Prostorni plan ureÄenja Grada Opatije - Multilink
Prostorni plan ureÄenja Grada Opatije - Multilink
Prostorni plan ureÄenja Grada Opatije - Multilink
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA1. POLAZIŠTA1.2.1.3. Hidrološke značajkeVodePodručje <strong>Grada</strong> Raba bogato je izvorima, koji su do izgradnje spoja na kopneni vodovod predstavljalijedini izvor pitke vode na otoku. Unatoč većim količinama vode s kopna, ti se izvori moraju i daljekoristiti i štititi utvrđenim režimima zaštite.Rab je otok s izraženim bujičnim tokovima i povremenim vodotocima.U nastavku iznosimo slivove na području otoka Raba, te osnovnu problematiku:1. Sliv bujičnog područja BarbatSliv bujičnog područja Barbat nalazi se ispod masiva Kamenjaka, a utječe u more u Barbatski kanal.Na ovom slivnom području značajnije su slijedeće bujice (pritoci):Andrić-PuntisFuntanaIvčićDebelićProblemi na ovim bujicama javljaju se kao poslijedica divlje gradnje, odnosno nestručnog natkrivanja,čime se znatno smanjuje protjecajni profil, te kod pojave velikih voda, dolazi do plavljenja okolnihobjekata.2. Sliv Velikog potoka Banjolskog - SnugaSliv Velikog potoka Banjolskog - Snuga, nalazi se na jugoistočnom dijelu otoka, najviša kota slivaujedno je i najviši vrh otoka (Kamenjak, 408 m.n.m.). To je jedna od najvećih bujica na otoku, aglavni tok, ima više pritoka.Na ovom slivnom području značajnije su slijedeće bujice (pritoci):Veliki potok Banjolski - Snuga - Jurine, Javoran, Ribarići, Šćerbe, ŠotićiNa mjestima prelaska prometnica preko potoka, kod pojave velikih voda dolazi do izlijevanja (most naputu za selo Snuga).Uzvodno od mosta kod autokampa Padova III, bujica je premošćena s armirano-betonskom gredom U-profila, unutar koje su smještene kanalizacijske cijevi i električna instalacija. Budući da je gredasmanjila poticajni profil bujice, kod pojave velikih voda dolazi do izlijevanja.Na lokaciji ušća Velog Potoka Banjolskog u more došlo je do stvaranja divlje deponije građevinskogotpada (nevezan i rastresit materijal), te se formiralo novo korito potoka u obliku meandra. Na tojlokaciji treba ograničiti bilo kakvu izgradnju, zbog mogućnosti urušavanja novoformiranog korita uslučaju nailaska voda. Na toj lokaciji izvedena je armirano-betonska konstrukcija mosta kako bi seolakšao pristup novonastalim površinama.3. Sliv bujičnog područja PalitaNalazi se na širem području urbaniziranog dijela <strong>Grada</strong> Raba, a u more utječe u Rapskoj luci, odnosnou zaljevu Sv. Eufemije. Bujica koja utječe u Rapsku luku natkrivena je do utoka u more u dužini od100 m.U zaljev Sv. Eufemije utječe više manjih bujica, na kojima je, kao poslijedica ne<strong>plan</strong>iraneurbanizacije, izvedeno više nestručnih zahvata natkrivanja i kinetiranja. Takvu izgrađenu mrežu jošdodatno presjecaju kanalizacijske cijevi i druge instalacije, koje još više smanjuju protjecajni profil, teje kod pojave velikih voda moguće izlijevanje.- 2 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA4. Sliv zaljeva Sv. EufemijeNalazi se na jugozapadnom dijelu otoka, a najviša kota sliva je 120 m.n.m.Na ovom slivnom području značajnije su slijedeće bujice (pritoci):Vir - mali Vir,Veli potok - Podmravići, Tunićeva Draga, ValengaKorito Velog Potoka, regulirano je radi zaštite rapskog vodovoda i poljoprivrednih površina. Srednjidio toka pritoke Velog Potoka, Podmravići, uređen je radi zaštite kaptaže bunara, za potrebevodoopskrbe.Uslijed slabih retencijskih osobina sliva, kod pojave velikih voda dolazi do poplavljivanja dolinskogdijela sliva. Na ovom slivnom području vrlo je izražen problem erozije. Tlo je i dolini nevezanopijeskovito pa dolazi do jakog ispiranja površinskih slojeva, a time su ugroženi i vodoopskrbni uređaji.5. Sliv Kamporskog zaljevaOvaj sliv usjekao se u smjeru sjeverozapad - jugoistok. Neizražena vodoodjelnica dijeli ovaj sliv odsliva zaljeva Sv. Eufemije. Najviša kota sliva je 115 m.n.m.Na ovom slivnom području značajnije su slijedeće bujice:Ružićev potokDražina - Bojareva DragaMrkanjska DragaU ovom slivu također je vrlo izražen problem erozije. Javljaju se erobilni procesi na strmim flišnimpadinama, te dolazi do proširivanja korita i urušavanja obala. Bujice donose krupni nanos kojimzatrpavaju tlo, odnosno zamučuju zaljev, koji se zatim močvaruje i postaje neprikladan za plovidbu.6. Sliv Velikog potoka SupetarskogOvaj sliv se formira na neizraženoj vododjelnici prema Mundanijama-Banjolu, a pruža se širokomdolinom u smjeru jugoistok-sjeverozapad. Desna strana doline strmo se uzdiže do nadmorske visine od380 m.Potok ima više pritoka bujičnog karaktera - Rakov Potok, Prvanje, Vela Draga, Grgurićeva Draga,Volovčić Draga, Žentil, Španjol.U glavnom toku izgrađene su pregrade za konsolidaciju korita, u pritocima (Rakov potok, Prvanje,Vela Draga) izgrađen je niz pregrada za zaustavljanje nanosa i konsolidaciju korita. Donji dio tokaVele Drage je kinetiran.Bočni pritoci donose u dolinu znatne količine krupnog nanosa, koji zatrpava korito te izazivapoplavljenje. Desni pritoci umireni su većim brojem pregrada. Flišne padine na lijevoj strani dolineizvrgnute su jakoj površinskoj eroziji.7. Sliv zaljeva Sv. PetraOvaj sliv nalazi se na zapadnom dijelu otoka. Sa sjeveroistoka i jugozapada omeđen je strmimpadinama, a sa jugoistoka dolinom Supetarske Drage. Sa bokova u zaljev utječe niz vododerina vrlovelikog pada. Najviša kota sliva je 150 m.n.m.Na ovom slivnom području značajnije su slijedeće bujice:Viškići,Jaskina,Vidasova Draga,Poldanova Draga,Buzina Draga,- 3 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAPotočina.U ovom slivu također je vrlo izražen problem erozije. izražena je površinska i linearna erozija. Štetnodjelovanje bujica ovog područja očituje se u produbljivanju korita i urušavanju obale. Nanos se nakraju taloži na ušću u more, gdje se formiraju plićaci, koji se zatim zamočvaruju.Na bujici Viskići izgrađen je sustav konsolidacijskih pregrada i pragova, međutim u nizvodnom dijeludošlo je do nestručnog natkrivanja, čime se znatno smanjio protjecajni profil, te kod pojave velikihvoda, može doći do izlaska vode iz korita i ugrožavanja ceste Rab - Lopar.Također su regulirani i dijelovi bujica Vidasova Draga i Poldanova Draga.8. Sliv bujičnog područja FrugaBujično područje Fruga nalazi se na visoravni srednje visine 150 m.n.m, koja je smještena nasredišnjem dijelu otoka. Prostrane depresije unutar vapnenaca ispunjene su naslagama kvartnogpijeska i aluvijalnih naplavina. Na cijelom području postoji samo jedan vodotok - ponornica. Premajugozapadu visoravan se naglo spušta u Supetarsku Dragu.Vrlo je jaka erozija na kvartarnim pijescima, koja se manifestira brazdanjem i jaružanjem.Karakteristično je formiranje zemljanih tornjeva i piramida. Uslijed jake erozije stalno se smanjujedebljina tla pa se pojavljuju goleti, a isprani materijal mjestimično zasipava obrađene površine. U slivuje izgrađena jedna pregrada za konsolidaciju tla i zaustavljanje nanosa.9. Sliv Velikog potoka Loparskog-Sliv Velikog potoka Loparskog omeđen je sa sjeveroistoka padinama umjerenog nagiba, dok ga sajugozapada zatvara znatno strmiji greben, srednji dio sliva čini Loparsko polje. Najviša kota sliva je108 m.n.m.Na ovom slivnom području značajnije su slijedeće bujice:Veliki potok Loparski - Dražica, Belanjkina, Ograde.U ovom slivu također je vrlo izražen problem erozije. Javljaju se erodibilni procesi ispiranja ibrazdanja tla na strmim flišnim padinama, te dolazi do proširivanja korita i urušavanja obala. Bujicedonose krupni nanos kojim zatrpavaju obradivo tlo, odnosno pjeskoviti i muljeviti nanos, koji zatrpavaregulirane tokove kroz polje, te zamočvaruje ušće Velog Potoka u more.10. Sliv zaljeva Crnika LoparOmeđen je južnim rubom Loparskog poluotoka, sa jugozapada je ograničen grebenom Kamenjaka, asrednji dio sliva čini Loparsko polje. Najviša kota sliva je 150 m.n.m.Na ovom slivnom području značajnije su slijedeće bujice:Jamina,Dražina.U ovom smislu također je vrlo izražen problem erozije. Javljaju se erodibilni procesi, koji uništavajuvelike površine na flišnim padinama. Bujice donose pjeskoviti i muljeviti nanos koji zatrpavaregulirane tokove, te zamočvaruju zaljev.Bujice Jamina i Dražina dijelom su neregulirane. Izgrađene su pregrade za konsolidaciju korita izaustavljanje nanosa. Bujica Jamina na području autokampa je kinetirana.Problem na ovoj lokaciji je u tome što je na njihovim ušćima izgrađen autokamp, te bi kod nailaskavelikih voda, u turističkoj sezoni, moglo doći do nesagledivih posljedica, a bili bi ugroženi i ljudskiživoti.- 4 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAMoreIspitivanje kakvoće mora na otocima obuhvaća samo obalni pojas urbaniziranih područja otoka tj.područja na kojima se očekuje utjecaj otpadnih voda. Obzirom na dužinu obalnog pojasa pretežni dioobale se ne ispituje i smatra se čistim.Od tri ispitivana lokaliteta na otoku Rabu, području Sv. Eufemije, Suhoj Punti i Loparu najčišće moreje na Rajskoj plaži u Loparu. Od šest postaja ispitivanja pet je postaja na kojima je more visokekakvoće.Na području Suhe Punte nije zadovoljavajuća kakvoća mora (ne zadovoljava kriterije za kupanje).Vrlo jako zagađenje dokazano je kod ispusta biološkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Zbogprekratkog ispusta, otpadne vode se dižu na površinu i ovisno o strujanjima i vjetru zagađenje putujena okolni obalni pojas prema hotelu Eva i uvali Matovica.- 5 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA1.2.6.3. Vodnogospodarski sustavSUSTAV VODOOPSKRBEOpskrba vodom otoka Raba je osigurana iz vlastitih izvorišta i dopremom vode s kopna iz izvoraHrmetine te gradnjom vodosprema i prekidnih komora lociranim u blizini svih naselja na otoku. Kaoglavni izvori pitke vode iz kojih se osigurava voda za vodospreme i prekidne komore trenutno su naotoku u eksploataciji bušotine Gvačići 1, Gvačići 2, Perići, Podmravići, Idila i izvor Mlinica. Dubinavodozahvata u navedenim bušotinama se kreće od –1 m ispod morske razine (Gvačići 1) do –37 m(Gvačići 2). Uz spomenute izvore i bušotine iz kojih se osigurava cca 30 % potreba za vodom na otokje južnim ogrankom (podmorskim cjevovodom) riješen dovod vode s kopna čime je stvoren preduvjetda cijeli otok ima za sada zadovoljavajuće riješenu vodoopskrbu. Izgradnjom južnog ogranka ispajanjem na kopneni vodoopskrbni sustav osigurano je preostalih 70 % potreba za vodom.Glavni transportni cjevovod na otoku Rabu izveden je od kopna do uvale Zaprašta kao podmorskadionica i u nastavku kopnom do prekidne komore “Barbat”. Cjevovod je izveden iz čeličnih cijeviprofila 450 mm. Prekidna komora “Barbat” na koti 142 m.n.v. je ujedno i glavna razdjelna vodnagrađevina za sve ostale vodospreme koje se nalaze na nižim visinama. Kapacitet ove prekidne komoreje 2000 m 3 . Iz ove komore se transportnim i priključnim cjevovodima vrši distribucija vode u slijedećevodospreme i prekidne komore:VS “Barbat” (67 m.n.v.), V=500 m 3 - osigurava vodu za naselje BarbatVS “Banjol” (60m.n.v.), V=200 m 3 - osigurava vodu za naselje BanjolVS “Sv. Ilija” (63 m.n.v.), V=1000 m 3 - osigurava vodu za grad RabVS “Mundanije” (117 m.n.v.), V=250 m 3 - osigurava vodu za naselje MundanijePK “Perići” (102 m.n.v.), V=50 m 3 - osigurava vodu za grad Rab i okolicuVS “D. Supetarska Draga” (69 m.n.v.), V=500 m 3 - osigurava vodu za naselje D.S. DragaVS “G. Supetarska Draga” (34 m.n.v.), V=50 m 3 - osigurava vodu za naselje G. S. DragaPK “Fruga” (105 m.n.v.), V=500 m 3 - osigurava vodu za naselje LoparZa preostale vodospreme koje su također integrirane u vodoopskrbni sustav otoka Raba PK “Vršani”(92 m.n.v), V=100 m 3 , VS “Barčići (52 m.n.v.), V=250 m 3 , VS “Suha Punta”, V=200 m 3 voda seosigurava iz bušotina i izvora putem crpnih postrojenja. Tako se iz izvora Gvačići 2 osigurava voda zavodospremu “Vršani”, iz izvora Podmravići se osigurava voda za vodospremu VS “Barčići” i VS “S.Punta” koje ujedno dobivaju vodu i iz PK “Perići” koja ima vlastite izvore Gvačići i Perići.Vodosprema “Sv. Ilija” dobiva vodu osim iz PK “Barbat” i iz vlastitog izvora Idila.Vodosprema “Barčići” osigurava vodu za naselje Kampor dok turističko naselje Suha Punta svojepotrebe za vodom riješava iz vodospreme “S. Punta”.Prekidna komora “Fruga” dobiva vodu iz razdjelne građevine “Barbat” i iz vlastitog izvora Mlinica, tese iz ove prekidne komore voda nastavno distribuira za vodospremu VS “Lopar” (72 m.n.v.), V=200m 3 koja osigurava vodu za naselje Lopar.Od vodosprema je izveden opskrbni cjevovod do svakog naselja, a time i do krajnjih korisnika. Stanjevodovodne mreže je takvo da se gubici u pojedinim zonama kreću između 20-25 % što u budućnostisvakako zahtjeva rekonstrukciju i sanaciju.Osim otoka Raba vodovodna mreža još postoji na Golom otoku. Vodovod na Golom otoku je bioizveden za potrebe bivše kaznionice kao zahvat kišnice koja se sakupljala u vodospremu izgrađenuiznad kaznionice od koje je izvedena vodovodna mreža do objekata. Vodovodna mreža i objekti danasnisu u funkciji.- 6 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAODVODNJA OTPADNIH VODADo danas je izgrađeno vrlo malo javne kanalizacije. Uglavno su to dijelovi vezani uz značajnijeugostiteljske građevine (restorani, marine i sl.), gdje se nastojala uvjetovati gradnja minimalnog dijelasustava javne kanalizacije koji će se u budućnosti moći uklopiti u cjeloviti sustav.Najznačajniji dio javne kanalizacije vezan je uz kompleks poslovno-stambenog centra “Mali Palit”kada je izgrađeno ukupno pet kanalizacijskih crpnih stanica s glavnim dovodnim kolektorima i tlačnimvodovima. Trasa je provedena od područja Škver (obalni dio Palita, sjeverozapadno od Raba), gdje jeprva crpna stanica, zatim gravitacijski kolektor do I. Padove (druga crpna stanica), dalje do II. Padove(treća crpna stanica) i preko III. Padove (četvrta crpna stanica) do uređaja i ispusta na Petracu. Petacrpna stanica je kraj središnje pošte u Rabu i ona precrpljuje sanitarne vode ispod ulaza u luku nakolektor I. Padove. Sve otpadne vode iz ovog sustava se bez ikakva pročišćavanja crpkom tlače upostojeći podmorski ispust na Petracu u Barbatski kanal. Ovaj dio sustava uklapa se u osnovni diosustava javne sanitarne kanalizacije ovog područja.Drugi značajniji dio javne kanalizacije izgrađen je na području Lopar - San Marino. U ovoj zoniizgrađene su tri kanalizacijske crpne stanice s glavnim kolektorom od škole prema istoku, zatim uređajza mehaničko predpročišćavanje i podmorski ispust kod rta Stolac. Taj dio kanalizacije uklapa se usustav Lopar i na njega se nadovezuje kanalizacija zapadnog dijela naselja.UREĐENJE VODOTOKA I VODANa prostoru <strong>Grada</strong> Raba se, sukladno Zakonu o vodama, uređuje sustav zaštite od štetnog djelovanja voda(odvodnja slivnih voda).U narednoj tablici dani su osnovni podaci za registrirane bujice i bujične pojave na prostoru <strong>Grada</strong> Raba.Red.br.VodotokDužinamSlivkm 2Protokm 3 /s/p.p.g.ObjektiOpis problema1.Veli potok Sv.Eufemije3100 4,0811,25100.g.KanalKinetepropustiBujica ugrožava jugoistočni dio Kamporskog polja i djelovenaselja. Do šezdesetih godina izgrađeno je 7 poprečnihobjekata i oko 2000 m kanala. Izgrađeni sustav star je,nedovoljno se održava, prilagođen je prvenstveno zaštitipoljoprivrednih površina i zahtjeva temeljito preispitivanje irekonstrukciju.2.Veli potok Supetarski5308 8,7917,67100.g.KanalPropustiBujica ugrožava Supetarsko polje. U manjem obimu djelovenaselja i prometnice. Do šezdesetih godina izgrađeno je 12poprečnih objekata i oko 450 m kanala, dok sistematiziranihpodataka o kasnijim gradnjama i ako su vršene nema.Izgrađeni sustav star je, prilagođen je prvenstveno zaštitipoljoprivrenih površina zahtjeva temeljito preispitivanje irekonstrukciju.3.Veli potokBanjolski3263 4,7326,80100.g.KanalPropustiBujica ugrožava djelove naselja Banjol, lokalne prometnice ipoljoprivredne površine. Do šezdesetih godina izgrađeno je67 poprečnih objekata i oko 860 m kanala Izgrađeni sustavstar je, prilagođen je prvenstveno zaštiti poljoprivrenihpovršina zahtjeva temeljito preispitivanje i rekonstrukciju.4.Vir1200 0,956,00100.g.KanalPropustiBujica ugrožava djelove urbaniziranog prostora posebnouz obalu, lokalne prometnice i poljoprivredne površine.Izgrađeni sustav star je, prilagođen prvenstveno zaštitipoljoprivrednih površina i zahtjeva temeljitopreispitivanje i rekonstrukciju.5.Palit800 0,11KanalPropustiBujica ugrožava djelove naselja Palit, lokalne prometnice i umanjoj mjeri poljoprivredne površine. Izgrađeni sustav je star,neusklađen sa urbanizmom, zahtjeva temeljito preispitivanje irekonstrukciju koju otežava nekontrolirana urbanizacija- 7 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA6.Veli potokKamporski2400 1,827,00100.g.PregradeBujica ugrožava zapadni dio Kamporskog polja i područjeturističke izgradnje uz obalu. Do šezdesetih godinaizgrađena je jedna poprečna građevina, kasnije su vršenemanje intervencije. Uređenje bujice zahtjeva temeljituanalizu.7.Viskići600 0,183,41100.g.PropustKinetaPregradeBijica ugrožava turističku izgradnju uz obalu i prometnice.Korito je djelomično uređeno kinetiranjem u zoni naselja.8.Jaskina700 0,092,00100.g.PropustKinetaPregradeBijica ugrožava turističku izgradnju uz obalu i prometnice.Korito je djelomično uređeno kinetiranjem u zoni naselja.9.Vidasovadraga800 0,102,50100.g.PropustKinetaPregradeBijica ugrožava turističku izgradnju uz obalu i prometnice.Djelomično uređena kinetiranjem u zoni naselja. Sustavstar.10.Poldanovadraga700 0,092,00100.g.NepoznatoBijica ugrožava turističku izgradnju uz obalu i prometnice.Rađeni manji radovi uređenja.11.Buzinadraga500 0,072,00100.g.NepoznatoBijica ugrožava turističku izgradnju uz obalu i prometnice.Rađeni manji radovi uređenja.12.Potočina600 0,082,00100.g.NepoznatoBijica ugrožava turističku izgradnju uz obalu i prometnice.Rađeni manji radovi uređenja.13.Andrić –Puntis1000 0,153,09100.g.NepoznatoBujica ugrožava turističku izgradnju naselja Barbat.Rađeni su manji radovi uređenja, pretežno kinetiranjemdonjeg toka. Postoje veliki problemi vezani na neuređenuokolnu gradnju.14.Funtana800 0,202,50100.g.NepozantoBujica ugrožava turističku izgradnju naselja Barbat.Rađeni su manji radovi uređenja, pretežno kinetiranjemdonjeg toka. Postoje veliki problemi vezani na neuređenuokolnu gradnju.15.Ivčić800 0,403,20100.g.NepozantoBujica ugrožava turističku izgradnju naselja Barbat.Rađeni su manji radovi uređenja, pretežno kinetiranjemdonjeg toka. Postoje veliki problemi vezani na neuređenuokolnu gradnju.16.Debelići1000 0,255,33100.g.NepozantoBujica ugrožava turističku izgradnju naselja Barbat.Rađeni su manji radovi uređenja, pretežno kinetiranjemdonjeg toka. Postoje veliki problemi vezani na neuređenuokolnu gradnju.17.Veli potokLoparski2500 2,23 22,95KanalKinetaPregradeBujica ugrožava turističku izgradnju naselja Lopar ipoljoprivredne površine. Do šezdesetih godina izgrađenoje 13 poprečnih građevina, kasnije je reguliran donji tok sautokom u more. Uređenje bujice zahtjeva temeljitu analizu.18.Jamina1800 0,989,80100.g.KanalKinetaPregradeBujica ugrožava turističku izgradnju naselja Lopar ipoljoprivredne površine. Reguliran je donji tok sa utokomu more a rađene su i druge manje intervenicje. Uređenjebujice zahtjeva temeljitu analizu.19.Dražina1000 0,506,37100.g.KanalKinetaPregradeBujica ugrožava turističku izgradnju naselja Lopar ipoljoprivredne površine. Reguliran je donji tok sa utokomu more a rađene su i druge manje intervenicje. Uređenjebujice zahtjeva temeljitu analizu.