Pojam i podjela carina

Pojam i podjela carina

Carina je dažbina koja se naplaćuje zarobu koja se uvozi u jedno carinskopodručje, izvozi iz tog područja iliprovozi preko jednog carinskogpodručja2

Pojam, postanak , razvoj i uloga carine► Carina je nastala kao dažbinakoju su naplaćivalivladari, feudalci u unutrašnjemnjem prometu. . Ufeudalnom sistemu ona je bila, prije svegafiskalni instrument (slu(služilaza ubiranje prihoda),a u novom vijeku carina postepeno prima uloguzaštitedomaće proizvodnje.► Danas je carina spoljnotrgovinski instrument► Cilj carine je zaštitadomaće proizvodnje, madanije rijetkost da se naplaćujucarine i iz fiksalnih,političkihkih, socijalnih i dr.ciljeva.► Cilj zaštitnecarine je zaštitadomaće privrede.Fiskalna ima za cilj ubiranje prihoda u koristbudžetadržave.Socijalnecarine imaju za ciljčuvanježivotnogstandarda, , one su po praviluniže za prehrambene, higijenske i dr.proizvode.3

►Carina se može podijeliti na sledeće vrste ito:►premapravcu kretanja robe,►ciljuzbog kojih se uvode,►načinuobračunavanjaunavanja, načinupropisivanja►i ekonomsko-politipolitičkomdejstvu.4

Carineprema pravcu kretanja dijele e se na :uvozne, izvozne i prevozne► Uvozne carine naplaćujuse na robu koja seuvozi u jedno carinsko područjeje.► Izvozne carine naplaćujuse na domaću robuprilikom izvoza.Ove carine su rijetke ipredstavljaju izuzetak Cilj uvoñenja izvoznihmože biti različitit. Uvodi se radi sprečavanjaizvoza nekog proizvoda, koga nema nadomaćemtržištutu i u mogu da se uvedu zbogfiskalnih prihoda5

Carineprema cilju zbog kojih se uvode dijele se na:zaštitnetitne, fiskalne i socijalne.► Zaštitnecarine se uvode sa osnovnim ciljem da se zaštitidomaća proizvodnja od inostrane konkurencije iomogućavanjerazvoja domaće proizvodnje. . Ova carina imanajveću primjenu u savremenom carinskom sistemu i onadjeluje na smanjenje uvoza► Fiskalna carina je po pravilu prihod državei imaistovremeno fiskalni karakter.► Socijalne carine se uvode za pojedine proizvode koji suznačajnijiajniji za održavanježivotnogstandarda stanovništvatva ipropisuju se niže carinske stope u odnosu na drugeproizvode.Uvode se najčešće za osnovne životnenamirnice: : mast, ulje, pšenicaidr.6

Premanačinuobračunavanjui dijele se: carine povrijednosti, specifičnecarine i kombinovane carine► Carine po vrijednosti obračunavase na carinskuosnovicu koju činivrijednost robe.► Specifičnecarine obračunavajuse prema jedinicimjere proizvoda kao štosu kg, L, kom.,m itd.► Kombinovane carine obračunavajuse istovremenopo vrijednosti i prema jedinici mjere proizvoda.Radi obračunacarine moraju se utvrditiistovremeno i vrijednost robe i jedinica mjereodnosno robe.7

Podjela carina prema načinupropisivanja i premaekonomsko-politipolitičkomdejstvu► Prema načinupropisivanja dijele se na:autonomne i ugovorne carine.► Autonomne carine propisuje jedna zemljasamostalno, mogu se mijenjati po potrebi inezavisna je od drugih zemalja.► Ugovorene propisuje se na osnovu ugovora sajednom ili više zemalja. Ove carine ne mogu semijenjati samostalno po ukazanoj potrebi jednezemlje bez saglasnosti drugih zemalja sa kojima jeugovorena carina.8

