Socijalna prava osoba s invaliditetom u Hrvatskoj - Hrvatski zavod ...

uvjeta koji jam~e dostojanstvo i ja~ajudjetetovo oslanjanje na vlastite snage,te olak{avaju njegovo djelatno sudjelovanjeu zajednici, pravo na posebnuskrb, priznavanje posebnih potrebadjetetu s invaliditetom, potrebupromicanja razmjene informacija izpodru~ja preventivne zdravstvene za-{tite, te medicinskog, psiholo{kog ifunkcionalnog tretmana djece s invaliditetom,{to uklju~uje {irenje i pristupobavijestima o metodama rehabilitacije,obrazovanja i izbora zanimanja, ucilju unapre|enja njihovih sposobnostii vje{tina, te pro{irenja doma}ihiskustava u tim podru~jima.2. Me|unarodni pakt o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima(1996.) _ u kojem su za osobe s invaliditetomposebno zna~ajne odredbekoje se odnose na obvezu dr‘ava stranakana priznavanje prava na rad ipunu zaposlenost (~lanak 6.), pravana socijalnu sigurnost, uklju~uju}i isocijalno osiguranje (~lanak 9.), pravana najve}u mogu}u za{titu i pomo}obitelji (~lanak 10.), te prava na ‘ivotnistandard dostatan za ~ovjeka i njegovuobitelj (~lanak 11.).Drugi, ne manje va‘an, ali za RepublikuHrvatsku neobvezuju}i me|unarodnidokumenti su:1. Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom(1975.) (posebice ~lanici5, 6, 7, 8, 9, 12 i 13)2. Deklaracija o pravima osoba smentalnom retardacijom (1971.)3. Standardna pravila o izjedna-~avanju mogu}nosti za osobe s invaliditetom(1993.)4. Europska socijalna povelja (1961.)5. Revidirana Europska povelja(1996.)5. Jedinstvena politika rehabilitacijeza osobe s invaliditetom (1992.)6. Rezolucija o jednakim mogu}nostimaza osobe s invaliditetom(1996.)7. Rezolucija o znakovnom jezikugluhih (1988.).U ‘elji da osobama s invaliditetomolak{a uklju~ivanje u dru{tveni ‘ivot, uskladu s me|unarodnim rje{enjima,Republika Hrvatska je ~lankom 57.stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske(NN 56/1990., 135/1997., 8/1998. – pro-~i{}eni tekst, 113/2000., 124/2000. –pro~i{}eni tekst, 28/2001., 41/2001. –pro~i{}eni tekst, 55/2001. – ispravak)utvrdila da dr‘ava posebnu skrb posve}ujeza{titi invalidnih osoba i njihovuuklju~ivanju u dru{tveni ‘ivot.Nadalje ~lankom 63. stavkom 3. utvr-|eno je pravo tjelesno ili du{evnoo{te}enog i socijalno zapu{tenog djetetana osobitu njegu, obrazovanje iskrb, a ~lankom 64. naglasak je stavljenna osobitu za{titu na radu mlade‘i,majki i invalidnih osoba.Spomenute odredbe Ustava RepublikeHrvatske, NN 56/1990., 135/1997.,8/1998. – pro~i{}eni tekst, 113/2000.,124/2000. – pro~i{}eni tekst, 28/2001.,41/2001. – pro~i{}eni tekst, 55/2001. –ispravak, razra|ene su u brojnim propisimas naglaskom na osnovnona~elo posebne za{tite, ali u razli~itojmjeri i na razli~it na~in, ovisno o sustavuu kojem se ta za{tita ostvaruje.Isto bi se moglo re}i i za provedbupropisa u stvarnosti.U uvjetima stvaranja nu‘nih pretpostavkiza punopravno ~lanstvo u Europskojuniji, Vlada Republike Hrvatskeje na sjednici odr‘anoj 21. lipnja2001. godine prihvatila temeljni razvojnidokument »Na~ela razvitka RepublikeHrvatske«, kojim se postavljaukupni razvojni okvir za preobra‘ajHrvatske u civilno, ekonomski uspje{-no i demokratsko dru{tvo. Uva‘avaju}itakvo odre|enje Hrvatske uo-~ena je potreba sustavnog rje{avanjaproblematike odre|enih kategorijastanovni{tva, osobito onih kojima se udemokratskom dru{tvu jam~i posebnaza{tita.S tim u vezi ocijenilo se potrebnimdonijeti Nacionalnu strategiju jedinstvenepolitike za osobe s invaliditetom(NN 13/03), kao nadogradnjupostoje}em Nacionalnom programuza pobolj{anje kvalitete ‘ivljenja osobas invaliditetom (1999), koji je VladaRepublike Hrvatske usvojila 14. listopada1999. Nacionalni program izra-|en je u svrhu promicanja osnovnihljudskih prava i temeljnih sloboda, tepo{tivanja socijalne pravde, dostojanstvai vrijednosti svake osobe.Tako je, slijedom navedenih aktivnosti,Vlada Republike Hrvatske na sjedniciodr‘anoj 16. sije~nja 2003. donijelaNacionalnu strategiju jedinstvene politikeza osobe s invaliditetom od 2003.do 2006. godine (NN 13/03).4

na~in da on postane potpuno jasan, apotrebna je da bi se olak{alo komuniciranjei omogu}ila preciznost u sporazumijevanju.U Republici Hrvatskoj ne postoji jedinstvenadefinicija osoba s invaliditetom.Razli~iti sustavi koriste tako|eri razli~ite pojmove, {to ponekad rezultiramanjim ili ve}im prakti~nim problemima.Tako, primjerice, sustav socijalneskrbi koristi pojam tjelesno ili mentalnoo{te}ene osobe, dok sustavprosvjete koristi pojam djeca i mlade‘s te{ko}ama u razvoju, a sustavmirovinskog osiguranja i zapo{ljavanjakoristi pojam osobe s invaliditetom.Prema jednoj od novijih definicijakoju daje Zakon o profesionalnojrehabilitaciji i zapo{ljavanju osoba sinvaliditetom, NN 143/02, osoba s invaliditetomje svaka osoba kod kojepostoji tjelesno, osjetilno ili mentalnoo{te}enje koje za posljedicu ima trajnuili na najmanje 12 mjeseci smanjenumogu}nost zadovoljavanja osobnihpotreba u svakodnevnom ‘ivotu.Svjetska zdravstvena organizacijadaje klasifikaciju o{te}enja, invaliditetai hendikepa (World Health Organization,1980, 1997, 2001) i definira ovepojmove. Prema ovoj klasifikaciji, o{te-}enje je bilo kakav gubitak ili odstupanjeod normalne psihi~ke, fiziolo{ke ilianatomske strukture ili funkcije. Invaliditetje bilo kakvo ograni~enje ili nedostataksposobnosti za obavljanje nekeaktivnosti na na~in ili u opsegu koji sesmatra normalnim za ljudsko bi}e.Hendikep je nedostatak, za odre|enogpojedinca, koji rezultira iz o{te}enja iliinvaliditeta, a ograni~ava ga ili muonemogu}uje ispunjenje njegove prirodneuloge u dru{tvu. Posljednja verzijaove klasifikacije (World Health Organization,2001), na funkcioniranjepojedinca i invalidnost gleda kao narezultate uzajamnog djelovanja fizi~kogili mentalnog stanja osobe, te dru-{tvenog i fizi~kog okru‘enja. Invalidnostnije obilje‘je osobe ve} niz ~initeljaod kojih mnoge stvara dru{tvenookru‘enje. Radi toga je potrebno aktivnodru{tveno djelovanje, kako bi do{lodo promjena koje bi omogu}ile punosudjelovanje osoba s invaliditetom usvim aspektima dru{tva. Isto uklju~uje ipru‘anje jednakih