SOCIOLOÅ KE TEORIJE - Klasicna gimnazija u Zagrebu

SOCIOLOŠKE TEORIJESociološka teorija je niz ideja koje žele objasniti i protumačiti ljudsko društvo. Poputsvih teorija, i sociološka teorija je selektivna u odnosu na ono što smatrajuprioritetnim sa stajališta i u odnosu na podatke koje definiraju kao značajne. Moguposlužiti kao podloga za mijenjanje društva. Glavne sociološke teorije su:funkcionalistička, konfliktna i interakcionistička.FUNKCIONALIZAM- ima dugu tradiciju u sociologiji -> začetke te teorije nalazimo već u 19-tomstoljeću u djelima osnivača sociologije A. Comtea, H. Spencera te E.Durkheima. Kao cjelovita teorija, funkcionalizam nastaje u Americi u prvojpolovici 20-tog stoljeća. Glavni predstavnik je Talcott Parsons (1902.-1979.).Do druge polovice 20-tog stoljeća je dominirala u sociologiji, a nakon togauslijedile su kritike.- Makroteorija koja promatra društvo kao složeni sistem sastavljen od pojedinihdijelova koji su uklopljeni u cjelinu i ovise o njoj, ali, s druge strane, cjelinadruštva ovisi o svojim dijelovima i može se održati samo ako su oni u skladu.Poremećaj usklađenosti dijelova dovodi do društvenih kriza, a može dovesti ido raspada društva.- Pod pojmom funkcija sociolozi ove teorije podrazumijevaju doprinos nekogdijela ili društvene institucije održavanju, stabilizaciji i učvršćivanju društva.- Funkcionalistička analiza želi otkriti koje su to društvene institucije bez kojihdruštvo ne može egzistirati te smatra da su to:1. obitelj2. obrazovni sistem3. politički sistem4. religija- funkcije ovih institucija su:1. funkcija obitelji je održavanje kontinuiteta društva kroz reprodukciju isocijalizaciju novih članova;2. funkcija obrazovnog sistema je daljnje nastavljanje socijalizaciječlanova društva započete u obitelji;3. i 4. funkcije političkog sistema i religije su učvršćivanje osnovnihvrijednosti društva – političkih i moralnih.- Možemo zaključiti da funkcionalizam, u prvom redu, analizira čimbenike kojiodržavaju društvo, a ne one koji ga mijenjaju. Odatle slijedi kritikafunkcionalizma:1. funkcionalizam teži održavanju postojećeg, a protiv je promjena,posebno radikalnih. Zato kritičari ove teorije smatraju da oni ne moguobjasniti društvene promjene i da je ona osnova konzervativizma udruštvu;2. zanemarivanje pojedinca – funkcionaliste zanimaju samo društveneinstitucije, a ne pojedinci u njima. Pojedinac je tu da bi sistemfunkcionirao.

KONFLIKTNE TEORIJE- makroteorija – daje naglasak na ideji društvenog razvoja i promjena krozsukobe;- utemeljitelj je Karl Marx;- moderna konfliktna teorija nije nužno marksistička – dok se u marksizmu kaoglavni problem uzima sukob među klasama, moderni konfliktni teoretičarisukobe nalaza i u drugim područjima života na primjer, sukob između starih imladih, pripadnika različitih rasnih, vjerskih ili etničkih skupina.- Glavne karakteristike:a) Promatraju sukobe kao izvor društvenih promjena;b) Zanimaju ih poremećaji i nestabilnosti u društvu;c) Upozoravaju na suprotstavljene interese koji uzrokuju podjele udruštvu;d) Smatraju da neke društvene institucije i odnosi nisu ni nužni, niopravdani (na primjer birokracija, religija).- „Konflikt“ – znači postojanje napetosti, konkurencije i neslaganja članovadruštva o ciljevima i vrijednostima (ne mora značiti nasilje!);- Konfliktne teorije društva proučavaju na koje načine neke grupe osvajaju moći ostvaruju svoju volju u društvu (pri tome je važno tko dobiva, a tko gubizbog načina na koji je društvo strukturirano).- Posljedice konflikta u društvu ne moraju biti štetne, već mogu dati i pozitivnerezultate i to na:a) Grupu – konflikt jača svijest o interesima grupe; na primjer rasnisukobi u SAD-u povećali su jedinstvo američkih crnaca;b) Društveni sustav u cjelini – neki društveni problemi dolaze usredište pozornosti i tako nastaju pozitivne društvene promjene; naprimjer pokret za prava žena ili pokret protiv nuklearnognaoružanja.- Nedostaci teorije: teškoće u istraživanju društvenog dogovora, integracije istabilnosti u društvu.