Ivan Padjen “TEORIJA PRAVA I DRŽAVE”: UVODNO PREDAVANJE ...

© Ivan Padjen, Uvod u (javno) pravo: pregled nastavnog gradiva, 1.dio, 2.priv.izd.(10.09.2008.)up0801up (

© Ivan Padjen, Uvod u (javno) pravo: pregled nastavnog gradiva, 1.dio, 2.priv.izd.(10.09.2008) (up0810up.doc) 21.0.AC.ZAKONSKI TEMELJI ZA RJEŠAVANJE SLUČAJA (PROBLEMA) MARKA MARKOVIĆA*Kazneni zakon, NN 110/97Čl.272.(1) Tko kršenjem propisa o sigurnosti prometa tako ugrozi promet da izazove nesreću u kojoj jeneka druga osoba teško tjelesno ozlijeđena, ili je drugome prouzročena imovi8nska šteta velikih razmjera,kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do pet godina.(2) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. ovog članka počinjeno iz nehaja,počinitelj će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.(3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovog članka prouzročena smrt jedne ili više osoba,počinitelj će se kaznitikaznom zatvora od jedne do deset godina.(4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 2. ovoga članka prouzročena smrt jedne ili više osoba,počlnitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.Čl.39. "Sadržaj krivnje"Kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja djela bio ubrojiv, koji je postupao snamjerom ili iz nehaja, kad je zakonom propisano kažnjevanje i za taj oblik krivnje, a bio je svjestan ili jebio dužđan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno.Čl.40. "Neubrojivost"(1) Neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne može primijeniti kaznenopravna sankcija.(2) Neuborjiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja zakonskih obilježja kaznenog djela nije bila umogućnosti shvatiti značenje svojeg posupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti,privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje.Čl.41. "Samoskrivljena neubrojivost"Ne smatra se neubrojivim počinitelj kooji se svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogaosthvatiti značenje svoeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom uporabom alkohola, droga ilidrugim sreedstvima, ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo što ga je počinio biloobuhvačeno njegovom namjerom ili je glede tog kazenog djela kod njega postojao nehaj, a zakonpropisuje kažnjivost i za taj oblik krivnje.Čl.52. "Zamjena novčane kazne".(1) Novčana kazna se ne naplaćuje prisilno.(2) Kad novčana kazna nije u cijelosti ili djelomično plaćena u roku koji je određen presudom, suddonosi bez odgode odluku o zamjeni novčane kanze kaznom zatvora.Čl.54."Zamjena kazne"(1) Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora u traanju do šest mjeseci, može isodobno odlučiti da seta kazna s pristankom oduđenika zamjenjuje račdom za opće dobro na slobodi.Čl.5 "Uvjetni otpust"(1) Osoba koja je osuđena na kaznu zavora ili kaznu dogotrajnog zatvora može se otpustiti sizdržavanja kazne nakon što je ptotekla najmanje jedna polovina vremena izdržane kazne, a iznimno inakon jedne trećine vremena izdržane kazne za koje je osuđena, a pod uvjetima koij su određeni u Zakonuo izvršenju kaznenopravnih sankcija.*Zakon o obveznim odnosima, NN 35/05Odsj.1."Opća načela",Čl.154. "Osnove odgovornosti"(1) Tko drugome prouzroči štetu dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala beznjegove krivnje.(2) Predmnijeva se obična nepažnja.(3) Za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara sebez obzira na krivnju.(4) Za štetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.Čl.1046. "Šteta"Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta) i sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist), ai nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta).Odsjek 2."Postojanje krivnje"Čl.1049. "Postojanje krivnje"

