štvenom polju, jesu teze što ih je u svojoj knjizi Umetnosti revolucija, Umetnički aktivizam tokom dugog XX vekaformulirao austrijski teoretičar Gerald Rauning. Tretirajućipraksu parrhesie kao oblik aktivističkog djelovanja, Rau -ning naglašava kako “funkcija paresije nije da svako drugomepokaže istinu, već ona ima funkciju kritike“. 29 Onošto postaje razvidno u slučaju studentskih intervencija uokviru Teorije prostora i oblikovanja je mogućnost tretiranjaspacijalnosti kao medija kojim se mapiraju ne samokritične/problematične točke na urbanističkom zemljovidu,već i propituju načini, odnosno politike njegove konstrukcije.Ne bivajući, dakle, praksom koja ide u pravcupukog uljepšavanja grada i prikrivanja njegovih antagonizamate potisnutih ekonomskoideoloških konflikata,predložene intervencije svojevrstan su oblik “manjinskogmišljenja”, za koje Rauning smatra da je dio strategijepolitičke parrhesie i za koju tvrdi da se od druge polovicedvadesetog stoljeća sve više vezuje upravo za umjetničkuaktivnost u javnom prostoru. 30 Iako ostaju nevidljivi zaširu društvenu javnost, radovi što su ih kolege/ice zamislileafirmiraju obrise jednog agonističkog prostora ukojem sukob različitih urbanističkih, ekonomskih i ideologijskihstrategija nije prikriven, već naprotiv, biva učinjenvidljivim. Na tragu Chantal Mouffe, možemo onda možda(us)tvrditi kako javni prostor, onakav kakav dolazi do izražajau naznačenim projektima, nije mjesto konsenzusa,već mjesto disenzusa, topos čija se egzistencija uobličujezahvaljujući dinamici neprekidnog pregovaranja. 31 Utje -lov ljujući, dakle, ulogu parezijaste, onog/one koja javnostikazuje neugodnu istinu o pogrešnom upravljanju gradom,kolege/ice izvode, ili možda još bolje, oprostoruju konfliknjihovugestu u kontekstu aproprijacije javnog dobra idezintegracije društvenog vlasništva, izvedbom se problematiziraju/reflektirajupromijenjeni vlasnički odnosi i tranzicijaprema ekonomskim modelima, koji afirmiraju neviše proizvodnju, proces i rad, nego se baziraju na potroš -nji, komodifikaciji, spektaklu i fetišizaciji. 18 Odabirom me -dija performansa kojeg, s obzirom na to da je utemeljen uparticipativnom angažiranju publike, odlikuje procesualnosti kontingentnost, kolege ostvaruju intervenciju upolju otuđenih društvenih odnosa te otvaraju prostor zadijalog o rasipanju ne samo društvene imovine i privatizacijejavnog dobra, već i o devastaciji prirodnih resursa. 19Interpretirajući projekt iz perspektive autorstva Art tombolaredefinira odnose unutar umjetničke proizvodnje nanačin da se autorska pozicija destabilizira, odnosno po -staje fluktuirajuća između onih koji su prikupili predmeteza tombolu i onih koji ih na kraju “osvajaju”. Implicitno,<strong>ovdje</strong>, stoga, bivamo svjedoci jednog kontradiktornog pro -izvodnog procesa, gdje smo unutar umjetničke produkcijesvjedoci rastvaranja fiksiranih autorskih pozicija i pomicanjaprema modelima kolektivne proizvodnje umjetnosti (iznanja!), dok smo u ekonomskoj sferi suočeni s brutalnimoblicima komodifikacije i privatizacije, za koju se sve češ -će ispostavlja da je izvedena mimo zakona, nepotistički.Rad Marije Brašnić, Sheron Pimpi Steiner i Martine Livo -vić još je jedan primjer aktivističke prakse u urbanoj topografijikoja nas suočava s “produkcijom profitno orijentiranogapstraktnog prostora”. 