- 8 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA20.Fruga1200 1,00 9,50 PregradaBujica ugrožava poljoprivredne površine koje su samodjelomično obrađene. Sustav kanala za odvodnju jezapušten, kao i ponori. Od drugih objekata postoji samojedna pregrada.Većina navedenih vodotoka – bujica ima po više pritoka, a postoji i čitav niz manjih bujica koje uodređenim uvjetima mogu ugrožavati okolni prostor.Slivne površine svih bujica zahvaćene su vodnom erozijom, posebno one veće površine sliva. Prisutnaje plošna erozija, jaružasta erozija, kao i erozija korita. U gornjim dijelovima sliva dolazi do spiranjačestica tla, a u donjim do zamuljivanja i zatrpavanja prirodnih korita i kanala, te zasipavanja utoka umore. Posebno je na eroziju osjetljiv pješčani dio sjeverozapadnog dijela područja Lopara, gdje suprisutne i specifične geomorfološke forme uzrokovane prvenstveno erozijom.Sustav uređenja vodotoka – bujica, izgrađen je u nedovoljnom opsegu, star je, građen prvenstveno zazaštitu nekadašnjih poljoprivrednih površina, nedovoljno je prilagođen turističkim i drugim urbanimsadržajima. Velikog utjecaja na sustave zaštie od bujičnih voda ima nagla urbanizacija koja najčešćeonemogućava racionalna i kvalitetna rješenja. Posebno se ovo odnosi na vodne tokove u naseljimagdje je osim tranzitnih tokova neprimjerenom izgradnjom otežano i zbrinjavanje sve većih oborinskihvoda unutar urbaniziranih područja.Obrana od poplava na području grada Raba provodi se temeljem Plana obrane od poplava na lokalnimvodama, u okviru sektora II – Slivno područje Podvelebitsko primorje i otoci, kojim je obuhvaćenaobrana od poplava na bujicama: Veli potok Banjolski, Veli potok supetarski, Veli potok Loparski iViskići".- 9 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značajaCiljevi razvoja u prostoru navedeni <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om Primorsko-goranske županije prikazani su utočki 1.4. kao i načela organizacije prostora Županije a Odredbama za provođenje Prostornog <strong>plan</strong>aŽupanije određene su građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Županiju, od kojih za područje<strong>Grada</strong> Raba izdvajamo:1. Građevine društvenih djelatnosti:- Srednja škola: Rab- Građevina sekundarne zdravstvene zaštite: Kampor2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:- Luka otvorena za javni promet: Rab- Trajektna luka: Supetarska Draga – uv. Vardaškolj (<strong>plan</strong>irana)Mišnjak- Luka nautičkog turizma: marina Rab,marina Supetarska Draga3. Cestovne građevine s pripadajućim uređajima i instalacijama::- Ostale državne ceste: Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga - Rab - Mišnjak(trajekt) - Biškupica (<strong>plan</strong>irana)- Osnovne županijske ceste: Supetarska Draga - LoparBarbat - Rab - Kampor - Ružići4. Građevine zračnog prometa s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:- Zračna luka: Rab (2C/1a kategorije) - <strong>plan</strong>irana- Sezonski granični zračni prijelazi od međunarodnog značenja II kategorije: Rab5. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima iinstalacijama:- Telekomunikacijske građevine: - radijski koridor Rab - Mali Lošinj- Magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Cres - Rab- Magistralni TK kabel II. razine Rijeka-Krk-Rab-Pag- Mjesna pristupna centrala: Rab- Poštanska građevina: Rab1. Građevine za vodoopskrbu pripadajućih podsustava:- sustav Ličko-senjske županije koji dopunjava sustav N. Vinodolski7. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:- Lopar8. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:- Transformacijska stanica: Rab 110/20 kV- Distribucijski dalekovod 110 kV: Krk - Rab- 10 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORARab – NovaljaTS Rab 110/20 kV do TS Mali Lošinj9. Građevine za postupanje s otpadom:- reciklažno dvorište Rab- 11 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastruktureA) PROMET I VEZEPrometni sustav čine podsustavi kopnenog, pomorskog i zračnog prometa.• KOPNENI PROMETCestovni promet<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om <strong>Grada</strong> Raba prometni sustav kao prateća funkcija u prostoru treba osiguratikvalitetno djelovanje primarnih prostornih djelatnosti (stanovanje, privreda, uprava i sl.).Najznačajniji potrebni zahvati na području <strong>Grada</strong> Raba su izgradnja nove državne ceste (obilaznice)naselja Barbat, Banjol, Palit, Mundanije i Supetarska Draga, te transverzalna veza između SupetarskeDrage i Kampora (Suhe Punte).Također, javlja se potreba za novim cestama koje bi trebale povezati novo<strong>plan</strong>irane građevinske zone.Potrebna su i ulaganja u ostale ceste (održavanje, proširenje, signalizaciju te postavljanje putokaza ipanoa za bolju orijentaciju), kako bi se stvorili uvjeti za prolaz autobusa i kamiona, te omogućilobolje povezivanje unutar otočnog cestovnog putničkog prijevoza.POMORSKI PROMETU cilju razvoja turizma i pomorske orijentacije Hrvatske potrebno je ponovno uspostaviti uzdužnebrodske linije za povezivanje luke Rab s Rijekom i Dalmacijom i dovođenje turista koji preferirajupomorski prijevoz.Otok Rab povezan je s kopnom trajektnim linijama županijskog značaja – Mišnjak i Lopar, teredovnim brodskim linijama iz luke grada Raba.Luka Mišnjak - postoji mogućnost proširenja i dogradnja ukoliko se za to ukaže potreba.Luka Lopar - trajektno pristanište već odavno teško zadovoljava prometne potrebe koje ograničavajupostojeće prometne mogućnosti. Županijskim <strong>plan</strong>om utvrđena je nova trasa povezivanja otoka Krka sotokom Rabom, kojim su utvrđene nove trajektne luke na Krku, (Stara Baška) i na Rabu (S. Draga).Supetarska Draga - najprikladnija lokacija u Supetarskoj Dragi je uvala Vardaškolj u koju bi sesmjestila nova trajektna luka umjesto današnje trajektne luke Lopar.Luka Rab – luka javnog prometa, luka posebne namjene. Luka Rab preopterećena je korisnicima te sepredlaže dio današnjih korisnika usmjeriti na druge lokacije.ZRAČNI PROMETPodručje otoka Raba vezano je na zračne luke Zadar i Rijeku.Za razvoj turizma i bolje povezanosti otoka potrebno je izgraditi aerodrom i time omogućiti dolazakbogatije turističke klijentele.- 12 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAIzmeđu ranijih varijanti, <strong>Prostorni</strong> <strong>plan</strong> Primorsko-goranske županije potvrdio je lokaciju Kozji vrh –Uvala Tunera kao buduću zračnu luku Rab čiji su kapacitet i osobine predmet daljnjih istražnihradova. Za interventne potrebe <strong>plan</strong>iran je heliodrom u gradu Rabu i na južnom dijelu Kamporskogpolja. Postoji mogćnost uvođenja prometa hidroavionima. Lokacija za njihovo poljetanje i sljetanjesastavni su dio <strong>plan</strong>a šireg prostora čiji je integralni dio akvatorija <strong>Grada</strong> Rab. Danas su u prometuavioni sa 10, 16 i 30 sjedala.SUSTAV TELEKOMUNIKACIJASustav veza je infrastrukturni sustav koji se vrlo brzo razvija i njegovo značenje raste. Potrebe zaprostorom su relativno prihvatljive i male (pogotovo kad se koriste podzemne mreže i bežičnekomunikacije), a vežu se uz cestovnu mrežu.Razvoj TV i radio difuzije ne postavlja posebne prostorne zahtjeve na području <strong>Grada</strong>.Najznačajniji <strong>plan</strong>irani zahvat određen je <strong>plan</strong>om razvitka TK mreže na području <strong>Grada</strong> Raba, što seodnosi na radijski koridor Rab-Mali Lošinj, magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski),koridor Cres – Rab i Mjesna pristupna centrala: Rab.B) VODNOGOSPODARSKI SUSTAVVodoopskrbaZa osiguranje novih količina vode bit će potrebno uspostaviti paralelni podmorski transportnicjevovod u duljini od 2,2 km (Hrmotina –južni ogranak), a za osiguranje kvalitetne opskrbe vodomtrebat će izgraditi transportni cjevovod (promjera 300-400 mm) od Mundanija prema Loparu (7 km) iprema Suhoj Punti (4 km), te nove vodospreme u Loparu i Supetarskoj Dragi.Prema Prostornom <strong>plan</strong>u Županije kao primarni cilj za ovo područje izdvojena je potreba izgradnjeparalelnog podmorskog cjevovoda za dovođenje dodatnih voda s kopna (Hrmotina – južni ogranak).Kao osnovni cilj razvoja vodoopskrbnog sustava na području <strong>Grada</strong> Raba potrebno je izraditi <strong>plan</strong> zadugoročno razdoblje radi osiguravanja dovoljnih količina vode, prvenstveno za piće.Također je potrebno neprekidno ulagati u razvoj sustava vodopskrbe, dograđivanje i rekonstrukciju.OdvodnjaNeriješena i nekontrolirana odvodnja otpadnih voda je veliki problem na području cijele Primorskogoranskežupanije, pa tako i na području <strong>Grada</strong> Raba. Veliki nerazmjer između izgrađenostivodoopskrbnog sustava i sustava za odvodnju otpadnih voda još povećava problem. Neriješenaodvodnja ugrožava postojeće izvore pitke vode, te onečišćuje obalno more.Za rješavanje otpadnih voda predviđena je gradnja 30 km kanalizacije u tri odvojena sistemaodvodnje.Ciljevi i smjernice:- osnovni cilj u razvoju je izgradnja mreže i uređaja za pročišćavanje vode s ispustima,- riješiti sustav odvodnje koji je djelomično u funkciji, te ga postupno mijenjati. Na otoku Rabu:Palit-Rab-Banjol; Mišnjak, Supetarska Draga; Kampor i Lopar,- 13 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA- graditi, dograđivati i sanirati kanalizacijski sustav prema prioritetu zaštite obalnog mora udijelovima gradskog naselja Rab gdje zbog dotrajalosti kanalizacije dolazi do procjeđivanjaonečišćenih voda u more,- graditi, dograđivati i sanirati kanalizacijski sustav u zonama I. i II. sanitarne zaštite izvorištapitke vode,- zbog sve većeg problema onečišćenja prometnih površina potrebno je riješiti odvodnjuoborinskih voda kratkim ispustima u more.Uređenje vodotoka i vodaU sklopu razvoja sustava uređenja vodotoka - bujica i zaštite od štetnog djelovanja voda <strong>plan</strong>ira serekonstrukcija postojećih sustava.Ciljevi i smjernice:- osigurati neškodljiv protok slivnih voda- dograditi sustav, rekonstruirati i sanirati postojeće uređajne građevine, u skladu sa potrebamazaštite turističkih i drugih urbanih prostora, infrastrukturnih građevina, te poljoprivrednih površina.- izvršiti temeljitu analizu uređenja bujica i zaštite od erozije, dopuniti sustav bujicama koje dosada nisu elaborirane, utvrditi vodno dobro, te nadležnosti pojedinih institucija u pogledu izgradnje iodržavanja sustava.C) ENERGETSKI SUSTAVPrema Prostornom <strong>plan</strong>u Primorsko-goranske županije utvrđeni su slijedeći ciljevi razvojaelelktroenergetskog sustava, koji se temelje na podacima iz “Nacionalnog energetskog programa”:- povećanje energetske učinkovitosti od proizvodnje, transformacije, prijenosa i transporta, dodistribucije i potrošnje energije, ,- sigurnu dobavu i opskrbu, dobavu iz više pravaca za sve umrežene sustave,- korištenje obnovljivih izvora energije u skladu s resursima, razvitkom tehnologije,- zaštita okoliša, što se odnosi na obnovljive izvore, izbor energenata i primjenunajsuvremenijih tehnologija zaštite, kvalitetan nadzor i edukaciju.Obzirom da se predviđa tendencija sve većeg porasta potrošnje električne energije, potrebno jeosigurati sustav koji će moći zadovoljiti kapacitete potrošnje na ovom području.Opskrba plinom organizirati ce se pomoću ukapljenog naftnog plina čiji kapaciteti moraju zadovoljitipovećanjepotrošnje ukapljenog naftnog plina, kao zamjene za tekuća i kruta goriva.D) DOPUNSKI I OBNOVLJIVI IZVORINa području <strong>Grada</strong> Raba nisu dovoljno iskorišteni dopunski izvori energije. To se odnosi primarno nasunčevu energiju koja je i ekološki prihvatljiva.- 14 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i <strong>plan</strong>irani brojstanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti,obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnihcjelinaPostojeći i <strong>plan</strong>irani broj stanovnikaPrema popisu stanovništva iz 1991. godine, na području <strong>Grada</strong> živjelo je 9.205 stanovnika, a premapopisu iz 2001.g na području <strong>Grada</strong> živi 9.303 stanovnika.Demografska projekcija za 2015. godinu predviđa porast broja stanovnika, te bi na području <strong>Grada</strong>Raba 2015. godine živjelo ukupno 10.030 stanovnika.Gustoća stanovanjaMinimalna <strong>plan</strong>irana gustoća određena <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om županije za prostornu cjelinu O4 i GradRab iznosi 20 stanovnika / hektaru.Prema Prostornom <strong>plan</strong>u županije, ukoliko gustoća stanovanja već izgrađenog dijela građevinskogpodručja naselja iznosi manje od 20 stanovnika/ha, maksimalna ukupna <strong>plan</strong>irana površinagrađevinskog područja naselja iznosi:površina izgrađenog dijela građevinskog područja uvećana za 20%.P = P IG + 20% P IG =619,65 +123,93 = 743,58Poštujući taj kriterij, temeljem analize i utvrđivanja stvarne zaposjednutosti prostora, kao i analizegrađevinskog područja iz dosadašnje prostorno-<strong>plan</strong>ske dokumentacije, utvrđena su građevinskapodručja naselja na području <strong>Grada</strong>, koja zauzimaju ukupno 738,74 ha.Gustoća stanovanja iznosi 13,58 st/ha.Tablica br.38: Iskaz površina građevinskog područja naselja i gustoća stanovanjaRednibrojGrad RabIzgrađe-nidio GP/haNeizrađ.dio. GP/haUkupno haProcjena brojastanovnika 2015.g.gustoćastan/ha1.0. POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA1.1 BARBAT 101,84 13,22 115,06 1219 10,591.2 BANJOL 118,78 15,97 134,75 4324* 15,71*1.3 KAMPOR 90,68 13,10 103,78 1309 12,611.4 LOPAR 73,23 19,57 92,80 1411 15,201.5 MUNDANIJE 31,98 14,77 46,75 555 11,871.6 PALIT 99,03 15,52 114,55 4324* 15,71*1.7 RAB 26,02 0,00 26,02 4324* 15,71*1.8SUPETARSKADRAGAGRAĐEVINSKA PODRUČJA78,09 26,94 105,03 1212 11,541.0 GRAD RABUk.619,65 119,09 738,74 10030 13,58* Zbroj stanovnika po projekciji za 2015.g za naselja Banjol, Palit i Rab- 15 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU GRADA RABA UODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJEProstor Primorsko-goranske županije smješten je na spoju dviju okosnica razvitka Republike Hrvatske- priobalne i srednjohrvatske, što rezultira važnom ulogom Županije u regionalnom i nacionalnomrazvitku.Na prostoru Županije po svojim prirodnim, gospodarskim i demografskim karakteristikama, tenaseljenosti, strukturi i tipologiji naselja, razlikuje se pet funkcionalnih cjelina (mikroregija):Gorski kotarpriobaljeotok Krkotoci Cres i Lošinjotok Rab3.1.1. Globalne ekonomske i prostorne odrednice razvojaKoncepcija dugoročnog gospodarskog razvoja <strong>Grada</strong> Raba temelji se na vlastitim razvojnimiskustvima, na globalnim tendencijama razvoja otočnog dijela Primorsko-goranske županije iHrvatske, na očekivanim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim promjenama u razvijenim zemljama,te na znanstvenim stavovima i određenim prognostičkim metodama.Dosadašnje razvojno iskustvo pokazalo je da je opstanak i življenje na otočnom prostoru mogućesamo uz kombinaciju raznovrsnih djelatnosti i zanimanja stanovništva. Tako su se kombinacijompoljoprivrede (ovčarstva, maslinarstva, vinogradarstva, ratarstva), šumarstva, pomorstva, ribarstva iturizma mogli osigurati kakvi takvi životni uvjeti. Ipak je značajniji razvojni pomak ostvaren srazvojem turizma od druge polovice 60- tih godina prošlog stoljeća.Za ubrzani gospodarski razvoj nužno je stvaranje uvjeta za razvoj poduzetništva i to: pravnog okvira,financijske i porezne politike, izrada i ponuda kvalitetnih programa izrađenih prema kriterijimameđunarodnih financijskih institucija, obrazovanje poduzetnika i menadžera, raznovrsne poticajnemjere države i lokalne samouprave i drugo.Globalne odrednice budućeg razvoja <strong>Grada</strong> Raba najvažniji su dio koncepcije tog razvoja, jer sepostavljanjem pravih i realnih ciljeva i određivanjem pravaca razvoja svi njegovi akteri racionalno ipsihički motiviraju da objedine i usmjere sve raspoložive resurse na njihovo odlučno ostvarenje urazdoblju do 2015. godine. Zato ti ciljevi i pravci razvoja trebaju biti vrlo jasni i sintetizirani. Oni semogu svrstati u tri skupine: ekonomske, prostorne i zaštitne.Najvažniji ekonomski ciljevi razvoja su:1. povećanje proizvodnje roba i usluga te zaposlenosti radne snage (osobito mladih),2. porast proizvodnosti rada, kapitala, mora i zemljišta, uz sniženje proizvodnih i prometnihtroškova,3. vlasničko, tehnološko i organizacijsko prestrukturiranje, modernizacija kapaciteta iinformatizacija gospodarskih i društvenih djelatnosti,4. bolja i plodnija suradnja sa susjednim gradovima i općinama te inozemnim gradovima,trgovačkim društvima i ustanovama radi većeg korištenja tuđih iskustava,5. povećanje razine životnog standarda i kvalitete življenja na otoku.- 16 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA<strong>Prostorni</strong> ciljevi razvoja su:1. racionalno gospodarenje prostorom i priobalnim morem, preraspodjela (¨reciklaža¨)postojećeg prostora u gradu i osiguranje prostora uz more za razvoj visokog turizma,2. racionalnije rješavanje prometa i prometnica na otoku.3. potpunije reguliranje imovinsko-pravnih, zemljišnih, prostornih i lokacijskih uvjeta.Zaštitni ciljevi su:1. svestrana zaštita okoliša (zraka, mora, voda, tla i od buke), biološke raznovrsnosti, prirodnog iurbanog pejzaža, prirodnih rezervata i kulturno-historijske baštine,2. funkcionalno zoniranje gradskog i prigradskog prostora za poslovne, stambene i rekreativnenamjene.Svi ti ciljevi imaju dugoročni i opći karakter, od nacionalnog su i lokalnog interesa, ali se za kraćerazdoblje mogu određivati i drugi dopunski ciljevi.Glavne razvojne grane su:1. turizam s ugostiteljstvom, trgovinom, zdravstvom, komunalnim, sportskim, i kulturnimdjelatnostima,2. trgovina i trgovinske usluge,3. prijevoz i veze,4. zdravstvo, moderno obrazovanje, kultura, sport i javna uprava,Kvantitativni aspekt globalne koncepcije razvoja <strong>Grada</strong> Raba najbolje se može izraziti pomoću četiribitna gospodarska parametra:1. demografske projekcije2. dinamikom rasta brutto domaćeg proizvoda,3. promjenom strukture gospodarskih i društvenih djelatnosti koje se mogu prikazatipromjenama strukture brutto domaćeg proizvoda i zaposlenosti i4. povećanjem štednje (akumulacije) i investicija koje su glavni pokretač gospodarskog rasta,strukturnih promjena i veće zaposlenosti.- 17 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJEPROSTORANamjena prostora iskazuje se nizom funkcija koje iskazuju bitne značajke načina korištenja, uređenja izaštite prostora. Te funkcije dijele se na:−−antropogena područja,prirodna područja.Antropogena područja su područja u kojima se obavljaju ili <strong>plan</strong>iraju zahvati u prostoru kojima setrajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. Sukladno <strong>plan</strong>iranim aktivnostima, prostor se dijeli na:−−−površine naselja,površine za izdvojene namjene,površine infrastrukture.Prirodna područja su područja u kojima se <strong>plan</strong>iraju samo aktivnosti u prostoru, tj. u kojima seprirodno okruženje koristi bez trajne promjene postojećeg stanja. Oblici aktivnosti su poljoprivreda,stočarstvo, lovstvo, ribarstvo i sl, a prostor se prema namjeni dijeli na:−−−poljoprivredne površine,šumske površine,morske površine.<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, apretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom površina zapojedine kategorije korištenja prostora.Osnovna namjena površina sastoji se u podjeli na:- površine naselja,- površine izvan naselja za izdvojene namjene,- poljoprivredne površine,- šumske površine,- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište- morske površinePovršine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar građevinskog područja naselja ili izvangrađevinskog područja naselja.Razgraničenjem se određuju:1. Građevinska područja za:- površine naselja,- površine izvan naselja za izdvojene namjene.2. Područja i građevine izvan građevinskog područja za građevine infrastrukture (prometne,energetske, komunalne itd.), površine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, stambene igospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a u funkciji obavljanjapoljoprivredne djelatnosti, građevine u funkciji gospodarenja šumama i površine uzgajališta -marikultura.