Carinske tarife prema broju kolona carinskih stopa► Jednokolone carinske tarife - imaju jednu kolonu carinskih stopa tj.za svaki proizvod u spisku robe propisana je samo jedna carinskastopa. Mogu da budu uniformne i specijalizovane.Uniformne - imaju propisanu istu stopu carine za sve robe.Specijalizovane – imaju propisane različite ite stope carine za svaku vrsturobe.► Dvokolone carinske tarife – za svaku vrstu robe predviñene sudvije stope carine: maksimalna i minimalna.► Višekolone carinske tarife –nastaju kao rezultat raznih kombinacijaautonomnih i ugovornih carinskih stopa. Ove tarife su se razvile uposlednje vrijeme.9

Harmonizovana nomenklatura► Postojanje više različitihitih nomenklatura umeñunarodnimtransakcijama stvaralo je posebneteškokoće.► Da a bi se otklonile teškokoće 1983 god. Savjet zacarinsku saradnju je u saradnji sa više meñ.organizacija izradio jedinstvenu harmonizovanunomenklaturu koja je počela da se primjenjuje1988 god.► Sva roba u HN je svrstana u 21 odjeljak, , 97 glava(77 glava rezervisana za kasnije potrebe).► Odjeljci su obelježenimenim rimskim brojevima, glavearapskim, a razdjeli sa rimskim brojevima.10

► Tarifni brojevi su obilježenieni četvorocifrenimarapskim brojevima. Prve dvije cifre tarifnog brojaoznačavajuavaju glavu kojoj tarifni broj pripada, , adruge dvije cifre redni broj dotičnogtarifnog brojau odnosnoj glavi.► Novinu u HN predstavlja rasčlanjivanjetarifnihbrojeva na tarifne podbrojeve koji se obilježavajusa još dvije cifre (npr.. 8434 10 - mašinaza mužu;prva 4 br. označavajuavaju tarifni br. . a ostala 2 brojaoznačavajuavaju broj podbroja u okviru tarifnog broja.11

► Pored nomenklature HS čine i Osnovna pravila zaprimjenjivanje HS odnosno Carinske tarife.► Označavanjeavanje u HS bazirano je na šestocifrenimoznakama,a tarifne oznake u KN Evropske unije osmocifrene.

Veza izmeñu naše Carinsketarife i HN► Naša Carinska tarifa izvedena je izHarmonizovanog sistema i usaglašenasaKombinovanom nomenklaturom Evropske unije.► Sva roba je svrstana u 21 odjeljak, , 97 glava (77glava rezervisana za kasnije potrebe).► Odjeljci su obelježenimenim rimskim brojevima, glavearapskim.13

► U Carinskoj tarifi CG tarifni stav obelježenen je tarifnom oznakom kojaima osam i deset cifara (nacionalnorazvrstavanje).► Osnovna pravila za primjenjivanje Carinske tarife su u potpunostipreuzeta iz HSSistem označavanjaavanja u Crnoj Gori je u potpunosti usklañen sa HS i KN.► Svake pete godine se vrši usklañivanje sa HS, a svake godine sa KN.

Pojam i djelovi Carinske tarife

Pojam i djelovi Carinske tarifePojamRiječ tarifa je arapskog porijekla i znači cjenovnikCarinska tarifa je propisom utvrñen sistematizovanispisak roba po kojoj se sprovodi postupak carinjenja robe.

► Carinsku tarifu čini nomenklatura roba i stope carine,propisane za pojedine robe utvrñene u toj nomenklaturi.► Carinska tarifa Crne Gore izvedena je iz Harmonizovanogsistema i uskladjena sa Kombinovanom nomenklaturomEU. Prvih 6 cifara preuzete su iz HS, 7 I 8 izkombinovane nomenklature EU, a 9. i 10. cifraoznacavaju nase autonomne tarifne podbrojeve.

►Pod nomenklaturom, u smislu Zakona o carinskojtarifi[1] podrazumijevaju se:1) naimenovanja odjeljaka, glava, razdjela tarifnihbrojeva i tarifnih podbrojeva s njihovim numeričkimoznakama;2) napomene uz odjeljke i glave, napomene za tarifnepodbrojeve i dodatne napomene;3) osnovna pravila za primjenjivanje Carinske tarife.

