ovdje - HC ITI
ovdje - HC ITI ovdje - HC ITI
SADRŽAJ410202834384244545866727890100114130PREMIJEREJean Poiret, Krletka, Satiričko kazalište KerempuhJasna Žmak, Četvrti zidovi ili o Kerempuhovoj KrletciIvo Vojnović, Maškarate ispod kuplja, Hrvatsko narodno kazalište u ZagrebuMira Muhoberac, Kunčevićevo demaskiranje smrti predstavom životaRAZGOVORIzmeđu etike i estetike treba staviti znak jednakosti,razgovor s Oliverom Frljićem vodio Matko BotićFESTIVALI19. međunarodni festival malih scena, RijekaTajana Gašparović, Kriznim vremenima usprkosDOPISNIŠTVOPolitičko kazalište danasBojan Munjin, U ime svih nasMEĐUNARODNA SCENAMatko Botić, Jetzt?, Fragmenti berlinske kazališne zime,TEMATUmjetnička izvedba i aktivizam, 2. dio, Uvodnik, urednice V. Rogošić i S. MarjanićVesna Vuković, Umjetnost (proizvodnje) prostora, Nekoliko opažanja o problematičnomodnosu umjetnosti, urbanizma i politike na primjeru UrbanFestivalaInes Horvat, Svijet u obliku slikeJosip Zanki, Obraćenje piramideBožidar Jurjević, O atavizmu i aktivizmu u mom umjetničkom raduMarija Petrović, Raskrižje na Klajnovoj ili Noise Slawonische KunstAndrej Mirčev, Politike studentskih intervencija u javnom prostoru,O aktivističkoj dimenziji edukacijeLeonida Kovač, Čitajući; u prepjevu, prijevodu i translacijiStanislav Kovačić/Vilim Matula/Irma Omerzo, Tko si ti i otkud ti pravoVilim Matula/ Siniša Labrović, Postdiplomsko obrazovanjeSuzana Marjanić, Izvedba protesta ili jedina realna opcija generalni štrajk140146148151155158162165167169170172FENOMENINora Krstulović, Laži, proklete laži i statistikaNOVE KNJIGEMario Kovač, Kazališno jučer, danas, sutra(Boris Senker, Teatrološki fragmenti, Disput, 2011.)Branko Hećimović, Deset smješnica - deset izvedbenih izazova(Zlata Šundalić Ivana Pepić, O smješnicama & smješnice, Filozofski fakultetSveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek 2011.)Iva Rosanda Žigo, Teorijski koncizno i strukturno inventivno “uranjanje” u hrvatski dramskii teatarski izričaj 20. stoljeća(Darko Gašparović, Dubinski rez, Hrvatski centar ITI, Zagreb, 2012.)Martina Petranović, Vrijedna i uzbudljiva promišljanja hrvatske kazališne historiografije i kritike(Krležini dani u Osijeku 2010., priredio Branko Hećimović, Zavod za povijest hrvatske književnosti,kazališta i glazbe HAZU, HNK u Osijeku, Filozofski Fakultet Osijek, 2011.)Darko Gašparović, Otplaćen dug hrvatske teatrologije(Snježana Banović, Država i njezino kazalište / Hrvatsko državnokazalište u Zagrebu 1941. 1945.,Profil International, 2012.)Lucija Ljubić, Izazovan kulturni transfer(Milka Car, Odrazi i sjene. Njemački dramski repertoar u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebudo 1939. godine, Leykam International, 2011.Martina Petranović, Faktografski i autobiografski(Antonija Bogner Šaban, Kazalište u povijesti i pamćenju. Rasprave, osvrti i sjećanja,Ogranak Matice hrvatske u Osijeku, Osijek, 2011.)Darko Lukić, Znakovi kulturne produkcije(Janko Ljumović, Produkcija značenja, Nova knjiga, Podgorica, 2011.)Bojan Munjin, Protiv zaborava(Portret umjetnika u drami V., Hrvatski radio, Dramski program, urednica Tajana Gašparović, 2011.)Iva Gruić, O slici kroz metaforu(Peter Weitzner, Teatar objekta, ULUPUH - Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenihumjetnosti, 2011.)DRAMAUna Vizek, Pomračenje
