadalj
- Page 79 and 80: velikim dijelom i odredilo njihove
- Page 81 and 82: poput dramatizacije Budakova Og -nj
- Page 83 and 84: na zagrebačku pozornicu, kao u slu
- Page 85 and 86: turnom proizvodnjom, kao i produkci
- Page 87 and 88: DramaUna VizekPOMRAČENJELIKOVI PRE
- Page 89 and 90: LANA: Joj, ti uvijek neke paranoje
- Page 91 and 92: NADICA: E, pa Hari - drago mi je.GE
- Page 93 and 94: GOSPOĐA IZ MARKETINGA 1 (STARIJA):
- Page 95 and 96: MARJAN: Pa kad te nisu prave. Prave
- Page 97: IMPRESSUMKAZALIŠTEČasopis za kaza