- 18 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAU smislu ovog Prostornog <strong>plan</strong>a upotrebljavaju se izrazi i pojmovi koji imaju slijedeće značenje:1. Grad Rab - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne samoupravesa statusom <strong>Grada</strong>.2. grad Rab - označava naselje Rab (NA 1 1 )3. Naselje - struktura grada, sela ili drugog oblika stanovanja i pratećih funkcija u <strong>plan</strong>iranom ilizatečenom (izgrađenom) opsegu.4. Granica građevinskog područja – definira površinu građevinskog područja.5. Građevinsko područje naselja - je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenjepostojećeg naselja, a unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve spojive funkcije sukladnenamjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, ugostiteljsko-turistička,gospodarska namjena (zanatska, poslovna, proizvodna), površine infrastrukturnih sustava, groblja, ,luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene - nautičkog turizma, sportsko-rekreacijskanamjena, vjerske građevine, zdravstvene građevine i javne zelene površine.6. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije kojesvojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. U površinama za izdvojenenamjene ne može se <strong>plan</strong>irati novo stanovanje.Grupe izdvojenih namjena su gospodarska namjena, ugostiteljsko-turistička namjena, sportskorekreacijskanamjena, javna i društvena namjena, infrastrukturna namjena i groblja.7. Građevina osnovne namjene – građevina na građevnoj čestici iste namjene koja je ipredviđena ovim <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om.8. Građevine stambene namjene dijele se na slijedeći način:- stambena građevina je slobodnostojeća kuća, dvojna ili kuća u nizu, a sadrži najviše 3 stana,- višestambena građevina je građevina sa 4 stana ili više,- stambena građevina s poslovnim sadržajem – sadrži stambeni prostor maksimalne površine120 m 2 i poslovni prostor ugostiteljsko-turističke namjene.- vila - građevina luksuznog načina gradnje.9. Pomoćne građevine su garaže, drvarnice, spremišta, kotlovnice plinske stanice, vrtne sjenice,ljetne kuhinje, roštilji.10. Građevine gospodarske namjene su građevine s pretežno zanatskim, skladišnim, uslužnim,trgovačkim, ugostiteljskim i sl. djelatnostima koje ne smetaju okolini i ne umanjuju kvalitetustanovanja i rada na susjednim građevnim česticama.11. Poljoprivredne gospodarske građevine su:- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, građevine zapreradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, isl.- s izvorima zagađenja: staje, kokošinjci, kunićnjaci i sl.12. Podrum - je dio građevine koji je potpuno ili djelomično ukopan sa svih strana u teren s timeda kota gornjeg ruba stropne konstrukcije ne može biti viša od 100 cm od najniže točke konačnozaravnatog terena.- 19 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA13. Potkrovlje - dio građevine ispod krovne konstrukcije. Najveća visina nadozida je 1,5 metar.14. Etaža - etažom se smatraju:- prizemlje i bilo koji kat građevine, ali ne i podrum (prostorije svijetle visine stambenenamjene minimalno 2,4 m, a pomoćne prostorije minimalno 2,10 m),- potkrovlje čija je visina nadozida viša od 90 cm.15. Gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevina osnovnenamjene i pomoćnih građevina prema Odredbama ovog Plana.16. Koeficijent izgrađenosti je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim građevinama iukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih dijelovagrađevine na građevnu česticu. U izgrađenu površinu ne ulaze cisterne, septičke jame, spremnici plinai slične građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren, terase na terenu do h=0,5m, pergole, brajde, roštilji do 2,5 m 2 parkirališne površine i nadstrešnice otvorene minimalno s tristrane.17. Koeficijent iskorištenosti je odnos ukupne (brutto) izgrađene površine svih etaža ugrađevinama i površine građevne čestice. Podrum i nestambeno potkrovlje (koje nije etaža) neuzimaju se u izračun brutto izgrađene površine građevine.18. Nadstrešnica – je natkriveni otvoreni prostor (iznimno zatvoren s jedne strane kada sepostavlja uz glavnu pomoćnu građevinu) koja ne ulazi u brutto površinu, a namijenjen je u pravilu zanatkrivanje parkirališnog mjesta ili prostora za odmor.19. Visina građevine (h) je udaljenost mjerena od najniže točke konačno zaravnatog terena kojegpokriva građevina do sljemena ili najviše kote ravnog krova.20. Regulacijski pravac – granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta,trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.21. Građevni pravac određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne česticei građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.22. Otvorima se ne smatraju fiksna ustakljenja neproizirnim staklom, maksimalne površine 2.5m 2 i ventilacijski otvor najvećeg promjera 15 cm.23. Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacijainfrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja.24. Privezište je dio obale uređene za pristajanje plovnih objekata.25. Marina je luka nautičkog turizma koja pruža usluge veza, čuvanja, održavanja i servisiranjaplovila, te usluge opskrbe i prehrane nautičkim turistima.26. Lokalni uvjeti - lokalnim uvjetima smatraju se:− reljef, more, zelenilo;− posebno vrijedne građevine i područja prirodne i kulturne baštine;− karakteristični i vrijedni pogledi i slike mjesta;− ambijentalne vrijednosti;− veličina i izgrađenost građevnih čestica;− način gradnje, te visina i površina izgrađenih građevina;− komunalna oprema;− druge vrijednosti i posebnosti.- 20 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA27. Brutto izgrađena površina – zbroj svih brutto površina građevine po etažama.28. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta- I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište, kojeobuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalneširine kolnika 5,5 m. Iznimno, ako to lokalni uvjeti ne dozvoljavaju, minimalna širina kolnikamože iznositi i manje, ali ne manje od 3 m.- II. kategorija uređenosti podrazumijeva infrastrukturnu opremljenost minimalno pristupnimputem, priključkom na javni vodovod, javnu kanalizaciju i niskonaponsku mrežu.- 21 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)Građevinsko područje naselja je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenjepostojećeg naselja, a unutar njega smještaju se osim stanovanja i sve spojive funkcije sukladnenamjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, gospodarska namjena(zanatska, poslovna), ugostiteljsko-turistička, sportsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine,luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene - nautičkog turizma, površine infrastrukturnihsustava itd. Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog (već postojeća izgradnja) ineizgrađenog dijela (površine na kojima se <strong>plan</strong>ira stambena izgradnja).<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om utvrđene su granice građevinskih područja grada Raba i ostalih 7 naselja u sastavu<strong>Grada</strong>, kao racionalno organiziranih i oblikovanih prostora, i to za Barbat, Banjol, Palit, Mundanije,Kampor, Supetarsku Dragu i Lopar.<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om razgraničen je izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja(katastarska podloga “Građevinska područja” 4.1-4.6 u mj. 1:5.000, Osnovna namjena i korištenjeprostora, mj. 1:25.000), a uvjeti korištenja određeni su Odredbama za provođenje Plana.Razgraničenje površine naselja obavljeno je određivanjem granice građevinskog područja, uvažavajućikriterije Prostornog <strong>plan</strong>a Županije i smjernica Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske.Unutar građevinskog područja naselja mogu se graditi građevine:- stambene namjene,- društvene namjene,- ugostiteljsko-turističke namjene,- gospodarske namjene,- javne i društvene namjene,- infrastrukturne i komunalne namjene,- kiosci,- ostale građevine i površine sukladne namjeni.Navedene namjene detaljnije se razrađuju <strong>plan</strong>ovima niže razine - urbanističkim i detaljnim <strong>plan</strong>ovimauređenja, a temeljem obaveza iz Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN128/04), Prostornog <strong>plan</strong>a Županije i kriterijima ovog Prostornog <strong>plan</strong>a.Prilikom određivanja građevinskih područja naselja uvaženi su svi kriteriji, smjernice i mjere upogledu racionalnog gospodarenja i zaštite prostora.Definiranje građevinskog područja provodilo se prvenstveno kroz objektivno sagledavanje potreba zaprostorom za svako naselje, uvažavanjem postojećih demografskih kretanja, procjenom budućihdemografskih procesa, procjenom gospodarskih potencijala i potreba, te drugih obilježja ili posebnostiznačajnih za pojedino naselje.Prilikom određivanja prostora za razvoj naselja poštivane su slijedeće smjernice:- nakon detaljne inventarizacije na terenu, utvrđene su stvarne granice izgrađenog dijela;- uspostavljen je sustav informacija (demografska kretanja, lokacijske i građevinske dozvole i dr.) usvrhu osiguranja korištenja i <strong>plan</strong>iranja područja za razvoj.<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om uređenja <strong>Grada</strong> Raba definirana su građevinska područja naselja kojazadovoljavaju potrebe <strong>Grada</strong> za buduće razdoblje, a stimulativna su u smislu razvitka naselja,poboljšanja kvalitete stanovanja i opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom.- 22 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORATablica br. 43: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina građevinskih područja naselja:Red.broj1.11.21.31.4NaseljeIzgrađenidio GP(ha)Neizrađ.dio. GP/haUkupno haUdio izgrađenog dijela uukupnoj površininaselja (%)BARBAT(NA 2 1 - 2 7 )93,08 20,19 113,27 82,18BANJOL(NA 1 2 ; 3 1 -3 13 )109,33 24,68 134,01 81,58KAMPOR(7 1 -7 28 )86,82 15,71 102,53 84,68LOPAR(NA 5 1 -5 9 )72,65 20,15 92,80 78,291.5 MUNDANIJE 36,24 9,04 45,28 80,041.6 PALIT1.71.8RABNA 1 3 ;4 1 -4 2692,10 22,24 114,34 80,55(NA 1 1 )26,02 0,00 26,02 100,00SUPETARSKA DRAGA(NA 6 1 ; 6 4 -6 20 )GRAĐEVINSKA PODRUČJA79,12 25,06 104,18 75,951.0 GRAD RABUkup595,36 137,07 732,43 81,29Ukupna površina građevinskog područja naselja na području <strong>Grada</strong> iznosi 738,74 ha, a gustoćastanovanja iznosi 13,58 st./ha. Postignut je realniji odnos izgrađenog i neizgrađenog dijela u odnosnuna <strong>Prostorni</strong> <strong>plan</strong> (bivše) općine Rab, a time i ekonomičnost u opremanju građevinskog područjakomunalnom i prometnom infrastrukturom. Istovremeno, prostora za novu izgradnju i razvitak naseljaima dovoljno.Detaljna namjena površina za pojedina naselja ili dijelove naselja s neizgrađenim dijelomgrađevinskog područja utvrditi će se izradom urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja, a izuzetno, u izgrađenimdijelovima naselja (osim obalnih) pojedini zahvati u prostoru i uvjeti smještaja građevina mogu seutvrđivati temeljem odrednica ovog Prostornog <strong>plan</strong>a.Na području <strong>Grada</strong> Raba obalna naselja su:- Barbat NA 2 1 ,- Banjol NA 1 2 ; NA 3 1 ; NA 3 2 ; NA 3 3 ,- Rab NA 1 1 ,- Palit NA 1 3 ; NA 4 2 ,- Kampor NA 7 1 ; NA 7 4 ; NA 7 8 ; NA 7 27 ;- Supetarska Draga NA 6 1 ; NA 6 4 ; NA 6 6 ; NA 6 7 ; NA 6 8 ;- Lopar NA 5 1 .Udio stanova za stalno stanovanje u ukupnom broju stanova, po naseljima 1991. godine:NASELJEOD TOGA ZA % UK.% UK.UKUPNOOD TOGASTALNO BROJABROJASTANOVAVIKENDSTANOVANJE STANOVASTANOVABanjol 1.006 677 67,3 214 21,3Barbat 739 370 50,1 310 41,9Kampor 510 320 62,8 93 18,2Lopar 707 518 73,2 111 15,7- 23 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAMundanije 228 167 73,3 32 14,0Palit i Rab 1.011 751 74,3 214 21,2Supetarska D. 536 323 60,3 128 23,9Ukupno 4.737 3127 66,0 1.102 23,3*u ukupni broj stanova uključeni su i stanovi koji se ne koriste ili imaju drugu namjenuPrema ažuriranim podacima sva su naselja, osim Barbata (47%) su s udjelom većim od 50% stanova(građevina) koje se koriste za stalno stanovanje, te se na njih ne primjenjuju odredbe stavka 1. i 2.,članka 6. Uredbe o zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Za naselje Barbat ne može se u pojasu do 70 m od obalne crte <strong>plan</strong>irati gradnja građevine namijenjeneza:- proizvodnju koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom- trgovinu netto trgovačke površine veće od 1500 m2U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Barbat u pojasu najmanje 70 m od obalne crtemože se <strong>plan</strong>irati samo gradnja hotela, građevina javne namjene i uređenje javnih površina iinfrastrukturnih građevina.- 24 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA3.2.2. Površine za izdvojene namjeneIzdvojene namjene su specifične funkcije koje se svojom veličinom, strukturom i načinom korištenjarazlikuju od površine naselja, a prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjenapovršina”, mjerilo 1:25.000, te na karografskim prikazima br. 4.1.-4.11 na katastarskoj podlozi“Građevinska područja” u mjerilu 1:5.000.Razgraničenje površina za izdvojene namjene obavljeno je određivanjem granica građevinskogpodručja, za:− gospodarsku namjenu - poslovnu K (pretežito uslužna, manji proizvodni kompleksi, komunalnoservisna),− ugostiteljsko-turističku namjenu T (T1 - hoteli, T2 - turistička naselja, T3 - kampoviautokampovi)− sportsko-rekreacijsku namjenu R (sportsko-rekreacijski centar, centar za vodene sportove, teniskicentar),− groblja G,− infrastrukturnu namjenu IS (kopnene dijelove luka otvorenih za javni promet)U ovim područjima mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine isadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora.Na površinama izvan naselja za izdvojene mamjene mogu se graditi građevine pod uvjetom da je dograđevne čestice izgrađena prometnica širine kolnika minimalno 5,5 m.U građevinskim područjima izdvojene namjene ne može se <strong>plan</strong>irati nova stambena gradnja .3.2.2.1. Gospodarska namjena – poslovna (K)Površine za gospodarsku namjenu su izdvojene površine predviđene za poslovnu namjenu.<strong>Prostorni</strong> razmještaj površina gospodarske namjene baziran je na stvarnim prostornim mogućnostima,<strong>plan</strong>iranom sustavu središnjih naselja i rasporedu stanovništva, te povezanosti na prometnu ikomunalnu infrastrukturu.Poslovna namjena obuhvaća manje proizvodne i skladišne komplekse (trgovinu, manje proizvodnepogone - obrništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.).Za gospodarsku-poslovnu namjenu predviđene su dvije lokacije ukupne površine 19,3 ha, kapaciteta300 zaposlenih koja bi zadovoljila potrebe cijelog otoka za buduće razdoblje od 10-15 godina. To su:K 1 - zona na Mišnjaku (Barbat)K 2 - zona na Sorinju (Lopar)površine 11,7 hapovršine 7,6 haZa zone poslovne namjene određena je obveza izrade urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja.3.2.2.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T)Obzirom da cijelokupno područje <strong>Grada</strong> Raba predstavlja značajno ugostiteljsko-turističko područje,<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om predviđene su ugostiteljsko-turističke površine i lokaliteti u sklopu naselja, tepovršine u izdvojenim građevinskim područjima.<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om Županije (Odredbe za provođenje), definirana je podjela ugostiteljsko-turističkihpovršina na:- 25 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA• hotele s pratećim sadržajima (T1),• turistička naselja (T2)• kampove - autokampove (T3),Za zone ugostiteljsko-turističke namjene određena je obveza izrade urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja.Urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja površine i građevine ugostiteljsko turističke namjene <strong>plan</strong>iraju se uskladu s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Prostorna cjelina širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan cestovno pješački pristupdo obale.<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene:naziv zoneoznakazonekategorijamax.brojležajaizgrađenopovršina zone /haneizgrađeno ukupnokategorija T1 - hoteli s pratećim sadržajimaBarbat (Barbat) T1 1 min.3 zvjezdice 800 0 11,7 11,7Soline (Palit) T1 2 min.3 zvjezdice 150 0 2,0 2,0Kamenjak (Mundanije) T1 3 min.3 zvjezdice 250 0 4,0 4,0Šurline (Kampor) T1 4 min.3 zvjezdice 200 0 4,0 4,0U. Miral (S. Draga) T1 5 min.3 zvjezdice 250 1,7 2,3 4,0Gonar (S. Draga) T1 6 min.3 zvjezdice 400 0,5 6,1 6,7Livačina (Lopar) T1 7 min.4 zvjezdice 600 5,9 5,0 10,9U. Crikvena Dražica -rt Zidine (Lopar)T1 8 min.4 zvjezdice 1000 1,4 14,2 15,6kategorija T2 - turistička naseljaSuha Punta (Kampor) T2 1 min.3 zvjezdice 1500 17,8 13,8 31,6Goli otok I (Lopar) T2 2 min.3 zvjezdice 800 19,0 0 19,0Goli otok II (Lopar) T2 3 min.3 zvjezdice 1200 28,5 0 28,5O. Sv. Grgur (Lopar) T2 4 min.3 zvjezdice 700 6,9 8,1 15,0kategorija T3 - kampovi-autokampoviUvala Padova III(Banjol)T3 1 kamp - postojeće 1000 9,0 0 9,0Rajska plaža (Lopar) T3 2 kamp - postojeće 1700 14,6 0 14,6Kampor (Kampor) T3 3kamp (min.4zvjezdice)70 0 0,5 0,5Ukupna površina zona ugostiteljsko-turističke namjene utvrđenih ovim <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om iznosi cca177 ha.U zonama ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli i turistička naselja (T1 i T2) mogu se graditigrađevine u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnojkvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli, i to vrste "hotel" i vrste "turističko naselje".Najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 2.000 m 2 ,najveći dopušteni koeficijentizgrađenosti iznosi 0.25, a koeficijent iskorištenosti 0.75. . Koeficijent izgrađeđenosti može sepovećati na 0,30 ako se na građevnoj čestici, uz građevinu osnovne namjene, gradi bazen i/ili sportskitereni.- 26 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAPlanira se gradnja hotela sa kapacitetom 25-180 ležaja.Na području <strong>Grada</strong> Raba određene su slijedeće luke nautičkog turizma i privezi u turističkim zonama :Luke posebne namjene županijskog značaja - luke nautičkog turizma - marine:- Marina Supetarska Draga (LN 1)- Marina Rab (LN 2)Privezi u turističkim zonama:- Privez u Uv. Jelenovica (PR 1)- Privez Sv Grgur (PR 2)- Privez Tetina – Goli otok (PR 3)- Privez Melna – Goli otok (PR 4)- Privez Vela Draga – Goli otok (PR 5)Luke nautičkog turizma i privezi u turističkim zonama detaljnije su obrađene u poglavlju 3.5.1"Prometni sustav".U sklopu marina (LN1 i LN2) se <strong>plan</strong>iraju i sadržaji ugostiteljske, trgovačke, uslužne i sportskorekreacijskenamjene.3.2.2.3. Infrastrukturna namjenaNa području <strong>Grada</strong> Raba određena su građevinska područja infrastrukturnih sustava - kopnenihdijelova luka otvorenih za javni promet:IS 1 - trajektna luka Supetarska Draga - Uv. Vardaškolj (<strong>plan</strong>irano)IS 2 - luka Pudarica (postojeće)IS 3 - luka San Marino (postojeće)IS 4 - trajektna luka Mišnjak (postojeće i <strong>plan</strong>irano)površine 3,0 hapovršine 0,3 hapovršine 0,8 hapovršine 2,0 haTe površine namijenjene su izgradnji i uređenju površina u skladu s <strong>plan</strong>iranim djelatnostima u luci.U sklopu površina IS 1 i IS 4 mogu se <strong>plan</strong>irati i sadržaji info-centra, restorana, dvorane zaprezentacije, izložbeni prostori i sl., uz slijedeće uvjete:- Najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 300 m 2 .- Najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 800 m 2 .- Najveći dopušteni broj etaža građevine su 2 etaže, bez mogućnosti izgradnje potkrovlja.