20 Svoju intervenciju u oblikuzlatnog natpisa kojim se označava trideset dana do po -gubljenja, a koji je izveden tako da podsjeća na epitaf teosmrtnice smještene na billboard ispred nedovršene građevineEurodoma, kolegice su utemeljile na vertikalnompresjeku mjesta, za kojeg su ustvrdile da predstavlja svojevrsnitopološki centar grada, dok je u prošlosti bio mjestomrazličitih događaja koji su oblikovali povijest gra da. 21Iako je tijekom gradnje došlo do oštećenja okolnih zgradate se i sama građevina nakrivila, investitor nije odustao odizgradnje. Kako je riječ o još jednom primjeru neoliberalnogprostornog investiranja, koje ne uzima u obzir ni povijestlokacije niti lošu statiku terena, intervencija kolegicapredstavlja oblik umjetničke prakse u javnom prostoru,kojom se ukazuje na “društvene posljedice novog oblikovanjagradskog prostora“ te afirmira alternativna urbanapraksa. 22 Na asocijativnom planu, oblikovanjem natpisatako da podsjeća na nadgrobni spomenik, odnosno uvođenjemosmrtnice u javni prostor, semantički i vizualnoartikulira se nekrofilni karakter kapitalističke ekonomije,koja iscrpljujući prostore rad(ništv)a stvara prazne, razsredištenei homogenizirane spacijalnosti. Simbolički ipsihoanalitički interpretirajući činjenicu da je topološkosredište grada zapravo impotentna gra đevina podignutana ozloglašenom palimpsestu traume, moguće je zaključitida je sadašnja (urbanistička) politika grada utemljenana prisili ponavljanja, potiskivanju socijalističke, antifašističkeprošlosti i perpetuiranoj (re)pro dukciji mita o nevinojžrtvi koja se oplakuje ne više u in tim nim kapelicama,već u tržnim centrima, podignutima na kosturima i traumiponovljene prošlosti. 23Iako bi na prvi pogled mogla izgledati plauzibilnom tezapo kojoj je politika intervencija u javnom prostoru realiziranihu okviru kolegija Teorija prostora i oblikovanja baziranana kritičkom bavljenu prostornim paradigmama utranzicijskim uvjetima i proliferaciji neoliberalnih vrijednosti,ipak bi se moralo preciznije analizirati što ti radovitočno čine. Za razliku od sličnog bavljenja javnim prostoromna razini smještanja skulptura na gradske trgove,ulice ili parkove, <strong>ovdje</strong> analizirani projekti nemaju za ciljuljepšavanje prostora i stoga ih je možda moguće tretiratina način koji to predlaže Rosalyn Deutsche. Naime,kada je riječ o relaciji između umjetnosti i javnog prostora,Deutsche postavlja ključno pitanje: “Uzimajući u obzirproliferaciju pseudo i privatnojavnih prostora, postavlja sepitanje na koji način javna umjetnost može oponirati funkcijijavnog mjesta u konstrukciji dominatnog grada?” 24Drugim riječima, kako izbjeći opasnost koloniziranja javnesfere umjetnošću, koja (kao u slučaju skulptura) uljepša -vajući, umjesto poticanja na kritički dijalog, postaje glav -nim pokretačem gentrifikacijskih procesa i homogeniziranjagrada? Na koji način, dakle, izbjeći aproprijacijski me -hanizam kapitalističke mašine koja svaku kritiku upija iaplicira kao novi marketinški trik? Za razliku od modernističkogpoimanja umjetnosti, kritičke umjetničke i prostorneprakse kasnog dvadesetog stoljeća propitivanjemsame konstrukcije javne sfere iskazuju oprez, posebice upogledu toga od čije ideologije bivaju uposleni i čiju ideologijuumjetnički radovi reprezentiraju. 