► tarifni broj - naimenovanje robe, koje obuhvata jedanproizvod ili više proizvoda, označen je četvorocifrenomoznakom;► tarifni meñupodbroj - naimenovanje robe kojeobuhvata jedan proizvod ili više proizvoda, nije označennumeričkom oznakom;► tarifni podbroj - naimenovanje robe koje obuhvatajedan proizvod ili više proizvoda, označen jenumeričkom oznakom sa najmanje šest cifara;► tarifne oznake - numeričke oznake kojima su označenitarifni brojevi i tarifni podbrojevi;

tarifni stav obuhvata: tarifnu oznaku sa osam ili deset cifara; naimenovanje tarifnog podbroja; jedinicu mjere; stopu carine odnosno iznos carine pojedinici mjere propisanu za robu iz togtarifnog podbroja i stopu carine propisanu meñunarodnimugovorima.

► Odjeljci u tarifi su označeni sa rimskim brojevima od Ido XXI. Proizvodi u odjeljcima od I do V grupisani suuglavnom po principu porijekla robe, a u odjeljcima VIdo XXI prema ekonomskoj namjeni.► Glave u tarifi su označene sa arapskim brojevima od1.do 97 (od kojih se upotrebljava 96, glava 77 ostala jerezervisana za buduće potrebe klasifikacije). Prve 24glave odnose se na poljoprivredne proizvode, a ostale seodnose na industrijske proizvode.► Razdjeli su označeni sa rimskim brojevima.

Proizvodi u nomenklaturi su grupisani po odreñenimprincipima:► porijeklo proizvoda (npr. životinjsko, biljno,mineralno, prirodno, vještačko...)► vrsta materijala od kojeg je proizvod izrañen (npr.papir, drvo, tekstil metal, nemetal...)► stepen obrade proizvoda (npr. sirovine, poluproizvodii gotovi proizvodi),► privredna djelatnost (npr. poljoprivreda, rudarstvo,zanatstvo, industrija...)► namjena proizvoda ( npr. reprodukcioni materijal,investiciona oprema , široka potrošnja...)

Carinska stopa► Na robu koja se uvozi u carinsko područje Crne Goreplaća se carina po stopama i u iznosima utvrñenimCarinskom tarifom koja čini sastavni dio Zakona ocarinskoj tarifi[1].►Stope carine u Carinskoj tarifi propisane su u rasponuod 1% do 30%.►Carina se obračunava i naplaćuje po procentualnoj stopiu odnosu na vrijednost (″ad valorem″ ), odnosno uodreñenom iznosu po jedinici mjere za masu (specifičnacarina).

► U koloni 4 Carinske tarife pod nazivom «Stopa» navedenesu procentualne stope carine (carine po vrijednosti ) i iznoscarine po jedinici mjere (specifična carina) proposanu zarobu iz tog tarifnog podbroja.► U koloni 5 Carinske tarife pod nazivom «Meñunarodniugovori», prikazane su stope carine koje su propisanemeñunarodnim ugovorima (Sporazum CEFTA 2006,Privremeni sporazumom o trgovini i srodnim pitanjimaizmeñu EU i Crne Gore, Sporazum o slobodnoj trgoviniizmeñu Savezene vlade Savezne Republike Jugoslavije iVlade Ruske Federacije i Sporazum o slobodnoj trgoviniizmeñu Crne Gore i Republike Turske.

► Uz Carinsku tarifu odštampan je i Dodatak 1-Spisak roba na koje se pri uvozu u Crnu Goruplaća carina različita od one date u kolonama 4 i5 CT i Dodatak 2- Spisak roba porijeklom izdržava sa kojima su zaključeni meñunarodniugovori, na koje se pri uvozu u Crnu Goruuvozne carine ukidaju ili smanjuju na odreñeninivo u okviru pojedinačnih godišnjih kvota[2].► Stope carine koje su propisane meñunarodnimugovorima, primjenjuju se samo na robe sapreferencijalnim porijeklom iz zemaljaobuhvaćenim ugovorom.► [1] Zakon o carinskoj tarifi (″Službeni list RCG″, br.75/05, 17/07 i ″Službeni list CG, br. 3/08)► [2] Uredba o usklañivanju nomenklature Carinske tarifeza 2010. godinu (″Službeni list CG″, br. 85/09)

OSNOVNA PRAVILAZA PRIMJENJIVANJECARINSKE TARIFE

Osnovna pravila za primjenjivanjeCT su:► sastavni dio Zakona o carinskoj tarifi► definišu principe svrstavanja robe u CT► 6 pravila► mora se postovati redosled primjene pravila

Prvih pet pravila primjenjuju se nasvrstavanje robe u odgovarajuće tarifnebrojeve.Šesto pravilo reguliše svrstavanje robe utarifne podbrojeve u okviru jednogtarifnog broja (tarifne oznake).