prilika svim pojedincima,pove}anje sudjelovanja osobas invaliditetom u dru{tvenom ‘ivotu,identificiranje mogu}ih aktivnosti dru-{tva u cilju pove}anja samostalnosti imogu}nosti izbora pojedinaca, podizanjerazine ‘ivotnih uvjeta i kvalitete‘ivota, te podizanje svijesti i poticanjepromjena u dru{tvenom pona{anju.U Republici Hrvatskoj se sve ~e{}ekoristi i pojam osobe s posebnim potrebama.Ovaj je pojam posljedica svevi{e i u nas prisutne inkluzije (edukacijske,ali i {ire socijalne), koja se temeljina osnovnim ljudskim pravima ipodrazumijeva ravnopravnu participacijuu socijalnom ‘ivotu, odnosnoupravo podjednake {anse za sve.Ovome je preduvjet (kada se radi oosobama s invaliditetom, ali i ostalimranjivim socijalnim skupinama), svjesnosti aktivan anga‘man dru{tvenezajednice u stvaranju uvjeta (mjere«pozitivne diskriminacije») za zadovoljenjesvakodnevnih potreba osobas invaliditetom. Same osobe s invaliditetomisti~u me|utim neprimjerenostovog pojma, jer se, kako isti~u, ne radio zadovoljenju posebnih, ve} uobi-~ajenih ljudskih potreba.Svakako, govore}i o osobama s invaliditetomgovorimo zapravo o osobamas tjelesnom invalidno{}u, osobamas kroni~nim bolestima, osobamas o{te}enjima sluha, osobama so{te}enjima vida, osobama s mentalnomretardacijom, osobama s autizmomi osobama s vi{estrukim o{te-}enjima.U ovom }e radu biti kori{tena izvornaterminologija, kako je navedeno upojedinim dokumentima i radovima.Prava osoba s invaliditetomu sustavu zdravstveneza{tite1. StanjePravo na zdravstvenu za{titu izosnovnog zdravstvenog osiguranja uutvr|enom opsegu obuhva}a primarnu,specijalisti~ko-konzilijarnu i bolni-~ku zdravstvenu za{titu, kao i prava nalijekove s Liste lijekova Hrvatskog zavodaza zdravstveno osiguranje, stomatolo{ko-protetskupomo} i nadomjestke,ortopedska i druga pomagala,te kori{tenje zdravstvene za{tite uinozemstvu. Osobe s prebivali{tem u6

Republici Hrvatskoj ova prava moguostvariti na temelju Zakona o zdravstvenojza{titi (NN 121/03) i Zakona oZdravstvenom osiguranju (NN 94/01,88/02, 149/02 i 117/03).Zdravstveno osiguranje je trojako -osnovno, dopunsko i privatno.Osnovno zdravstveno osiguranje jeobavezno i provodi ga Hrvatski zavodza zdravstveno osiguranje (u daljnjemtekstu: HZZO), koji na taj na~in osiguravapla}anje zdravstvenih uslugadijelom u cijelosti, a dijelom u postotkuod 15 do 75% prema odluci VladeRepublike Hrvatske za svaku kalendarskugodinu.Zakonom o osloba|anju pla}anjadijela tro{kova zdravstvene za{tite(NN 32/02) i Odlukom o na~inu ostvarivanjaprava na osloba|anje od pla-}anja dijela tro{kova zdravstvene za{-tite iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja(NN 44/02), izme|u ostalog utvr-|eno je da osobe s invaliditetom i drugeosobe kojima se priznaje pomo}druge osobe u obavljanju ve}ine ilisvih ‘ivotnih funkcija prema posebnimpropisima, osobe koje imaju najmanje80% tjelesnog o{te}enja premapropisima o mirovinskom osiguranju,odnosno prema Zakonu o pravima hrvatskihbranitelja iz Domovinskog ratai ~lanova njihovih obitelji (NN 94/01) iprema drugim posebnim propisima,tjelesno hendikepirane osobe i hrvatskiratni vojni invalidi iz Domovinskograta ~ije je o{te}enje organizma posljedicaranjavanja u Domovinskomratu imaju pravo na osloba|anje odpla}anja participacije. Lije~ni~ko povjerenstvo,na temelju Pravilnika o sastavu,ovlastima i na~inu rada lije~ni~kihpovjerenstava HZZO (NN 76/02),odobrava bolovanja i njihovo trajanje,bolni~ko lije~enje medicinskom rehabilitacijom,fizikalnu terapiju i zdravstvenunjegu u ku}i, te stomatolo{ka iortopedska pomagala. Ovo povjerenstvotako|er daje nalaz, ocjenu i mi-{ljenje o postojanju stanja ili bolesti ilibolesti uzrokovanih ozljedom na raduili profesionalne bolesti, o nesposobnostiza samostalan ‘ivot i rad ~lanaobitelji osiguranika, o potrebi pomo}ii njege druge osobe s invaliditetomkada je to potrebno za ostvarivanjeprava na osloba|anje od pla}anja participacijei sl.Pravo na njegu i rehabilitaciju uku}i osigurana osoba stje~e kada suprisutna stanja nepokretnosti i slabijepokretnosti, kroni~ne bolesti u fazipogor{anja ili komplikacije, prolaznaili trajna stanja u kojima nije mogu}esamozbrinjavanje nakon slo‘enijihoperativnih zahvate, te u terminalnojfazi. Ovo je pravo ure|eno Pravilnikomo uvjetima i na~inu ostvarivanjaprava iz osnovnog zdravstvenog osiguranjaza provo|enje zdravstvenenjege u ku}i (NN 76/02).Osigurana osoba ima pravo na ortopedskai druga pomagala i na stomatolo{ko-protetskenadomjestke, tena popravak pomagala, rezervne dijelovei potro{ni materijal u opsegu i nana~in utvr|en Pravilnikom o ortopedskimpomagalima (NN 93/03 _ pro-~i{}eni tekst).Osiguranici u okviru osnovnog zdravstvenogosiguranja imaju pravo na naknadupla}e za vrijeme bolovanja, te nanaknadu tro{kova prijevoza u vezi skori{tenjem zdravstvene za{tite.2. Pote{ko}eSustav zdravstvenog osiguranja izdravstvene za{tite u Hrvatskoj uspostavljenje na na~elu »svima jednakopod jednakim uvjetima« (~lanak 17.Zakona o zdravstvenom osiguranju,NN 94/01: »Pravo na zdravstvenu za-{titu obuhva}eno osnovnim zdravstvenimosiguranjem iz ~lanka 15. stavka1. ovoga Zakona osigurava se pod jednakimuvjetima za sve osigurane osobeZavoda«).Me|utim, kada se radi o osobama sinvaliditetom, praksa je pokazala dase ovo na~elo ne mo‘e provoditi doslovno.Naime, kako bi osobe s invaliditetompostigle istu razinu osposobljenostii samostalnosti kao i osobekoje nisu pogo|ene ovakvim problemom,u specifi~nim situacijama potrebnoim je osigurati vi{u razinu zdravstveneza{tite.U zdravstvenim se ustanovama osobes invaliditetom na lije~enju zadr‘avajurelativno kratko. Tek nakon izlaskaiz ustanove suo~avaju se s nizom‘ivotnih problema i pote{ko}a.Njihova adaptacija u obitelji i dru{tvu,u staroj i novoj sredini, na novo ili naisto radno mjesto, ali pod drugimokolnostima, tek po~inje. U tom trenutkuprekida se svaka veza izme|u7