© Ivan Padjen, Uvod u (javno) pravo: pregled nastavnog gradiva, 1.dio, 2.priv.izd.(10.09.2008) (up0810up.doc) 3Krivnja postoji kad je štetnik uzrokovao štetu namjerno ili nepažnjom.Čl.1061."Odgovornost poslodavca"(1) Za štetu koju zaposlenik u radu ili u vezi s radom uzrokuje trećoj osobi odgovara poslodavackod kojega je radnik radnik radio u trenutku uzrokovanja štete, osim ako dokaže da su postojali razlozi kojiisključuju odgovornost zaposlenika.(2) Oštećenik ima pravo zahtijevati naknadu štete i neposredno od zaposlenika ako je štetuprouzročio namjerno.Odsj.5."Odgovornost za štete izazvane motornim vozilom u pogonu".Odj."Odgovornost za štetu trećima”Čl.178.(1) Za štetu koju pretrpe teće osobe u vezi s pogonom motornog vozila odgovara njegov vlasnik(2) Suvlasnici, odnosno zajednički vlasnici motornog vozila odgovaraju za štetu solidarno.(3) Za štetu prouzročenu pogonom dvaju ili više motornih vozila odgovaraju za štetu solidarno.(4) Trećom osobom smatra se oštećenik koji nije ujedno vlasnik, ni neovlašteni korisnik motornogvozila, niti osoba zadužena u vezi s pogonom motornog vozila.Sudska praksa:Štetnik koji je oštećenikovu srodniku nanio tjelesnu ozljedu odgovoran je i za štetu nastalunjegovom smrću., koja je posljedica sepse nastale za vrijeme bolničkog liječenja usprkos primjerenojterapiji i odgovarajućem medicinskom liječenju (Vs, Rev-1950/90 od 23.8.1990.).Ako između nepropisnog načina kretanja pješaka, koji je hodao desnom a ne lijevom stranomceste, i nastanka štete nema uzročne veze ne postoji ni podijeljena odgovornost. Hodanje desnomstranom ceste prekršaj je u administrativnom smislu. To ,međuitm, ne isključuje obvezu vozača kad je omoguće, a u konkretnom je slučajuto stvarno bilo moguće, da zaobiđe pješaka. (Vs, Gž-4589/79 od16.12.1976. Izv. i Os Zagreb Gž-5719/82-2 od 1.2.1982.Izv.)*Zakon o radu NN 38/95 i dr.Gl.XIV. "Naknada štete"Čl.98. "Odgovornost zaposlenika za štetu uzrokovanu poslodavcu(1) Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog kranje nepažnje uzrokuje štetuposlodavcu, dužan je teštu naknaditi.Čl.100. "Regresna odgovornost zaposlenika"Zaposlenik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećojosobi, a štetu je nakandio poslodavac, dužan je poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećojosobi.Gl.XV. "Prestanak ugovora o radu"Čl.105. "Načini prestanka ugovora o radu"Ugovor o radu prestaje:1.smrću zaposlenika,2.istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, itd.Čl.106.Redoviti otkaz ugovora o radu:(1) Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz),ako za to ima opravdani razlog. i slučaju,- ako zaposlenik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjemzaposlenika).+++++1.A.D. VRSTE PRAVNE ODGOVORNOSTI U HRVATSKOME PRAVNOM SISTEMUIvan Padjen «Kinds of Legal Responsibility / Liability in the CroatianLegal System» for the 4th Meeting of the Central and Eastern EuropeanJurisprudence Network (Rijeka University Law Faculty, 16 May 2008) (objvaljeno naweb stranicama Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i web straicama Pravnefakultete Univerze v Mariboru, svibnja 2008.)

