Pukovnik Kurtz: Da li ste ikadrazmišljali o potpunoj slobodi,odbacivanju tuđih mišljenja,čak i svojeg vlastitog?Politički centri moći čak imaju i zaklade za civilnodruštvo koje kao takvo financiraju dok istom društvugule i posljednje dijelove kože. Primjerice,Hrvatska ima zakladu za civilno društvo koja jepod isključivom paskom države. Sarkastično!započetom neurbanističkom rješenju trga na Pilama ipostavljanju grotesknog spomenika braniteljima nazvanomKocka mora.Vrijeme prepuno artističke energije unatoč jednom od najvećihnasilja koje se dogodilo krajem stoljeća u prostorubivše Jugoslavije. Nasilje je bio rezultat stoljetne politikenacionalističko-ekspanzionističke srbijanske političke bu -lumente. Bjesomučno granatiranje Dubrovnika kao jednogod najvećih bisera svjetske baštine od strane srbocrnogorskihvojnih hordi danas malo tko i spominje. Za -nim ljivo je da su naše umjetničke izvedbe, intervencije,performansi tada bili sasvim drukčije prirode nego danas.Mislim da je u posljednje vrijeme naše pokretanje brojnihprosvjeda, pogotovo kada je riječ o angažmanu na organizacijskimpozicijama oduzelo onu bitnu energiju slobodekao jedinog preduvjeta i logike umjetnosti. Kulminacijatakvog angažmana evidentna je u novim akcijama Artradionice Lazareti kojoj od početka pripadam. Akcija Srđje naš ima sasvim druge dimenzije, od pokretanja isto -Performans Dubravka je slijepa, u sklopu akcije i hepeninga Funero Grada 2008.imenog časopisa do žustre građanske inicijative više objedinjenihdubrovačkih udruga. Osim časopisa Srđ je našrijetku vrijednu artističku video akciju izvela je Ivana Pe -njak Kasavica, Sakupljačica ljubavi. Video rad izložen je2011. godine, u Lazaretima pod nazivom 6 sekundi ljubaviza Srđ. Ipak, akcija Srđ je naš više se iscrpljuje u građanskojinicijativi nego u arističkim nastojanjima. Mislimda bi pored mene i drugi umjetnici involvirani u najnovijihvalevrijedan aktivistički bunt u Dubrovniku mogli potvrditienormnu količinu unutrašnje gorčine, stresa i iscrp -ljenosti.Ipak ništa nije tako iscrpilo i ispraznilo artističku energijukao poslijeratna domaća “politička” klika koja dolazi navlast kao posljedica već spomenutog nasilja, a koja suludoi nezaustavljivo nastavlja nasiljem primitivne, politikantskeprakse zaslijepljena ispraznim materijalističkokomercijalnimplanom koji čovjeka pretvara u robu najnižekvalitete. Kada se tome pridoda vrijeme koje nazivamovremenom svjetske recesije, onda je svako nastojanjeuspostavljanja minimuma kulturološkog plana osuđenona propast.Nakon bezbrojnih iskustava spoznao sam i instaliranuzamku koju nazivam aktualno-aktivističkim pristupom uumjetnosti, a koja se najčešće poistovjećuje s razinomprosvjednih i drugih sasvim opravdanih aktivizama.Politički centri moći čak imaju i zaklade za civilno društvokoje je kao takvo financiraju dok istom društvu gule iPerformans Ruža Vjetrova, 2009., Porporela-BužaPustinja slobode, Maro Mitrović, Slaven Tolj, Božidar Jurjevićposljednje dijelove kože. Primjerice, Hrvatskaima zakladu za civilno društvo koja je podisključivom paskom države. Sarkastično!Netko će reći kako nam ništa drugo ne preostajenego aktivistički stampedo. Istina,nemamo čak ni minimum materijalnih mo -gućnosti, a društvo oko nas logično zanimasamo sušto preživljavanje. Ujedno živimo uvremenu instaliranog terorizma svake vrste.Ipak vrijeme osobne umjetničke i stvaralačkepraznine koje je u mom slučaju prethodilo,bilo je vrijeme osobne obnove energije. Uznesnošljive tegobe stvaralaštva donijelo mi jeuz neprekidno žustro kretanje osobito krozvodu i raj osobnog mi krokozmosa neke noveimpulse. Osjećam poriv za potpunom slobodom.Želim odbaciti bilo kakve smjernicenametnutih umjetničkih pokreta i pristupakoji ionako već duže vrijeme egzistiraju kaozatvoreni krugovi.Prisjećam se scene iz filma Apo kalipsa danasFrancisa Forda Coppole u kojem odmetnutipu kovnik Kurtz (Marlon Brando) pita satnikaWillarda koji ga je po zadatku došao ubiti,dok vodom zalijeva svoju monumentalnuglavu: Da li ste ikad razmišljali o potpunoj slobodi,odbacivanju tuđih mišljenja, čak i svojegvlastitog?Mislim da je to ujedno i moj novi performansi smjer kretanja, a iz vode ne izlazim ni podkoju cijenu.70 I KAZALIŠTE 49I50_2012 I 71
