Temat: Umjetnička izvedba i aktivizamBožidar JurjevićO ATAVIZMU IAKTIVIZMU U MOMUMJETNIČKOMRADUPoziv da napišem ovaj tekst došao je u trenutku kad samveć duže vrijeme u namjernom odmaku od aktivnog bavljenjaumjetnošću iz čitavog niza razloga. Umor, nepostojanjeenergije u sferi umjetničke prakse i refleksije, generiranjevrijednosti jedino kroz intimističke odnose, a nekroz pravi, pošteni profesionalizam.Istina, produbljivanje krize u zemlji rezultiralo je postupnimonemogućavanjem umjetničkog stvaralaštva i prezentacije,odnosno pada energije umjetničkih komunikacija.Možda je i sama tema izabrala mene kao osobu kojojnajnoviji aktualističko-aktivistički pristup zasjenjuje višudimenziju i živo kretanje umjetnosti. Taj mi je pristuppostao isprazan. Mislim da je poprimio dimenzije više građanskogaktivizma nego artistički artikuliranih akcija.Una toč brojnim pobunama i otporu prema vremenu ukojem jesam, ipak je moje umjetničko kretanje imalo artikuliraniporiv za uzvišenim. To je kretanje uvijek nadvladalosuhoparnu potrebu za prepuštanjem isključivo aktivističkimhrvanjima sa stvarnošću.Usred traumatičnih globalnih i lokalnih događanja kojanamjerno generiraju sveopću depresiju, a time i krizu,započeo sam rat s hladnom beživotnošću koja je zavladalau kući mog praporijekla u Lumbardi, na otoku Korčuli,unoseći silnu energiju u obnavljanje topline i života u njoj.Istovremeno prepustio sam se konačno intenzivnijemboravku u vodi koja me oduvijek krijepi i u kojoj je odrađenirezultat ipak opipljivo vidljive prirode. Kad u vaterpoloutakmici zabijem gol, sasvim jasno to ugledam i doživimkao dobitak u svakom pogledu. Pri tome ne mislim nasport koji je visoko profesionalne, natjecateljske i komercijalneprirode. Konačno boravak u vodi i spirit plivačkogprotoka kroz istu, stanje je bez koje moje tijelo, a i duh i nebi mogli više egzistirati. U umjetničkoj praksi i refleksiji nevidim, a ni ne doživljavam baš mnogo od sve te čarobnosti,pogotovo posljednjih godina. Uostalom ne osjećam niminimum elementarne artističke energije bez koje boravakna sceni nema nimalo smisla. Bar meni. Ono što mi jejako važno i čime sam beskrajno zadovoljan neki su ponajboljimoji radovi koji su nastali u energetskim poljima ukojima sam izvodio performanse i rituale daleko od bilokakve oficijelne likovne scene, festivala, galerije...Jednostavno smatram kako performans ili potreba zaumjetničkim izražavanjem može nastati bilo gdje i bilo kadi nije joj neophodna umjetnička refleksija, publika i čitavniz momenata koji takvu prezentaciju po nekima čineisključivo valjanom.Posebno su mi dragi radovi u kojima je voda bila jedan izuzetniaspekt osobnog artističkog ispunjenja. Pri tome mi -slim na performans Viva la revolucion y los cojones deltoro, Cambio Constante IV, Zaragoza 2003., Akcija Kočje,Žrnovsko Brdo, 1998.-2005... otok Korčula, Ruža vjetrova,Porporela i Buža, Dubrovnik 2009.Jasno mi je da razlozi za pad energije ne leže isključivo uumjetničkoj praksi i refleksiji već u globalno-lokalnom smi-slu, u vremenu premoći i dominacije malogbroja moćnika koje ta energija uopće ne zanima.Posvemašnja vladavina beskrupuloznihfinancijskih centara moći ciljano ispražnjavasve sadržaje i mogućnosti, pretvarajući ljud -sku vrs tu u roblje. Mehanizmi tih centara pu -tem medija, banaka, odnosno podređenihpolitičkih punktova i parazitskih struk tura po -robljavanja, trebaju zadati konačan udarac uispiranju i zadnjeg esencijalnog milimetraljudskog duha. Sva ta devastacija kulturološkog,a posebno umjetničkog humusa izazivaartističke napore koji se brojnim prosvjedimai pobunama logično nadahnjuju aktualizmimanajrazličitijih aktivističkih intervencijakoje su više nego stresne i iscrpljujuće.Pišem ovo ne kao osoba koja sve to promatrasa strane nego kao netko tko je od početkadevedesetih godina bio akter brojnih reakcija,pobuna, prosvjeda, intervencija naj prijeprotiv bestijalnog nasilja na prostoru