Predavanja 14 - Građevinski Fakultet Univerziteta u Sarajevu

Građevinski fakultet u Sarajevukoncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent«Tehnologija i organizacija građenja»TEMA: TROŠKOVI SREDSTAVA RADA - MAŠINAa) TROŠKOVI OSNOVNOG SREDSTVA - FIKSNI TROŠKOVI – TROŠKOVIVLASNIŠTVA (owning costs)Pojam trošak: to je novčani pokazatelj vrijednosti utrošenog dobra – resursa. (Utrošen je onajresurs ako više nema svoju prvobitnu upotrebnu vrijednost).Vrijednosti resursa imaju materijalni i novčani izraz. (Materijal je zapravo novac, i obrnuto.Kada imamo neku materijalnu vrijednost, to je kao da imamo i novac. Materijalne stvari nemajustalnu / trajnu vrijednost, ona – po pravilu – opada!)KLASIČNA INTERPRETACIJAMODERNA INTERPRETACIJA/Socijalistička teorija, 1980//Caterpillar Handbook 1989.god/1* Amortizacija (A) * Amortizacija (A)2* Investiciono održavanje (I) * -------------------------3* Kamate (K) * Kamate (K)4* Osiguranje (O) * Osiguranje (O)5* ---------------------- * Porez na imovinu (P)6* Jednokaratni troškovi (J)ad 1) AMORTIZACIJA (a-mort = ne-umrijeti)Kada nabavimo (kupimo za novac) mašinu, onda de-facto novac zamijenimo materijalom.Naizgled, novac smo 'izgubili' ali smo dobili mašinu kao (protu-)vrijednost.Otpis vrijednosti: mašina kao materijalni proizvod ima vrijednost, koju tokom vremena gubiusljed fizičkog starenja, trošenja/gubitka radnih sposobnosti i tehnološkog zastarijevanja.Početna vrijednost mašine, izražena u novcu, tokom vremena se smanjuje i tako se 'pojavljuje'trošak (izdatak novca, kao da smo nekom drugom dali) amortizacije. Amortizacija je u novcuiskazana vrijednost kojom se 'nadoknađuje' izgubljeni/utrošeni/prevaziđeni sadržaj sredstva zarad, odnosno, novac kojim se osigurava nabavka novog sredstva kada promatrano 'umre'.DRAFTOsnovica za obračun amortizacije (BA):- nabavna vrijednost mašine (NV) = prodajna cijena + porez na promet + transport +carine + skladišne i špediterske takse + troškovi prve montaže i puštanja u rad- umanjenje za vrijednost pneumatika pri otpisu (samo za mašine sa točkovima) (VP)- umanjenje za rezidualnu likvidacionu vrijednost (staro gvožđe) pri otpisu (LV)(BA) = (NV) – (VP) – (LV)Vijek trajanja - rada mašine (h ek - prosječan broj radnih sati u toku eksploatacije) ili (n ek - brojgodina eksploatacije): broj radnih sati (ili broj godina, sa prosječnim brojem radnih sati) kojimašina može da ostvari u radu pod normalnim uvjetima.h ek – broj sati – omogućuje izračunavanje tzv. satne/časovne amortizacije.n ek - broj godina – omogućuje izračunavanje tzv. 'godišnje stope amortizacije- ekonomski vijek (utvrđen iz uvjeta ekonomičnosti proizvodnje); izražava se brojemgodina n ek ili radnih sati h ek ; / h ek =n ek *PGFRS-prosječan godišnji fond radnih sati/- administrativni vijek (utvrđen propisima - Zakon o amortizaciji – kao prosjek prosjeka ikao posljedica tzv. moralnog zastarijevanja mašina: demodiranje, tehnološkozaostajanje, neučinkovitost, povećanje troškova, smanjenje rentabilnosti); izražava senajčešće tzv. stopom amortizacije a – procentom godišnjeg otpisa vrijednosti mašine:a = 100/n ek [%], gdje je n ek -broj godina ekonomskog vijeka.str.1