© Ivan Padjen, Uvod u (javno) pravo: pregled nastavnog gradiva, 1.dio, 2.priv.izd.(10.09.2008) (up0810up.doc) 4Sastojciodgovornosti(1)Materijalna /Supstantivna(1.1)Kome pripadapovrijeđenavrijednost(dobro,subjektivnopravo,interes, itsl.)?:(1.2) Da li jepovrijeđenavrijednostpravnoobvezatna?:(1.3) Tko možebitipovreditelj, tj.počinilacpovrede?:Kaznena Građanska Stegovna Političkapravnom poretku;može i osobi.da (npr.zabrana dizanjaoružane pobuneprotiv države,plaćanja poreza,tjelesniintegritet N.B.:impeachment uangloameričkimpravnim porecimaposebna jekaznenaodgovornost zapovredu posebnovažnihvrijednosti(npr.Predsjednik SADje počinioveleizdaju)fizička osobastarija od 18godina (za nekadjela starijaod 14 ili 16) iuračunljiva,tj. sposobna darasuđuje i dahoće svojadjela injihoveposljedice;& , od nedavno,osobi(fizičkoj ilipravnoj), kojamože biti ipravni poredak(nar. država),ali ne usvojstvu pravnogporetka, tj.vlasti .da (npr.poreza,nanošenjetjelesnepovrede,prekoračenjeugovornog rokaza isporukurobe).fizička osoba sgrađanskomdeliktnomsposobnošću(starija od 14,iznimno od 7)ili s poslovnomsposobnošću(starija od18,iznimno od 16pravnoj osobi(npr. državi,trgovačkomdruštvu,školi,biskupijaitd.) ilinjezinomorganu (npr.parlamentu,nadzornomodboru)da (npr.oštećenjeimovinetrgovačkogdruštva odstranezaposlenika,neplaćanječlanarinesportskojudruzi,izostanakučenika snastave utrajanju dužemodčetrdesetsati).član pravneosobe (nar.zaposlenik,član udruge;član organapravneosobe).pravnoj osob(npr.državi,trgovačkom dškoli, sportudruzi, biskitd.) ili njorganu(npr. parlamnadzornom od.NE (ministaznanosti prnije obvezanema niti ospriječitiučilišta dapodignu škoiznad 1.000posemestru, apodignu tepralament ztoga smjenjministra;predsjedniktrgovačkogpoveća prihdruštva za3%, na koliobvezao ugozaposlenju,nadzorni oddruštva gasmjenjuje).dužnosnik posobe ili opravne osob(npr. državministar, čnadzornog otrgovačkogdruštva, člčasti udrugitd.)..

© Ivan Padjen, Uvod u (javno) pravo: pregled nastavnog gradiva, 1.dio, 2.priv.izd.(10.09.2008) (up0810up.doc) 5(1.4) Koji jeodnos počiniocaprema povrediuvjet(«pretpostavka»)njegoveodgovornosti?:pravna osoba. ili 14)& pravna osoba.subjektivni, A)subjektivni,tj. počinitelj tj. počiniteljje kazneno jeodgovoran ako građanskijeodgovoran ako jea) počinio ili aa) počinio ilipropustio propustio radnjuradnjuab) koja jeb) koja je prouzročilaprouzročila ac) povreduc) povredu vrijednostivrijednosti ad) koja jed) koja je pravnopravnozahtijevana /zahtijevana / obvezatnaobvezatna ae) s krivnjome) s krivnjom (lat. dolus)(lat. dolus) : koja može biti:ea) u pravilu s aea) namjeranamjerom, koja (odgovaramože biti ili: kaznenojeaa) neposredna namjeri) ilitj. počinitelj aeb) nepažnjaje svjestan da (lat. culpa), imože počiniti tote je počinja bilo:(npr. nacilja aeba) krajnjapušku na glavu (lat. culpažrtve i povlači lata), tj.obarač) ili: počinitelj jeeab) posredna, djelovao beztj. počinitelj pažnje koju bije svjestan upotrijebiopovrede i prosječanusprkos tome je čovjek; bilo:počinja (npr. aebb) običnaispaljuje pušku (lat. culpau pravculevis), tj.žrtvine glave); počinitelj jeeb) iznimno, s djelovao bezkaznenimpažnje kju binehatom, koji upotrijebiomože biti ili: dobar domaćineba) neposredan ili dobar/ svjestan, tj. gospodarstvenik.počinitelj je B ) objektivnaili kauzalnasubjektivni,no može bitiobjektivni,npr.statutteniskogkluba propišeda član kojise služiklupskomopremom snosiobjektivnuodgovornostzasvaku štetuna opremi.nije pravnoodređen, tjpočiniteljeodnos premapovredi kojuvjet za poodgovornostnije nitisubjektivanobjektivan;to znači dadužnosnik posobe ili opravne osob(npr. državministar, čnadzornog otrgovačkogdruštva, člčasti sportudruge itd.političkiodgovarati,smijenjen sdužnosti, ipovreduvrijednostiradi kojegasmjenjuje pbez krivnječak nije popovredu; meu idealnomslučaju, dupravne osobizabran/imena dužnostnje smijenjtemelju očeda će boljeodnosno gordrugih kandza dužnostpostizati pne-zahtijevne- obvezatvrijednostiosobe.