PremijereJasna ŽmakČetvrti zidovi ili o Kerempuhovoj KrletciPriča o gay paru čiji se sin ženi za kći okorjelog konzervativca u svakomslučaju ostavlja puno prostora za kritiku i komentar homofobnogi tradiciji sklonog društva kakvo je hrvatskoJean Poiret KRLETKARedatelj: Krešimir DolenčićSatiričko kazalište KerempuhPremijera: 10. ožujka 2012.Da su formalne i stilske inovacije Satiričkom kaza -lištu Kerempuh odavno ispale iz polja interesadobro je znano. Kao i većina drugih kazališta sastalnom adresom u Zagrebu, i Kerempuh zdušno braniepitet malograđanskog, iako ga on sam konkretno ne nosiu vlastitom naslovu. Pa iako se u Kerempuhu godinamapažljivo radi na betoniranju zastarjelih formi i to se betoniranjemože izvesti manje ili više uspješno. Posebno je tajproces osjetljiv kada se radi o revivalu hibridnih žanrovakoji npr. objedinjuju elemente komedije i kabarea, kao štoje to slučaj kod Krletke, novog blockbustera Satiričkogkazališta Kerempuh. Pa iako Krletka u ispunjavanju te -meljno zabavljačke forme zbilja iskače u odnosu na sličnepokušaje – iskače glumački, iskače energetski, iskačeglazbeno, a režijski i dramaturški ipak nešto manje – svata iskakanja dočekana su tvrdim plafonom već odavnoviđenog. To njegovanje scenskih oblika iz nekih drugihvremena u kombinaciji sa činjenicom da se radi o adap -taciji drame izvorno napisane dalekih sedamdesetih,uisti nu ostavlja dojam da se kupnjom ulaznice za Krletkuzapravo kupuje ulaznica za – putovanje kroz vrijeme.Pa ipak, autori su i u takvom, stilski jasno obojenom konceptu,odlučili baciti pokoji trag koji razotkriva suvreme -nost predstave. Upravo sam stoga režiju i dramaturgiju uprethodnom paragrafu izdvojila u odnosu na ostale elementekoji iskaču. Naime, dok je sa strukturnog aspektataj posao odrađen manje-više korektno sve do samogakraja kada se predstava pod pritiskom količine scenskihzbivanja počinje doslovno raspadati, sa sadržajnog as -pekta režijske i dramaturške odluke za sobom ostavljajumnogo upitnika. A oni se najvećim dijelom tiču rakursa izkojeg je tretirana centralna tema predstave – susret hete -roseksualnog i homoseksualnog svemira.Učestalost pojavljivanja osoba čija je seksualna orijen -tacija u otklonu prema onoj tzv. dominantnoj na domaćimpozornicama proporcionalna je učestalosti njihova po jav -ljivanja u domaćem javnom odnosno medijskom prostoru.Drugim riječima – vrlo niska. A isto vrijedi i za osobe čiji surodni identiteti drugačiji od tzv. uobičajenih. Stoga je sva -ko javno, kazališno i ino, progovaranje o toj vrsti drugostidragocjeni indikator toga gdje zapravo stojimo i o čemuzapravo govorimo kad govorimo o onome što se skriva izaakronima LGBT. Namjerno koristim izraz skriva jer upravoje skrivanje, nažalost, najčešće upražnjavana praksa naj -većeg dijela LGBT zajednice u Hrvatskoj. Razlozi za takvostanje stvari su mnogobrojni, a jedan veliki udio u tomI 5
- Page 4 and 5: Iako je za svaku pohvalu odlukada s
- Page 7 and 8: Kunčevićev pristup složenu Vojno
- Page 9 and 10: Troila i Kreside, Mjere za mjeru, K
- Page 11 and 12: RazgovorIZMEĐU ETIKE I ESTETIKE TR
- Page 13: žavam kontinuitetzapočet ranijim
- Page 16 and 17: Maksim Gorki, Na dnu, redatelj Oska
- Page 18 and 19: DopisništvoBojan MunjinPOLITIČKO
- Page 20 and 21: Međunarodna scenaMatko BotićJETZT
- Page 22 and 23: Temat: Umjetnička izvedba i aktivi
- Page 24 and 25: anih radova, pokušat ću ponuditi
- Page 27 and 28: vlastite performativne politike na
- Page 29 and 30: Kamenska, ostaci u ratu uništenog,
- Page 31 and 32: Ne mislim da vjerski službenici ne