Osnovno pravilo 1Nazivi odjeljaka, glava i razdjela dati susamo radi lakšeg snalaženja pri svrstavanju.Proizvodi se svrstavaju premanaimenovanjima tarifnih brojeva,napomenama uz odgovarajuće odjeljke iglave, kao i prema ovim pravilima, ako onanijesu u supurotnosti sa sadržajem tarifnihbrojeva i napomena uz odjeljke i glave

Pojašnjenje OP 1►Odjeljci, glave i razdjeli imaju pravnu snagu injihovi nazivi služe samo za lakše snalaženje prisvrstavanju►Na osnovu pravila 1 proizvodi se svrstavajuprema naimenovanjima tarifnih brojeva inapomenama uz odgovarajuće odjeljke i glave.Naimenovanja tarifnih brojeva i odgovarajućenapomene imaju ravnopravni zakonski statusPrimjer: rashlañene kajsije svježe kajsije tarifni broj 0809 napomena 2 uz glavu 8 (rashlañeno voće svrstava seu isti tarifni broj kao i svježe)

Osnovno pravilo 2► 2(a) i 2(b)► 2(a) Kao proizvod koji je naveden ili obuhvaćen unaimenovanju nekog tarifnog broja smatra se iproizvod, koji je nekompletan ili nedovršen, poduslovom da pri carinjenju ima bitna svojstvakompletnog ili dovršenog proizvoda. Tarifni brojtakoñe obuhvata i kompletan ili dovršen proizvod(ili proizvod koji se svrstava kao kompletan ilidovršen primjenom ovog pravila) ako se carininesastavljen ili u rastavljenom stanju.

Pojašnjenje OP 2(a)Pravilo 2(a) propisuje kako se vrši svrstavanje:► nekompletnih proizvoda► nedovršenih proizvoda i► nesastavljenih (rastavljenih) proizvodaNekompletni proizvodi► svrstava se kao kompletan pod uslovom da (pricarinjenju) ima bitna svojstva kompletnog proizvoda► pouzdan pokazatelj da je riječ o proizvodu koji ima bitnasvojstva kompletnog proizvoda je njegova vrijednost(vrijednost ne smije biti jedini pokazatelj već se morajuuvijek uzeti i tehničke i funkcionalne karakteristikeproizvoda)Napomena: Osnovno pravilo 2(a) se ne primjenjujeako nije u skladu sa sadržajem tarifnih brojeva inapomenama

Nekompletni proizvod:► motorna vozila bez točkova► Motocikl bez motora► bicikl bez sjedišta i guma itd► Primjer:ako se uvozi motocikl bez motora svrstaće se u tarifnibroj kao kompletan 8711

Nedovršen proizvod► je proizvod koji nije dovršen za direktnuupotrebu,► ima oblik ili izgled dovršenog proizvoda► vrijednost proizvoda nije pouzdan pokazatelj(ponekad vrijednost obrade, dorade može da bude većaod same vrijednosti nedovršenog proizvoda)► Primjer: kaiš za ručni sat bez rupa za zakopčavanje blanks ključ za sigurnosnu bravu (obrada ključa jevrjednija od materijala utošenog i pored toga svrstavase u tarifni broj u koji se svrstavaju ključevi 8301)

Nesastavljeni ili rastavljeni proizvod (proizvodkoji se sastoji od djelova koji se sastavljaju pomoćuposebnih sredstava za pričvršćivanje, zavarivanjemili lijepljenjem)► svrstavaju se kao sastavljeni -kompletni proizvodi► uvoze se u rastavljenom stanju radi transporta,rukovanja i dr.► višak djelova svrstava se zasebno.► Primjer: burad, bačve, kace, (nesastavljeni) montažne zgrade (nesastavljene) razne vrste mašina i aparata koje se transportujuu nesastavljenom stanju