medicinske rehabilitacije i osobe sinvaliditetom, i to onda kada je pomo}osobi s invaliditetom najpotrebnijaradi uklju~ivanja u svakodnevni ‘ivot.Naj~e{}i problemi s kojima se susre}uosobe s invaliditetom su:_ kompliciran i nerazlo‘an postupakostvarivanja prava na pomagala.Primjerice, pomagala koja su na Popisuortopedskih i drugih pomagala kojije sastavni dio Pravilnika o ortopedskimpomagalima (NN 93/03), navedenau koli~ini ve}oj od 12 komada zagodinu dana (npr. pelene), odobravajuse jedanput godi{nje, odnosnojedanput za petogodi{nje razdoblje uslu~aju kada ih osigurana osoba koristizbog bolesti ili stanja (hendikepa)koje je trajne naravi, a propisuju se iovjeravaju na jednoj potvrdi za tromjese~norazdoblje za nabavu iako seradi o trajnim promjenama u zdravstvenomstanju za koje je o~ito da sene mo‘e popraviti,_ postupak upu}ivanja specijalistinepotrebno je birokratiziran primjericepri dono{enju uputnica (uputnicaza pregled specijalista, uputnica zaodre|ivanje terapije, uputnica za kontrolnipregled)_ u sustavu zdravstva ne postojeustanove tipa hospicija i socijalnozdravstvenihustanova, {to je usko povezanosa stajali{tem da se zdravstvenaskrb odnosi isklju~ivo na lije~enje.Korisnici koji imaju potrebu za uslugamaustanova ovakvog tipa zbrinjavajuse u ustanovama socijalne skrbi, kojes obzirom na to da ne obavljaju djelatnostzdravstva, nemaju potreban medicinskikadar._ korisnicima smje{tenim u ustanovesocijalne skrbi u na~elu se ne odobravapravo na ku}nu njegu i fizikalnuterapiju iako to pravo ostvaruju u skladus odredbama Zakona o zdravstvenomosiguranju (NN 94/01, 88/02,149/02 i 117/03),_ zna~ajno smanjenje broja psihijatrijskihbolni~kih kreveta u posljednjevrijeme, {to stvara probleme pri prijemupsihijatrijskih bolesnika u zdravstveneustanove. Posebice kada je upitanju dje~ja psihijatrija, nema specijaliziraneustanove koja bi u kriti~nimsituacijama mogla primiti dijete nalije~enje. Tako|er, u cjelokupnom sustavunedostatan je broj psihijatara ipsihologa._ dio lijekova nije na listi lijekovakoji se osiguravaju osiguranim osobamau okviru prava iz obveznog zdravstvenogosiguranja, a sami ih korisnicivrlo ~esto nisu u mogu}nosti sami kupiti(radi lo{eg imovnog stanja pojedincaili obitelji). Tako|er, korisniciustanova socijalne skrbi smje{teni uustanove imaju isti problem budu}i daove ustanove nemaju osigurana sredstvaza tu namjenu.3. Smjernice_ pojednostaviti postupak za ostvarivanjeprava u sustavu zdravstveneza{tite_ zdravstvene slu‘be svoju bi pomo}i njegu trebale osiguravati u jednakomopsegu bez obzira na to radi lise bolni~kim pacijentima, o pomo}i injezi kod ku}e ili u nekoj od ustanovasocijalne skrbi_ osobama s invaliditetom osiguratitakav obuhvat usluga koje bi im omogu}ile,{to je du‘e mogu}e, nezavisan‘ivot u zajednici, prvenstveno medicinskomrehabilitacijom i fizikalnomterapijom u cilju pobolj{anja op}egzdravstvenog stanja, ali i radi odr‘avanjarazine postignutih sposobnosti.U tom je smislu i razli~it na~in postupanjaprema osobi s invaliditetomprihvatljiv samo ako je njegova svrhakompenziranje postoje}ega nepovoljnogpolo‘aja.Profesionalna orijentacija1. StanjeProfesionalna orijentacija realizira sekroz tri sukcesivne faze: profesionalnoprosvje}ivanje i informiranje, neposrednosavjetovanje i pra}enje savjetovanihosoba. Profesionalna orijentacija jedostupna svim osobama s invaliditetom,a pru‘a neposrednu potporu njihovomprofesionalnom razvoju. Neposrednimsavjetovanjem u profesionalnojorijentaciji, odnosno profesionalnimusmjeravanjem (prema Zakonu o posredovanjupri zapo{ljavanju i pravima zavrijeme nezaposlenosti, NN 32/02i Zakonu o zapo{ljavanju, NN 59/96)»pru‘a se pomo} djeci, mlade‘i, nezaposlenim,zaposlenim i drugim osobamapri izboru i promjeni zvanja i zanimanja,a ostvaruje se informiranjem,savjetovanjem i pra}enjem profesionalnograzvoja navedenih osoba«. Sva8

[kole u kojima }e se ostvarivati ovadva oblika integracije odre|uju seplanom mre‘e srednjeg {kolstva. Zaizradu mre‘e nadle‘ni su ‘upanijskiuredi za obrazovanje i {port, odnosnoured Grada Zagreba, a donosi se tekuz suglasnost Ministarstva prosvjete i{porta.Za u~enike s motori~kim o{te}enjimaili u~enike s kroni~nim bolestimakoji ne mogu poha|ati {kolu, {kolaorganizira pomo} u ku}i (tzv. nastavau ku}i) ili zdravstvenoj ustanovi, kojumu pru‘aju nastavnici i stru~ni suradnici{kole u koju je u~enik upisan ili{kole koja je najbli‘a mjestu gdje seu~enik lije~i, odnosno gdje stanuje, au kojoj se provode programi za zanimanjeu koje je u~enik upisan.Dio osposobljavanja za produktivanrad je i radno osposobljavanje, tj. osposobljavanjeza obavljanje jednostavnijihposlova i radnih zadataka ispodnajni‘e razine stru~ne spreme (zau~enike s umjerenom i te‘om mentalnomretardacijom i u~enike s autizmomi utjecajnim te{ko}ama u razvoju).Ono se provodi u posebnim ustanovamau sustavu prosvjete, zdravstvai socijalne skrbi. Ovaj dio osposobljavanjaspada pod redoviti osnovno-{kolski odgoj i obrazovanje u~enika ste{ko}ama u razvoju i to do njihovenavr{ene 21. godine ‘ivota, a ustanovaje du‘na u~eniku nakon zavr{enog osposobljavanjaizdati potvrdu o osposobljenosti.Prema podacima Ministarstva prosvjetei {porta za {kolsku godinu2001./2002., u srednjim se {kolama uRepublici Hrvatskoj {kolovalo ukupno194.955 u~enika, od ~ega 2.676 ili1.37% u~enika s te{ko}ama u razvoju.^ak 64% u~enika s te{ko}ama u razvoju{kolovalo se u posebnim {kolamakoje su dio redovitog {kolskog sustava(13 {kola) ili pak u posebnim razrednimodjelima pri redovitim {kolama(10 posebnih razrednih odjela). Preostaliu~enici s te{ko}ama u razvoju,njih 36%, {kolovalo se u redovitimuvjetima, od ~ega 24,9% u 3-godi{njimstrukovnim {kolama, 8% u 4-godi{njimstrukovnim {kolama, 2,3% bilo jeuklju~eno u programe za stjecanjeni‘e stru~ne spreme, 0,8% ih je bilo ugimnazijama i 0,1% u umjetni~kim{kolama. Zanimljiv je i podatak da je sukupno 964 integrirana u~enika radilosvega 11 defektologa (ili 1 defektologna 88 u~enika).2. Pote{ko}eAktualni programi srednjo{kolskogobrazovanja nisu uskla|eni s potrebamatr‘i{ta rada. U~enici s te{ko}ama urazvoju {koluju se za zanimanja kojavi{e gotovo da i ne egzistiraju ili zazanimanja koja su niskoakumulativna.Nadle‘no ministarstvo verificiraobrazovne programe i propisuje obrazovneprofile za zanimanja bez provedenihanaliza radnog mjesta.Prijedlozi