- Najveća dopuštena visina iznosi 7 m.Za navedene zone propisana je obveza izrade urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja.3.2.2.4. Sportsko-rekreacijska namjena (R)Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu su veća područja za obavljanje sportskih i rekreacijskihaktivnosti, a razvrstane su na teniski centar (R4), centar za vodene sportove (R5) i sportskorekreacijskicentar (R6).oznaka naziv izgrađenostPovršina(ha)R4 teniski centar u Loparu izgrađeno 2,6R5 1 centar za vodene sportove u Banjolu neizgrađeno 5,9- 27 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAR5 2 centar za vodene sportove u Solinama (Kampor) neizgrađeno 2,2R5 3 centar za vodene sportove Halović (Kampor) neizgrađeno 2,5R6 1sportsko-rekreacijski centar (staza za motokros i izgrađenostreljana)koristi se25,4R6 2sportsko-rekrecijski centar (sportska dvorana sneizgrađenonogometnim i košarkašim igralištem) u Palitu2,1R6 3sportsko-rekreacijski centar u Kamporskoj Dragi(Kampor)neizgrađeno 0,6R6 4 sportsko-rekreacijski centar Melak (Lopar) neizgrađeno 2,4Na područjima sportsko-rekreacijske namjene moguća je izgradnja otvorenih i poluotvorenih igrališta,sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih,pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.Za sve zone sportsko-rekreacijske namjene propisana je obveza izrade urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja.Sportsko-rekreacijske površine utvrđene ovim <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om zauzimaju ukupno 43,7 ha.Najmanja dopuštena veličina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske namjene iznosi 400m 2 .Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,6, a najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti 1,8.Najveći broj etaža građevine su 3 etaže, bez mogućnosti izgradnje potkrovlja.Najveća dopuštena visina građevine iznosi 12 m, a iznimno, najveća dopuštena visina za sportskudvoranu iznosi 18 m.Izvan građevinskih područja sportsko-rekreacijske namjene utvrđene ovim <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>ommoguće je uređivati i graditi pješačke, biciklističke, trim staze, šetnice uz more (lungo-mare) i sl.,sukladno obilježjima prostora.3.2.2.5. Groblja (G)Površine postojećih groblja s mogućnošću proširenja na području <strong>Grada</strong> Raba su:- G 1 Banjol površine 0,3 ha,- G 2 Mundanije površine 0,6 ha,- G 3 Kampor (logor) površine 0,6 ha,- G 4 Kampor površine 0,2 ha,- G 5 Supetarska Draga površine 0,3 ha,- G 6 Lopar površine 0,6 ha,Na prostorima groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkcijigroblja - kapele, mrtvačnice, i sl. te ostala potrebna komunalna infrastruktura. Za navedene zahvatepropisana je obveza izrade detaljnog <strong>plan</strong>a uređenja.Površine groblja utvrđene ovim <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om zauzimaju ukupno 2,6 ha.- 28 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORATablica br. 44: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina građevinskih područja izvan naseljaza izdvojene namjene:2.0. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE Oznaka2.1 Gospodarska namjenaPovršina / haPostojeće Plan. UkupnoUdio odpov.<strong>Grada</strong>/%Poslovnazona na Mišnjaku (Barbat) K 1 0,0 11,7 11,7 0,11zona na Sorinju (Lopar) K 2 0,0 7,6 7,6 0,07ukupno K 0,0 19,3 19,3 0,192.2 Ugostiteljsko-turistička namjenazona u Barbatu T1 1 0 11,7 11,7 0,11zona u Solinama (Palit) T1 2 0 2,0 2,0 0,02zona na Kamenjaku T1 3 0 4,0 4,0 0,03hoteli T1Šurline (Kampor) T1 4 0 4,0 4,0 0,03uv. Miral (S.Draga) T1 5 1,7 2,3 4,0 0,03poluotok Gonar ((S. Draga) T1 6 0,5 6,1 6,7 0,06Livačina (Lopar) T1 7 5,9 5,0 10,9 0,10uv. Crikvena do rta Zidine(Lopar)T1 8 1,4 14,2 15,6 0,15Suha Punta (Kampor) T2 1 17,8 13,8 31,6 0,30turističkanaselja T2zona na Golom otoku T2 2 19,0 0 19,0 0,18zona na Golom otoku T2 3 28,5 0 28,5 0,27zona na otoku Sv. Grgur T2 4 6,9 8,1 15,0 0,14uv. Padova III (Banjol) T3 1 9,0 0 9,0 0,09kamp T3Rajska plaža (Lopar) T3 2 14,6 0 14,6 0,14Kampor T3 3 0 0,5 0,5 0,01ukupno T 105,3 71,8 177,1 1,682.3. Infrastrukturna namjenatrajektna luka Supetarska Draga Is 1 0,0 3,0 3,0 0,03luka Pudarica Is 2 0,3 0,0 0,3 0,005luka San Marino (Lopar) Is 3 0,8 0,0 0,8 0.01trajektna luka Mišnjak Is 4 0,7 1,3 2,0ukupno IS 1,8 4,3 6,1 0.062.4 Sportsko-rekreacijska namjenateniski centar (Lopar) R4 2,6 0,0 2,6 0,02- 29 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAcentar za vodene sportove (Banjol) R5 1 0,0 5,9 5,9 0,06centar za vodene sportove u Solinama(Kampor)centar za vodene sportove Halović(Kampor)sportsko-rekreacijski centar (staza zamotokros i streljana) u Barbatusportsko-rekreacijski centar (sportskadvorana s nogometnim i košarkaškimigralištem) u Palitusportsko-rekreacijski centar u KamporskojDragi (Kampor)sportsko-rekreacijski centar Melak uLoparuukupno2.5 GrobljaR5 2 0,0 2,2 2,2 0,02R5 3 0,0 2,5 2,5 0,02R6 1 25,4 0,0 25,4 0,24R6 2 0,0 2,1 2,1 0,02R6 3 0,0 0,6 0,6 0,007R6 4 0,0 2,4 2,4 0,03R4+R5+R628,0 15,7 43,7 0,42Banjol G 1 0,3 0,0 0,3 0,003Mundanije G 2 0,3 0,3 0,6 0,006Kampor (logor) G 3 0,6 0,0 0,6 0,006Kampor G 4 0,0 0,2 0,2 0,002Supetarska Draga G 5 0,2 0,1 0,3 0,003Lopar G 6 0,4 0,2 0,6 0,006ukupno G 1,8 0,8 2,6 0,02RAB – UKUPNO (građevinska područjaizvan naselja za izdvojene namjene)136,9 111,9 248,8 2,37- 30 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područjaKatastarske čestice koje se nalaze izvan građevinskog područja na kojima su već izgrađene građevinetemeljem građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.02.1968. godine, tretiraju se kaoizgrađene građevne čestice s postojećom izgradnjom izvan građevinskog područja.Ukoliko se te građevine nalaze unutar područja <strong>plan</strong>iranog za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode(zaštićenog krajolika, područja posebno vrijednog predjela - prirodnog krajolika, na vizualnoeksponiranim lokacijama, na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu, šumi ili unutar površina<strong>plan</strong>iranih za kapitalnu infrastrukturu), moguća je rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja navedenihgrađevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina upostojećim gabaritima,- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta instalacija,- dogradnja sanitarnih prostorija (Wc, kupaonica, stubište),- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor.Prenamjena, povećanje građevne čestice i sukladno tome izgradnja na njoj, moguća je samo zanamjenu koja je Planom predviđena za taj prostor u skladu s uvjetima definiranim Planom, poduvjetom da prostor nije rezerviran za infrastrukturni koridor.Izvan građevinskog područja može se <strong>plan</strong>irati izgradnja:- građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), osim luka- stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, uzposebna ograničenja u pojasu 1000 m od obale mora- građevina u funkciji gospodarenja šumama.- manjih kapelica, križeva, spomen obilježja i sl.- površina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina na prostoru izvan pojasa od 1000m od obale mora i samo u svrhu građenja na otoku- površine uzgajališta - marikulturaKriteriji <strong>plan</strong>iranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenjepojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite, a određene sujednom građevnom česticom. Gradnja izvan građevinskog područja određuje se sukladno Uredbi ouređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Nije dopušteno:- izvoditi radove nasipavanja obale- iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju- gradnja priveza za plovila- sidrenje plovila- vršiti uzgoj plave ribeKriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su:- građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna),- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnihvoda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.),- građevinu treba graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznihvrijednosti i autohtonog graditeljstva.- 31 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORATemeljno opredjeljenje <strong>plan</strong>skih postavki Prostornog <strong>plan</strong>a Županije je da se značajnije ne mijenjabilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, posebno ne na štetu prirodnih resursa od osobitogznačenja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažiraniprostor.Prostor za rad i stanovanje te druge funkcije za zadovoljenje potreba ljudi – prioritetno je prostorgrađevinskog područja, dok je prostor izvan građevinskog područja, prioritetno prostor poljodjelstva,šumarstva i vodnog gospodarstva.Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja naselja određuju se prvenstveno u odnosu natemeljnu namjenu i zaštitu prostora (morske površine, šume, poljoprivredno zemljište, krajolik iliposebno vrijedno područje i sl.).Detaljni uvjeti za izgradnju pojedinih vrsta građevina izvan građevinskog područja utvrđeni sutemeljem slijedećih smjernica:- građevine koje se mogu graditi izvan građevinskog područja trebaju se locirati, projektirati,graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku proizvodnju, te korištenjedrugih građevina i sadržaja, kao i da ne ugrožavaju vrijednosti okoliša, prirodne i graditeljskebaštine,Područja koja su ovim Planom naglašenije vrednovana (morske i šumske površine i kontaktnopodručje), ili se nalaze se unutar dijelova prirode predviđenih za zaštitu (posebni rezervat, park šuma izaštićeni krajolik), potencijalno su ugrožene kategorije prostora. Stoga bi bilo svrhovito, u postupkuutvrđivanja lokacijske dozvole, odnosno prilikom priprema za realizaciju namjeravanog zahvata uprostoru, pojačanu pozornost usmjeriti na vrstu zahvata i procijeniti potrebu izrade Procjene utjecajana okoliš.Moguća i zakonom dopuštena izgradnja u funkciji poljoprivrede trebala bi prije odobrenja bitivrednovana kroz objektivne programe koji će dokazati svrhovitost, gospodarsku opravdanost iučinkovitost namjeravanog zahvata i njegovu usklađenost s elementima zaštite i očuvanja prostora iokoliša.• Površina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovinaNa Otoku Rabu je dopuštena eksploatacija mineralnih sirovina, ali na površinama izvan pojasa od1000 m od obale mora, i to samo za potrebe građenja na otoku.Ovim <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om određeno je područje za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina(građevno-tehnički kamen) E3 na prostoru oko Visoke Glave.Užu lokaciju kamenoloma, kao i kapacitete, potrebno je definirati na osnovu istražnih radova i uzpropisane zakonske uvjete.Planirano eksploatacijsko polje građevno-tehničko kamena moguće je koristiti uz uvjete propisaneZakonom, a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati i prostor namijeniti zašume, ostalo poljoprivredno i šumsko tlo.Nakon završetka eksploatacije tehničkog kamena potrebno je izvršiti biološku sanaciju devastiranogterena kamenoloma, na temelju posebno izrađenog projekta biološke sanacije, a shodno odredbamaZakona o rudarstvu (NN 35/95).Postojeću lokaciju na Sorinju, označenu na kartografskom prikazu br. 3 "Uvjeti za korištenje, uređenjei zaštitu prostora" u mj 1:25.000, <strong>plan</strong>ira se napustiti i sanirati.U zaštićenom obalnom području nije dopuštena eksploatacija šljunka i pijeska iz mora.- 32 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA• Građevine infrastruktureGrađevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustavavodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore.Kriteriji za <strong>plan</strong>iranje građevina infrastrukture i uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površinaprometnih i infrastrukturnih sustava obrazloženi su u točki 3.5. "Razvoj infrastrukturnih sustava".• Stambene i gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnostiNa poljoprivrednim površinama unutar pojasa od 1000 m od obalne crte dopuštena je gradnjaprizemne građevine površine do 200 m2, udaljene od obalne crte najmanje 100 m, za registriranopoljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, sveličinom parcele najmanje 3 ha.Izvan građevinskog područja naselja, na površinama koje su udaljene više od 1000 m od obalne crte,mogu se graditi stambene i gospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma aliisključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Gradnja stambene građevine za vlastitepotrebe i za potrebe seoskog turizma dopušta se samo registriranim obrtnicima ili poduzetnicima upoljoprivrednoj djelatnosti i pružanju usluga.Uvjet za izgradnju građevina je postojeći kolno-pješački prilaz širine najmanje 3,0 metara.Spremišta u vinogradima, voćnjacima i maslinicima mogu se graditi na česticama većim od 3.000 m 2 ,maksimalne tlocrtne površine 20 m 2 , visine građevine 3,5 m.Staje i stočarska skloništa moguće je graditi na pašnjacima površine veće od 1000 m 2 , s tim da se usklopu staje može izgraditi prostor za sklanjanje ljudi, maksimalne tlocrtne površine 10 m 2 .Prilikom izgradnje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza.Veličina posjeda na kojem se <strong>plan</strong>ira izgradnja građevina izvan građevinskog područja u funkcijiobavljanja poljoprivrednih djelatnosti, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, je:−−−−građevina / građevine za uzgoj voća ili voća i povrća na posjedu minimalne veličine od 0,5 ha,građevina / građevine za uzgoj povrća na posjedu minimalne veličine od 0,5 ha,građevina / građevine za uzgoj vinove loze ili maslina na posjedu minimalne veličine od 0,5 ha,građevina / građevine za uzgoj cvijeća na posjedu minimalne veličine od 0,5 ha.Iznimno, na površinama minimalno od 1 ha izvan građevinskog područja mogu se graditi samogospodarske zgrade u funkciji poljoprivredne djelatnosti, i to podrumski objekti, maksimalne visine1,5 m od najniže kote prirodno zaravnatog terena, najveće tlocrtne projekcije 200 m 2 .Najmanja dopuštena veličina čestice za izgradnju stambenih i gospodarskih građevina u funkcijiobavljanja poljoprivredne djelatnosti iznosi 1.500 m 2 . Dozvoljena je maksimalna površina tlocrta 200m 2 . Najveći dopušteni broj etaža građevine su dvije etaže.Tovilišta sitne stoke i peradi ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 500 metara od građevinskogpodručja obalnih naselja. Udaljenost tovilišta sitne stoke, odnosno peradarnika ne može biti manja od30 metara od građevine stambene namjene, odnosno bunara.Uvjetima uređenja prostora za izgradnju tovilišta moraju se odrediti uvjeti za opskrbu vodom, zadjelotvorno pročišćavanje otpadnih voda i mjere za zaštitu okoliša, za prostor za boravak ljudi i zasadnju zaštitnog drveća.- 33 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAZa gospodarske građevine u funkciji tradicionalnog otočkog stočarstva (ovčarstvo i kozarstvo), trebaprimjenjivati kriterije koje je narod ovog kraja, kroz stoljeća bavljenja ovim djelatnostima, otkrio iusvojio, ekološki prihvatljivije od naprijed navedenih tovilišta.Kriteriji tradicionalnog graditeljstva uglavnom se odnose na smještaj vlasničkih parcela, izborgraditeljskog materijala, veličinu i način oblikovanja objekta i sl.Izgradnja staklenika i plastenika, te sličnih građevina na poljoprivrednim površinama izvangrađevinskih područja naselja, dozvoljava se ako se najmanje 80 % površine obrađuje jednom ili višeslijedećih kultura: vinova loza, masline, voće ili povrće, cvijeće i dr.Najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 metra, najveći dopušteni koeficijent izgrađenostičestice je 0,6 a najmanja dozvoljena udaljenost od ruba građevne čestice iznosi 1 m.Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan građevinskog područja ugrađevine stambene namjene nije dozvoljena.• Građevine u funkciji gospodarenja šumamaGrađevine u funkciji gospodarenja šumama koje se grade u šumi ili na šumskom zemljištu, tegrađevine u funkciji lova, grade se u skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje nadležno tijelo zagospodarenje šumama.• Površine za uzgajališta (marikulturu)Ovim Planom predviđeni su prostori za marikulturu, H 1 uz otok Dolin nasuprot uv. Barbat i H 2 u uvaliMag, označeni ukartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina" u mj. 1 : 25.000.Prije privođenja konačnoj namjeni, dodatnim je istraživanjima potrebno odrediti užu lokaciju snajpovoljnijim uvjetima smještaja kaveza i ostalih potrebnih uređaja za uzgoj ribe ili školjaka.Nužno je predvidjeti stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša, ne samo neposredno uz uzgajalište,nego i na širem području.U zonama uzgajališta - marikulture nije dopušten uzgoj plave ribe.- 34 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA3.2.6. Morske površineAkvatorij područja <strong>Grada</strong> Raba zauzima površinu od cca 424 km 2 .Plan namjene akvatorija omogućava usklađeno korištenje i razvitak postojećih i <strong>plan</strong>iranih sadržaja -prometnih i gospodarskih djelatnosti u akvatoriju, rekreacije i dr. Razgraničenje morskih površinaprovodi se određivanjem namjena za :- prometne djelatnosti,- rekreacijsko područje,- površine uzgajališta – marikulturu,- ostale morske površine.Prometne djelatnosti u akvatoriju detaljno su obrazložene u točki 3.5.2. Prometni sustav – Pomorskipromet.Rekreacijsko područje prostire se duž cijele obale otoka Raba, osim uz sjevernu obalu zbognepristupačnosti obale, a namijenjeno je kupanju i sportovima na vodi. Na tim je dijelovima obalepojas obalnog mora širok 300 m. Osim uz građevinska područja naselja i površine izvan naselja zaizdvojene namjene, te pristupačnog dijela obale, gdje je pristup rekreacijskom području moguć skopna, do ostalih je dijelova rekreacijskog područja pristup moguć isključivo morskim putem. Izrekreacijskih područja izuzete su površine lučkih područja.Marikultura je relativno mlada grana ribarstvene privrede koja se bavi uzgojem privrednozanimljivih morskih organizama (uglavnom ribe i školjke), a u komercijalne svrhe. Obzirom na trajnosiromašenje ribljih zaliha u Jadranu, marikultura će imati sve veći značaj za osiguravanje dovoljnekoličine hrane.Mogućnosti za razvitak na području <strong>Grada</strong> Raba za sada su nedovoljno iskorištene.Izboru potencijalnih lokacija za marikulturu mora se međutim pristupiti krajnje oprezno, uvažavajućiprirodne pogodnosti pojedinih lokaliteta, ali i vodeći računa da se ne izazovu negativne posljedice nastanje okoliša i ne izazove sukob s tradicionalnim aktivnostima u priobalju, kao što su turizam iribarstvo.Posebnu pažnju prilikom <strong>plan</strong>iranja umjetnih uzgajališta treba posvetiti i zaštiti podmorja, tj.staništima s biocenozom morske cvjetnice Posedonia Oceanica s koraligenskom biocenozom.Osnovni preduvjet za dugoročnu i uspješnu marikulturu je očuvanje okoliša, pa je nužno predvidjetistroge i stalne mjere provjere njegova stanja, ne samo neposredno uz uzgajalište, nego i na širempodručju.U zonama marikulture nije dopušten uzgoj plave ribe.Na temelju elaborata "Istraživanja mogućnosti razvoja marikulture u Primorsko-goranskoj županiji" 1predložena je lokacija na sjevernoj strani otoka Dolina, južno od uvale Barbat.Ovim Planom predviđena je za potrebe marikulture i uvala Mag.Ostale morske površine obuhvaćaju more izvan rekreacijskih područja, površina uzgajališta -marikulture, luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene, a namijenjene su odvijanjupomorskog prometa, ribarenju i sl.1 Institut Ruđer Bošković, Zavod za istraživanje mora i okoliša, Zagreb, lipanj 1999.g.