25 U kontekstu stu-dentskih intervencija u Osijeku, ponovimo to još jednom,ova je autorefleksivna dimenzija umjetničke prakse dio iedukacijskog procesa, fokusiranog na djelovanje u javnomprostoru koje upozorava na razarajući učinak aktualnihurbanih politika.Pozicije parezijastaDetektirajući simptome devastirajućihstrategija urbanog planiranja, studenti,stoga, zauzimaju pozicije onih koji u svojimprojektima progovaraju o neugodnojistini grada, ali i onih koji ostaju izvanreprezentacije, tj. onih kojima je onemogućenoda svojom kreativnošću doista iparticipiraju u revitalizaciji i reanimiranjuumrtvljenog prostora.Oslanjajući se na pojam parrhesia što ga je MichelFoucault reafirmirao u svojim predavanjima o Vladanjusobom i drugima, a koji se odnosi na “otvorenost (u govoru),ispovijedanje istine”, pokušat ću u nastavku sumiratido sada rečeno i formulirati neku vrstu zaključka. 26 Budu -ći da je riječ o edukacijskom procesu koji nije dovršen,odnosno koji se ciklički ponavlja svake godine, čitatelji ćese morati zadovoljiti nekom vrstom otvorene konkluzije,koje je cilj ponuditi još jednu perspektivu s obzirom nagore navedene teze i eventualno pokušati aktivističkudimenziju opisanog djelovanja sagledati u kontekstu iznošenjaistine u javnoj sferi. Ekscplicitno dovodeći u vezupraksu parrhesie s djelovanjem u političkom prostoru,Foucault se osvrće na dvosmislenost govorenja istinekoja se ogleda u tome da je ona istovremeno opasna, “ili,točnije, ona se izlaže opasnosti da bude ujedno nemoćnai opasna.” 27 U kontekstu studentskih intervencija u javnomprostoru, praksa parrhesie zrcalila bi se ne toliko uopasnosti povodom govorenja istine, već s obzirom nanemoć te istine da na bilo koji način utječe na političkeodnose/odluke. Detektirajući simptome devastirajućihstrategija urbanog planiranja, studenti, stoga, zauzimajupozicije onih koji u svojim projektima progovaraju o ne -ugodnoj istini grada, ali i onih koji ostaju izvan reprezentacije,tj. onih kojima je onemogućeno da svojom kreativnošćudoista i participiraju u revitalizaciji i reanimiranjuumrtvljenog prostora. Još jedan od razloga na temelju ko -jeg je moguće identificirati parezijastički karakter studentskihradova odnosi se na relaciju koja postoji izmeđuparrhesie i pedagogije. Foucault se, naime, pita: “Kakoodgojiti one među građanima koji će morati preuzeti od -go vornost da govore i vode druge? Ovo je dakle pitanjepedagogije“. 28Pozicija koja može osigurati još preciznije utvrđivanje aktivističkedimenzije studentskih projekta kako u sferi edukacije,tako i u kontekstu konkretnog djelovanja u dru-86 I KAZALIŠTE 49I50_2012 I 87