za upise koje donose slu-‘be za profesionalnu orijentaciju Zavodaza zapo{ljavanje naj~e{}e nisuuskla|ene s upisnim mogu}nostimapojedinih {kola.Na‘alost, {kole ~esto «nisu upoznate»s obvezom upisivanja u~enika s te-{ko}ama u razvoju i provedbom integracije.Nastavnici i drugo stru~no osobljenisu pripremljeni niti educirani zarad s djecom s te{ko}ama u razvoju.Nedovoljan je broj defektologa zaposlenihu {kolama, a uz to su naj~e{}ezaposleni defektolozi neodgovaraju-}eg usmjerenja. Tako|er, ~esto nitiostali u~enici {kole nisu kvalitetno pripremljeniza zajedni~ko {kolovanje su~enicima s te{ko}ama u razvoju.Postupak utvr|ivanja psihofizi~kogstanja tijekom {kolovanja provodi serijetko. To je slo‘en i dugotrajan postupaktako da se u~enici ~esto nekolikogodina uzastopno negativno ocjenjuju,{to na kraju dovodi do prekidanjihovog {kolovanja.Velik problem predstavlja nedostatakud‘benika primjerenih potrebamadjece i mlade‘i s razli~itim vrstamao{te}enja. Tako, nedostaju ud‘benicina brajici, a kada se radi o u~enicimas mentalnom retardacijom, ~itanke zahrvatski jezik do VI. razreda, ud‘beniciza matematiku do IV. razreda, te zaprirodu i dru{tvo do VII. razreda se od1991. godine ne upotrebljavaju zbogsadr‘ajne i terminolo{ke neprilago-|enosti.Bitan ~imbenik stvaranja te{ko}a uprimjerenom osposobljavanju osoba sinvaliditetom za produktivan rad suniske stope izdvajanja sredstava zaobrazovanje, lo{i prostorni i materijalniuvjeti, prostorne prepreke, neujedna~enarasprostranjenost mre‘e10

jedinica lokalne i podru~ne (regionalne)samouprave, javne slu‘be, izvanprora~unskefondove i pravne osobeu vlasni{tvu ili prete‘nom vlasni{tvuRepublike Hrvatske i to do kraja 2004.– 2%, a do kraja 2020. – 6% (do 31.prosinca 2004. najmanje jedna zaposlenaosoba s invaliditetom na svakih49 zaposlenih, do kraja 2008. na svaka32 zaposlena, do kraja 2012. na svaka24 zaposlena, do kraja 2016. na svakih19 zaposlenih i do kraja 2020. najmanjejedna osoba s invaliditetom nasvakih 16 zaposlenih)– uvo|enje nov~anih poticaja poslodavcimakoji zapo{ljavaju osobe s invaliditetom(jednokratna materijalnadavanja, sredstva za prilagodbu radnogmjesta i uvjeta rada, kreditna sredstvapo povoljnijim uvjetima namijenjenakupnji strojeva, opreme, alata ilipribora potrebnog za zapo{ljavanjeosobe s invaliditetom, sredstva naknaderazlike zbog smanjenog radnogu~inka ili za sufinanciranje dijela pla-}e osobnog asistenta _ pomaga~a uradu)– osnivanje ustanova za profesionalnurehabilitaciju i radnih centara.2. Pote{ko}eOsnovni problem nezaposlenih profesionalnoosposobljenih osoba s invaliditetomje, ne samo niska razinazaposlenosti i zadr‘avanja zaposlenja,ve} ~esto i nedovoljna ili neodgovaraju}astru~na osposobljenost.Nedovoljno se poti~e zapo{ljavanjeosoba s invaliditetom koje su radno,ali ne i profesionalno osposobljene,dakle osoba s invaliditetom koje nemogu ste}i niti najni‘u razinu stru~nespreme.Potencijalni poslodavci nisu dovoljnoupoznati s mogu}nostima i sposobnostimaosoba s invaliditetom i poticajnimmjerama pri njihovom zapo{ljavanju.3. Smjernice– oja~ati povezanost sustava osnovnogi srednjeg obrazovanja na lokalnojrazini s podru~nim slu‘bama zapo{ljavanjai socijalne skrbi, {to bi uvelikoj mjeri moglo unaprijediti zapo{ljavanjeosoba s invaliditetom– u uvjetima djelovanja zakonitostitr‘i{ta rada nu‘no je organizirati odgovaraju}eobrazovanje i osposobljavanjeza zanimanja u skladu s individualnimsposobnostima, mogu}nostimai motivacijom, ali i mogu}nostimazapo{ljavanja prema potrebama iponudama tr‘i{ta rada– osim rada osoba s invaliditetom upunom, odnosno s polovicom punogradnog vremena, trebalo bi ponuditi imogu}nost rada na nekoliko sati dnevnoili tjedno– zasnivanje radnog odnosa osoba sinvaliditetom koje ne mogu ste}i nitinajni‘u razinu stru~ne spreme trebalobi rije{iti u na{oj zakonskoj regulativi,mogu}e kroz »posredovanje za obavljanjeposlova i usluga bez zasnivanjaradnog odnosa«, prema Pravilnikuo obavljanju djelatnosti u svezi sa zapo{ljavanjemizvan Hrvatskog zavodaza zapo{ljavanje (NN 96/02), {to bimo‘da trebali obavljati Radni centrii/ili Ustanove za profesionalnu rehabilitaciju,– ustrajati u provedbi Zakona o profesionalnojrehabilitaciji i zapo{ljavanjuosoba s invaliditetom (NN143/02)– zapo{ljavanje osoba s invaliditetompopratiti kvalitetnom medijskomkampanjom radi informiranja {ire javnosti(posebice potencijalnih poslodavaca)o mogu}nostima i sposobnostimaosoba s invaliditetom i poticajnimmjerama pri njihovom zapo{ljavanju.Socijalna skrb1. StanjeU sustavu socijalne sigurnosti socijalnaskrb ~ini posljednju socijalnoza{titnumre‘u sa svrhom zbrinjavanjai uklju~ivanja u dru{tvo socijalno najugro‘enijih,odnosno socijalno ranjivihskupina.Sustav socijalne skrbi u RepubliciHrvatskoj u dijelu koji se odnosi naosobe s invaliditetom ure|en je takoda ove osobe, radi prevladavanja te{-ko}a, mogu ostvariti neko od prava nanov~anu pomo} (socijalne pomo}i) ilimogu ostvari pravo na odre|ene usluge(socijalna skrb). Za ostvarivanjeprava u sustavu socijalne skrbi u prvomstupnju nadle‘ni su centri za socijalnuskrb prema mjestu stanovanjakorisnika.Prema podacima prikupljenim odcentara za socijalnu skrb u RepubliciHrvatskoj na dan 31. prosinca 2002.13