bivšeJugoslavije, a potom i protiv gramzive i primitivnestrukture vlasti pogotovo u lokalnomokruženju dubrovačkog i šire – hrvatskogpro stora. Od akcije Pustinja Slobode 1990.godine koju sam inicirao i izveo zajedno sMarom Mitrovićem i Slavenom Toljem pa doangažmana u pokretanju akcija usmjerenihprotiv projekta Pile i brojnih drugih devastacijapovijesnog i kulturnog humusa grada Du -brovnika. Zanimljivo je da sam u svim ovimakcijama bio jedna od vodećih osoba u valupokretanja, organiziranja istih, a da se zapravonigdje i ne spominjem kao netko tko je utome uopće i postojao.Akcija i prosvjed Lumini za Pile 2008. godine,čiji sam također idejni i organizacijski tvoracbio, najveći je prosvjed u povijesti gradaDubrovnika, a ujedno i likovno koncipiran. Itada sam bio ključna osoba u objedinjavanjudobrog dijela dubrovačkih nevladinih udruga.Godinu prije njega prethodio je performansispred spomenika braniteljima na PilamaReady made O-KRUŽENJEPerformance ART, 1991.Performans O-Kruženje, 1994. Galerija Otok Dubrovnik66 I KAZALIŠTE 49I50_2012 I 67
Performans Pomrčina, 1997. Public Body, Zagreb. i 2007.,deset godina poslije.Ogledalce, ogledalce reci meni tko je... Zatim, pored brojnihkolektivnih akcija i hepeninga i prosvjed Funero Grada2008. godine, na kojem sam radio intervenciju Dubravkaje slijepa. Funero grada bio je izuzetno likovno i scenskoosmišljen prosvjed od strane objedinjenih dubrovačkihMožda je i sama tema izabralamene kao osobu kojoj najnovijiaktualističko-aktivistički pristupzasjenjuje višu dimenziju i živokretanje umjetnosti. Taj mi jepristup postao isprazan. Mislimda je poprimio dimenzije višegrađanskog aktivizma negoartistički artikuliranih akcija.udruga, a posebno udruge Nazbilj. Na njegovojamaterskoj koreografiji i kostimografijimogla bi pozavidjeti i teatarska scena u Hr vat -skoj. Intervenciju koju sam izveo u sklopu teiste akcije pod nazivom Dubravka je slijepadanas doživljavam kao osobnu grešku umjetničkoguklapanja u aktivističke akcije. Naime,na taj je način skroz izgubila na autorskoj individualnosti,a i snazi izvedbe. Jednostavno seutopila u aktivističkom hepeningu. Interven -cija je tako poprimila karakteristike banalneaktivističke prisutnosti. Intervencija Dubravkaje slijepa, navlačenjem crne kukuljice na gla -vu Rendićevog spomenika Gundulića, referiralase na plansko pustošenje i devastaciju Du -brovnika i njegovog prostora, a i ljudi. Obraća -la se i tadašnjoj gradonačelnici Dubrovnika,Du brav ki Šuici koju je Grdoman iz Gunduliće -ve Dubravke pot puno opsjeo te tako više ni nevidi Dubravu, a Dubrav ka se potpuno slijepapredala Grdomanu.Ipak sve to vrijeme bez obzira na pauzu kojusam si dao posljednje dvije godine, nije rezultiralogubljenjem kontinuiteta u osobnojumjetničkoj praksi, osobito kad je riječ o životnomprojektu nazvanom već u samom startuO-KRUŽENJE. Naime, projekt O-KRUŽENJE neraskidivo jepovezan s vremenom osjećanja, naslućivanja prije početkai s početkom rata u Hrvatskoj 1990.-1991. godine, anastavlja se i do danas. Također nastaje i sa stasanjemArt Radionice Lazareti. Projekt O-KRUŽENJE je zapravoživotni projekt. Od pronalaženja ready madea, nagoreneposteljine i ručnika u hotelu Imperial nazvanom O-KRU -ŽENJE, slijedi performans O-KRUŽENJE, galerija Otok,1994., zatim izložba O-KRUŽENJE, galerija Otok i galerijaPM Zagreb, 1995., Umjetnička Galerija Dubrovnik1996. U New Yorku sam 2002. godine objesio sedmometarskoplatno u galeriju New House Center forContemporary Art na koje sam zalijepio ready ma -deove O-KRUŽENJE i na vr hu platna napisao New York2001., a na dnu Dubrovnik 1991. Prisutnoj publiciobjašnjavao sam svoj rad kao reakciju na nasilje kojese dogodilo nad Dubrovnikom deset godina prijeudara na WTC. Smatrao sam da je nakon nepostojanjareakcije i zaustavljanja granatiranja jednog od najvećihbisera svjetske baštine u ovom svijetu sve mogućepa i stravični teroristički čin napada na Twinse. Životnii