© Ivan Padjen, Uvod u (javno) pravo: pregled nastavnog gradiva, 1.dio, 2.priv.izd.(10.09.2008) (up0810up.doc) 6(1.5) Čemu jeodgovornostrazmjerna?:svjestan dsamože počinitipovredu nolakomislenodrži da sepovreda nećedogoditi ili daće je moćispriječiti(npr. na svadbiispaljujepušku, čijetane se odbijei pogodi glavužrtve); ili:ebb) posredan // nesvjestan,tj.počinitelj jemogao i trebaobiti svjestanda možepočinitipovredu (npr.počiniteljpoloži pušku nastol, koja nato opali papuščano tanepogodi glavužrtve).veličinipovrede(gubitka) javnevrijednosti istupnjupočiniteljevekrivnje.odgovornost:počinitelj jegrađanskiodgovoran ako jeprouzročio –bez krivnje –povredu pravnozahtijevanevrijednosti,npr.za poplavuizazvanu odnjegove motornecrpke za vodu.C) ugovornaodgovornost:uređena jeugovorom (npr. oosiguranju)unutar granicapropisanihstrogim pravom.D) pred-ugovornaodgovornost,(npr.prodavaocapotencijalnomkupcu koji jedoputovaopregledati kuću,a prodavalac juje povukao izprodaje).veličinipovrede(gubitka)privatnevrijednosti, aiznimno istupnjupočiniteljevekrivnje.veličinipovrede(gubitka)društvenevrijednostii/ili stupnjupočiniteljevekrivnje.očekivanimučincima drkandidata zdužnost (zbrazloga polodgovornostfunkcioniranajbolje prslobodnomnatjecanjudužnosti).(1.6) Kakav jerazmjer (uAristotelovomsmislu) izmeđupovrede isankcije?:aritmetički, nogeometrijska uzajednicinejednakih(npr. kad jevladar zajednak zločinkažnjen blažeod podanika).aritmetički, uugovornojrazmjeniuzvratna spregaizmeđu npr.vrijednostistola i 10 paricipela.aritmetički.(?)geometrijsk

© Ivan Padjen, Uvod u (javno) pravo: pregled nastavnog gradiva, 1.dio, 2.priv.izd.(10.09.2008) (up0810up.doc) 7(1.7) Kojimsvojim predmetom/ objektompočinilacodgovara zaprekršaj?:(1.8)Da li jemoguće da netkoodgovara zapovredupočinjenu oddrugog?:(1.9)U kojoj jemjeriodgovornostodređenamaterijalnimpravom?:2.Formalna /proceduralna/postupovna..vlastitomosobom: cijelom(smrtna kazna –u RH ukinuta;gubitak pravneosobnosti zapravne osobe –u RH uveden)ili dijelom(gubitakposlovnesposobnosti;prisilnoliječenje,zatvor)nije moguća(fizička ilipravna osoba nemože bitikaznenoodgovorna zakaznena djelapočinjena oddrugih; tako ipravna osobaodgovara zakaznena djelapočinjena odsvojih organa).Načelamodernogakaznenog pravanullum crimensine lege,nulla poena…zahtijevaju dabude određena upotpunosti,iako to nijemoguće......imovinom:povrat uprijašnjestanje, novčananaknadaimovinske ineimovinskeštete; i/ilivlastitomosobom:udovoljenje(nar. isprika)u načelu nijemoguća, međutim,poslodavac jeodgovoran zaštetu kojupočine njegovizaposlenici,roditelj zaštetu kojupočini njegovodijete.većim dijelom,zakonskim iobičajnimdispozitivnimpravilima; čestoje podrobnouređenaugovorima.članstvo upravnoj osobiili organu(da izbjegnetu – krajnju– sankcijučlan prihvaćalakšesankcije,kaznene igrađanskenaravi, odopomena donovčanih).u načelu ne(no moguće juje uvesti,npr.odgovornostdužnosnikapravne osobeza njegovepodređene).manjimdijelom(najćešće jeuređenamaloodređenimpravilima).dužnost u posobi ili ou načelu jete se u praprovodi(upravo činda su pravnodređeni saprocesni amaterijalniza političkodgovornostomogućujepozivanjedužnosnikaodgovornostbilo kojadjelovanjapodređenih)uopće nije;međutim, uidealnoj si(vidi tč.1.usporedbarezultata iprograma dvviše kandidfunkcijumaterijalnomjerila.