(Tablica 2.) evidentirano je 59.699osoba s tjelesnim ili mentalnim o{te-}enjem – korisnika socijalne skrbi (odtoga 16.809 djece).Propisima o socijalnoj skrbi utvr|enasu prava koja mogu ostvariti korisnicisocijalne skrbi, me|u kojima su iosobe s tjelesnim ili mentalnim o{te-}enjem.Osnovni zakon kojim su utvr|enaprava u socijalnoj skrbi je Zakon osocijalnoj skrbi (NN 73/97, 27/01, 59/01,82/01 i 103/03). Na temelju ovog propisasvaki gra|anin Republike Hrvatskemo‘e pod propisanim uvjetimaostvariti prava iz socijalne skrbi. Zaosobe s invaliditetom zna~ajna susljede}a prava:1. pravo na doplatak za pomo} injegu2. pravo na pomo} i njegu u ku}i3. pravo na osobnu invalidninu4. pravo na osposobljavanje za samostalan‘ivot i rad5. pravo na skrb izvan vlastite obitelji(smje{taj u ustanovu ili udomiteljskuobitelj).kuna. Cenzus pri ostvarivanju pravana doplatak za pomo} i njegu jest 200% osnovice ili 800 kuna po ~lanu obitelji,odnosno 250 % osnovice ili 1000kuna ako osoba ‘ivi sama.To zna~i da ovo pravo mogu ste}isamo osobe ni‘eg imovnog statusa,koje bez pomo}i drugih ne mogu obavljatiosnovne svakodnevne aktivnosti.Iznimno, neovisno o prihodu, slijepe,gluhe i gluho-slijepe osobe kojenisu osposobljene za samostalan ‘ivoti rad mogu ostvariti doplatak za pomo}i njegu u punom iznosu, a ako suosposobljene za samostalan ‘ivot irad, doplatak za pomo} i njegu usmanjenom iznosu.2. Pravo na pomo} i njegu u ku}imo‘e ostvariti tjelesno ili mentalno o{-te}ena osoba, ovisno o tome postoji liprijeka potreba pomo}i i njege drugeosobe. Pomo} i njega u ku}i obuhva}aorganiziranje prehrane, obavljanje ku-}anskih poslova, odr‘avanje osobnehigijene i zadovoljavanje drugih svakodnevnihpotreba. Iako ovo pravo nijematerijalnog karaktera, tako|er seTablica 2. – Broj tjelesno ili mentalno o{te}enih osoba s obzirom na dob i vrstu o{te}enja (na dan 31.12.2002.)VRSTA O[TE]ENJAUKUPNOo{te}enjevidao{te}enjesluhao{te}enja govor.-glasovnekomunikacijetjelesnainvalidnostmentalnaretardacijaPoreme}ajirazvojaporeme}ajiosobnostiorganski uvjetovanidu{evniporeme}ajipsihozevi{e vrstao{te}enjabroj %djeca 345 588 329 3.135 3.454 304 218 367 180 6.789 16.809 28%odrasli 1.617 644 461 13.666 6.982 158 837 1.346 2.731 15.548 42.890 72%UKUPNO 1.962 1.232 790 16.801 10.436 462 1.055 1.713 2.911 22.337 59.699 100% 3,3% 2,1% 1,3% 28,1% 17,5% 0,8% 1,8% 2,9% 4,9% 37,4% 100Izvor: Ministarstvo rada i socijalne skrbi, 2002.1. Pravo na doplatak za pomo} injegu mo‘e ostvariti tjelesno ili mentalnoo{te}ena osoba kojoj je prijekopotrebna pomo} i njega druge osobe,jer sama ne mo‘e udovoljavati osnovnim‘ivotnim potrebama. Ova se pomo}odobrava u punom iznosu od 400kuna (100 % osnovice) ili smanjenomiznosu od 280 kuna (70 % osnovice),ovisno o tome postoji li prijeka potrebapomo}i i njege druge osobe u punomili smanjenom opsegu. Osnovicuutvr|uje Vlada Republike HrvatskeOdlukom o osnovici za ostvarivanjeprava po osnovi socijalne skrbi (NN21/01). Iznos te osnovice jest 400ostvaruje ovisno o prihodu po ~lanuobitelji, pri ~emu je cenzus utvr|en uiznosu od 300 % osnovice ili 1200 kuna.3. S obzirom na ~injenicu da tjelesnoili mentalno o{te}enje zahtijevapoja~ane napore u svakodnevnom‘ivotu, {to svakako uklju~uje i dodatnematerijalne tro{kove, svrha je pravana osobnu invalidninu pomo}i ovimosobama i na taj na~in im omogu}itilak{e prevladavanje postoje}ih te{-ko}a u krugu njihove obitelji.Pravo na osobnu invalidninu mo‘eostvariti tjelesno ili mentalno o{te}enaosoba ili osoba s trajnim promjenamau zdravstvenom stanju ako osobnu14

invalidninu ne ostvaruje po drugojosnovi, a ~ije je te‘e o{te}enje ili bolestnastala prije navr{ene 18. godine‘ivota i koja ne ostvaruje vlastitiprihod.Ako korisnik ostvaruje prihod pobilo kojoj osnovi, osobna invalidninautvr|uje se kao razlika izme|u punogiznosa osobne invalidnine i prosje~nogprihoda ostvarenog u prethodnatri mjeseca prije podno{enja zahtjeva.U prihod se ne ura~unava: pomo} zauzdr‘avanje, pomo} za podmirenjetro{kova stanovanja, nov~ana naknadaza tjelesno o{te}enje, doplatak zapomo} i njegu, ortopedski dodatak,doplatak za djecu, dr‘avna potpora zapoljoprivredu, {umarstvo i ribarstvo,osim dohodovne potpore ostvareneprema posebnim propisima, iznos kojiosoba ostvaruje na temelju propisa oobiteljskim odnosima od zakonskogobveznika uzdr‘avanja (alimentacija)i obiteljska mirovina.Osobna invalidnina iznosi mjese~no250% osnovice (1000 kuna).Ako se uzme u obzir da ovo pravoosobe s invaliditetom ostvaruju u zna-~ajnijem iznosu (250 % osnovice ili1000 kuna) u odnosu na druga nov-~ana davanja, onda se mo‘e re}i da jetime opravdana njegova svrha, prvenstvenoimaju}i u vidu specifi~ne potrebeovih osoba.4. Pravo na osposobljavanje za sa-mostalan ‘ivot i rad obuhva}a pravona osposobljavanje za samostalan‘ivot i pravo na osposobljavanje zasamostalan rad.Osposobljavanje za samostalan ‘ivotodnosi se na osposobljavanje zasamozbrinjavanje preko posebnih rehabilitacijskihprograma, {to zna~i dase to pravo odobrava osobi koja se nataj na~in mo‘e osposobiti. Osposobljavanjeza samostalan rad podrazumijevaosnovno{kolski odgoj i obrazovanje,te srednjo{kolsko obrazovanjeu posebnim odgojno-obrazovnim ustanovamai redovitim {kolama premaposebnom programu.Korisnik koji je ostvario pravo naosposobljavanje za samostalan ‘ivotili rad, te radi toga poha|a nastavu,odnosno boravi u ustanovi izvan mjestasvog prebivali{ta, ima pravo nanov~anu pomo} za pokri}e tro{kovaprijevoza.Tako|er, osoba koja se uspje{noosposobila za samostalan rad imapravo na naknadu do zaposlenja (70 %osnovice ili 280 kuna).5. Pravo na skrb izvan vlastite obi-telji ima tjelesno ili mentalno o{te}enaosoba kojoj u okviru vlastite obiteljinije mogu}e osigurati stanovanje,prehranu, pravilan rast i razvoj, odgoji obrazovanje, psihosocijalnu rehabilitaciju,njegu i druge potrebe, a takavje oblik skrbi za nju najsvrhovitiji. Skrbizvan vlastite obitelji obuhva}a sveoblike smje{taja ili boravka u udomiteljskojobitelji, domovima socijalneskrbi ~iji je osniva~ Republika Hrvatska(njih 24), te drugim ustanovama skojima je Ministarstvo rada i socijalneskrbi sklopilo ugovor o me|usobnimodnosima (8 ustanova).U nastavku navodimo prava koja suosobe s tjelesnim ili mentalnim o{te-}enjem ostvarile u socijalnoj skrbi(Tablica 3.).Tablica 3. – Broj osoba s tjelesnim ili mentalnim o{te}enjem u odnosu na ostvarena prava(na dan 31.12. 2002.)PRAVOBROJ KORISNIKA1. doplatak za pomo} i njegu 39.1432. pomo} i njega u ku}i 5693. osposobljavanje za samostalan ‘ivot i rad: 6.248– osposobljavanje za samostalan ‘ivot 630– osposobljavanje za samostalan rad 1.964– naknada do zaposlenja 3.6544. osobna invalidnina 10.7115. naknada pla}e roditelju djeteta s te‘imsmetnjama 4.0886. smje{taj u dom socijalne skrbi 5.0907. smje{taj u udomiteljsku obitelj 1.222Izvor: Ministarstvo rada i socijalne skrbi, 2002.15