- 35 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORATablica br. 45: Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina ( poljoprivredne, šumske, i morskepovršine):ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA1.0. GRAD RAB OZNAKA UKUPNO ha% ODUKUPNEPOVRŠINEGRADA*% ODPOVRŠINEGRADA NAKOPNU *1.3.1.3.1.Poljoprivredne površinePPoljoprivredno tlo osnovnenamjeneVrijedno obradivo tlo P2 389,65 - 3,78Ostala obradiva tla P3 172,61 - 1,67PoljoprivrednepovršineUKUPNO 562,26 - 5,461.4.Ostalo poljoprivredno tlo,šume i šumsko zemljište - PŠ 6.454,91 -pašnjačke površine1.5. Šumske površine ŠGospodarske šume Š1 2.750,00 - 26,73Zaštitne šume Š2 140,28 - 1,36Šume posebne namjene Š3 269,03 - 2,61Šumske površine UKUPNO 3.519,31 - 34,21Morske površine UKUPNO 42.452,00 78,99 -*Napomena:Površina <strong>Grada</strong> Raba na kopnu = 10.285,00 haPovršina <strong>Grada</strong> Raba na moru = 42.452,00 ha- 36 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA3.4.1. Uvjeti korištenja prostoraUvjetima korištenja prostora određuje se način korištenja prostora određenog namjenom,obrazloženom u točki 3.2. Plana:A) Uvjeti korištenja građevinskih područjaA1) Građevinska područja naselja<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om utvrđena su građevinska područja naselja na području <strong>Grada</strong> Raba i to za naselja:Barbat, Banjol, Rab, Palit, Mundanije, Kampor, Supetarska Draga i Lopar.U građevinskim područjima naselja na području <strong>Grada</strong> Raba gradi se u skladu s odredbama ovogProstornog <strong>plan</strong>a i zakona, odnosno detaljnije prostorno-<strong>plan</strong>ske dokumenatacije, kada se ona izradi.Za naselja koja se nalaze u II. vodozaštitnoj zoni utvrđena su samo postojeća građevinska područja,dok nova izgradnja nije moguća. To su dijelovi naselja Kampor i Supetarska Draga.Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i dijela predviđenog za uređenje zemljištai izgradnju.Izgrađenim dijelom građevinskog područja smatraju se izgrađene građevne čestice i druge površineprivedene različitoj namjeni, a neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposrednopovezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće od 5.000 m2 kao i sverubne neizgrađene čestice.Udaljenost građevine od regulacijskog pravca za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 5 metara, aza razvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara, osim ako to nije određeno posebnim uvjetimanadležnih pravnih osoba za upravljanje župnijskim, odnosno državnim cestama. U slučajurekonstrukcije u izgrađenim dijelovima naselja i interpolacije novih građevina moguće su i manjeudaljenosti ako to dozvoljavaju lokalni uvjeti. Također, u području povijesne gradske jezgre Rabdozvoljavaju se odstupanja od gore navedenih udaljenosti.Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice, cijepanjemkatastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj građevine i udaljenostgrađevina do granica čestice.Neposrednim provođenjem ovog Prostornog <strong>plan</strong>a unutar građevinskih područja naselja, ukoliko tonije u suprotnosti s drugim odredbama ovog Prostornog <strong>plan</strong>a, mogu se graditi građevine:a) stambene namjene- slobodnostojeće stambene građevine brutto izgrađene površine manje od 400 m 2 ,- poluotvorene stambene građevine brutto izgrađene površine manje od 400 m 2 ,- stambene građevine u nizu brutto razvijene površine manje od 400 m 2 ,- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene uz građevinu stambene namjene,- građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje uz građevinu stambene namjene.- višestambene građevine od interesa <strong>Grada</strong> Raba.– vile brutto izgrađene površine manje od 400 m 2- slobodnostojeće stambene građevine s poslovnim sadržajem brutto izgrađene površine manjeod 400 m 2 ,- poluotvorene stambene građevine s poslovnim sadržajem brutto izgrađene površine manje od400 m 2 ,- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene uz građevinu stambene namjene,- građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje uz građevinu stambene namjene.- 37 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAb) gospodarske namjene- građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije do 300 m 2 ,- poljoprivredne gospodarske građevinec) građevine društvene namjene- građevine društvene namjene od posebnog interesa za Grad Rab (škola, školska sportskadvorana, sportska dvorana, dom umirovljenika).- ostale građevine društvene namjene brutto izgrađene površine do 600 m 2d) građevine ugostiteljsko-turističke namjene- brutto izgrađene površine manje od 400 m 2Posredno provođenje ovog Prostornog <strong>plan</strong>a određeno je za građevinska područja naselja kakoslijedi:UPU 1 - Rab, Palit, Banjol (NA 1 1 NA 1 2 NA 1 3 NA 3 12 ),UPU 2 - Banjol (NA 3 1 NA 3 4 NA 3 5 ),UPU 3 - Banjol (NA 3 2 )UPU 4 - Banjol (NA 3 3 NA 3 6 )UPU 5 - Barbat (NA 2 1 NA 2 2 NA 2 4 NA 2 7 ),UPU 6 - Kampor (NA 7 1 )UPU 7 - Kampor (NA 7 7 )UPU 8 - Kampor (NA 7 8 NA 7 9 NA 7 10 NA 7 17 )UPU 9 - Kampor (NA 7 21 NA 7 22 NA 7 26 NA 7 27 ) + SRC u Kamporu (R6 3 ),UPU 10 - Lopar (NA 5 1 NA 5 3 ) + SRC Melak u Loparu (R6 4 ).UPU 11 - Lopar (NA 5 2 )UPU 12 - Lopar (NA 5 5 )UPU 13 - Lopar (NA 5 7 )UPU 14 - Palit (NA 4 1 NA 4 2 NA 4 3 )UPU 15 - Mundanije (NA 4 14 )UPU 16 - Mundanije (NA 4 22 )UPU 17 - Supetarska Draga (NA 6 1 NA 6 3 )UPU 18 - Supetarska Draga (NA 6 4 NA 6 5 )UPU 19 - Supetarska Draga (NA 6 6 NA 6 7 )UPU 20 - Supetarska Draga (NA 6 8 NA 6 9 )UPU 21 - Supetarska Draga (NA 6 15 NA 6 16 )A2Građevinska područja za izdvojene namjeneGrađevinska područja za izdvojene namjene se strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja. Unjima se ne može <strong>plan</strong>irati nova stambena gradnja.Nova izgradnja u građevinskim područjima izdvojenih namjena moguća je samo temeljemurbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja i, izuzetno za groblja, detaljnog <strong>plan</strong>a uređenja (u izradi).<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om određena je izrada slijedećih urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja za zone izdvojenenamjene:- zone ugostiteljsko-turističke namjene:UPU 22 - Barbat (Barbat) (T1 1 ),UPU 23 - Soline (Palit) (T1 2 ),- 38 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAUPU 24 - Kamenjak (Mundanije) (T1 3 ),UPU 25 - Suha Punta (Kampor) (T2 1 ),UPU 26 - Šurline (Kampor) (T1 4 ),UPU 27 - uv. Miral (S. Draga) (T1 5 ),UPU 28 - Gonar (S. Draga) (T1 6 ),UPU 29 - Livačina (Lopar) (T1 7 ),UPU 30 - U. Crikvena Dražica - rt Zidine (Lopar) (T1 8 ),UPU 31 - Goli otok I (Lopar) (T2 2 ),UPU 32 - Goli otok II (Lopar) (T2 3 )UPU 33 - O. Sv. Grgur (Lopar) (T2 4 ),UPU 34 - Uvala Padova III (Banjol) (T3 1 ),UPU 35 - Rajska plaža (Lopar) (T3 2 ),UPU 3 6 - Kampor (Kampor) (T3 3 ),- zone sportsko-rekreacijske namjene:UPU 37 - tenis centar u Loparu (R4),UPU 38 - centar za vodene sportove u Banjolu (R5 1 ),UPU 39 - centar za vodene sportove u Solinama - Kampor (R5 2 ),UPU 40 - centar za vodene sportove Halović - Kampor (R5 3 ),UPU 41 - sportsko-rekreacijski centar (motokros staza i streljana) u Barbatu (R6 1 )UPU 42 - sportsko-rekreacijski centar (sportska dvorana s nogometnim i košarkaškimigralištem) u Palitu (R6 2 ),- zone gospodarske namjene:UPU 43 - Poslovna zona Mišnjak (K 1 ),UPU 44 - Poslovna zona Sorinj (K 2 ).- zone infrastrukturne namjene - kopnenih dijelova luka otvorenih za javni promet:UPU 45 - trajektna luka Supetarska Draga (IS 1 )UPU 46 - luka Pudarica (IS 2 )UPU 47 - luka San Marino (IS 3 )UPU 48 - trajektna luka Mišnjak (IS 4 )Zone sportsko-rekreacijske namjene: SRC u Kamporu (R6 3 ) i SRC Melak u Loparu (R6 4 ),obuhvaćene su urbanističkim <strong>plan</strong>ovima uređenja u sklopu naselja UPU 9 i UPU 10.<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om određena je izrada slijedećih detaljnih <strong>plan</strong>ova uređenja za groblja:DPU 1 G 1 BanjolDPU 2 G 2 MundanijeDPU 3 G 3 Kampor (logor)DPU 4 G 4 KamporDPU 5 G 5 Supetarska DragaDPU 6 G 6 LoparGranice obuhvata urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su nakartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora” u mj. 1:25.000, te na kartografskimprikazima br. 4.1.-4.11. "Građevinska područja u mj. 1:5.000.Do izrade navedene dokumentacije – urbanističkih i detaljnih <strong>plan</strong>ova uređenja mogući su slijedećizahvati u prostoru:- 39 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAZa obalna naselja s obvezom izrade urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja, i to:- Barbat NA 2 1 ,- Banjol NA 1 2 ; NA 3 1 ; NA 3 2 ; NA 3 3 ,- Rab NA 1 1 ,- Palit NA 1 3 ; NA 4 2 ,- Kampor NA 7 1 ; NA 7 4 ; NA 7 8 ; NA 7 27 ;- Supetarska Draga NA 6 1 ; NA 6 4 ; NA 6 6 ; NA 6 7 ; NA 6 8 ;- Lopar NA 5 1 .prije donošenja urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja dopuštena je:- rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina u opsegu neophodnom zapoboljšanje uvjeta života i rada, odnosno:- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevina upostojećim gabaritima,- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrstainstalacija,- dogradnja sanitarnih prostorija (kupaonica, WC, stubišta),- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor.- rekonstrukcija postojećih stambenih građevina prema odrednicama ovog Plana, ali s najvišedvije etaže- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjeneDo donošenja urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja određenih ovim Planom za ostala naselja, dopuštena je:- rekonstrukcija postojećih ili interpolacija svih vrsta novih građevina u izgrađenom dijelugrađevinskog područja, temeljem odrednica ovog Plana, na građevnoj čestici ili prostornoj cjelinimanjoj od 5000 m2- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjeneU sklopu građevinskih područja izdvojene namjene, do donošenja urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenjadopuštena je:- rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina u opsegu neophodnom zapoboljšanje uvjeta života i rada (bez uređenja stambenog prostora)- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene- rekonstrukcija i dogradnja lučkih postrojenja u Trajektnoj luci Mišnjak i Luci Rab određenačlankom 126. ovih odredbi.Iznimno se dopušta, do donošenja obveznog urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja, u izgrađenom dijelugrađevinskih područja svih naselja na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini manjoj od 5000 m2:- izgradnja i rekonstrukcija građevina društvene namjene određena člankom 49. odredbi zaprovođenje Plana- rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko - turističke namjene bez obzira na postojećubrutto izgrađenu površinu, s povećanjem izgrađenosti i iskorištenosti do 10% postojeće površine iprema ostalim odrednicama ovog Plana, ali samo zbog održanja ili povećanja kategorije i bezpovećanja postojećih kapaciteta.Iznimno, unutar područja povijesne gradske jezgre grada Raba, dijela Banjola i Palita do donošenjaobaveznog Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja UPU 1, propisanog ovim Planom izgradnja i rekonstrukcijagrađevina moguća je temeljem važećeg Provedbenog urbanističkog <strong>plan</strong>a grada Raba (SN 7/89; 2/91;22/97; 21/02; 24/03).U građevinskom području naselja unutar <strong>plan</strong>iranog koridora <strong>plan</strong>iranih državne, lokalne, županijskeceste moguća je samo rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina u opseguneophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.- 40 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAGranice obuhvata urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja i detaljnih <strong>plan</strong>ova uređenja prikazane su nakartografskom prikazu br. 3b “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjerauređenja i zaštite” u mjerilu 1:25.000 i na kartografskim prikazima “Građevinska područja” 4.1-4.11 umj. 1:5.000.B) Uvjeti korištenja površina izvan građevinskih područjaPovršine izvan građevinskih područja obuhvaćaju:• poljoprivredne površine,• šumske površine,• ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,• morske površine.U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti konvencionalnu, a promoviratirazvitak ekološke poljoprivrede - proizvodnje bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida i drugihagrokemikalija. Razvoj poljoprivrede treba se temeljiti na obiteljskim gospodarstvima, a osnovnadjelatnost su stočarstvo, povrćarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, cvjećarstvo i vinogradarstvo.<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om osigurani su prostorni i drugi uvjeti za smještaj građevina u funkciji poljoprivrede.Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi stambene i gospodarske građevine za vlastitepotrebe i potrebe seoskog turizma isključivo u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, ali samona česticama površine većim od 1.000 m 2 i izvan pojasa od 1000 m od obale mora.Na površinama unutar pojasa od 1000 m od obale mora dopuštena je gradnja prizemne građevinepovršine do 200 m2, udaljene od obalne crte najmanje 100 m, za prijavljeno poljoprivrednogospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, s veličinomparcele najmanje 3 ha.Korištenje šumskih površina koje su ovim Planom definirane kao gospodarske i šume posebnenamjene, počiva na temeljnom načelu da se te, postojeće šumske površine ne smiju smanjivati.Korištenje gospodarskih šuma podrazumijeva, uz gospodarske učinke, i održavanje biološkeraznolikosti, te sposobnosti obnavljanja vitalnosti i potencijala šuma.Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište je neizgrađeni dio područja <strong>Grada</strong>, a koristit ćese na način da se taj mozaik šumskog i poljoprivrednog zemljišta ne smije smanjivati na štetu šume.Naime, iako je proizvodna vrijednost šuma u tim predjelima zanemariva, sve ostale opće korisnevrijednosti šuma od izuzetne su važnosti.Dio tih površina koristiti će se za izgradnju <strong>plan</strong>irane mreže prometne i komunalne infrastrukture.Morske površine koristiti će se kao rekreacijsko područje (kupalište, obalno more namijenjenorekreaciji), morske luke za javni promet i morske luke posebne namjene, unutarnji plovni put ipovršine uzgajališta - marikulture. Pomorske aktivnosti odvijat će se u skladu s Pomorskim zakonom.Rekreacijska područja obuhvaćaju dijelove akvatorija uz obalu koje je namijenjeno kupanju isportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora namijenjenog za kupanje irekreaciju širok minimalno 300 metara.Površine uzgajališta obuhvaćaju <strong>plan</strong>irane površine za marikulturu u uvali Mag i uz otok Dolinnasuprot uvali Barbat. Prije privođenja konačnoj namjeni dodatnim je istraživanjima potrebno- 41 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAodrediti ne samo konkretnu lokaciju, već i uvjete korištenja uzgajališta prvenstveno s aspekta provjerestanja okoliša. Zabranjen je uzgoj plave ribe.Ostale morske površine koristiti će se za tradicionalne gospodarske djelatnosti, prvenstveno ribolov,koji se treba odvijati u skladu sa Zakonom o morskom ribarstvu (NN 74/94). Lokalnom stanovništvudozvoljen je tradicionalni ribolov, uz povremeno praćenje stanja ribljeg fonda.C) Ostali uvjeti korištenja- Lučka područjaNa području <strong>Grada</strong> Raba određene su slijedeće luke otvorene za javni promet i luke nautičkogturizma:Luke otvorene za javni promet županijskog značaja:- Trajektna luka Mišnjak- Trajektna luka Supetarska Draga u uvali Vardaškolj - <strong>plan</strong>irana- Luka RabLuke otvorene za javni promet lokalnog značaja:- Luka Lopar (L1)- Luka Pudarica (L2)- Luka Kamporska draga (L3)- Luka u Uv. Barbat (L4)- Luka Grci u Barbatskom kanalu (L5)- Luka Janići (L6)- Luka u uv. Banjol (L7)- Luka Keki (L8)- Luka u uv. Padova II (L9)- Luka Palit (L10)- Luka u sjevernom dijelu uv. Sv. Eufemije (L11)- Luka u uv. Dumići (L12)- Luka Melak - Lopar (L13)- Luka San Marino - Lopar (L 14)Luke posebne namjene županijskog značaja - luke nautičkog turizma - marine:- Marina Supetarska Draga (LN 1)- Marina Rab (LN 2)Također su određeni privezi u turističkim zonama:- Privez u Uv. Jelenovica (PR 1)- Privez Sv Grgur (PR 2)- Privez Tetina – Goli otok (PR 3)- Privez Melna – Goli otok (PR 4)- Privez Vela Draga – Goli otok (PR 5)<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om lučko područje (pripadajući akvatorij i kopneni dio) određeno je za slijedeće luke:-Trajektna luka Lopar - postojeća- Trajektna luka Supetarska Draga u uvali Vardaškolj - <strong>plan</strong>irana- Luka Pudarica (L2)- Luka San Marino - Lopar (L 14)Za ostale luke određena je lokacija i akvatorij, a pripadajući kopneni dio, to jest cjelovito lučkopodručje, odrediti će se izradom urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja pojedinog naselja ili zone izdvojenenamjene u sklopu koje se luka nalazi.- 42 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORANamjena pojedine luke i djelatnosti određene su u točki 3.5.1.2. "Pomorski promet".- Trajektna luka MišnjakDo donošenja UPU-a dozvoljava se u sklopu postojeće trajektne luke Mišnjak, zbog osiguranjapotrebnih kapaciteta i sigurnosti, izvršiti slijedeće rekonstrukcije i dogradnje lučkih postrojenja:Oblik i veličina građevnih čestica određuje se lokacijskom dozvolom temeljem stručne podloge zanamjeravani zahvat u prostoru - idejnog rješenja, a obuhvatiti će Uvalu Mišnjak i dio k.č. 811/1 i 814,k.o. Barbat.a/ novi vez u sjeveroistočnom dijelu uvalePlanira se izgradnja 70 m operativne obale s 2 rampe za trajekt i dijelom za pristajanje manjih teretnihbrodova.Obala se izvodi masivnim obalni zidom. Uz obalu potrebno je osigurati minimalnu dubinu od 3,5 m.Vez se oprema bitvama.Uz obalu dopuštena je organizacija manipulativnog platoa maksimalne površine 1800 m2, dimenzijecca 70/25 m.Do manipulativnog platoa uređuje se pristupna cesta sa spojem na postojeći plato, dužine cca 470 m sdvije vozne trake minimalne širine 2 x 2,75 m.b/ novi vez u jugoistočnom dijelu uvalePlanira se izgradnja paralelnog veza dužine 105 s unutrašnje strane otoka (poluotoka) Mišnjak. Vez jeu funkciji cjelogodišnjeg priveza 2 trajekta (kada nisu u funkciji).Vez se izvodi masivnim obaloutvrdicama, dimenzija 5/5 m, međusobnog razmaka 15 m, opremljenihbitvom i odbojnikom, međusobno vezanih mostom i vezanih na kopno.c/ postojeći manipulativni plato s ukrcajno iskrcajnim rampamaNa postojećem platou površine cca 6500 m2 predviđa se rekonstrukcija ukrcajno iskrcajnih rampizbog osiguranja minimalne dubine od 3,5 m uz obalu, te dogradnja platoa s novom ukrcajnoiskrcajnom rampom.U sklopu platoa se <strong>plan</strong>ira prateća građevina, namjenjena sadržajima biljetarnice, čekaonice,ugostiteljskog sadržaja (caffe-bar ili sl.) i sanitarija.Građevina je najveće dopuštene brutto izgrađene površine od 200 m2.Maksimalni broj etaža građevine je 1 etaža.Najveća visina građevine (h) je 6,0 m od kote manipulativnog platoaSmještaj građevine je na pristupu manipulativnom platou, u sklopu jedinstvene građevne česticetrajektnog pristaništa, a određuje se idejnim rješenjem (stručnom podlogom).Građevina se oblikuje u skladu s odredbama članka 30. ovih Odredbi za provođenje.Okoliš građevine uređuje se kao pješačka površina, terasa ugostiteljskog sadržaja maksimalnepovršine do 50 m2 i sadnjom pojedinačnih stabala.Potporni zid prema obali uređuje se kamenom, maksimalne visine 3 m.Građevina mora imati priključak na vodu, elektriku i TK mrežu. Odvodnju otpadnih voda treba riješitizatvorenim sustavom.- PlažeUređene i prirodne morske plaže označene su u kartografskim prikazima br. 1. "Korištenje i namjenapovršina" u mj. 1 : 25.000 i br. 4. "Građevinska područja" u mj. 1 : 5.000.