- Page 33 and 34: Jedini preostali aktivizam, onaj š
- Page 35 and 36: Performans Pomrčina, 1997. Public
- Page 37 and 38: Temat: Umjetnička izvedba i aktivi
- Page 39 and 40: osje čkih glumaca. Premijera “Ko
- Page 41 and 42: U okviru gore navedene edukacijske
- Page 43 and 44: zina je gesta usmjerena ka osigurav
- Page 45 and 46: tne političke relacije na kojima p
- Page 47 and 48: Ivana Sajko, Prizori s jabukom, izv
- Page 49 and 50: U Websterovu rječniku pronalazim s
- Page 51 and 52: Temat: Umjetnička izvedba i aktivi
PremijereJasna ŽmakČetvrti zidovi ili o Kerempuhovoj KrletciPriča o gay paru čiji se sin ženi za kći okorjelog konzervativca u svakomslučaju ostavlja puno prostora za kritiku i komentar homofobnogi tradiciji sklonog društva kakvo je hrvatskoJean Poiret KRLETKARedatelj: Krešimir DolenčićSatiričko kazalište KerempuhPremijera: 10. ožujka 2012.Da su formalne i stilske inovacije Satiričkom kaza -lištu Kerempuh odavno ispale iz polja interesadobro je znano. Kao i većina drugih kazališta sastalnom adresom u Zagrebu, i Kerempuh zdušno braniepitet malograđanskog, iako ga on sam konkretno ne nosiu vlastitom naslovu. Pa iako se u Kerempuhu godinamapažljivo radi na betoniranju zastarjelih formi i to se betoniranjemože izvesti manje ili više uspješno. Posebno je tajproces osjetljiv kada se radi o revivalu hibridnih žanrovakoji npr. objedinjuju elemente komedije i kabarea, kao štoje to slučaj kod Krletke, novog blockbustera Satiričkogkazališta Kerempuh. Pa iako Krletka u ispunjavanju te -meljno zabavljačke forme zbilja iskače u odnosu na sličnepokušaje – iskače glumački, iskače energetski, iskačeglazbeno, a režijski i dramaturški ipak nešto manje – svata iskakanja dočekana su tvrdim plafonom već odavnoviđenog. To njegovanje scenskih oblika iz nekih drugihvremena u kombinaciji sa činjenicom da se radi o adap -taciji drame izvorno napisane dalekih sedamdesetih,uisti nu ostavlja dojam da se kupnjom ulaznice za Krletkuzapravo kupuje ulaznica za – putovanje kroz vrijeme.Pa ipak, autori su i u takvom, stilski jasno obojenom konceptu,odlučili baciti pokoji trag koji razotkriva suvreme -nost predstave. Upravo sam stoga režiju i dramaturgiju uprethodnom paragrafu izdvojila u odnosu na ostale elementekoji iskaču. Naime, dok je sa strukturnog aspektataj posao odrađen manje-više korektno sve do samogakraja kada se predstava pod pritiskom količine scenskihzbivanja počinje doslovno raspadati, sa sadržajnog as -pekta režijske i dramaturške odluke za sobom ostavljajumnogo upitnika. A oni se najvećim dijelom tiču rakursa izkojeg je tretirana centralna tema predstave – susret hete -roseksualnog i homoseksualnog svemira.Učestalost pojavljivanja osoba čija je seksualna orijen -tacija u otklonu prema onoj tzv. dominantnoj na domaćimpozornicama proporcionalna je učestalosti njihova po jav -ljivanja u domaćem javnom odnosno medijskom prostoru.Drugim riječima – vrlo niska. A isto vrijedi i za osobe čiji surodni identiteti drugačiji od tzv. uobičajenih. Stoga je sva -ko javno, kazališno i ino, progovaranje o toj vrsti drugostidragocjeni indikator toga gdje zapravo stojimo i o čemuzapravo govorimo kad govorimo o onome što se skriva izaakronima LGBT. Namjerno koristim izraz skriva jer upravoje skrivanje, nažalost, najčešće upražnjavana praksa naj -većeg dijela LGBT zajednice u Hrvatskoj. Razlozi za takvostanje stvari su mnogobrojni, a jedan veliki udio u tomI 5
Change language