Kada je u postupku ostvarivanjapojedinog prava potrebno utvrditi vrstu,stupanj i te‘inu tjelesnog ili mentalnogo{te}enja, vrstu i te‘inu psihi~kebolesti, potpunu nesposobnost zarad, trajnu ili privremenu promjenu uzdravstvenom stanju, postojanje sposobnostiza osposobljavanje za samostalanrad, postojanje sposobnosti zaosposobljavanje za samostalan ‘ivot,prijeku potrebu stalne ili privremenepomo}i i njege i njezin opseg, provodise postupak vje{ta~enja (Pravilnik osastavu i na~inu rada tijela vje{ta~enjau postupku ostvarivanja prava iz socijalneskrbi i drugih prava po posebnimpropisima, NN 64/02).Osim prava propisanih Zakonom osocijalnoj skrbi (NN 73/97), iako se radio pravima koja se ostvaruju na temeljurada, budu}i da ih korisnici ostvarujupreko centara za socijalnu skrb, potrebnoje istaknuti prava roditeljadjeteta s te‘im smetnjama u razvojukoja se ostvaruju temeljem ~lanka 66. i67. Zakona o radu (NN 38/95, 54/95,65/95, 17/01, 82/01 i 114/03).Radi se o pravu na dopust za njegudjeteta do navr{ene sedme godinedjetetova ‘ivota i pravu na rad spolovicom punog radnog vremenazbog njege djeteta s te‘im smet-njama u razvoju.Roditelj, odnosno posvojitelj ili osobakojoj je rje{enjem dijete povjerenona ~uvanje i odgoj kojem je priznatojedno od ovih prava ima pravo na naknadupla}e za vrijeme za koje ne radi.2. Pote{ko}eJedna od osnovnih pretpostavki zajednakopravno uklju~ivanje osoba sinvaliditetom je njihovo pravo na ekonomskui socijalnu sigurnost, te napristojan standard ‘ivota osiguranjemminimalnih sredstava za ‘ivot.Me|utim, stru~ni radnici koji su neposrednozadu‘eni za provo|enje za-{tite osoba s invaliditetom, naj~e{}ezbog needuciranosti ili preoptere}enosti,vrlo ~esto ne sagledavaju osobus invaliditetom kao nekoga kome jepomo} stvarno potrebna, ve} kao nekogatko udovoljava ili ne udovoljavapropisanim uvjetima za ostvarivanjenekog prava i na tome se uglavnomzavr{ava stru~ni posao.Nadalje, sustav socijalne skrbi jo{ jeuvijek nedovoljno transparentan te senerijetko doga|a da osobe s invaliditetomi njihove obitelji zbog neznanjai neobavije{tenosti ne ostvare pravakoja im pripadaju ili ih ne ostvare pravodobno,{to izaziva nezadovoljstvo iosje}aj kako su ostavljeni da sami svladavajute{ko}e u kojima su se na{li.U takvim situacijama same osobe sinvaliditetom ili ~lanovi njihovih obitelji~esto nerealno smatraju da imzbog invalidnosti treba osigurati podr{kudo te razine da njihove ‘ivotneokolnosti budu bolje od okolnosti osobabez invaliditeta.Iako je politika prema osobama sinvaliditetom u Republici Hrvatskoj uposljednjih nekoliko godina sve vi{eusmjerena na prevladavanje pote{ko-}a u njihovom jednakopravnom ostvarivanjupotreba, u sustavu socijalneskrbi jo{ su uvijek nedovoljno razvijeniprogrami podr{ke neophodni osobamas invaliditetom.Uz malobrojne iznimke, lokalne zajednicene prepoznaju potrebe osobas invaliditetom na svom podru~ju, pasamim time nedostaju i odgovaraju}iprogrami za njihovo prevladavanje, a~esto je centraliziran i nefleksibilan, tepretjerano institucionaliziran sustavkoji u odlu~ivanju ne omogu}uje poticajnijusocijalnu interakciju i sudjelovanjeosoba s invaliditetom u dru{tvu.Prepoznavanje vrijednosti i potencijalau pomo}i koju nevladine organizacijemogu pru‘iti vladinim institucijamana svim podru~jima, pa tako ina podru~ju socijalne skrbi, vidljivo jeiz Programa suradnje Vlade RepublikeHrvatske i nevladinog, neprofitnogsektora. Me|utim, iako su vidljive naznake‘elje za ve}im uklju~ivanjem nevladinihorganizacija, za sada je njihovrad uvelike ovisan o financijskojpotpori dobivenoj iz sredstava dr‘avnogprora~una.Osobe koje nemaju status zaposlenikaprema Zakonu o radu (NN, 38/95),iako imaju dijete s te‘im smetnjama irade, ne mogu ostvariti pravo na dopustza njegu djeteta do navr{ene sedmegodine njegova ‘ivota i pravo narad s polovicom punog radnog vremenazbog njege djeteta s te‘imsmetnjama u razvoju, te su stoga uneravnopravnom polo‘aju.3. Smjernice– stru~njacima koji obavljaju poslovena podru~ju rehabilitacije i integra-16

cije osoba s invaliditetom potrebno jeomogu}iti stalno obrazovanje i upoznavanjes promjenama i unapre|enjimarada s osobama s invaliditetom,naro~ito kada se radi o odnosu dru-{tva, a samim time i stru~njaka premainvaliditetu– osigurati stru~ne, normativne i financijskepreduvjete za uspostavljanjemre‘e razli~itih usluga socijalneskrbi, posebice na lokalnoj razini– osobi s invaliditetom potrebno jeosigurati mogu}nost odlu~ivanja priizboru prava koja mo‘e ostvariti,– izraditi programe potpore osobamas invaliditetom i njihovim obiteljimasuradno s ostalim sustavima,– poticati programe deinstitucionalizacijekao i programe prevencije institucionalizacije,te razvijati noveoblike skrbi izvan vlastite obitelji– osigurati kontinuiranu distribucijuinformacija i znanja u vezi s pravimaosoba s invaliditetom, te mogu}nostsavjetovanja– osigurati da iznosi nov~anih pomo}inamijenjenih osobama s invaliditetomomogu}avaju svrhu ovih davanja,te u tom smislu, a u odnosu namogu}nosti Republike Hrvatske, pravednoodrediti krug osoba kojima je tapomo} potrebna i u kojem iznosu ovisnoo invaliditetu,– aktivirati djelatnost nevladinih organizacija(NVO).Socijalna integracija iokru‘enje1. StanjeSocijalna integracija temelji se na~injenici da }e osobe s invaliditetom,u suradnji s drugima, mo}i ‘ivjeti samostalno.Jedan od va‘nih preduvjeta za integracijuosoba s invaliditetom je mogu}nostnjihovog nesmetanog kretanja.Termin »arhitektonske barijere« formalnoje uveo Hudo Deffner 1958. godine,od kada datira pokret uklanjanjaarhitektonskih barijera. Istovremeno,pojam prostorne sredine je izjedna-~en s pojmom `ivotne sredine u kojojsvoje funkcije i aktivnosti zadovoljavasvaki pojedinac, svaka skupina i svakodru{tvo. Barijere su jedan od klju~nih~imbenika za ostvarivanje kona~nefaze rehabilitacijskog procesa, teuklju~ivanja osoba s invaliditetom udru{tveni `ivot.»Pojam barijera predstavlja svakupote{ko}u u prostoru, bilo da je onaposljedica prirodnosti neke sredine iliproizvod tehni~kih intervencija unjenoj materijalizaciji, {to zna~i dapredstavlja fizi~ko ograni~enje kojetreba svladati posebnim funkcionalnimnaporima ili tehni~kim intervencijama.