- 43 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAUređene morske plaže uređuju se u sklopu građevinskih područja naselja, izdvojenih zonaugostiteljsko turističke namjene i izdvojenih zona sportsko rekreacijske namjene, na slijedećimlokacijama:oznaka uređene plaže naziv građevinsko područje u obuhvatu UPU-aR2 1 Pudarica – Grce, NA 2 1 UPU 5R2 2 rt Petrac, R 5 1 UPU 38R2 3 Padova III, T 3 1 UPU 34R2 4 gradska plaža Rab, NA 1 1 UPU 1R2 5 Suha Punta, T 2 1 UPU 25R2 6 Kamporska Draga, NA 7 27 UPU 9R2 7 Hr. Boljkovac, NA 6 8 UPU 20R2 8 San Marino, T 1 7 UPU 29R2 9 Rajska plaža. T 3 2 i R 4 UPU 35, UPU 37R2 10 Melak R 6 4 UPU 10U sklopu akvatorija namijenjenog rekreaciji definiran je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje inamjena površina" u mj. 1 : 25.000, akvatorij uređenih plaža. Unutar akvatorija uređene plažeorganiziraju se sve djelatnosti funkcionalno vezane na kopneni dio uređene plažeUređene morske plaže su nadzirane i pristupačne svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morskestrane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenogprirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneniprostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.Površine uređenih morskih plaža i njihovo uređivanje i opremanje, određuju se urbanističkim <strong>plan</strong>omuređenja, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om omogućava se, do donošenja urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja, održavanje i sanacijaplaža oštećenih nevremenom (dohranjivanje žala, obnova betonskih ili kamenih podloga, opločenja isl).Za područja obale kojima se bitno mijenja postojeći izgled obale (nasipavanje) obavezna je izradaStudije procjene utjecaja na okoliš. To je područje naselja NA 2 1 i 3 3 , te zone sportsko-rekreacijskenamjene R6 3 u Kamporu i R6 4 u Loparu.Prirodne morske plaže unutar ili izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih namjena, oznakaR3-1 do R3-22, su nadzirane i pristupačne s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturno neopremljene,očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.3.4.1.1. Područja posebnih ograničenja u korištenjuČlankom 45a Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) određeno jezaštićeno obalno područje mora.Zaštićeno obalno područje mora obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte ipojas mora u širini 300 m od obalne crte. To znači da su na području <strong>Grada</strong> Raba cjelokupni kopneniprostor i akvatorij u širini od 300 m od obalne crte obuhvaćeni zaštićenim obalnim područjem mora.- 44 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORATemeljem Zakona donesena je Uredba o zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04),kojom su određeni uvjeti i mjere za uređenje zaštićenog obalnog područja mora u svrhu njegovezaštite, svrhovitog, održivog i gospodarski učinkovitog korištenja.Na kartografskim prikazima, u mjerilu 1:25000, označeni su pojas u moru 300 m od obalne crte i pojasna kopnu 1000 m od obalne crte.Na kartografskim prikazima br. 4.1. do 4.11., u mjerilu 1:5000, označeni su pojasevi 25 m, 70 m i 100m od obalne crte. Zbog manjkavosti raspoloživih katastarskih podloga ti pojasevi su indikativni, atočne linije potrebno je precizno utvrditi prilikom izrade urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja temeljemkvalitetnije geodetske podloge.Područja posebnih ograničenja u korištenju odnose se i na:– krajobraz,– tlo (geotehničke značajke),– lovišta– područja za iskorištavanje mineralnih sirovina,• KrajobrazOsobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz vinogradi, maslinici i voćnjaci, obrađenepoljoprivredne površine na otoku Rabu karakterističan je na slijedećim područjima:– južni dio naselja Barbat,– Loparsko polje,– Kamporsko polje,– polje u Supetarskoj Dragi.Kultivirani krajobraz štititi će se i unaprijediti tako da se prvenstveno sačuvaju različitosti prostornihcjelina, te karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima, tipovima naselja ikulturno-povijesnim naslijeđem. Potrebno je čuvati i obnavljati estetske vrijednosti krajobraza, kaonpr. maslinike, gromače, pašnjačke površine i sl.Planom su također određene i točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza, i to:1. vizure s mora, (pogled na povijesnu gradsku jezgru grada Raba)2. vizure (vrhovi brežuljaka i značajnije točke na otoku).• Tlo - geotehnička prikladnost terenaU grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu br. 3a “Uvjeti korištenja i zaštite okoliša –Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite” - područja posebnih ograničenja u korištenju”,mj. 1:25.000, izvršeno je osnovno geotehničko zoniranje područja <strong>Grada</strong> Raba na temeljuraspoloživih podataka, a bez dodatnih istraživanja. U skladu s naputcima detaljno opisanim uProstornom <strong>plan</strong>u Primorsko-goranske županije (Plan prostornog uređenja, knjiga 2) bit će neophodnoizvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za urbanističke <strong>plan</strong>ove uređenja natemelju topografske podloge mjerila 1:5000. Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja.Osnovne geotehničke značajke područja <strong>Grada</strong>, prikazane na kartografskom prikazu, a premageološkoj građi, su:I. geotehnička kategorija obuhvaća zonu golog krša (na najvećem dijelu područja grada)-karbonatni stijenski kompleks mezozoika i paleogena- karbonatna stijenska masa je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom;- 45 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA- teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;- nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima;- upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti dobra, mogućnost erozije je vrlo mala;- teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave i šire rasjednezone te vrlo strme padine;I.a geotehnička kategorija je zona pokrivenog krša-lesoliki nanos na karbonatima- karbonatna stijenska masa potpuno pokrivena lesolikim nanosom debljine > 2 m;- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;- nema opasnosti od pojave nestabilnosti;- upojnost terena je smanjena u odnosu na goli krš, vodopropusnost je u cijelosti dobra, mogućnostpojave erozije je izražena;- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu nagoli krš, manje pogodna mjesta su speleoške pojave ispod pokrivača;III. geotehnička kategorija –zona paleogenskog fliša:- fliška stijenska masa je mjestimice pokrivena glinovitom korom raspadanja < 2m;- teren je djelomice deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja;- upojnost terena je izrazito mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije jeznatna;- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu nagoli krš;III.a geotehnička kategorija -padinske tvorevine na flišu:- fliška stijenska masa je potpuno pokrivena padinskim tvorevinama debljine do 7 m;- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;- većina terena je stabilna u prirodnim uvjetima, dok su mjestimice vidljiva aktivna i umirenaklizišta; opasnost od pojave nestabilnosti prilikom zasjecanja ili nasipavanja;- upojnost terena je u cijelosti mala, fliška stijenska masa je vodonepropusna, a pokrivačpromjenljive vodopropusnosti; mogućnost erozije je znatna;- teren je u uvjetno pogodan za građenje uz predhodno provedena detalja istraživanja;IV.a geotehnička kategorija, koju karakterizira- naplavine na karbonatnim stijenama- šljunkovite naplavine mjestimične debljine preko 5 m pokrivene sitnozrnastim tlom;- teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja;- upojnost terena je mala do dobra, vodopropusnost terena je dobra;- teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu nagoli krš;IVb geotehnička kategorija- naplavine na flišu:- pjeskovito-muljevite naplavine mjestimične debljine preko 10 m;- teren je izrazito deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina;- teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja;- upojnost terena je slaba, vodopropusnost terena mala; razina podzemen vode je visoka, a dijeloviterena su zamočvareni;- teren je u cijelosti manje pogodan do nepogodan za građenje;- 46 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA• LovištaPočetna točka granice lovišta nalazi se u najjužnijem dijelu zaljeva Kamporska Draga gdje se spaja sazapadnom stranom Kamporskog polja u podnožju brda. Od tog mjesta granica ide u smjerusjeveroistoka i dalje zapadnom obalom Raba, zaljevom Supetarska Draga, zaljevom Lopar, preko rtaStojan na sjeveru otoka Raba i dalje istočnom obalom otoka Raba preko rta Glavina i rta Grabar najugu. Granica produžava dalje zapadnom obalom u smjeru sjeverozapada do zaljeva - uvale Sv.Fumije do najjužnije točke Kamporskog polja. Tu granica produžava u smjeru sjeverozapada,podnožjem brda na zapadnoj strani Kamporskog polja sve do početne točke u zaljevu KamporskaDraga. Lovišta su udaljena 300 m od granica građevinskih područja.Osnovni podaci o lovištu:Na području <strong>Grada</strong> Raba utvrđeno je zajedničko lovište broj 2 “Rab” koje zauzima cijeli otok, izuzevpoluotoka Kalifront gdje je ustanovljeno državno lovište “Kalifront”.Lovište je nizinsko-brdskog tipa. Između uzdužnih grebena nalaze se plodna polja koja obiluju vodomu kojima su disperzirana mnogobrojna naselja, tako da najbolji dio lovišta s 300 m zaštićenog pojasanije upotrebljiv za lovno gospodarenje.Površina lovišta iznosi cca 6.570 ha.Vrste divljači koje prirodno obitavaju ili se prvenstveno uzgajaju u ovom lovištu jesu: zec, divljikunić, fazan, jarebica kamenjarka i divlji golub.Lovištem je do sada gospodarilo lovačko društvo “Kunić” Rab u skladu s dosadašnjomlovnogospodarskom osnovom koja je izrađena 1987. godine. Tom osnovom nisu bili predviđeni nekiznačajniji lovnotehnički i lovnogospodarski objekti. Dio tih objekata ostao je u dijelu lovišta“Kalifront” koji je sada ustanovljen kao državno lovište. Sadašnja opremljenost lovišta “Rab” jeslijedeća:- pojilišta za sitnu divljač 50 kom,- jednogodišnje remize 1,0 ha,- lovne staze 5 km.Najveća pažnja posvećivala se pojilištima, njihovom održavanju i rasporedu po terenu i brizi da uvijekbudu ispunjena dovoljnim količinama vode. To su mala, improvizirana pojilišta, koja služe za fazane ikamenjarke. Na terenu ima dovoljno većih pojilišta za ovce koje može koristiti i sitna divljač.Svi objekti su uporabivi i ubuduće će se održavati.Lov se provodi prema “Zakonu o lovu” (N.N br. 10/94.), a lovište ima izrađenu lovno gospodarskuosnovu prema kojoj se lovno gospodari.• Područja za iskorištavanje mineralnih sirovinaU skladu s podacima iz Prostornog <strong>plan</strong>a Primorsko-goranske županije, sve postojeće mineralnesirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i srednjeg potencijala kao imetalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog potencijala imaju dovoljno velike ukupne rezerveda se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti potrebe. U toj grupi nalazi se građevinskotehničkikamen sedimentnog podrijetla (vapnenci, dolomitični vapnenci i dolomiti). Taj kamenolomnema sređenu tehničku dokumentaciju i odgovarajuće dozvole u skladu s Zakonom o rudarstvu ipratećim propisima. Isto se odnosi i na lokacije dvaju kamenoloma na Golom otoku.- 47 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAPovremeno i bez dozvola u skladu sa zakonima, vrši se iskop materijala u padinskim tvorevinama(mješavina odlomaka i pijeska) jugoistočno od Barbata. U Barbatskom kanalu također se bezodgovarajućih dozvola povremeno kopa pijesak s morskog dna.U metalne sirovine spadaju nalazišta boksita na otoku Rabu. To su u cjelini mala, nerentabilna pastoga i napuštena ležišta.U predhodnom tekstu je opisano, da je na velikom dijelu otoka Raba, a gotovo u cijelosti na otocimaSv. Grgur, Goli i Dolin osnovna karbonatna stijena (vapnenci, dolomitični vapnenci i dolomiti)vidljiva na površini terena pa stoga i lako dostupna za eksploataciju, odnosno za osnivanjekamenoloma. To se prvenstveno odnosi na kamenolome građevinsko-tehničkog kamena, a manje nakamenolome arhitektonskog odnosno ukrasnog kamena, zbog znatnije tektonske oštećenosti stijenskemase.Prilikom postupka otvaranja kamenoloma građevinsko-tehničkog kamena treba se pridržavati odredbiprecizno navedenih u Zakonu o rudarstvu te pravilnicima o istraživanjima i eksploataciji mineralnihsirovina. Kamenolom se može organizirati samo na prostoru udaljenijem od 1000 m od obalne crte,kapaciteta samo za potrebe građenja na Rabu.Ovim Planom predložena je lokacija za eksploatacijski prostor kamenoloma na na području VisokeGlave..Ostala ograničenja u korištenju prostora vezana na zaštitu prirode, zaštitu kulturno-povijesne baštine,zaštitu izvorišta i zaštitu mora, navedena su u točkama 3.4.3. "Uvjeti zaštite prostora", 3.7.3. "Zaštitavoda" i 3.7.4. "Zaštita mora".- 48 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA3.4.2. Uvjeti uređenja prostoraGrađevinska područja naselja na području <strong>Grada</strong> Raba utvrđena su na kartografskim prikazima br. 1“Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i br. 4.1.-4.6. ”Građevinska područja”, mj. 1:5.000, arazvrstane su na:- Barbat NA 2 1 -2 7 ;- Banjol NA 1 2 ; NA 3 1 -3 13- Rab NA 1 1- Palit, Mundanije NA 1 3 ; NA 4 1 -4 26 ;- Kampor NA 7 1 -7 28- Supetarska Draga 6 1 -6 20- Lopar NA 5 1 -5 9 ;Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje. II. kategorija uređenostiodređena je za sva obalna naselja (Barbat NA 2 1 , Banjol NA 1 2 ; NA 3 1 ; NA 3 2 ; NA 3 3 , Rab NA 1 1 ,Palit NA 1 3 ; NA 4 2 , Kampor NA 7 1 ; NA 7 4 ; NA 7 8 ; NA 7 27 ; Supetarska Draga NA 6 1 ; NA 6 4 ; NA 6 6 ;NA 6 7 ; NA 6 8 ; Lopar NA 5 1 ), a I. kategorija uređenosti određena je za sva ostala naselja na području<strong>Grada</strong> Raba.I. kategorija uređenosti je minimalno uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća pripremu ipristupni put. Za sve građevine brutto izgrađene površine od 400 m 2 i veće i sve višestambenegrađevine unutar građevinskog područja naselja na području <strong>Grada</strong> Raba određena je II. kategorijauređenosti (optimalno uređeno građevinsko zemljište, koje osim pripreme obuhvaća i osnovnuinfrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju).Sve građevine moraju imati riješenu odvodnju otpadnih voda. Iznimno se unutar izgrađenog dijelagrađevinskog područja dozvoljava, do izgradnje javnog sustava odvodnje otpadnih voda, priključak naseptičku taložnicu za manju obiteljsku - stambenu građevinu kapaciteta do 10 ES. Za veći kapacitetpotrebna je izgradnja zasebnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.)Izgrađenim područjem smatra se uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevinestambene i druge namjene, izgrađene infarstrukturne građevine i površine, te privedene namjeni ostalepovršine (parkovi, igrališta, uređene plaže i sl.).Unutar građevinskog područja naselja na području <strong>Grada</strong> Raba mogu se graditi građevine:- stambene namjene,- društvene namjene,- ugostiteljsko-turističke namjene,- gospodarske namjene,- infrastrukturne i komunalne namjene,- kiosci.- Stambene građevine, su građevine koje mogu biti slobodnostojeće, poluotvorene i u nizu, asadrže najviše 3 stana. Grade se unutar građevinskog područja naselja, uz obaveznu izraduurbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja za naselja za koje je propisana obaveza izrade tih <strong>plan</strong>ova. Najmanjadopuštena površina građevne čestice iznosi 300 m 2 za slobodnostojeće građevine. Površina građevnečestice manja od 300 m 2 dozvoljena je samo u povijesnoj gradskoj jezgri u Rabu gdje to uvjetujulokalni uvjeti. Za poluotvorene građevine površina građevne čestice iznosi najmanje 250 m 2 , a zagrađevine u nizu 200 m 2 . Maksimalni broj etaža iznosi 3 etaže, a najveća dopuštena visina iznosi 13metara.- Višestambene građevine koje sadrže 4 stana ili više, grade se na građevnim česticamaminimalne površine 600 m 2 , osim u povijesnoj gradskoj jezgri u Rabu gdje lokalni uvjeti to neomogućuju. Dozvoljena je izgradnja maksimalno 3 etaže, a najveća dopuštena visina iznosi 13 metara.- 49 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAOsim stambene, u sklopu višestambene građevine u nižim etažama omogućava se i poslovna namjenaza tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i 55danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i,buffet-i, kao i bučnih djelatnosti: automehaničarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice,stolarije, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.- Stambena građevina s poslovnom namjenom je po tipologiji vrsta stambene građevinekarakteristična za otok Rab. Unutar stambene građevine s poslovnim (ugostiteljsko-turističkim)sadržajem smješteni su poslovni ugostiteljsko-turistički sadržaji uz uvjet da stambena površinazauzima maksimalno 120 m 2 . Minimalna površina građevne čestice iznosi 350 m 2 za slobodnostojeće i300 m 2 za poluotvorene građevine.- Vila je građevina luksuznog načinja gradnje. Dio vile može se urediti kao poslovni prostor, alisu isključeni sadržaji trgovine, servisa, obrta i proizvodnje. Minimalna površina građevne česticeiznosi 1000 m 2 . Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,3, a najveći dopušteni koeficijentiskorištenosti iznosi 0,6. Bazen kao građevina ne ulazi u izgrađenost čestice, kao ni tenis igrališta iterase na terenu. Maksimalni broj etaža građevine je 2 etaže, a najveća dopuštena visina građevineiznosi 11 metara. Predviđeni sadržaji mogu se organizirati i u više slobodnostojećih građevina.- Građevine društvene namjene čine obrazovne i zdravstvene ustanove, muzeji, galerije,vjerske građevine, sportske dvorane, kina i sl. Grade se u pravilu na istaknutim lokacijama i morajubiti građene kvalitetno i racionalno. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5, osim zasportsko-rekreacijske i vjerske građevine, gdje može iznositi do 0,8. Najveća dopuštena etažnostgrađevine društvene namjene iznosi 3 etaže. Za građevine društvene namjene obavezna je izradaarhitektonskog rješenja s hortikulturnim uređenjem čestice.- Građevinske gospodarske namjene mogu se graditi unutar građevinskog područja naseljapod uvjetom da se ne narušavaju uvjeti života i stanovanja, a dijele se na građevine poslovne namjene(pretežito uslužne, trgovačke, komunalno-servisne i manje zanatske), te poljoprivredne gospodarskegrađevine (koje se ne mogu graditi unutar građevinskog područja obalnih naselja).Zatečene građevine poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja zadržavaju se uz uvjetosiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.- Građevine ugostiteljsko-tursitičke namjene - hoteli, pansioni, mogu se graditi uz uvjet da segrađevna čestica mora nalaziti uz javno prometnu površinu širine kolnika najmanje 5,5 metara.Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 500 m 2 , s izuzetkom već izgrađenih dijelovanaselja, dok najveća dopuštena površina nije ograničena. Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi3 etaže, tj. 13,00 m. Najmanje 40% građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažnozelenilo.Urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja građevine ugostiteljsko turističke namjene <strong>plan</strong>iraju se u skladu sodredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Ugostiteljsko turistička namjena kao izdvojena cjelina u sklopu građevinskog područja naselja možezauzeti najviše 20 % površine naselja.Pojedinačna građevina ugostiteljsko turističke namjene u sklopu površine koja se određuje zamješovitu namjenu može imati kapacitet do najviše 80 kreveta.Smještajna građevina s pripadajućim zemljištem mora se <strong>plan</strong>irati izvan postojećih javnih površina uzobalu.- Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni objekti, a služe za prodaju novina,duhana, voća i povrća i dr, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih ili obrtničkih usluga. Lokacije zapostavku kioska na području <strong>Grada</strong> Raba utvrđuju se posebnom Odlukom koju donosi lokalna- 50 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAsamouprava. Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama ili površinama u vlasništvu <strong>Grada</strong> Rabakao samostalne građevine ili se nekoliko kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.