Osnovno pravilo 2(b)2(b) Pod materijalom ili materijom iz naimenovanjatarifnog broja podrazumijeva se materijal ilimaterija u čistom stanju ili kombinovani, odnosnopomiješani sa drugim materijalom, odnosnomaterijom. Pod proizvodom od odreñenogmaterijala ili materije podrazumijeva se i proizvodizrañen u cjelini ili djelimično od istog materijala ilimaterije. Proizvodi koji se sastoje od dva ili višematerijala ili materije svrstavaju se primjenomosnovnog pravila 3.

Pojašnjenje OP 2(b)► Proizvod izrañen u kombinaciji sa drugimmaterijalom (ili materijom) svrstava se u tarifnibroj kao i proizvod koji je u cjelini izrañen odjednog materijala (ili materije) u čistom stanju.► Primjer: Obrano mlijeko u prahu u kome su dodati vitaminisvrstava se kao obrano mlijeko u tar.br. 0403. prsten izrañen od legure zlata i srebra čiji je sastav2% zlato i 98% srebro svrstaće se u proizvod od zlatashodno napomeni 5(b) uz glavu 71 (primjer u skladus napomenom)

Osnovno pravilo 3► 3(a), 3(b) i 3(c)► Proizvodi koji bi se primjenom pravila 2. pod (b) ili izdrugih razloga na prvi pogled mogli svrstati u dva ili višetarifnih brojeva, svrstavaju se na sljedeći način:► 3(a) Tarifni broj koji ima najkonkretnije ili najbliženaimenovanje proizvoda ima prednost u odnosu na tarifnebrojeve sa opštijim naimenovanjem proizvoda. Meñutim,kad se naimenovanja dva ili više tarifnih brojeva odnosesamo na dio materijala ili materije sadržane u miješanim ilisastavljenim (složenim) proizvodima ili samo na diokomponenti pripremljenih kao set za maloprodaju,naimenovanja tih tarifnih brojeva smatraće se podjednakokonkretnim, iako jedan od njih ima kompletnije i preciznijenaimenovanje prozvoda.

Pojašnjenje OP 3aPravilo 3(a) definiše kriterijume svrstavanja:► naimenovanje sa konkretnim nazivom imaprednost u odnosu na opšta ili grupnanaimenovanja konkretno naimenovanje je preciznije i jasnijeopisuje robu i često se podudara satrgovačkim nazivom robe opšte naimenovanje obuhvata manje ili većegrupe proizvoda i u njemu se pojavljujugrupni nazivi (npr. djelovi za vozilo)

1. Primjer za konkretno naimenovanjeTreba svrstati kašike i viljuške od nerñajućeg čelika.U obzir dolaze sljedeći tarifni brojevi: 7323 - stoni kuhinjski i drugi proizvodi za domaćinstvo od gvozñaili čelika 8215 - kašike, viljuške… i slični kuhinjski stoni pribor.Ako se uzme u obzir napomena 1(a) uz glavu 82 vidi se da tarifni broj8215 obuhvata proizvode sa sječivom ili drugim radnim dijelom odprostih metala.Naimenovanje tarifnog broja 8215 je konkretnije, pa se predmetisvrstavaju u taj tarifni broj.

► Pravilo 3(a) ima i odredbu koja definiše ograničenja uvezi sa njegovom primjenom.Pravilo se ne primjenjuje na miješane, složene,kombinovane proizvode i setove za maloprodaju.

Primjer ogračenja u vezi sa OP 3(a)► mješavina za proizvodnju piva sastoji se od 70%pšenice i 30% ječma mogla bi se svrstati u sledećetarifne brojeve: 1001 - pšenica 1003 - ječam► naimenovanja oba tarifna broja odnose se na diomaterijala u mješavini pa se smatraju podjednakokonkretnim, zbog toga se roba ne svrstavaprimjenom ovog pravila.