tne političke relacije na kojima počiva ustrojstvo grada,koji vidjeli smo, gubi svoju prošlost, svoju proizvodnu fun -kciju i konačno, svoju vitalnost/duh. Može se, u tom smislu,zaključiti da “širiti polje umjetničke intervencije” krozmedij edukacije, a bavljenjem prostorom, znači direktnointerveniranje u “mnogostrukost društvenih prostora ka -ko bi se suprostavilo programu potpune društvene mobilizacijekapitalizma” i osigurao zdrav prostor za generacijekoje dolaze. 32LITERATURA:Jackson, Shannon, Professing Performance. Theatre inthe Academy from Philology to Performativity, CambridgeUniversity Press, Cambridge, 2004.Ullmer, Gregory L., Applied Grammatology, Post(e) Peda -gogy from Jacques Derrida to Joseph Beuys, The JohnsHopkins University Press, Baltimore and London, 1985.O´Neill, Paul/Wilson, Mick (ured.), Curating and the Edu -cational Turn, Open Editions/de Appel, London, 2010.Graham, Janna, Between a Pedagogical Turn and a HardPlace: Thinking with Conditions, u: O´Neill, Paul/Wilson,Mick (ured.), ibid.Krauss Annette/Pethick, Emily/Vishmidt, Marina, Spacesof Unexpected Learning 2, u: O´Neill, Paul/Wilson, Mick(ured.), ibid.Coverley, Merlin, Psychogeography, Pocket Essentials,London, 2006.Pile, Steve, The Body and the City. Psychoanalysis, Spaceand Subjectivity, Routledge, London/New York, 1996.Ransijer, Žak, Emancipovani gledalac, Biblioteka Sveske,Beograd, 2010.Bondi, Liz, Locating identity politics, u: Michael Keith/Steve Pile (ured.), Place and the Politics of Identity,Routledge, London/New York, 1993.Borsò, Vittoria, Topologie als literaturwissenschaftlicheMethode: die Schrift des Raums und der Raum derSchrift, u: Stephan Günzel (ured.), Topologie. Zur Raum -beschreibung in den Kultur- und Medienwissenschaften,Transcript Verlag, Bielefeld, 2007.Harvey, David, Pravo na grad, u: Leonardo Kovačević,Petar Milat, Tomislav Medak, Marko Sančanin, TončiValentić, Vesna Vuković (ured.), Operacija: Grad. Priručnikza život u neoliberalnoj stvarnosti, Multimedijalni institut,Zagreb, 2008.Lewitzky, Uwe, Kunst für alle? Kunst im öffentlichenRaum zwischen Partizipation, Intervention und NeuerUrbanität, Transcript, Bielefeld, 2005.Miles, Malcolm, Art and the City. Public Art and UrbanFutures, Routledge, New York/London, 2005.Foucault, Michel, Vladanje sobom i drugima, Antibarbarusd.o.o., Zagreb, 2010.Rauning, Gerald, Umetnost i revolucija. Umetnički aktivizamtokom dugog XX veka, Futura publikacije/Kuda. org,Novi Sad, 2006.Mouffe, Chantal, Umjetnički aktivizam i agonistički prostori,u: Leonardo Kovačević, Petar Milat, TomislavMedak, Marko Sančanin, Tonči Valentić, Vesna Vuković(ured.), ibid.12345678Jackson, Shannon, Professing Performance. Theatre in theAcademy from Philology to Performativity, Cambridge Uni -versity Press, Cambridge, 2004., str. 6.Usp. Jackson, Shannon, ibid., str. 77.Ullmer, Gregory L., Applied Grammatology, Post(e) Peda go -gy from Jacques Derrida to Joseph Beuys, The Johns Hop -kins University Press, Baltimore and London, 1985., str.225.O´Neill, Paul/Wilson, Mick (ured.), Curating and the Edu -cational Turn, Open Editions/de Appel, London, 2010., str.12.Studentski prosvijedi i blokade koje su se održavale tijekom2009. diljem sveučilišta u Hrvatskoj jasan su pokazatelj ukojoj su mjeri upravo sveučilište i edukacija osjetljivi naapro prijacijske politike neoliberalnog tržišta