Građevinski fakultet u Sarajevukoncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent«Tehnologija i organizacija građenja»DRAFTVremenska amortizacija:- godišnji iznos:A god = (BA)*a/100 [KM/god] ili A god = (BA)/n ek [KM/god]- satni iznos:A h = (BA)*a /(100*PGFRS) [KM/h] ili A h = (BA)/(n ek *PGFRS) [KM/h] ili A h = (BA)/h ekstr.2

Građevinski fakultet u SarajevuFunkcionalna amortizacija:koncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent«Tehnologija i organizacija građenja»Izražava utjecaj intenziteta korištenja mašina na trošenje – otpisivanje vrijednosti, poredvremenskog starenja. Bazira se na dva planska pokazatelja:- godišnji iznos (kvota) amortizacije: A god =(BA)*a/100 [KM/god]- planirani godišnji obim radova sa tom mašinom: Q god = Up*PRGFRS [j.mj./god]Odnos ta dva pokazatelja daje amortizaciju po jedinici mjere:A god / Q god = (BA)*a/(100*Up*PGFRS) [KM/j.mj.]ad 2) INVESTICIONO ODRŽAVANJE /zapravo nije fiksni, nego trošak eksploatacije!/Investicija = ulaganje većeg novčanog iznosa u nešto /poslovni poduhvat/.Održavanje je skup aktivnosti kojima se osigurava kontinuirana radna sposobnost-učinkovitost(efektivnost) i povoljna efikasnost mašina.Postoji tzv. plansko održavanje (periodični pregledi i remonti; te generalni remont) mašina.Pored njega, postoje iznenadni kvarovi/ havarije i oštećenja kada stradaju vitalni dijelovi (npr.motor, mjenjač i sl) mašine. Oba slučaja podrazumijevaju obimne radne zahvate na mašinama,uz trošenje značanih novčanih iznosa za zabavku novih dijelova (ili temeljitu reparaciju starih).Statistički je utvrđeno da investiciono održavanje mašine u toku jedne godine čini 10%-15% odnabavne vrijednosti mašine, što daje rezultat: I god = (0,10-0,15)*(NV) . Investiciono održavanje,svedeno na jedan sat:I h = (0,10-0,15)*(NV)/PGFRSad 3) KAMATEPo pravilu, mašine se kupuju na kredit (za gotov novac, iako ga imamo, nije 'pametno' kupovatimašine – i 'ulagati u polu-mrtvi kapital' – jer je bolje što više (puta) 'obrtati kapital' u formigotovog novca!). Kamata je cijena posuđenog novca koju naplaćuju banke. Kamatna stopa (k)je u svijetu na nivou od 4-6%, a kod nas oko 10% (zbog monopola banaka i zbog nestabilnostinacionalne ekonomije).Kamate se obračunavaju, po pravilu, na ostatak duga! Postoje različiti pristupi u obračunukamate: prost kamatni račun, složeni kamatni račun; mjesečna, polugodišnja, godišnja kamataitd. Odvje se primjenjuje pojednostavljen obrazac: obračun kamate na tzv. srednju cijenu Cs(vrijednost) mašine tokom vremena , uzimajući u obzir i otpisivanje vrijednosti, po vremenskojamortizaciji: Cs = (NV)*(n+1)/2n,gdje je n = broj godina ekonomskog vijeka mašine.Faktor srednje vrijednosti (n+1)/2n u izrazu za Cs se dobije sabiranjem niza: n/n, (n-1)/n, (n-2)/n,...,(n-(n-1))/n, koji odslikava niz uzastopnih vrijednosti mašine uz umanjenje otpisa tokomn godina, i dijeljenjem sa n, kako bi se dobila srednja vrijednost mašine u toku eksploatacije:(1/n)*[n+(n-1)+(n-2)+...+(n-(n-1))]/n= (1/n)*[n+n+n+...+n – (0+1+2+...+(n-1)]/n== (1/n)*[n*n- (n-1)*n/2]/n = (1/n)*[n 2 -n 2 /2+n/2]/n = (1/n)*[(n 2 +n)/2]/n =(1/n)*[n*(n+1)/2]/n=(n+1)/2n.DRAFTstr.3