Osnovno pravilo 3(b)3(b) Miješavine, sastavljeni (složeni) proizvodikoji se sastoje od različitih materijala ili suizrañeni od različitih komponenti, odnosnosastojaka i proizvodi pripremljeni u setovimaza maloprodaju, koji se ne mogu svrstatiprimjenom pravila 3. pod (a), svrstaće sekao da se sastoje od materijala ilikomponente koja im daje bitan karakter,ako se ovaj kriterijum može primijeniti.

►Pravilo 3(b) primjenjuje se kodsvrstavanja: mješavina, složenih proizvoda koji se sastoje od različitihmaterijala, složenih proizvoda koji se sastoje od različitihkomponenti i proizvoda pripremljenih u setovima zamaloprodaju.

► Mješavine su kombinacija raznih materijala kojičine jednu homogenu cjelinu i uglavnom sesvrstavaju prema komponenti koja preovladavapo masi.► Primjer:mješavina za proizvodnju piva koja se sastoji od70% pšenice i 30% ječma mogla bi se svrstati usledeće tarifne brojeve: 1001 - pšenica 1003 – ječamNavedenoj mješavini bitno svojstvo odreñujepšenica jer je ima više po masi i roba sesvrstava u tarifni broj 1001

► Složeni proizvodi koji se sastoje od različitihmaterijala su proizvodi koji predstavljajukombinaciju raznih materijala ili komponenti odraznih materijala. Materijali ili komponente od raznih materijala sumeñusobno spojene npr. lijepljenjem, livenjem.Na svrstavanje ovih proizvoda utiče masa, ulogamaterijala u odnosu na upotrebu proizvoda itd.► Primjer:Svrstati čeličnu iglu zalivenu u poluokruglu glavu od plastičnemaseProizvod bi se mogao svrstati u sledeće tarifne brojeve: 3926 ostali proizvodi od plastičnih masa 7319 ... druge igle ... od čelikaČelična igla daje proizvodu bitan karakter i proizvod sesvrstava utarifni broj 7319

► Složeni proizvodi koji se sastoje od različitihkomponenti su proizvodi izrañeni od različitih sastavnihdjelova koji zajedno čine jednu cjelinu.► Primjer:Svrstati stonu pepeljaru za cigarete koja je sastavljenaod odvojenih komponenti: postolja od čelika i stakleneposude za pepeo.Proizvod bi se mogao svrstati u sledeće tarifne brojeve: 7013 - Proizvodi od stakla, vrsta koja seupotrebljavaju za stolom, u kuhinji ... u kancelariji 7326 - Ostali proizvodi od gvožña ili čelikaRoba je složen proizvod, sastavljen od dvije komponenteprilagoñene jedna drugoj. Bitno svojstvo složenomproizvodu daje staklena posuda, te se isti svrstava se utarifni broj 7013.

Osnovno pravilo 3(c)3(c) Ako se proizvodi ne mogu svrstati primjenom pravila 3. pod(a) ili 3. pod (b), svrstaće se u posljednji po redu od onihtarifnih brojeva koje zbog važnosti treba podjednako uzeti uobzir.► Primjer:Set koji se sastoji od pletene kape i pletenih rukavica, izrañenih odvune iste boje i sa istom šarom, zajedno su upakovani.Proizvod bi se mogao svrstati u sledeće tarifne brojeve:6116 - rukavice pletene svih vrsta6504 - kape pleteneKako ni jedan proizvod ne daje setu bitan karakter, set će se svrstati uposljednji po redu od navedenih tarifnih brojeva, tj. u tarifni broj 6504Osnovno pravilo 3c se ne primjenjuje ako nije u skladu sa sadržajemtarifnih brojeva i napomenama

Osnovno pravilo 4Proizvodi koji se ne mogu svrstatiprimjenom pravila 1. do 3. svrstaće se uodgovarajući tarifni broj predviñen zaproizvod koji je tom proizvodu najsličniji.► Ovo pravilo ima za cilj da omogući svrstavanjenovih proizvoda u CT, jer se ista ne može mijenjatisvakim danom kako bi obuhvatila nove proizvode.Primjer:Štapić za pravljenje filtera za cigarete koji sesastoji od celulozno-acetatnih vlakana obrañenihtriacetinom i umotan u papir za cigarete svrstaćese u tarifni broj 5601 kao vata od tekstilnihmaterijala i proizvodi od vate.