i u kojoj mjerise jedino u okviru prostora sveučilišta (Filozofski fakultet uZagrebu) do sada uspjela artikulirati konzekventna i teorijskiargumentirana kritika tih politika.Graham, Janna, Between a Pedagogical Turn and a HardPlace: Thinking with Conditions, u: O´Neill, Paul/Wilson,Mick (ured.), ibid., str. 127.Krauss Annette/Pethick, Emily/Vishmidt, Marina, Spaces ofUnexpected Learning 2, u: O´Neill, Paul/Wilson, Mick(ured.), ibid., str. 259.Krauss Annette/Pethick, Emily/Vishmidt, Marina, ibid., str.255.91011121314151617181920212223Coverley, Merlin, Psychogeography, Pocket Essentials,London, 2006., str. 111.Pile, Steve, The Body and the City. Psychoanalysis, Spaceand Subjectivity, Routledge, London/New York, 1996., str.243.Ransijer, Žak, Emancipovani gledalac, Biblioteka Sveske,Beograd, 2010., str. 13.Misli se na uklanjanje skulpture Grupe građana.Bondi, Liz, Locating identity politics, u: Michael Keith/StevePile (ured.), Place and the Politics of Identity, Routledge,London/New York, 1993., str. 82.-99.Borsò, Vittoria, Topologie als literaturwissenschaftlicheMethode: die Schrift des Raums und der Raum der Schrift,u: Stephan Günzel (ured.), Topologie. Zur Raumbeschrei -bung in den Kultur- und Medienwissenschaften, TranscriptVerlag, Bielefeld, 2007., str. 288.U kontekstu revizionističke politike osobito je simptomatičančin uklanjanja iz javnog prostora svih onih spomenikakojima se obilježavala Narodnooslobodilačka borba uOsijeku.Harvey, David, Pravo na grad, u: Leonardo Kovačević, PetarMilat, Tomislav Medak, Marko Sančanin, Tonči Valentić,Vesna Vuković (ured.), Operacija: Grad. Priručnik za život uneoliberalnoj stvarnosti, Multimedijalni institut, Zagreb,2008., str. 42.Harvey, David, ibid., str. 47.Prilikom jedne od rasprava, kolegica Ljerka Bubalo izjavilaje: “Ponekad mi se čini kako je od 1991. cijeli grad na aukciji,sva su javna dobra na rasprodaju“.Uzimajući u obzir nasilje nad javnim dobrom čiji smo svjedociu slučaju devastacije Cvjetnog trga, predviđene izgrad -nje golf terena na Srđu iznad Dubrovnika i sl., Art tombolaima i jedan ironičan efekt, pogotovo zato jer se razvija u po -lju edukacije koje bi trebalo biti mjesto otpora sveopćemuništavanju baštine i prirodnih resursa.Lewitzky, Uwe, Kunst für alle? Kunst im öffentlichen Raumzwischen Partizipation, Intervention und Neuer Urbanität,Transcript, Bielefeld, 2005., str. 92.Plato na kojem se danas izgrađuje još jedna babilonskakula, Eurodom, u prošlosti je bio stratište, gdje su se izvrša -vale smrtne kazne te potom i mjesto velikog sukoba izmeđunacista i Crvene armije. U proljeće 1991. na tom se mjestudogodio sudar crvenog fiće i tenka JNA, što je često tumačenokao početak rata u Osijeku. Nakon Drugog svjetskograta na mjestu današnjeg gradilišta bio je smješten Rad -nički dom, koji je zbog nacističkih smotri u narodu bio po -znat kao Hitlerov Heim. Po njegovom rušenju ostala je rupakoja je služila kao mjesto okupljanja mladih i pozornica zarock koncerte. Zbog brojnih smrtnih slučajeva i nesreća, studenticesu mjesto okarakterizirale kao “ozloglašeno”.Lewitzky, Uwe, ibid.Još jednom žrtvom neoliberalnih spacijalnih praksi, može