«(Zotovi}, Novakovi}, 1977.).Radi osiguranja pristupa~nosti,objekt mora udovoljavati tehni~kimrje{enjima predvi|enim Pravilnikom oprostornim standardima, urbanisti~ko-tehni~kimuvjetima i normativimaza sprje~avanje stvaranja arhitektonsko-urbanisti~kihbarijera (NN 47/82).Tako je na temelju ~lanka 39. stavka6. te ~lanka 57. Zakona o gradnji (NN52/99, 75/99, 117/01 i 47/03) ministarza{tite okoli{a i prostornog ure|enja,donio je Pravilnik o projektima potrebnimza osiguranje pristupa~nostigra|evina osobama s invaliditetom idrugim osobama smanjenje pokretljivosti(NN 104/03.). Ovim pravilnikomodre|uje se obvezni sadr‘aj projekataza osiguranje pristupa~nosti gra|evinaosobama s invaliditetom i drugimosobama smanjene pokretljivosti i toidejnog, glavnog, te izvedbenog projektai utvr|uju se slu~ajevi gradnjekojima se osigurava pristupa~nost postoje}ihgra|evina za koje nije potrebnagra|evna dozvola.Pravilnikom o prostornim standardima,urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima inormativima za spre~avanje stvaranjaarhitektonsko-urbanisti~kih barijera(NN 47/82) propisani su elementi zaurbanisti~ko i arhitektonsko planiranje,projektiranje i izvo|enje kojimase daje veli~ina, karakteristike, instalacije,ure|aji i druga oprema prostorapredvi|enog za kretanje, boravakili rad osoba smanjene pokretljivosti.Uz navedeno postoje razli~iti propisikojima je svrha omogu}iti i olak{atikretanje osoba s invaliditetom. Primjerice:– Zakonom o kretanju slijepe osobeuz pomo} psa vodi~a (NN 131/98)ure|uje se pravo slijepe osobe sapsom vodi~em na kori{tenje prijevoznihsredstava i njihova slobodnog pristupana javna mjesta– Zakonom o povlasticama u unutarnjemputni~kom prometu (NN 97/00 i17

101/00) propisan je krug osoba dr‘avljanaRepublike Hrvatske i njihovihpratitelja koji imaju pravo na povlasticuu putni~kom prometu na teritorijuRepublike Hrvatske u ‘eljezni~kom ipomorskom putni~kom prometu, broji namjena putovanja godi{nje, visinapovlastice, te na~in i sredstva kori{tenjapovlastice. Postupak za ostvarivanjeprava na kori{tenje povlastica uunutarnjem putni~kom prometu propisanje Pravilnikom o postupku za ostvarivanjeprava na kori{tenje povlasticau unutarnjem putni~kom prometu(NN 14/01).2. Pote{ko}eIako si u~injeni odre|eni pomacikoji su preduvjet za uspostavljanjedru{tvenih kontakata i neovisnosti, teintegraciju osoba s invaliditetom usvakodnevni ‘ivot, potrebno je istaknutineke zna~ajne odrednice koje sujo{ uvijek velika prepreka u postizanjuovog cilja.Propisima koji se odnose na izgradnjujavnih i stambenih objekata nisupropisane sankcije za nepo{tivanjeutvr|enih standarda i normativa u pogledusprje~avanja stvaranja arhitektonsko-urbanisti~kihbarijera.U vezi s ostvarivanjem povlastica uunutarnjem putni~kom prometu navodimoda je omogu}eno ostvarivanjeovih povlastica samo u slu~aju prijevoza‘eljeznicom i brodom. Ovakvimrje{enjem stavljene su u nepovoljnijipolo‘aj osobe koje s obzirom na mjestostanovanja ne mogu koristiti ovuvrstu prijevoza. Nadalje, zahtjev zaostvarivanje prava podnosi se u ‘upanijskomuredu, {to opet zahtijeva putovanjeiz mjesta stanovanja do ‘upanijskogureda.3. Smjernice– uz normativno ure|enje koje omogu}ujeintegraciju i samostalno ‘ivljenjeosoba s invaliditetom, nu‘no je poduzetimjere radi upoznavanja {ire javnostiu pogledu potreba i na~ina pona{anjau odnosu na osobe s invaliditetomte je u tom smislu nu‘no uspostavitiprograme stjecanja znanja opristupa~nosti.Zaklju~akZdravstveni sustav Republike Hrvatsketreba na najbolji mogu}i na~in doprinijetio~uvanju i unapre|enju zdravljai kvalitete ‘ivota svih gra|ana, aposebice onih najranjivijih skupinakao {to su osobe s invaliditetom.Ovaj sustav trebao bi biti jednostavani zasnovan na na~elima pravednostii jednake dostupnosti svim korisnicima,te bi tako|er trebao {tititi od neprimjerenogfinancijskog rizika u slu-~aju bolesti.Osobama s invaliditetom potrebno jeponuditi {iroku lepezu zanimanja uskla|enihs aktualnim i perspektivnimpotrebama tr‘i{ta rada i mogu}nostinjihovog stjecanja. U skladu s time potrebnoje revidirati postoje}e i izraditinove programe profesionalnog osposobljavanjaosoba s invaliditetom, uskla|enes razvojem novih tehnologija,{to zahtjeva primjerenu edukaciju svihsudionika integriranog profesionalnogosposobljavanja ovih osoba.Treba ustrajati u provedbi Zakona oprofesionalnoj rehabilitaciji i zapo{ljavanjuosoba s invaliditetom (NN 143/02)te kroz djelovanje Fonda za profesionalnurehabilitaciju i zapo{ljavanjeosoba s invaliditetom (NN 116/03)omogu}iti provedbu dodatnih programa,mjera i rje{enja za unapre|ivanjeprocesa profesionalne rehabilitacije izapo{ljavanja osoba s invaliditetom.Kako bi sada{nji sustav socijalneskrbi mogao na odgovaraju}i na~inosigurati najve}u mogu}u mjeru sudjelovanjaosoba s invaliditetom u dru-{tvenom i gospodarskom ‘ivotu, potrebnoga je ustrojiti na na~in koji }ejam~iti podizanje razine njegove u~inkovitosti.U tom smislu bilo bi potrebnosustav socijalne skrbi u velikom dijeluvezati uz razinu lokalne zajednice nana~in da se time omogu}i zadovoljavanjeoptimalnih ‘ivotnih potreba konkretnelokalne sredine uz aktivno uklju-~ivanje osoba s invaliditetom u lokalnuzajednicu, pri ~emu se naglasak stavljana pravo izbora osobe s invaliditetom,odnosno odabir na~ina ‘ivota premavlastitim kriterijima i vrijednosnom sustavu.Osim favoriziranja koncepta samopomo}ii osna‘ivanja korisnika, te {irenjahumanitarne mre‘e, ja~anja uslugai pove}anja odgovornosti, nu‘noje poticati programe deinstitucionalizacijekao i programe prevencije institucionalizacijete razvijati nove oblike18