artistički projekt se nastavio sam po sebi obnovom idevastacijom hotela Imperial i ulaskom istog hotela ulanac hotela Hilton. Novu posteljinu i ručnike danaskombiniram s ready madeovima O-KRUŽENJE izražavajućisvu ironiju jedne jalove tranzicije. Tako nastajeperformans Imperial-Hilton 2007., Lazareti Dubrovnik,izložba O-KRUŽENJE, Imperial-Hilton 2008., GalerijaOtok i konačno formiranje zastave Imperial-Hilton.Zastavu sam trebao podići na tvrđavu Minčetu 2011.godine, u sklopu festivala Perforacije, ali nažalost istiperformans i akciju nije dopustilo Društvo prijateljadubrovačke starine. U kontekstu cijelog procesa izvedenje i 2007. godine performans Ogledalce, ogledalcereci meni tko je... Isti performans implicira likovnikontinuitet prisutan od početka devedesetih godinakroz radove kao što su Stablo, Pustinja slobode 1990.godine, osobito serije O-KRU ŽE NJE i instalacije u NewYorku i Splitu pod nazivom Where is Ground Zero?,2002.-2003. godine. Šiljati crni spaljeni čempresi izŽupske šume (Pustinja slobode) i posebno ready ma -de nagorene posteljine i ručnika pronađenih u hoteluImperial 1991. godine nakon granatiranja istoga,postaju temelj i smjer daljnjeg kretanja izražavanjemna pora, otpora i boli. Performans Ogledalce, ogledalcereci meni tko je..., referira se na stalnu sudbinuponovnog ogle danja u zrcalnom odrazu spaljene rod -ne zemlje na koju se nadovezuju brojne devasta cijegradskih prostora, a kulminaciju doživljava uPerformans Viva la revolucion y los cojones del toro!, 2003. Zaragoza, CambioConstante IV.Akcija Kočje, 1998-2006... Žrnovsko brdo, KorčulaPerformans Imperijal - Hilton, 2007., Lazareti Dubrovnik68 I KAZALIŠTE 49I50_2012 I 69
- Page 2 and 3: SADRŽAJ410202834384244545866727890
- Page 4 and 5: Iako je za svaku pohvalu odlukada s
- Page 7 and 8: Kunčevićev pristup složenu Vojno
- Page 9 and 10: Troila i Kreside, Mjere za mjeru, K
- Page 11 and 12: RazgovorIZMEĐU ETIKE I ESTETIKE TR
- Page 13: žavam kontinuitetzapočet ranijim
- Page 16 and 17: Maksim Gorki, Na dnu, redatelj Oska
- Page 18 and 19: DopisništvoBojan MunjinPOLITIČKO
- Page 20 and 21: Međunarodna scenaMatko BotićJETZT
- Page 22 and 23: Temat: Umjetnička izvedba i aktivi
- Page 24 and 25: anih radova, pokušat ću ponuditi
- Page 27 and 28: vlastite performativne politike na
- Page 29 and 30: Kamenska, ostaci u ratu uništenog,
- Page 31 and 32: Ne mislim da vjerski službenici ne
- Page 33: Jedini preostali aktivizam, onaj š
- Page 37 and 38: Temat: Umjetnička izvedba i aktivi
- Page 39 and 40: osje čkih glumaca. Premijera “Ko
- Page 41 and 42: U okviru gore navedene edukacijske
- Page 43 and 44: zina je gesta usmjerena ka osigurav
- Page 45 and 46: tne političke relacije na kojima p
- Page 47 and 48: Ivana Sajko, Prizori s jabukom, izv
- Page 49 and 50: U Websterovu rječniku pronalazim s
- Page 51 and 52: Temat: Umjetnička izvedba i aktivi
- Page 53 and 54: Stanislav KovačićviolončeloIrma
- Page 55 and 56: Stanislav Kovačićviolončeloi na
- Page 57 and 58: Stanislav KovačićviolončeloNakon
- Page 65 and 66: 128 I KAZALIŠTE 49I50_2012 I 129
- Page 67 and 68: Pravo na grad i Zelena akcija, Pros
- Page 69 and 70: države imaju mafiju, hrvatska mafi
- Page 71 and 72: FenomeniNora KrstulovićLAŽI, PROK
- Page 73 and 74: Premijerne subvencije, u načelu, n
- Page 75 and 76: Branko HećimovićDESET SMJEŠNICA-
- Page 77 and 78: po datcima, usredotočenjem, nadalj
- Page 79 and 80: velikim dijelom i odredilo njihove
- Page 81 and 82: poput dramatizacije Budakova Og -nj
- Page 83 and 84: na zagrebačku pozornicu, kao u slu
- Page 85 and 86:
turnom proizvodnjom, kao i produkci
- Page 87 and 88:
DramaUna VizekPOMRAČENJELIKOVI PRE
- Page 89 and 90:
LANA: Joj, ti uvijek neke paranoje
- Page 91 and 92:
NADICA: E, pa Hari - drago mi je.GE
- Page 93 and 94:
GOSPOĐA IZ MARKETINGA 1 (STARIJA):
- Page 95 and 96:
MARJAN: Pa kad te nisu prave. Prave
- Page 97:
IMPRESSUMKAZALIŠTEČasopis za kaza