Temat: Umjetnička izvedba i aktivizamMarija PetrovićRASKRIŽJE NA KLAJNOVOJILI NOISE SLAWONISCHE KUNSTOsvrnemo li se na današnje stanje STUC-a i osječke scene, tu se situacijaokrenula potpuno naopačke. U tom prostoru (konkretno u klubu Oks, gdjesu se održavali spomenuti koncerti) sada je smješten jedan od najjačih folkklubova na ovim prostorima, a ostale kulturne aktivnosti u STUC-u gotovoda i ne postoje.Sa snimanja filma NSK - Krećemo na vas, režija: Stjepan Pete – File iSlobodan Šijan, scenarij: Marija Petrović, 2010. materijali Ivana FaktoraDo Domovinskog rata Osijek je bilježio mnoga kulturna ikvalitetna događanja. Unazad devet godina Osječko ljetomladih organiziralo je mnoštvo kulturnih zbivanja. Spome -nimo predstavu Kaspar koncipiranu tako da je svaka iz -vedba imala različitog redatelja pa su predstavu režiraliGoran Rem, Milan Živković, Boris Bakal, Katja Jocić, Vla -dimir Stojisavljević i Slobodan Beštić, 1 igrokaze kao što jePoludjela lokomotiva, književne večeri, primjerice s Milo -vanom Tatarinom ili Darkom Jergovićem. U razdoblju od21. lipnja do 14. srpnja 1991. godine, SKUC (Studentskikulturni centar) kanio je održati svoj deseti ljetni programkojim je obuhvaćeno deset koncerata (rock, blues, jazzrock i ozbiljne glazbe), dvanaest projekcija filmova, nekolikohepeninga, performansa i izložbi, književnih večeri,okruglih stolova, izložbi vizualne i koncertne poezije.Važno je napomenuti da unatoč visokim ocjenama i stručnimpriznanjima, program gubi novčanu potporu fonda zakulturu te sav teret financiranja ostaje na leđima osječkogSKUC-a. Priredbeno najsloženiji, kazališni sadržaj Post Eu -ro kaz 2 čini dušu programa, a sastoji se od izvođenja nekolikonajzanimljivijih predstava prethodno održanih na za -gre bačkom Eurokazu (posebno je pripremana predstavaLuna park ili Georgij Paro Remake na kojoj su zajednoradili Georgij Paro i Milan Živković). 3 Međutim, StjepanPete – File prisjeća se da je na PostEurokazu te 1991.godine održana “samo jedna predstava, teatra Glej izLjubljane, 23. lipnja 1991.”, a da su trebali nastupatiDamir Bartol Indoš, Goran Lišnjić s performansom Nowylef, Montažstroj, Aleksandra Turjak s predstavom Sevenyears of sorrow, ZPA (Zagrebački plesni ansambl) itd.(Pete 2012). 4 Umjesto “slike programa Osječkog ljeta mladih,u svijet je otišla slika tenkovskog gaženja civilnih vozila”.(Dražen Dragušica, Noise Slawonische Kunst No. 3,1991.) 27. lipnja, raskrižje na Klajnovoj, čuveni sraz malenogcrvenog fiće i velikog maslinastozelenog tenka. Bio jeotkazan Posteurokaz, bio je zakazan rat. (Stjepan Pete, izfilma NSK – Krećemo na vas, režija: Stjepan Pete – File iSlobodan Šijan, scenarij: Marija Petrović, 2010.) 5Smatralo se da umjetničke institucije u ratu trebaju prestatidjelovati. Međutim, kulturna osječka scena mladih tonije dozvoljavala. U gradu ostaje skupina autora koja na -stavlja biti ono što su bili i do tada – rocker, novinar, fotoreporteri to tamo gdje su to bili i prije rata – u Osijeku.Osijek je sa svojim subkulturnjacima, kako ih Ivica Zecnaziva “underground guerillom”, osjetio potrebu sačuvatikulturni identitet grada i samih njih kao umjetnika, jer odtog trenutka ti gerilici postaju grad. Tako je 1991. godineaktiviran dokumentarni program Dokumenti, 27. lipnja,ras križje na Klajnovoj u suradnji s vodstvom osječkogSKUC-a kako bi bio komplementaran onom umjetničkom,koji je dobio naziv Noise Slawonische Kunst. 