Građevinski fakultet u Sarajevukoncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent«Tehnologija i organizacija građenja»Godišnji iznos izdvajanja za kamate je K god = Cs*k/100Troškovi kamata, izraženi u odnosu na sat: K h = Cs*k/(100*PGFRS),gdje je k – odgovarajuća kamatna stopa 5-10, obično 6 [%].ad 4) OSIGURANJEImovina, dakle i mašine, osgurava se za slučaj havarije, više sile, krađe i slično. Osiguravajućadruštva uzimaju novac za osiguranje (polisa), koji predstavlja osnovu za isplatu nastale šetete.Ako do štete ne dođe, osiguravajuća društva zadržavaju novac za sebe! Tehnika obračunatroškova osiguranja je analogna kao kod kamata, s tim da je procenat-stopa osiguranja neštomanja (zapravo, stopa osiguranja ovisi o tome koliki iznos stvarne- sadašnje vrijednosti mašinevlasnik osigurava i koliko su vjerovatne pojave šteta od kojih se mašina osigurava, te rokaosiguranja). Stvarna – sadašnja vrijednost se dobije kada se nabavna vrijednost umanji zaotpisanu vrijednost (amortizaciju) u prethodnom periodu od n x godina: SV = NV – n x *A godTroškovi osiguranja, izraženi na godinu: O god = SV*o/100i na sat:O h = SV*o/(100*PGFRS),gdje je o – odgovarajuća stopa osiguranja 1.5 – 3 [%].(Ipak, radi lakšeg izračunavanja, umjesto konkretnog iznosa SV za svaku godinu ekonomskogvijeka, može se koristiti prosječna vrijednost mašine u ekonomskom vijeku Cs!!!)ad 5) POREZ NA IMOVINUTaj trošak kod nas (još uvijek nije!) etabliran, ali postoji svuda u kapitalističkom svijetu.Osnova za izračunavanje godišnjeg iznosa jest sadašnja vrijednost (SV=NV-n x *A god ) imovinena koju se primjenjuje zakonska stopa poreza.Troškovi poreza na imovinu, izraženi na godinu: P god = SV*p/100i na sat:P h = SV*p/(100*PGFRS),gdje je p – odgovarajuća stopa poreza [%].DRAFT(Ipak, radi lakšeg izračunavanja, umjesto konkretnog iznosa SV za svaku godinu ekonomskogvijeka, može se koristiti prosječna vrijednost mašine u ekonomskom vijeku Cs!!!)ad 6) JEDNOKRATNI TROŠKOVI (ni fiksni, ni eksploatacijski!)To je opće ime za grupu troškova različitih po mjestu i načinu nastanka: ono nisu uvijek posvojoj prirodi fiksni; često se javljaju kao posljedica korištenja mašina, pa spadaju u grupuekspolatacijskih troškova.PRIMJERI:a) fiksni J trošak: registracija (uključivo redovni i vanredne tehničke preglede vozila)b) eksplatacioni J trošak: prijevoz mašine do gradilišta i nazad, uz policijsku pratnjuc) priprema podloge, transport i montaža krana; demontaža i odvoz nakon završetkaradova...Svaki od ovih troškova različito se izračunava: najčešće statistički, na bazi evidencije stvarnihtroškova. Ne postoje obrasci i formule; pristup je analitički. Godišnji iznos J god se dobijesumiranjem svih takvih troškova u toku godine a satni – dijeljenjem sa PGFRS:J h = J god /PGFRSstr.4

