12.07.2015 Views

ovdje - HC ITI

ovdje - HC ITI

ovdje - HC ITI

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Pukovnik Kurtz: Da li ste ikadrazmišljali o potpunoj slobodi,odbacivanju tuđih mišljenja,čak i svojeg vlastitog?Politički centri moći čak imaju i zaklade za civilnodruštvo koje kao takvo financiraju dok istom društvugule i posljednje dijelove kože. Primjerice,Hrvatska ima zakladu za civilno društvo koja jepod isključivom paskom države. Sarkastično!započetom neurbanističkom rješenju trga na Pilama ipostavljanju grotesknog spomenika braniteljima nazvanomKocka mora.Vrijeme prepuno artističke energije unatoč jednom od najvećihnasilja koje se dogodilo krajem stoljeća u prostorubivše Jugoslavije. Nasilje je bio rezultat stoljetne politikenacionalističko-ekspanzionističke srbijanske političke bu -lumente. Bjesomučno granatiranje Dubrovnika kao jednogod najvećih bisera svjetske baštine od strane srbocrnogorskihvojnih hordi danas malo tko i spominje. Za -nim ljivo je da su naše umjetničke izvedbe, intervencije,performansi tada bili sasvim drukčije prirode nego danas.Mislim da je u posljednje vrijeme naše pokretanje brojnihprosvjeda, pogotovo kada je riječ o angažmanu na organizacijskimpozicijama oduzelo onu bitnu energiju slobodekao jedinog preduvjeta i logike umjetnosti. Kulminacijatakvog angažmana evidentna je u novim akcijama Artradionice Lazareti kojoj od početka pripadam. Akcija Srđje naš ima sasvim druge dimenzije, od pokretanja isto -Performans Dubravka je slijepa, u sklopu akcije i hepeninga Funero Grada 2008.imenog časopisa do žustre građanske inicijative više objedinjenihdubrovačkih udruga. Osim časopisa Srđ je našrijetku vrijednu artističku video akciju izvela je Ivana Pe -njak Kasavica, Sakupljačica ljubavi. Video rad izložen je2011. godine, u Lazaretima pod nazivom 6 sekundi ljubaviza Srđ. Ipak, akcija Srđ je naš više se iscrpljuje u građanskojinicijativi nego u arističkim nastojanjima. Mislimda bi pored mene i drugi umjetnici involvirani u najnovijihvalevrijedan aktivistički bunt u Dubrovniku mogli potvrditienormnu količinu unutrašnje gorčine, stresa i iscrp -ljenosti.Ipak ništa nije tako iscrpilo i ispraznilo artističku energijukao poslijeratna domaća “politička” klika koja dolazi navlast kao posljedica već spomenutog nasilja, a koja suludoi nezaustavljivo nastavlja nasiljem primitivne, politikantskeprakse zaslijepljena ispraznim materijalističkokomercijalnimplanom koji čovjeka pretvara u robu najnižekvalitete. Kada se tome pridoda vrijeme koje nazivamovremenom svjetske recesije, onda je svako nastojanjeuspostavljanja minimuma kulturološkog plana osuđenona propast.Nakon bezbrojnih iskustava spoznao sam i instaliranuzamku koju nazivam aktualno-aktivističkim pristupom uumjetnosti, a koja se najčešće poistovjećuje s razinomprosvjednih i drugih sasvim opravdanih aktivizama.Politički centri moći čak imaju i zaklade za civilno društvokoje je kao takvo financiraju dok istom društvu gule iPerformans Ruža Vjetrova, 2009., Porporela-BužaPustinja slobode, Maro Mitrović, Slaven Tolj, Božidar Jurjevićposljednje dijelove kože. Primjerice, Hrvatskaima zakladu za civilno društvo koja je podisključivom paskom države. Sarkastično!Netko će reći kako nam ništa drugo ne preostajenego aktivistički stampedo. Istina,nemamo čak ni minimum materijalnih mo -gućnosti, a društvo oko nas logično zanimasamo sušto preživljavanje. Ujedno živimo uvremenu instaliranog terorizma svake vrste.Ipak vrijeme osobne umjetničke i stvaralačkepraznine koje je u mom slučaju prethodilo,bilo je vrijeme osobne obnove energije. Uznesnošljive tegobe stvaralaštva donijelo mi jeuz neprekidno žustro kretanje osobito krozvodu i raj osobnog mi krokozmosa neke noveimpulse. Osjećam poriv za potpunom slobodom.Želim odbaciti bilo kakve smjernicenametnutih umjetničkih pokreta i pristupakoji ionako već duže vrijeme egzistiraju kaozatvoreni krugovi.Prisjećam se scene iz filma Apo kalipsa danasFrancisa Forda Coppole u kojem odmetnutipu kovnik Kurtz (Marlon Brando) pita satnikaWillarda koji ga je po zadatku došao ubiti,dok vodom zalijeva svoju monumentalnuglavu: Da li ste ikad razmišljali o potpunoj slobodi,odbacivanju tuđih mišljenja, čak i svojegvlastitog?Mislim da je to ujedno i moj novi performansi smjer kretanja, a iz vode ne izlazim ni podkoju cijenu.70 I KAZALIŠTE 49I50_2012 I 71

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!