sesmatrati i Žalosna kapelica koja je izmještena sa svoje prvobitnelokacije te je sada njezina konstrukcija osigurana me -talnim skeletom.242526272829303132Deutsche, Rosalyn, u: Malcolm Miles, Art and the City. Pub -lic Art and Urban Futures, Routledge, New York/London,2005., str. 55.usp. Miles, Malcolm, ibid., str. 74.Foucault, Michel, Vladanje sobom i drugima, Antibarbarusd.o.o., Zagreb, 2010., str. 169.Foucault, Michel, ibid., str. 175.Foucault, Michel, ibid., str. 175.Rauning, Gerald, Umetnost i revolucija. Umetnički aktivizamtokom dugog XX veka, Futura publikacije/Kuda. org, NoviSad, 2006., str. 162.Usp. Rauning, Gerald, ibid., str. 163.Usp. Mouffe, Chantal, Umjetnički aktivizam i agonistički prostori,u: Leonardo Kovačević, Petar Milat, Tomislav Medak,Marko Sančanin, Tonči Valentić, Vesna Vuković (ured.), ibid.,str. 224.Mouffe, Chantal, ibid., str. 221.88 I KAZALIŠTE 49I50_2012 I 89
- Page 2 and 3: SADRŽAJ410202834384244545866727890
- Page 4 and 5: Iako je za svaku pohvalu odlukada s
- Page 7 and 8: Kunčevićev pristup složenu Vojno
- Page 9 and 10: Troila i Kreside, Mjere za mjeru, K
- Page 11 and 12: RazgovorIZMEĐU ETIKE I ESTETIKE TR
- Page 13: žavam kontinuitetzapočet ranijim
- Page 16 and 17: Maksim Gorki, Na dnu, redatelj Oska
- Page 18 and 19: DopisništvoBojan MunjinPOLITIČKO
- Page 20 and 21: Međunarodna scenaMatko BotićJETZT
- Page 22 and 23: Temat: Umjetnička izvedba i aktivi
- Page 24 and 25: anih radova, pokušat ću ponuditi
- Page 27 and 28: vlastite performativne politike na
- Page 29 and 30: Kamenska, ostaci u ratu uništenog,
- Page 31 and 32: Ne mislim da vjerski službenici ne
- Page 33 and 34: Jedini preostali aktivizam, onaj š
- Page 35 and 36: Performans Pomrčina, 1997. Public
- Page 37 and 38: Temat: Umjetnička izvedba i aktivi
- Page 39 and 40: osje čkih glumaca. Premijera “Ko
- Page 41 and 42: U okviru gore navedene edukacijske
- Page 43: zina je gesta usmjerena ka osigurav
- Page 47 and 48: Ivana Sajko, Prizori s jabukom, izv
- Page 49 and 50: U Websterovu rječniku pronalazim s
- Page 51 and 52: Temat: Umjetnička izvedba i aktivi
- Page 53 and 54: Stanislav KovačićviolončeloIrma
- Page 55 and 56: Stanislav Kovačićviolončeloi na
- Page 57 and 58: Stanislav KovačićviolončeloNakon
- Page 65 and 66: 128 I KAZALIŠTE 49I50_2012 I 129
- Page 67 and 68: Pravo na grad i Zelena akcija, Pros
- Page 69 and 70: države imaju mafiju, hrvatska mafi
- Page 71 and 72: FenomeniNora KrstulovićLAŽI, PROK
- Page 73 and 74: Premijerne subvencije, u načelu, n
- Page 75 and 76: Branko HećimovićDESET SMJEŠNICA-
- Page 77 and 78: po datcima, usredotočenjem, nadalj
- Page 79 and 80: velikim dijelom i odredilo njihove
- Page 81 and 82: poput dramatizacije Budakova Og -nj
- Page 83 and 84: na zagrebačku pozornicu, kao u slu
- Page 85 and 86: turnom proizvodnjom, kao i produkci
- Page 87 and 88: DramaUna VizekPOMRAČENJELIKOVI PRE
- Page 89 and 90: LANA: Joj, ti uvijek neke paranoje
- Page 91 and 92: NADICA: E, pa Hari - drago mi je.GE
- Page 93 and 94: GOSPOĐA IZ MARKETINGA 1 (STARIJA):
- Page 95 and 96:
MARJAN: Pa kad te nisu prave. Prave
- Page 97:
IMPRESSUMKAZALIŠTEČasopis za kaza