- 51 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA3.5.1. Prometni sustav3.5.1.1. Cestovni promet<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om utvrđene su osnove prometnog sustava <strong>Grada</strong> Raba kao integralnog dijelaPrimorsko-goranske županije. <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om uređenja <strong>Grada</strong> Raba prometni sustav kao pratećafunkcija u prostoru treba osigurati kvalitetno djelovanje primarnih i sekundarnih prostornih djelatnosti.(1) <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om određena je osnovna mreža cesta koju na području <strong>Grada</strong> čine:- državna ceste,- županijske ceste,- lokalne ceste.(2) Državna cesta na području <strong>Grada</strong> Raba jest:• dio ceste Omišalj - Vrbnik- Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga – uv. Vardaškolj (trajekt) -Rab - Mišnjak (trajekt) - Biškupica: (nova obilaznica)(3) Mrežu županijskih cesta čine:1 Supetarska Draga – Lopar,2 Barbat –Rab – Kampor – Ružići – Buzići (nova dionica od Ružića do Buzića),3 Supetarska Draga – Suha Punta (nova),4 državna cesta (nova obilaznica) – Kozji vrh (aerodrom)5 Donja Supetarska Draga – Gornja Supetarska Draga6 spoj županijske ceste Donja S. Draga - Gornja S. Draga na <strong>plan</strong>iranu državnu cestu(obilaznica)(4) Mrežu lokalnih cesta na području <strong>Grada</strong> čine:1 Lopar – San Marino,2 Suha Punta - rt Kalifront,3 Mundanije - Rab - županijska cesta (Barbat – Ružići),4 Lopar (trajekt) - Rab - Mišnjak (trajekt) (postojeća državna cesta, koja izgradnjom novedržavne ceste-obilaznice na dijelu od S. Drage do Ravnica postaje lokalna),5 prstenasti spoj županijske ceste (Barbat – Bužići) od Banjola do Palita6 državna cesta – uv. Mag (nova).7 državna cesta – uv. PudaricaPostojeće nerazvrstane ceste koje su ovim Planom određene kao lokalne:8 lok. cesta od žup. ceste S. Draga-Lopar do Zorzina (post. nerazvrstana cesta OA 1)9 lok. cesta od žup. ceste S. Draga-Lopar do Ferala (post. nerazvrstana cesta OA 2)10 lok. cesta od lok. ceste 11 do groblja Sv. Marija (post. nerazvrstana cesta OA 3)11 lok. cesta od lok. ceste 9 Surića (post. nerazvrstana cesta OA 4)12 lok. cesta od žup. ceste S. Draga-Lopar do uv. Stojan (post. nerazvrstana cesta OA 5)13 lok. cesta od žup. ceste S. Draga-Lopar do Matahlijića (post. nerazvrstana cesta OA 6)14 lok. cesta od crkve Sv. Ivan do San Marina (post. nerazvrstana cesta OA 7)15 lok. cesta (post. nerazvrstana cesta OA 7a)16 lok. cesta (post. nerazvrstana cesta OA 7b)17 lok. cesta (post. nerazvrstana cesta OA 7c)18 lok. cesta (post. nerazvrstana cesta OA 7d)19 lok. cesta (post. nerazvrstana cesta OA 7e)20 lok. cesta od lok. ceste 14 do Paparića (post. nerazvrstana cesta OA 8)- 52 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA21 lok. cesta od lok. ceste Lopar-San Marino do autokampa (post. nerazvrstana cesta OA 9)22 lok. cesta Koradovo – Fuža (post. nerazvrstana cesta OA 12)23 lok. cesta Zalo – Bišić (post. nerazvrstana cesta OA 13)24 lok. cesta Dumići – Koradovo (post. nerazvrstana cesta OA 14)25 lok. cesta Poldani - Fafanđeli (post. nerazvrstana cesta OA 24)26 lok. cesta Dumići – Koradovo (post. nerazvrstana cesta OA 26)27 lok. cesta od lok. ceste 25 do Ripina28 lok. cesta Macolići – Veli mel (post. nerazvrstana cesta OA 19)29 lok. cesta od žup. ceste Barbat-Buzići do Tunićeve Drage (post. nerazvrstana cesta OA 32)30 lok. cesta od lok. ceste 29 do Dedića(post. nerazvrstana cesta OA 33)31 lok. cesta od žup. ceste Barbat-Buzići do Kurelića (post. nerazvrstana cesta OA 35a)32 lok. cesta prstenasto spojena na lok. ceste (bivša državna ceste) od Sv Petra (post. lok. ceste36676 i dio ceste od Matkića)33 lok. cesta Markovina Kar. - Perići (post. nerazvrstana cesta OA 38)34 lok. cesta Macovići – Markovine (post. nerazvrstana cesta OA 42)35 lok. cesta spojena na žup. cestu Barbat – Buzići kod Barčića36 lok. cesta spojena na žup. cestu S. Draga – Suha Punta do <strong>plan</strong>irane marine u uv. Sv. Eufemije37 lok. cesta (post. nerazvrstana cesta OA 59)38 lok. cesta (post. nerazvrstana cesta OA 60)39 lok. cesta od lok. ceste 38 do Mrlina (post. nerazvrstana cesta OA 60b)40 lok. cesta od Barčića do Pičuljana (post. nerazvrstana cesta OA 60a)41 lok. cesta od lok. ceste 4 do Pahljića (post. nerazvrstana cesta OA 61)42 lok. cesta Godinići (post. nerazvrstana cesta OA 73)43 lok. cesta od lok. ceste 4 do Matušana (post. nerazvrstana cesta OA 72)44 lok. cesta Sušići (post. nerazvrstana cesta OA 74)45 lok. cesta od lok. ceste 4 do Banjol crkva (post. nerazvrstana cesta OA 77)46 lok. cesta od Banjola groblje do Jurina (post. nerazvrstana cesta OA 78)47 lok. cesta od Banjola groblje do trafostanice (post. nerazvrstana cesta OA 76)48 lok. cesta od. lok. ceste 4 preko Balana do Javorana (post. nerazvrstana cesta OA 79)Na shematorgramu Sustav prometa prikazana je podjela na državne, županijske i lokalne ceste(Brojčane oznake vidljive su na shematorgramu kartografskom prikazu “Korištenje i namjena površinau mj. 1:25.000).Državne cesteOkosnicu cestovne mreže otoka Raba danas čini državna cesta (D 105) Lopar – Rab – Mišnjak. Premastrategiji prometnog razvitka Primorsko-goranske županije ova prometnica sastavni je dio državneceste zacrtane <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om Primorsko-goranske županije. Nova cesta Omišalj – Vrbnik – StaraBaška (trajekt) – Supetarska Draga – Rab – Mišnjak (tajekt) – Biškupica usmjerena je na SupetarskuDragu, a kao ishodišna točka na otoku Rabu utvrđena je uvala Vardaškolj odakle se novom trasompriključuje na postojeću trasu (D 105) Lopar – Supetarska Draga – Rab – Mišnjak.Analizom postojeće trase (D 105) na prostoru naseljenog dijela <strong>Grada</strong> Raba ustanovljeno je kako ovatrasa ne zadovoljava potrebe prometno tehničke standarde, te je u lošem građevinskom stanju sograničenim mogućnostima korekcije trase. Ovim Planom predviđena je nova trasa (obilaznica) nadijelu nenaseljenog dijela <strong>Grada</strong> Raba. Položaj ove prometnice omogućuje parcijalnu gradnjuizmicanja (D 105) na novu trasu.Izgradnjom nove državne ceste (obilaznice) Supetarska Draga (uv. Vardaškolj) – Rab – Mišnjak,postojeća državna cesta Lopar – Rab – Mišnjak postaje na dijelu od S. Drage do Ravnica lokalnacesta, a na dijelu od S. Drage do Lopara županijska cesta.- 53 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAŽupanijske ceste<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om Primorsko-goranske županije <strong>plan</strong>irane su na razini županijskih cesta kaodopunska mreža državnim cestama:- cesta Barbat – Rab – Kampor – Ružići - Buzići. Postojeća trasa ceste je velikim dijelom ulošem stanju koje zahtjeva rekonstrukciju te dogradnju novim dijelom trase na prostoru KamporskeDrage od Ružića do Buzića.- cesta Supetarska Draga – Lopar.U sistemu zatvaranja kružnih prometnih tokova otoka Raba novo<strong>plan</strong>irana cesta od nove državne ceste(obilaznice) do Suhe Punte pruža standarde i prostorno <strong>plan</strong>ske kriterije na razini županijske ceste.Novo<strong>plan</strong>irana je i županijska cesta koja povezuje aerodrom na Kozjem vrhu sa novom državnomcestom (obilaznicom).Također, <strong>plan</strong>irana je i nova županijska cesta koja povezuje Gornju i Donju Supetarsku Dragu, te vezanavedene ceste sa novom obilaznicom.Lokalne cesteOsim razvrstanih državnih i županijskih cesta, otok Rab prostorno i funkcionalno povezan je lokalnimprometnicama koje čine već postojeće ceste loših prometno tehničkih elemenata te lošeg građevinskogstanja koje treba podići na razinu prometa koji se odvija po istoj prometnici. Pristupne nerazvrstaneceste do svih naselja na otoku Rabu ovim Planom su definirane kao lokalne.Ostale cesteNa području <strong>Grada</strong> ostale su od značaja i nerazvrstane ceste pod upravom i nadležnošću <strong>Grada</strong> Raba.Obzirom da te ceste sve više dobivaju na značaju te se intenzivnije koriste, Grad Rab, kao jediniculokalne samouprave treba raditi na pojačanom održavanju.Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji sistemskih <strong>plan</strong>om rekonstrukcija, a prioriteti trebajubiti na prostorima na kojima je moguće u što kraćem razdoblju doprinjeti kvalitetnom oživljavanjuotoka Raba.Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu (T1 7, T1 8; T2 1)mora imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale.b) Pješačke stazeOsim ustanovljene mreže pješačkih staza kao nasljeđenog prometnog sustava mogu se kvalitetnonadograđivati na postojeće <strong>plan</strong>irane slobodne i šumske puteve i staze, a na temelju prirodnihvrijednosti i uz obvezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe. Sve pješačke staze – pstojeće ili<strong>plan</strong>irane moraju biti obilježene. Na pješačkim stazama nije dopuštena vožnja motornim vozilima štotreba označiti horizontalnom i vertikalnom signalizacijom.3.5.1.2. Pomorski prometMorske lukeRaspored luka otvorenih za javni promet županijskog i lokalnog značenja, morskih luka posebnenamjene - marina i priveza u turističkim zonama prikazan je na kartografskom prikazu br. 1“Korištenje i namjena površina” u mj. 1 : 25.000.- 54 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORALuke otvorene za javni promet županijskog značaja:- Trajektna luka MišnjakU sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila- ukrcaj i iskrcaj tereta- privez i odvez trajekata izvan funkcije prijevozaUvjeti korištenja luke određeni su u točki 3.4.1. "Uvjeti korištenja prostora".- Trajektna luka Supetarska Draga u uvali Vardaškolj - <strong>plan</strong>iranaU sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila (trajektna luka)Razgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog dijela luke za pojedine namjene, kapacitet i detaljniprogram korištenja odrediti će se prilikom izrade UPU-a 65, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštitizaštičenog obalnog područja mora.- Luka RabU sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara- privez i odvez ribarskih brodova- privez i odvez sportskih brodicaU sklopu luke <strong>plan</strong>irana je luka tijela unutarnjih poslova i lučka uprava.Pripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara, broj vezova za ribarske brodove i broj vezova za sportske brodice odrediti ćese prilikom izrade UPU-a 1, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područjamora.Luke otvorene za javni promet lokalnog značaja:- Luka Lopar (L1)Postojeća trajektna luka (do realizacije trajektne luke u uvali Vardaškolj).U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraU sklopu luke potrebno je osigurati najmanje jedan vez za trajekte.Pripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara, odrediti će se prilikom izrade UPU-a 17, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka Pudarica (L2)U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraU sklopu luke potrebno je osigurati najmanje jedan vez za trajekte.Razgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog dijela luke za pojedine namjene, te broj vezova zapotrebe domaćeg stanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 66, u skladu sUredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka Kamporska draga (L3)U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara- 55 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA- privez i odvez ribarskih brodova- privez i odvez sportskih brodicaPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara, broj vezova za ribarske brodove i broj vezova za sportske brodice odrediti ćese prilikom izrade UPU-a 16, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područjamora.- Luka u Uv. Barbat (L4)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 9, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka Grci u Barbatskom kanalu (L5)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 9, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka Janići (L6)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 9, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka u uv. Banjol (L7)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 4, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka Keki (L8)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 4, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka u uv. Padova II (L9)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 2, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka Palit (L10)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 23, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka u sjevernom dijelu uv. Sv. Eufemije (L11)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 12, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka u uv. Dumići (L12)- 56 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAU sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 34, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka Melak - Lopar (L13)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara.Pripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 17, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka San Marino - Lopar (L 14)U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara- privez i odvez sportskih brodicaRazgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog dijela luke za pojedine namjene, te broj vezova zapotrebe domaćeg stanovništva i nautičara i broj vezova za sportske brodice odrediti će se prilikomizrade UPU-a 67, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Luke posebne namjene županijskog značaja - luke nautičkog turizma - marine:- Marina Supetarska Draga (LN 1)Postojeća luka nautičkog turizma, marina u Supetarskoj Dragi smještena je u naselju, a prostornemogućnosti proširenja luke su ograničene. Posebni programi korištenja luke utvrditi će se u sklopuizrade Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja UPU 32, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenogobalnog područja mora.Kapacitet luke iznosi maksimalno 300 vezova.- Marina Rab (LN 2)Postojeća luka nautičkog turizma, marina unutar akvatorija Luke Rab. Posebni programi korištenjaluke utvrditi će se u sklopu izrade Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja UPU 1, u skladu s Uredbom ouređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Kapacitet luke iznosi maksimalno 200 vezova.Privezi u turističkim zonama:- Privez u Uv. Jelenovica (PR 1)Privez u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene T2-1, dijelom postojeće. Posebniprogrami korištenja utvrditi će se izradom Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja UPU 44 određenog ovimPlanom, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Kapacitet iznosi maksimalno 90 vezova.- Privez Sv Grgur (PR 2)Privez u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene T2-4, dijelom postojeće. Posebniprogrami korištenja utvrditi će se izradom Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja UPU 52 određenog ovimPlanom, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Kapacitet iznosi maksimalno 100 vezova.- Privez Tetina – Goli otok (PR 3)Privez u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene T2-2, dijelom postojeće. Posebniprogrami korištenja utvrditi će se izradom Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja UPU 50 određenog ovimPlanom, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Kapacitet iznosi maksimalno 30 vezova.- 57 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA- Privez Melna – Goli otok (PR 4)Privez u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene T2-2, dijelom postojeće. Posebniprogrami korištenja utvrditi će se izradom Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja UPU 50 određenog ovimPlanom, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Kapacitet iznosi maksimalno 120 vezova.- Privez Vela Draga – Goli otok (PR 5)Privez u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene T2-3, dijelom postojeće. Posebniprogrami korištenja utvrditi će se izradom Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja UPU 51 određenog ovimPlanom, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Kapacitet iznosi maksimalno 150 vezova.Plovni puteviDijelom akvatorija <strong>Grada</strong> Rab prolaze trase unutrašnjih morskih plovnih puteva, kojima se povezujuluke lokalnog, županijskog ii državnog značaja, i to su:- otok Rab –otok Krk (županijski značaj),- otok Rab – otok Pag (državni značaj),- otok Rab – kopno (državni značaj),- Rijeka – otok Rab – Zadar – Split – Dubrovnik (državni značaj).3.5.1.3. Zračni prometOtok Rab vezan je na zračne luke Zadar i Rijeku (Zagreb). Ovim Planom utvrđena je lokacija zazračnu luku Rab na Kozjem Vrhu – Mišnjak. To je zračna luka ograničenih mogućnosti – pretežnosezonskog karaktera, što ne isključuje mjesni način korištenja u odnosu na trenutne potrebe gradaRaba. Također, ovim Planom predviđen je sportski aerodrom na području Fruge. Za potrebeinterventnih akcija <strong>plan</strong>iran je helidrom u gradu Rabu, te na južnom dijelu Kamporskog polja.Mogućnost uvođenja zračnog prometa hidroavionima vrlo je prisutna. Lokacije poletno sljetnihprostora predmet su posebnih studija šireg prostora čiji je sastavni dio otok Rab. Danas su u prometuhidroavioni sa 10-30 sjedala. Lokacije poletno sletnih prostora za hidroavione u nadležnosti su lučkeuprave.- 58 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA3.5.3. Vodnogospodarski sustavIzgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina za zaštitu odštetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozije i bujica, provodi seneposrednim provođenjem <strong>plan</strong>a.Prije izrade tehničke dokumentacije za izgradnju pojedinih građevina na području obuhvata <strong>plan</strong>a,ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno članku 122.Zakona o vodama (NN 107/95). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostavitipriloge određene članom 5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (NN 28/96).Posebne mjere radi održavanja vodnog režima provode se u skladu s člankom 106. Zakona o vodama(NN 107/95, 150/05), posebno obzirom na udaljenosti od vodotoka u kojima je zabranjena gradnja.3.5.3.1. Sustav vodoopskrbeNa postojeći glavni transportni cjevovod na otoku Rabu koji se proteže od kopna podmorskimcjevovodom do vodospreme “Sv. Ilija” na ogranku za Palit i Rab, te od postojeće vodospreme “Fruga”do postojeće vodospreme “Lopar”, predviđena je izgradnja preostale međudionice Sv. Ilija-Fruga,duljine cca 6,8 km glavnog cjevovoda od kopna do Lopara. Izvesti će se spajanje na postojeće ibuduće ogranke (vodospreme): ogranak Šerebi, vodospremu “Mundanije”, ogranak Suha Punta,ogranke Supetarska Draga Gornja (1 i 2), te Supetarska Draga Donja. Prilikom izvođenja radova nalicu mjesta morati će se odrediti točan položaj mjesta priključivanja ogranka, budući da ne postojikatastar postojećih instalacija.Dionica cijevovoda (ogranak) Suha Punta:Planirana dionica ogranka Suha Punta spojiti će se na <strong>plan</strong>iranu dionicu cjevovoda Mundanije - Fruga.Prema očekivanoj dinamici gradnje predviđa se mogućnost etapne izgradnje. Prioritetni pravacogranka s glavnog transportnog cjevovoda do postojeće vodospreme Suha Punta usvojeno je kao I.faza izgradnje. U okviru I. faze obuhvatili bi se ogranci do postojećih vodosprema (spoj na vodovod skopna).Planirane vodospreme:Na području <strong>Grada</strong> <strong>plan</strong>irane su dvije vodospreme.Vodosprema “Lopar” - izvesti će se jugozapadno od mjesta Lopar, na sjeveroistočnoj padini brijegaStanišće, na dovodu i odvodu već postojeće vodospreme “Vrutak”. Izgraditi će se na višoj koti za 9m, te će se na taj način poboljšati hidraulički uvjeti za vodoopskrbu najudaljenijih djelova naseljaLopar. Nova vodosprema (V=3000 m 3 ) biti će opremljena i za kloniranje vode. Ugraditi će se plinskiklorinator. Obje vodospreme će u pogonu vršiti funkciju kao jedinstveni objekt.Vodosprema “Supetarska Draga” - izvesti će se u šumovitom području iznad Supetarske DrageGornje (V=800 m 3 ).3.5.3.2. Sustav odvodnjeTip kanalizacijskog sustava je razdjelni, samo za sanitarne otpadne vode definiran prethodnimkoncepcijskim rješenjima. Razdjelni sustav je obzirom na tehničko-ekonimske kriterije najprimjerenijiza primorsko područje Županije.Obzirom da je područje obuhvata na otoku, obrada i konačno odlaganje sanitarnih otpadnih vodatemelji se na ispuštanju na kopnu obrađenih otpadnih voda u more dugačkim ispustom.