© Ivan Padjen, Uvod u (javno) pravo: pregled nastavnog gradiva, 1.dio, 2.priv.izd.(10.09.2008) (up0810up.doc) 8(2.1) Da lipostoji dužnostpokretanjapostupkaodgovornosti?:(2.2) Tkopokreće postupakodgovornosti?(2.3) Tko jeovlašten daodluči oodgovornosti?:(2.4)Tko svesudjeluje upostupkuustanovljenjaodgovornosti, uzonoga tko jeovlašten dapokrene postupaki onoga tko jeovlašten daodluči oda, za povredupretežno javnihvrijednosti.Državniodvjetnik zapovredepretežno javnevrijednosti,oštećeni zapovredupretežnonjegoveprivatnevrijednosti.isključivo sud.a) okrivljenik;b) u pravilubraniteljokrivljenog;c) oštećeni;d) možezastupnikoštećenog.ne.oštećeni.a) onaj tko jeodređen ugovoromštetnika ioštećenog, a tomogu biti:aa) štetnik ioštećeni;ab) organ mirnogrješavanjasporova / ORMS(posrednik,miritelj,arbitar itsl.);ili, ako nemaugovora:c) sud.....ako oodgovornostiodlučuju:a) štetnik ioštećeni, osobeodređenenjihovimugovorom;b) OMRS, osobeodređenepravilimada, zapovreduvrijednostipretežnopravne osobeili organa..dužnosnikpravne osobeza povredepretežnonjezinihvrijednosti,oštećenia) dužnos-nikpravne osobe,za lakšestegovneprekršaje;b) stegovnisud, za težestegovneprekršaje.osobeodređenepropisima ostegovnojodgovornosti,kojeuključujuokrivljenog injegovogbranitelja.ne; međutimperiodičkidužnosnikafunkcijupokretanjapostupka poodgovornostonaj tko jenadležan zapokretanjepolitičkeodgovornost(npr. 1/5saborskihzastupnika)funkcionalnekvivalent,za pokretanopoziva ilidužnosnika.organ nadleustanovljavpolitičkeodgovornostSabor zaustanovljavodgovornostVlade) ilifunkcionalnekvivalent,opoziv ilidužnosnika(npr. skupšsportskogdruštva).osobe određpropisima opolitičkojodgovornost(kao minimudužnosnikase poziva nodgovornostili ofunkcionalnekvivalentu

© Ivan Padjen, Uvod u (javno) pravo: pregled nastavnog gradiva, 1.dio, 2.priv.izd.(10.09.2008) (up0810up.doc) 9odgovornosti?:organa;b) sud, osobeodređenezakonom, nar.tužitelj ituženik i/ilinjihovizastupnici.političkeodgovornostopozivu i idužnosnikapostupku izsudjeluje vkandidata zdužnosnika)(2.5) Tko snositeretdokazivanjaobjektivnogelementaprotupravnosti,tj. uzročnosti,u postupkuustanovljavanjaodgovornosti?:(2.6) Tko snositeretdokazivanjasubjektivnogelementaprotupravnosti,tj. krivnje, upostupkuustanovljavanjaodgovornosti?pred sudom,stranka kojatvrdi dauzročnostpostoji;ponekad jedovoljnodokazati da jenavodnipočinilac izveoodređenu radnju(e.g. proizveostvarizabranjene poKaznenomzakonu, NN110/97 i dr.;čl.296.)tužitelj, jerse okrivljenikdrži nevinimdok se nedokažesuprotno.a)ako odlučujuštetnik ioštećeni, onajtko je određennjihovimugovorom;b)ako odlučujeOMRS, onajodređenpravilima OMRS;c)ako odlučujesud, strankakoja tvrdi dauzročnostpostoji dužna jedokazati i to daje navodnipočinilac izveoradnju i to daje radnjaprouzročilaštetu (npr. i toda je tuženikispustio živu urijeku, i to daje timeprouzročio pomorribe).a)ako 2.4.a,onaj tko jeodređenugovorom;b)ako2.4.b, onajodređenpravilima OMRS;c)ako 2.4.c, aobjektivnielement jedokazan,pretpostavlja seda je tuženikpočinio štetukrajnjomosobe određpropisima opolitičkojodgovornostfunkcionalnekvivalentuopozivu i idužnosnika;idealnoj siopoziva i idužnosnika(vidi tč.1.kvazisudskaraspvođena je porganom kojprovodi opoizbor.čak u idealsituaciji (tč. 1.4)subjektivnielement jepa nije važtko ga doka