skrbi izvan vlastite obitelji. Tako|er,jedna od zna~ajki koju bi sustav socijalneskrbi trebao osigurati je i pru-‘anje brzih i dostupnih informacija putemelektronskih medija i globalnemre‘e, te poticanje prilago|avanjasredstava komunikacije potrebamaosoba s invaliditetom u odnosu napojedine vrste o{te}enja.Radi omogu}avanja neovisnog ‘ivljenjai sigurnog kretanja osoba s invaliditetompotrebno je fizi~ku okolinuu~initi pristupa~nom.Tehni~ka i financijska potpora kao iprimijenjene metode rada, moraju bitiusmjereni prema lak{em ostvarivanjuprava osoba s invaliditetom u sustavusocijalne sigurnosti.SummaryThe Social Rights of the Disabled Persons in the CroatiaSome of the most important prerequisites for planning and legislationdevelopment in order to satisfy the disabled persons needs and rights in thesocial security system, namely to prepare parameters that define disabledpersons rehabilitation and integration policies, are the understanding of thedisability status appearance, its clear definition, adequate recognition ofrelated problems in solving basic existential needs, and preparing realisticoptions of theirs solution.The intention of the article is to outline:– The basic rights that disabled persons can acquire in the Croatian socialsecurity system,– The obstacles in acquiring disability-related rights in social securitysystem, and related equal disabled persons chances to participate in thecultural, social, political and professional activities,– The proposals to improve the access to social rights to disabled persons.LITERATURA:1. Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom (1975), UN, Rezolucija 3447 (XXX)2. Deklaracija o pravima osoba s mentalnom retardacijom (1971), UN Rezolucija 2856 (XXVI)3. Europska socijalna povelja (1961), VE (ETS 35)4. Jedinstvena politika rehabilitacije za osobe s invaliditetom (1992), VE Preporuka R (92) 65. Konvencija o pravima djeteta (1989), UN, Rezolucija A/44/7366. Me|unarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966), UN, Rezolucija 2200 A(XXI)7. Nacionalna strategija jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2003. do 2006. godine, Narodnenovine, broj 13/038. Naputak o pra}enju i ocjenjivanju u~enika s te{ko}ama u razvoju u osnovnoj i srednjoj {koli, GlasnikMinistarstva prosvjete i {porta RH, broj 4/969. Nastavni planovi i programi za {kolovanje u~enika s te{ko}ama u razvoju u osnovnoj i srednjoj{koli, Glasnik Ministarstva prosvjete i {porta RH, broj 4/9610. Odluka o na~inu ostvarivanja prava na osloba|anje od pla}anja dijela tro{kova zdravstveneza{tite iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja, Narodne novine, broj 44/0211. Odluka o osnovici za ostvarivanje prava po osnovi socijalne skrbi, Narodne novine, broj 21/0112. Pravilnik o obavljanju djelatnosti u svezi sa zapo{ljavanjem izvan Hrvatskog zavoda zazapo{ljavanje, Narodne novine, broj 96/0213. Pravilnik o ortopedskim pomagalima, Narodne novine, broj 93/03 - pro~i{}eni tekst14. Pravilnik o postupku za ostvarivanje prava na kori{tenje povlastica u unutarnjem putni~kom prometu,Narodne novine, broj 14/0115. Pravilnik o projektima potrebnim za osiguranje pristupa~nosti gra|evina osobama s invaliditetomi drugim osobama smanjenje pokretljivosti, Narodne novine, broj 104/0316. Pravilnik o prostornim standardima, urbanisti~ko-tehni~kim uvjetima i normativima za sprje~avanjestvaranja arhitektonsko-urbanisti~kih barijera, Narodne novine, broj 47/8217. Pravilnik o sastavu i na~inu rada tijela vje{ta~enja u postupku ostvarivanja prava iz socijalne skrbii drugih prava po posebnim propisima, Narodne novine, broj 64/0218. Pravilnik o sastavu, ovlastima i na~inu rada lije~ni~kih povjerenstava HZZO, Narodne novine, broj76/0219. Pravilnik o srednjo{kolskom obrazovanju u~enika s te{ko}ama i ve}im te{ko}ama u razvoju, Narodnenovine, broj 86/9220. Pravilnik o upisu djece u osnovnu {kolu, Narodne novine, broj 13/9119

2021. Pravilnik o uvjetima i na~inu ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja zaprovo|enje zdravstvene njege u ku}i, Narodne novine, broj 76/0222. Revidirana Europska povelja (1996), VE (ETS 163)23. Rezolucija o jednakim mogu}nostima za osobe s invaliditetom (1996), EU OJ C 12/01/9724. Rezolucija o znakovnom jeziku gluhih (1988), EU OJ C 187/236/8825. Standardna pravila o izjedna~avanju mogu}nosti za osobe s invaliditetom (1993), UN Rezolucija48/9626. Uredba o osnivanju Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje osoba s invaliditetom,Narodne novine, broj 116/0327. Ustav Republike Hrvatske, Narodne novine, broj 56/1990., 135/1997., 8/1998. – pro~i{}eni tekst,113/2000., 124/2000. – pro~i{}eni tekst, 28/2001., 41/2001. – pro~i{}eni tekst, 55/2001. – ispravak28. World Health Organization (2001), International Classification of Functioning, Disability and Health,Resolution WHO, 54, 2129. World Health Organization (1997), International Classification of Impairments, Activity and Participation30. World Health Organization (1980), International Classification of Impairments, Disabilities andHandicaps31. Zakon o gradnji i izmjene i dopune, Narodne novine, broj 52/99, 75/99, 117/01 i 47/0332. Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom, Narodne novine, broj 64/0133. Zakon o kretanju slijepe osobe uz pomo} psa vodi~a, Narodne novine, broj 131/9834. Zakonom o mirovinskom osiguranju i izmjene i dopune, broj108/98 i 127/0035. Zakon o osloba|anju pla}anja dijela tro{kova zdravstvene za{tite, Narodne novine, broj 32/0236. Zakon o posredovanju pri zapo{ljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, Narodne novine,broj 32/0237. Zakon o povlasticama u unutarnjem putni~kom prometu i izmjene i dopune, Narodne novine, broj97/00 i 101/0038. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo{ljavanju osoba s invaliditetom, Narodne novine, broj143/0239. Zakon o radu i izmjene i dopune, Narodne novine, broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01 i 114/0340. Zakon o socijalnoj skrbi i izmjene i dopune, Narodne novine, broj 73/97, 27/01, 59/01, 82/01 i 103/0341. Zakon o srednjem {kolstvu i izmjene i dopune, Narodne novine, broj 19/92, 26/93, 27/93, 50/95 i59/0142. Zakon o zapo{ljavanju, Narodne novine, broj 59/9643. Zakon o zdravstvenom osiguranju i izmjene i dopune, Narodne novine, broj 94/01, 88/02, 149/02 i117/0344. Zakon o zdravstvenoj za{titi, Narodne novine, broj 121/0345. Zotovi}, B., Novakovi}, B. (1977), Fizi~ke i funkcionalne smetnje invalida u urbanim sredinama, U:Arhitektonske barijere, materijali savjetovanja, Republi~ka konferencija za rehabilitaciju i za{tituinvalida u SR Hrvatskoj, str. 59-65