6 Programokuplja energiju stvarnih medijskih boraca (književnika,snimatelja, novinara, glazbenika) kako bi se osvijestilaloša aktualna zbilja jer upravo se dokumentiranjem štitikulturni prostor, umjetnik i njegovo djelo. Naziv Noise Sla -wonische Kunst je sintagma koja asocira na “pojmove bu -ke kao odrednice, Slavonije kao koherentne zemljopisnecjeline i sociološkokulturnog prostora, te umjetnosti kaocitata, ujedno i upitnošću relativizira mogućnost trajanjavlastitog opstanka”. 7 U listopadu 1991. godine GoranRem upućuje poziv svim glazbenicima iz osječkih bendovada organiziraju bend NSK u sklopu istoimenog projekta.S obzirom da su početkom granatiranja grada svi osječkibendovi prestali s radom (u svakom je nedostajalonekoliko članova), kako se prisjeća Stjepan File – Pete,NSK je oformljen od glazbenika iz nekoliko bendova kojisu ostali u gradu (usp. Pete 2012.). Bend je osnovan usuradnji sa Studentskim standardom 8 i mladim neafirmiranimbendovima (Glad, Galebovi, No Passaran), a činega pojedinci iz navedenih bendova: Daliborka Lakotić –Dabilly, Senio Lešnjaković, Stjepan Pete – File, TihomirBabić – Bač, Nemanja Uzelac, Vedran Kralj, DubravkoFabulić i Zvjezdana Stivaničević. Nastala je dark rock skupinakoja je hrabro krenula na glazbenu frontu borbe zaoslobođenje Hrvatske. Jednostavno nazvani imenom sa -NSK – sa snimanja filma NSK – Krećemo na vas, režija: Stjepan Pete –File i Slobodan Šijan, scenarij: Marija Petrović, 2010. Na fotografiji:Vjeran Hrpka, snimatelj; Marija Petrović, autorica; Slobodan Šijan,redatelj; Krešimir Lendić, producentme scene preuzeli su na sebe dio sociopolitičke inicijativei među prvim bendovima u novonastaloj državi odupiruse ratu najglasnijim načinom – noiseom. Već krajemlistopada objavljuju prvu ploču Noise Slawonische Kunstkoju su snimali u zagrebačkom SKUC-u samo tri dana 9 .Taj vinilski zapis nije napravljen studijski, nego live bez72 I KAZALIŠTE 49I50_2012 I 73
- Page 2 and 3: SADRŽAJ410202834384244545866727890
- Page 4 and 5: Iako je za svaku pohvalu odlukada s
- Page 7 and 8: Kunčevićev pristup složenu Vojno
- Page 9 and 10: Troila i Kreside, Mjere za mjeru, K
- Page 11 and 12: RazgovorIZMEĐU ETIKE I ESTETIKE TR
- Page 13: žavam kontinuitetzapočet ranijim
- Page 16 and 17: Maksim Gorki, Na dnu, redatelj Oska
- Page 18 and 19: DopisništvoBojan MunjinPOLITIČKO
- Page 20 and 21: Međunarodna scenaMatko BotićJETZT
- Page 22 and 23: Temat: Umjetnička izvedba i aktivi
- Page 24 and 25: anih radova, pokušat ću ponuditi
- Page 27 and 28: vlastite performativne politike na
- Page 29 and 30: Kamenska, ostaci u ratu uništenog,
- Page 31 and 32: Ne mislim da vjerski službenici ne
- Page 33 and 34: Jedini preostali aktivizam, onaj š
- Page 35: Performans Pomrčina, 1997. Public
- Page 39 and 40: osje čkih glumaca. Premijera “Ko
- Page 41 and 42: U okviru gore navedene edukacijske
- Page 43 and 44: zina je gesta usmjerena ka osigurav
- Page 45 and 46: tne političke relacije na kojima p
- Page 47 and 48: Ivana Sajko, Prizori s jabukom, izv
- Page 49 and 50: U Websterovu rječniku pronalazim s
- Page 51 and 52: Temat: Umjetnička izvedba i aktivi
- Page 53 and 54: Stanislav KovačićviolončeloIrma
- Page 55 and 56: Stanislav Kovačićviolončeloi na
- Page 57 and 58: Stanislav KovačićviolončeloNakon
- Page 65 and 66: 128 I KAZALIŠTE 49I50_2012 I 129
- Page 67 and 68: Pravo na grad i Zelena akcija, Pros
- Page 69 and 70: države imaju mafiju, hrvatska mafi
- Page 71 and 72: FenomeniNora KrstulovićLAŽI, PROK
- Page 73 and 74: Premijerne subvencije, u načelu, n
- Page 75 and 76: Branko HećimovićDESET SMJEŠNICA-
- Page 77 and 78: po datcima, usredotočenjem, nadalj
- Page 79 and 80: velikim dijelom i odredilo njihove
- Page 81 and 82: poput dramatizacije Budakova Og -nj
- Page 83 and 84: na zagrebačku pozornicu, kao u slu
- Page 85 and 86: turnom proizvodnjom, kao i produkci
- Page 87 and 88:
DramaUna VizekPOMRAČENJELIKOVI PRE
- Page 89 and 90:
LANA: Joj, ti uvijek neke paranoje
- Page 91 and 92:
NADICA: E, pa Hari - drago mi je.GE
- Page 93 and 94:
GOSPOĐA IZ MARKETINGA 1 (STARIJA):
- Page 95 and 96:
MARJAN: Pa kad te nisu prave. Prave
- Page 97:
IMPRESSUMKAZALIŠTEČasopis za kaza