© Ivan Padjen, Uvod u (javno) pravo: pregled nastavnog gradiva, 1.dio, 2.priv.izd.(10.09.2008) (up0810up.doc) 10(2.7) Kojomodlukom završavapostupakustanovljenjaodgovornosti?(2.8)Mogu lipovreditelj ipovrijeđenipromijenitiodluku kojom jezavršio postupakustanovljenjaodgovornosti?Ako mogu, kojimaktom?nepažnjom.presudom. a)ako 2.4.a, odlukomugovorom;pravne osobe.b) ako 2.4.b,rješenjem;c) ako 2.4.c),presudom.NE DA, ugovorom DA, ugovorom;takođerneizravno,ponovnimprimanjemisključenogčlana učlanstvo.odlukom oodgovornostfunkcionalnekvivalentoopozivom ilizborom.DA, neizraponovnim idužnosnikaISPITNA PITANJA: Na pitanja postavljena u prvoj koloni sami nađite odgovore u ostalimkolonama. Odgovor čiji je veći dio pisan masnim slovima pripada I. kategoriji pitanja iodgovora, tj.XXXX. Ostali odgovori pripadaju II.kategoriji pitanja i odgovora, tj.***.****1.0.EC. ARISTOTEL O PRAVEDNOSTI I PRAVIČNOSTI: SAŽETAK*Po Aristotelu, "pravedno je ono što je zakonito i jednako, a nepravedno ono što jeprotuzakonito i nejednako" 1 . "Pravednost je savršena krepost, ali ne uopće, nego uodnosu prema nekom drugom" 2 . Pravednost je, upravo po tom što se sastoji u primjenikreposti prema drugome, također cijela krepost 3 . No pravednost može biti i diokreposti 4 . Pravednost koja je dio kreposti uvijek je nekakav razmjer koji se sastoji odnajmanje četiri člana, i to dva čovjeka (npr. označena A i B) te dva dobra ili tereta kojatim ljudima pripadaju (npr. označena C i D) 5 . Aristotel u Nikomahovoj etici razlikuje trivrste pravednosti kao dijela kreposti 6 : diobenu, razmjensku i ispravljajuću.Diobena ili distributivna pravednost je "ono što je u razdiobama časti ili novaca iliostalih stvari što su razdjeljive među dionicima državnog zajedništva (jer u tima jedan1 Aristotel, bilj.5, 1129a33-34.2 Isto, 1129b25-27.3 Isto, 1130a9-10.4 Isto, 1130a14 i d.5 Vidi isto, 1131a29 i d.6 Dalje u osloncu na Max Hamburger, Morals and Law: the Growth of Aristotle's Legal Theory(New Haven: Yale University Press, 1951), na str.41 i d., nar. napomena na str.55-56, da jeAristotel u Nikomahovoj etici trebao izložiti prvu diobenu, zatim razmjensku, a na krajuispravljajuću pravednost, umjesto da potonju izloži između diobene i ispravljajuće.

© Ivan Padjen, Uvod u (javno) pravo: pregled nastavnog gradiva, 1.dio, 2.priv.izd.(10.09.2008) (up0810up.doc) 11prema drugomu može biti jednak ili nejednak)" 7 . Članovi diobene pravednostimeđusobno su u geometrijskom razmjeru, koji se može izraziti ovako: A (plemić) : B(pučanin) = C (senator je, služi vojsku kao konjanik, plaća porez 3 dukata): D (član jepučke skupštine, služi vojsku kao pješak, plaća porez 2 dukata) 8 . "Svi se... slažu da onošto je pravedno pri razdiobama treba biti prema zasluzi, samo što u tome svi nepodrazumijevaju istu vrstu zasluge, nego je ona demokratima slobodnjaštvo,oligarhicima bogatsvo ili pak plemenito podrijetlo, a aristokratima izvrsnost" 9 .Razmjenska ili komutativna pravednost, koju Aristotel naziva još i uzvraćaj premarazmjeru, postiže se unakrsnim spajanjem:Nek je A graditelj, B postolar, C kuća, D cipela. Graditelj mora dobiti od postolaranešto njegova učinka, i mora mu za uzvrat dati nešto od svojega. Ako prvo postojijednakost prema razmjeru, a zatim nastupi uzajamnost, doći će do iopsanog. Akopak ne, nema jednakosti učinka, i ne nastaje razmjena... Radi takve razmjene neudružuju se dva liječnika, nego liječnik i seljak, i općenito različiti ljudi, a ne isti...Stoga sve stvari trebaju biti nekako uporedive da bi došlo do razmjene. Zbog togaje i uveden novac... 