Građevinski fakultet u Sarajevukoncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent«Tehnologija i organizacija građenja»d) EKSPLOATACIJSKI TROŠKOVI – TROŠKOVI KORIŠTENJA/UPOTREBEKLASIČNA INTERPRETACIJAMODERNA INTERPRETACIJA/Socijalistička teorija, 1980//Caterpillar Handbook 1989.god/* Troškovi održavanja tokom rada - * Popravke (održ., inv. i tekuće)- troškovi tekućeg održavanja(TTO) (TO)* Troškovi habajućih dijelova (THD) * Troškovi hab. dijelova (THD)* Troškovi guma-pneumatika (TP) * Troškovi guma-pneumatika (TP)* - * Troškovi šasije i gusjenica (TVP)* Troškovi pogonske energije -goriva (TE) * Troškovi goriva-energije (TG)* Troškovi maziva (TM) * Troškovi ulja,filtera; mazivo(TM)* Troškovi-plata rukovaoca i pom. osoblja (TR) * Plata rukovaoca (TR)Jedintveni pristup eksploatacionim troškovima:- troškovi održavanja (investiciono+tekuće): TO god = t*NV/100,troškovi iskazani po satu: TO h = t*NV/(100*PGFRS)t=iskustveni pokazatelj – procenat troškova održavanja prema nabavnoj vrijednosti(u početku eksploatacije on je manji, a pri kraju sve veći; prosječna vrijednost zainvesticiono održavanje 10-15% a za tekuće održavanje 5 do 10%, što zajedno čini15-25% godišnje)DRAFT- troškovi dijelova izloženih naročitom habanju (gume, sječiva, užad, čeljusti,...) :THD h = ∑n d *C d *(1,1/V d – 1/h ek ) [KM/h]n d =broj istovrsnih dijelovaC d =cijena dijelaV d =planirani-prosječni vijek trajanja dijelah ek =ekonomski vijek mašine- troškovi pogonske energijea) SUS-motori: TE h = c n *N 0 *k as *g sp /η [KM/h]b) elektromotori: TE h = c e *N 0 *k as *g sp /(η*cosφ) [KM/h]c n , c e = cijena jedinice količine energije (kg goriva, kWh eletrične energije)N 0 = nominalna snaga pogonskog motora (kW) (za više motora N 0 =∑N i *K i )k as = koeficijent naprezanja-angažiranja snage pogonskog motora (0,45-0,80)g sp = specifična potrošnja energije u pogonskom motoru (dizel: 0,15-0,25 kg/kW*h;benzin: 0,20-0,35 kg/kW*h; elektro: 1 kWh/kW*h)η= opći stepen korisnog djelovanja motoracosφ= faktor aktivne snage elektromotora (0,5-0,85)- troškovi maziva TMh = m*TE h (m=0,01 – 0,1 – ovisno o starosti i uvjetima) – nemoraju posebno da se iskazuju jer su uključeni u troškove održavanja!!!- troškovi plaća rukovaoca TR= bruto-satnica (neto+ porezi i doprinosi)str.5

Građevinski fakultet u Sarajevukoncept predavanja - dr. Esad Mulavdić, docent«Tehnologija i organizacija građenja»SUMA TROŠKOVA KADA MAŠINA 'NE RADI':∑T 1 = A+K+O+P+J' (J'- samo jednokratni godišnji troškovi: registracije i sl.)SUMA TROŠKOVA KADA MAŠINA RADI:∑T 2 = A+K+O+P+J+TO+THD+TE+TRCIJENA IZNAJMLJIVANJA SAME MAŠINE: C 1 =∑T 1 + Dobit vlasnika (0.2-0.3*∑T 1 )CIJENA USLUGE – RADA MAŠINE C 2 =∑T 2 + (Rež. toškovi + Dobit) (0.2-0.3*∑T 2 )(režijski troškovi i dobit se ponekad zaračunavaju kao faktor na plaću rukovaoca: 2-3*TR)DRAFTstr.6