Osnovno pravilo 5► 5(a) i 5(b)► Pored odredaba pravila 1. do 4. za sljedeće proizvodeprimjenjivaće se i ova pravila.5(a)Futrole za fotografske aparate, muzičkeinstrumente, puške i pištolje, kutije za cirkle, kutijeza ogrlice i slični kontejneri, specijalno oblikovani ilipodešeni za odreñeni proizvod ili set proizvoda,pogodni za dugotrajnu upotrebu i isporučeni saproizvodima za koje su namijenjeni, svrstaće se satim proizvodima pod uslovom da se uobičajenoprodaju sa tim proizvodima. Meñutim, ovo pravilose ne primjenjuje na kontejnere koji cjelini(proizvodu sa kontejnerom) daju bitan karakter.

►Ako su futrole, kutije i slični kontejneripodešeni za odreñeni proizvod, pogodni zadugotrajnu upotrebu i isporučeni saproizvodima za koje su namijenjeni svrstaćese sa tim proizvodima pod uslovom da seuobičajeno prodaju sa tim proizvodima.►Primjer:Pištolj upakovan u futrolu od kože svrstaćese u tarifni broj 9303.

Pravilo se ne primjenjuje na kontejnerekoji cjelini daju bitan karakter !!!► Primjer:Bomboni u kristalnoj tegliKristalna tegla i bomboni svrstaće se posebno.Ako se futrole, kutije i slični kontejneri posebnouvoze i ako u njima nijesu upakovani proizvodisvrstaće se u tarifne brojeve zavisno odmaterijala od kojeg su napravljene.

5(b) Shodno odredbama pravila 5. pod (a)materijali za pakovanje i kontejneri zapakovanje (ambalaža) koji se isporučujusa proizvodima u njima svrstavaju sezajedno sa tim proizvodima ako jeuobičajeno da se koriste za pakovanje tihproizvoda. Meñutim, ova odredba se neprimjenjuje na materijal za pakovanje ikontejnere za pakovanje ako je očiglednoda su podesni za višekratnu upotrebu.

► OP 5(b) reguliše svrstavanje uobičajenespoljne ambalaže (npr: sanduka, kartonskihkutija...) koja se upotrebljava za pakovanje roberadi transporta i svrstava se zajedno saproizvodima koji su u nju upakovani.► Ako je ambalaža namijenjena za višektarnuupotrebu svrstaće se posebno (bačve ,burad...)► Primjer:Bačve od gvožña napunjene sa uljem od nafteBačve, burad i sl. kontejneri od gvožña ili čelika,zapremine do 300 lit. svrstaće se u tarifni broj7310, a ulje od nafte, koje je prispjelo u tuambalažu u tarifni broj 2710.

Osnovno pravilo 6Svrstavanje proizvoda u tarifne podbrojeveu okviru jednog tarifnog broja sa pravnogaspekta vrši se prema naimenovanjima tihtarifnih podbrojeva i eventualnihnapomena za te tarifne podbrojeve i"mutatis mutandis" prema prethodnimpravilima, podrazumijevajući da seporeñenje tarifnih podbrojeva može vršitisamo na istom nivou raščlanjavanja. Usmislu ovog pravila primjenjuju se inapomene uz odjeljke i glave, ako nijedrukčije propisano.

► OP 6 reguliše svrstavanje proizvoda u okviruodreñenog tarifnog broja.► Svrstavanje se vrši prema naimenovanjimatarifnih podbrojeva i eventualnim napomenamaza te tarifne podbrojeve.► Primjer:Mreža za izvlačenje upecanih riba.Proizvod se svrstava u tarifni broj 9507.Unutar navedenog tarifnog broja postoje 4 tarifnapodbroja na prvom nivou rasčlanjivanja 9507 10 00 – štapovi za ribolov 9507 20 – udice, nemontirane 9507 30 00 – četkice za ribolov 9507 90 00 – ostaloMreža se svrstava u tarifnu oznaku 9507 90 00.