10Razmjenska pravednost ravna se također po aritmetičkoj proporciji 11 .Ispravljajuća je pak pravednostono što ispravlja u uzajamnim ugovorima. To opet ima dva dijela, jer od ugovorajedni su voljni a drugi protuvoljni; voljni su poput prodaje, kupnje, zajma uzkamate, .....oni protuvoljni opet ili su potajni, kao tadbina, preljub..., ili su nasilni,kao tvorni napadaj, prisilno uhićenje, ubojstvo....I tu uopće nje važno da li je dobarčovjek usrkatio lošem ili pak loš dobromu....A budući da je to nepravedno i ononejednako, sudac to nastoji izjednačiti...A ono što je jednako sredina je izmeđuvećega i manjega prema aritmetičkom razmjeru. 12Ispravljajuća pravednost u izloženom smislu po Aristotelu je primjenjiva samo nagrađanske odnose, a ne i na krivične. U tome se razlikuje od pitagorejaca, koji su držalida je pravedno uzajamnost ili reciprocitet, tj. "uzvraćanje onoga što je tko učinio" 13 .Nasuprot tome, Aristotel nalazi slijedeće: "Udari li koga onaj što ima vlast, udarac mu sene smije uzvratiti; a udari li tkogod onoga što ima vlast, ne samo što će mu se vratitiudarac nego će još biti kažnjen" 14 . Iz toga vjerojatno treba zaključiti da Aristotel držikako se ispravljajuća pravednost u krivičnoj odgovorosti ravna po geometrijskojproporciji.Aristotel nije vidio granice sudovanja. Naprotiv, našao je da sudac može i trebapravičnošću, odnosno nepristranošću 15 ne samo popuniti praznine u zakonu nego i7 Aristotel, bilj.5, 1130b31-35.8 Vidi isto, 1131b1-16. Primjere dodao I.P.9 Isto, 1131a25-28.10 Isto, 1133a5-20.11 W.D. Ross u isto, na str.98, bilj.3.12 Isto, 1131b25-1132a30.13 Isto, 1132b22-24.14 Isto, 1132b27-30.15 Isto, 1136a31 i d. u glavnom tekstu prevodi izvorni Aristotelov izraz kaonepristranost, a samo na str.11, bilj.2 spominje da je ta riječ grčka višeznačnica, koja znači još"pristojnost, čestitost, doličnost,pravičnost, blagost, čovječnost" Valja voditi računa da jestandardni hrvatski prijevod te riječi pravičnost, baš kao što je u latinskome aequitas, ufrancuskome equite, u njemačkome Billigkeit a u engleskome fairness (jer je izvorni engleskiizraz equity dobio drugo značenje uslijed pretvaranja pravičnosti u dio Engleskog prava).

© Ivan Padjen, Uvod u (javno) pravo: pregled nastavnog gradiva, 1.dio, 2.priv.izd.(10.09.2008) (up0810up.doc) 12ispraviti njegove nedostatke. Rečeno današnjim izrazima, zagovarao je aequitas ne tekunutar zakona (intra legem) ili mimo zakona (praeter legem) nego protiv zakona (contralegem). U slavnom odlomku, čija središnja ideja je unesena u članak 1. stavak 2.Švicarskoga građanskog zakona 16 , Nikomahova etika kaže slijedeće:Dakle, kada zakon govori općenito, a iskrsne slučaj koji se ne slaže s općenitošću,onda je ispravno (ondje gdje je zakonodavac načinio propust te pogriješio govorećiuprošćeno) ispraviti taj propust, dodajući ono što bi rekao i sam zakonodavac da jeprisutan i što bi i sam, da je znao, bio unio u taj zakon 17 .16 Pobliže o Genyjevom utjecaju na nastanak i Aristotelovoj pozadini čl.1.st.2. Švicarskogagrađanskog zakona Jaro Mayda, Francois Geny and Modern Jurisprudence (Baton Rouge:Louisiana State University Press, 1978), na str.31 i d. i 166.17 Isto, 1137b20-23.