- 59 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAOdvodnja otpadnih voda koncipirana je na tri zasebna sustava na području otoka:Sustav sanitarne kanalizacije LOPAR - obuhvaća najsjevernije područje otoka Raba, poluotokLopar, naselja Lopar i zonu San Marino. Središnja točka oko koje je formiran sustav je postojećiuređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) “Lopar” na lokaciji Stolac. U početnom razdobljulokacija UPOV ostaje ista, dok bi konačna lokacija bila oko 1 km sjevernijeCijelo slivno područje nagnuto je poprečno sa sjevera prema jugu i uzdužno prema morskoj obali nazapadu i istoku. Obzirom na postojeću i <strong>plan</strong>iranu izgrađenost područja, glavni sabirno-transpornipodsustav postoji, a i dalje će se razvijati najnižim područjem neposredno uz obale i središnjimprijelazom preko najniže prevlake poluotoka. Stoga se podsustavi moraju sastojati od gravitacijskihdionica povezanih crpnim postajama s tlačnim cjevovodima.Sekundarna kanalizacijska kolektorska mreža pdoručja predmet je detaljnijeg <strong>plan</strong>iranja kroz projektepoboljšanja komunalne infrastrukture područja. Osnovni dio kanalizacijskog sustava koncipiran jetako da se sekundarna kanalizacijska infrastruktura na njega može priključivati gravitacijski.2) Sustav sanitarne kanalizacije RAB - obuhvaća središnji i jugoistočni dio otoka Raba, mjestoPalit, grad Rab, Banjol, Barbat i Mišnjak, te zonu Kamporskog polja koja graitira uvali Sv. Eufemija.U <strong>plan</strong>iranju sustava razmatrano je više rješenja, a posebno:a/ Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) “Banjol” na lokaciji oko 600 m sjevernije odrta Petrac, neposredno uz glavnu otočku prometnicu (kota oko 15-20 m). Ispust u more <strong>plan</strong>iran jeprema sjeverozapadu, trasom postojećeg kratkog ispusta, ukupne duljine oko 1800 m (točka ispuštanjaoko 800 m od sjeverne punte Dolina).b/ Alternativna lokacija UPOV-a i ispusta je na lokaciji "Draga Vašibaka". Lokacija je na puntiBarbata, udaljena od obale cca 200 m , na koti cca 25 m n.m., udaljena od glavne prometnice Rab -Mišnjak cca 300 m. Ispust u more moguće je izvesti u smjeru Mišnjaka, tj. prema Velebitskom kanalus velikim dubinama i dobrim strujanjima mora.Zaključkom Gradskog vijeća <strong>Grada</strong> Raba odabrana je varijanta s uređajem za pročišćavanje i ispustomna lokaciji Draga Vašibaka.Do sada izgrađeni kolektori i crpne stanice u potpunosti se uklapaju u konačno rješenje.U sklopu sustava potrebno je izgraditi tlačno - gravitacijske kolektore (cca 8500 m), 9 novih crpnihstanica s 8 sigurnosnih ispusta, uređaj va pročišćavanje na lokaciji Draga Vašibaka kapaciteta 21.200ES i podmorski ispus u dužini cca 2000 m.Konfiguracija terena koji pokriva ovaj sustav je relativno povoljna. Cijelo područje sustava položenoje uz sjeverozapadnu obalu otoka, od Palita preko Barbata do Mišnjaka, i nagnuto prema obalnoj crti.Ovo područje je najnastanjeniji dio otoka tako da je povećanje broja korisnika za vrijeme sezonerelativno manje nego u drugim sustavima otoka. Međutim, konfiguracija terena uzduž područjaobuhvata zahtjeva relativno složen sustav u kojem je nužan veći broj crpnih stanica za transportiranjeotpadnih voda, višeg ili nižeg ranga. Također, pri etapnoj realizaciji, pojedinim dijelovima sustavamože se omogućiti samostalno funkcioniranje. Dijelovi građevina jedne namjene u početnomrazdoblju, poslužit će drugoj svrsi kada se izgradi cijeli sustav.- 60 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA2) Sustav sanitarne kanalizacije DRAGA -Konfiguracija terena koji pokriva ovaj sustav je vrlo nepovoljna, sa znatnim visinskim razlikama, odrazine morske obale do kota preko 70 m. Tako složen sustav s relativno malim borjem stalnihkorisnika tijekom cijele godine i višestrukim povećanjem broja korisnika za vrijeme sezone, zahtijevarelativno složen sustav u kojem je nužan veći broj crpnih stanica za transportiranje otpadnih voda,višeg ili nižeg ranga. Također, pri etapnoj realizaciji, pojedinim dijelovima sustava može se omogućitisamostalno funkcioniranje. Dijelovi građevina jedne namjene u početnom razdoblju, poslužit ćedrugoj svrsi kada se izgradi cijeli sustav.Cijelo slivno područje sastoji se od dvije udoline i središnje, gotovo simetrično lociranom uređaju zapročišćavanje isturenom na poluotoku u more prema zapadu. Generalni smjer tijekova otpadnih vodaje s istoka prema zapadu, uporabom većeg borja crpnih stanica. Raspoloživa lokacija uređaja jerealativno nepovoljna jer je na koti većoj od 35 m, pa se sve otpadne vode moraju crpiti, na tehničkigledano, nepotrebno veliku visinu.Kako se građevinske zone i naselja protežu sve do morske obale, trase glavnih kolektora položene sunajvećim dijelom najnižim kotama - linijom morske obale.Na Kalifrontu konfiguracija terena je dosta nepovoljna s relativno velikim visinskim razlikama linijeobale i krajnjih granica. Na ovom području postoji turističko hotelsko naselje Suha Punta. Osim njih,postoji relativno mali broj individualnih stambenih kuća i vila raštrkanih u prostoru.Za potrebe turističkog naselja Suha Punta bio je izgrađen kompaktni uređaj za pročišćavanje sanitarnihotpadnih voda biološkog tipa, s pripadnim ispustom u more. Ovaj uređaj je sada zapušten i izvanpogona, pa se otpadne vode bez pročišćavanja ispustom ispuštaju u more.Varijantom B rješenja, uzimajući u obzir sve okolnosti i činjenice, predviđa se formiranje zasebnogsustava sanitarne kanalizacije, vezanog uz komercijalne turističke sadržaje. Predviđa se primjenatipskog kompaktnog uređaja za pročišćavanje II. stupnja čišćenja. Predviđa se UPOV smjestiti nalokaciji postojećeg, radi korištenja istog prostora i prateće infrastrukture.Na uređaj bi se nadovezao ispust u more. Na ovoj lokaciji obala je dosta strma i kamenita, tako da sena relativno maloj udaljenosti od obale postiže veća dubina. Provedena istraživanja morskih strujanjapokazuju da prevaldavaju pridnena strujanja smjera jugoistok-zapad u oko 70% vremena, dakle odobale.Postupci čišćenja otpadnih voda na kopnu dodatno će se pospješiti dugim ispustom u more, duline oko600 m s točkom ispusta dubljom od 30 m.Položaji crpnih stanica, mogu doživjeti izmjene mikrolokacije. Promjenom mikrolokacija crpnihstanica, prilikom izrade projektne dokumentacije moguća je i promjena ukupnog broja crpnih stanicaza svaki kanalizacijski sustav. To će se definitivno utvrditi geodetskim izmjerama terena.Individulano zbrinjavanje sanitarnih otpadnih vodaOsim prethodno formiranih zajedničkih sustava javne sanitarne kanalizacije, izgrađenost ikonfiguracija otoka je takva da će uvijek biti pojeidnačnih građevina udaljenih od građevinskih zona,koje bi bilo tehnički zahtjevno i vrlo skupo priključivati na zajednički sustav javne kanalizacije. Zanjih se idejnim rješenjem predviđaju odgovarjaući načini individualnog zbrinjavanja sanitarnihotpadnih voda.• Područja individualnog zbrinjavanja sanitarnih otpadnih voda - obuhvaćaju najmanja naselja,tj. manje skupine kuća udaljena od prethodnih zajedničkih sustava. U njima će se zbrinjavanjeotpadnih voda trajno ili dulje vrijeme nakon izgradnje osnovnih dijelova javne kanalizacije- 61 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAobavljati manjim garđevinama za pojedinačno zbrinjavanje otpadnih voda, potpunimprikupljanjem svih sanitarnih otpadnih voda, i odvozom na uPOV javnih sustava kanalizacije, iliako je to moguće će se pročišćena voda upuštati u podzemlje. Načela individualnog zbrinjavanjasanitarnih otpadnih vo da moraju se primjenjivati i u svim prethodnim zonama do izgradnjezajedničkog sustava kanalizacije i priključenja svih korisnika na njega.Konačno zbrinjavanje mulja iz otpadnih vodaPredviđenim postupcima pročišćavanja sanitarnih otpadnih voda izdvajat će se u početnom razdobljumanje količine, a primjenom višeg stupnja čišćenja veće količine mulja. Taj mulj mora se učinitipotpuno neškodljivim za okoliš i nakon toga trajno odložiti na prikladno mjesto. Korisna primjenatakvog mulja na otoku Rabu na neki od svijetu uobičajenih načina, je obzirom na prirodno okruženje,djelatnosti na otoku, količine i sl., malo vjerojatna.Na otoku se predviđaju tri ili četiri uređaja za pročišćavanje. Na svakom od njih bi se mulj djelomičnostabilizirao uz maksimalno moguće odvajanje vode. Takav mulj bi se zatim odvozio na uređaj zakonačnu obradu. Takav uređaj se predviđa u sklopu otočkog odlagališta otpada. Tu bi se mulj konačnoobradio i cijedio, i koristio za pokrivanje standardnog komunalnog otpada. Ocjedna otpadna voda bi sekonačno pročišćavala na deponijskom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.3.5.3.3. Uređenje vodotoka i vodaSustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka – bujica grada Raba dio je cjelovitog sustavauređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama slivnog područja "Podvelebitsko primorje i otoci".Koridor sustava linijski obuhvaća registrirane vodotoke – bujice prikazane na kartografskom prikazu3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora" u mjerilu 1:25000 i navedene u obrazloženju Plana u točki1.2.6.3. "Vodnogospodarski sustav".Širina koridora vodotoka – bujice obuhvaća prirodno korito s obostranim pojasom širine 20,00 mmjereno od gornjeg ruba korita, odnosno izgrađeno korito s obostranim pojasom širine 6,00 m mjerenood gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine.Unutar navedenog koridora <strong>plan</strong>ira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava,njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina.Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samosukladno Zakonu o vodama.Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava <strong>plan</strong>ira se za svevodotoke utvrditi inundacijski pojas, te javno vodno dobro i vodno dobro.Zbog potreba uređenja vodotoka – bujica, zaštite od poplava i zaštite od erozije <strong>plan</strong>iraju se motrenja,mjerenja velikih voda, te izrada proračuna i elaborata.Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci za bujice -vodotoke uzimaju se oni iz kartografskog prikaza br. 3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora" u mjerilu1:25000.Na otoku Rabu za navodnjavanje je pogodno cca 295 ha poljoprivrednog zemljišta i to približno:dolina Palit 30 ha, Kamporsko polje 75 ha, Supetarska draga 120 ha i Loparsko polje 70 ha.Poljoprivredne površine je moguće navodnjavati izgradnjom akumulacija u blizini poljoprivrednihpovršina. Međutim morfološki i geološki povoljnije lokacije za ostvarenje akumulacija obuhvaćaju- 62 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAmale površine slivnog područja obližnjih vodotoka te takvi akumulacijski prostori nisu dovoljni da bise navodnjavale ukupne predviđene poljoprivredne površine.Postoji i mogućnost kombinacije izgradnje akumulacija sa zahvatima podzemnih voda.- 63 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA3.5.4. Energetska infrastruktura3.5.4.1. ElektroopskrbaPrstornim <strong>plan</strong>om ne predviđa se proširenje postojeće električne mreže jer zadovoljava današnjepotrebe područje <strong>Grada</strong> Raba, a i bliže budućnosti. Novo<strong>plan</strong>irani objekti i zone moći će se uklopiti upostojeći sustav elektroopskrbe.3.5.4.2. Opskrba plinomPotrošnja ukapljenog naftnog plina u Europi najveća je u sektoru kućanstva i usluga, dok je manja uindustriji. Obzirom na malu zastupljenost potrošnje energije u industriji, kao i udaljenost budućihmagistralnih plinovoda od otoka Raba, cilj je korištenje ukapljenog naftnog plina koji predstavljaenergent komplementaran prirodnom plinu. Ukapljeni naftni plin je naročito pogodan za korištenje ukućanstvima i sektoru usluga za kuhanje i grijanje. Skladišti se u bocama ili spremnicima ukapljenognaftnog plina. Može se koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog broja potrošača(turistička naselja i sl.). Kategorizacija hotelsko ugostiteljskih objekata vezana je i uz kvalitetnoenergetsko rješenje i to za grijanje, hlađenje i klimatizaciju. Restorani, hoteli i hotelski kompleksimogu ekonomično riješiti navedene zahtijeve korištenjem ukapljenog naftnog plina, a kogeneracijskimpostrojenjem se mogu zadovoljiti kompletne energetske potrebe (proizvodnja električne i toplinskeenergije). U tom slučaju potrebno je osigurati skladišni prostor za spremnik ukapljenog naftnog plina.Proizvodnja ukapljenog naftnog plina odvija se u Rijeci, Sisku i Ivanić Gradu. Proizvođač iveletrgovac na području Republike Hrvatske je INA d.d., dok se distribucijom osim INE bavi inekoliko manjih tvrtki.3.5.4.3. Obnovljivi izvori energijeKorištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom smanjenju štetnogutjecaja na okoliš, kao i otvaranju novih radnih mjesta i ulaganju u razvoj otoka područja <strong>Grada</strong> Raba.Cilj Nacionalnog energetskog programa korištenja sunčeve energije SUNEN je da se do 2010. godinena otocima najveći dio potrošnje energije za pripremu potrošne tople vode (PTV) u kućanstvima iturizmu osigura iz primarne sunčeve energije. Najkasnije do 2020. godine značajan udio toplinskihpotreba za grijanje i hlađenje otoka mogao bi se pokriti iz hibridnih to<strong>plan</strong>a Sunce-ukapljeni naftniplin, gdje bi ekonomični udio sunčeve energije iznosio do 50% u odnosu na ukupnu finalnu toplinskupotrošnju. Značajniji ulaz fotonaponskih elektrana u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske neočekuje se prije 2005. godine, do kada će cijena instalirane fotonaponske ćelije pasti na trećinudanašnje vrijednosti ili niže. Međutim očekuje se da će se u razdoblju od 2005. godine na hrvatskimotocima početi instalirati samostojni fotonaponski sustavi u rasponu snage od 100 - 1000 kW. Pasivnokorištenje sunčeve energije na otocima, posebno u turističkom i ugostiteljskom sektoru može donijetiznačajne rezultate. Do 2030. godine svi hotelsko-ugostiteljski objekti trebali bi biti izgrađeni sprimjenjenim modernim tehnologijama korištenja aktivnih i pasivnih solarnih sustava za grijanje,hlađenje i osvjetljenje.Na području <strong>Grada</strong> Raba zabranjena je gradnja vjetroelektrana.- 64 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA3.6. POSTUPANJE S OTPADOMOtpad na otoku Rabu zbrinjava tvrtka “Vrelo”. U 2000. g. zbrinuto je 24.000 m3 ili 9800 komunalnogotpada i 120 t metalnog otpada na otoku Rabu. Odvoz smeća obavlja se svakodnevno u turističimobjektima, a u domaćinstvima tri puta tjedno.Zakon o otpadu definira otpad kao “tvari i predmete koje je pravna ili fizička osoba odbacila iliodložila, ili ih namjerava ili mora odložiti”.Otpad se po mjestu nastanka dijeli na:- komunalni otpad - otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpadsličan otpadu iz kućanstava koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima.U ovu vrstu otpada ubraja se i otpad koji stvara turistička privreda.- tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovamai uslužnim djelatnostima, a po količinama, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnogotpada.Tehnološki otpad po svojim svojstvima dijeli se na opasni i neopasni otpad.U procijenjenim količinama tehnološkog otpada prevladava otpad sličnih svojstava komunalnimotpacima. Opasni otpad odnosi se uglavnom na otpad s benzinskih stanica i medicinski otpad izzdravstvenih ustanova, te iz građevina turističke djelatnosti.Komunalni otpad iz domaćinstava na području <strong>Grada</strong> Raba danas se sakuplja na lokaciji “Sorinj”.Raspoloživi prostor deponije potrebno je izgraditi u skladu s Pravilnikom o uvjetima za postupanje sotpadom (NN br.123/97,112/01).Budući sustav gospodarenja otpadom temelji se na Zakonu o otpadu i hijerarhijskom konceptu “IVO”,što znači Izbjegavanje-Vrednovanje-Odlaganje otpada. U prostoru novi sustav gospodarenja otpadomzahtijeva:- Izgradnju centralne Zone za gospodarenje otpadom, sa sanitarnim odlagalištem za komunalni ineopasni tehnološki otpad, drobilanom za građevinski i ruševni otpad, i biokompostanom, upravnomzgradom itd.- Izgradnju reciklažnih dvorišta i transfer stanicaReciklažno dvorište je prostor na kojem se odvojeno skupljaju pojedine vrste otpada (papir, staklometal, PVC i drugo). tako sakupljen prerađuje se i plasira kao sekundarna sirovina.Za potrebe <strong>Grada</strong> Raba <strong>Prostorni</strong> <strong>plan</strong> Primorsko-Goranske županije predviđa lociranje reciklažnogdvorišta na lokaciji postojećeg odlagališta komunalnog otpada.Postojeći deponij je određen kao sanitarno odlagalište komunalnog otpada do uključivanja užupanijskisustav gospodarenja otpadom, nekon čega ga je potrebno sanirati.Saniranje odlagališta predstavlja provođenje postupaka takvih sigurnosnih uvjeta da nakon saniranjanema opasnosti za život i zdravlje ljudi, te živi i neživi okoliš u vezi sa postojećom ili <strong>plan</strong>iranomuporabom saniranog mjesta.Tehnologija saniranja postojećeg stanja obuhvaća:- gašenje vatre i tinjajućeg otpada,- sakupljanje razbacanih otpadaka (ručno i strojno),- transport skupljenih otpadaka,- 65 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA- sabijanje otpadaka te popunjavanje vrtače dovezenim materijalom do predviđene visine,- prekrivanje otpadaka vodonepropusnim materijalom.Nakon popunjavanja deponije potrebno je izraditi završni pokrovni sloj i naposljetku ozelenitisaniranu površinu (trava, djetelina).Problem predstavlja i divlji deponij građevinskog materijala (nevezan i rastresit). Uz provedenoodveženje otpada potrebno je sanirati deponij, a postavljanjem zaštitne ograde spriječiti daljnjeodlaganje otpada.Za prostor postojećeg odlagališta izrađeno je rješenje sanacije i prihvaćena "Studija o utjecaju naokoliš sanacije odlagališta komunalnog otpada "Sorinj" na otoku Rabu.Sanacijom odlagališta predviđaju se, uz primjenu mjera zaštite okoliša i program praćenja stanjaokoliša, slijedeći zahvati:- izvedba višeslojne prekrivke postojećeg dijela odlagališta- uređenje privremenog odlagališta do uključivanja u županijski sustav gospodarenja otpadom,a najdulje do 2011. godine, kao odlagališta I kategorije- izgradnja pratećih objekata: čuvarske kućice. objekta za zaposlene, vage, platoa za pranjekotača, parkirališta, nadstrešnice za kompaktor, reciklažnog dvorišta (cca 850 m2), platoa za glomazniotpad i pretovar (cca 1500 m2) - buduće transfer stanice, separatora zauljenih voda s taložnicom,sabirnice sanitarno- fekalnih voda, bazena za procjedne vode i bazena za čiste oborinske vode iobodno-sabirnog kanala oko odlagalištaProstor reciklažnog dvorišta i transfer stanice s pratećim objektima, ukupne površine cca 3500 m2,ostaje u funkciji i nakon uključivanja u županijski sustav gospodarenja otpadom.- 66 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA3.7.3. Zaštita vodaMjerama zaštite treba sačuvati vode koje su još čiste, zaustaviti trend pogoršanja kakvoće vodasaniranjem ili uklanjanjem izvora onečišćenja, osigurati poboljšanje ekoloških funkcija vode, tamogdje su one narušene, te osigurati racionalno korištenje voda, a time skladan i postojan razvoj. Zaštitaizvorišta voda za piće je prioritetna.3.7.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih vodaElaborat o zonama sanitarne zaštite na otoku Rabu napravljen je 1985. godine. Novelacija projektauslijedila je 1995. godine, a Odluka o zaštitnim zonama donesena je 1997. godine.Voda je jedan od najugroženijih prirodnih resursa naophodnih za život. Područje <strong>Grada</strong> Raba bogatoje po broju izvora koji su do spoja na kopneni vodovod predstavljaji jedini izvor pitke vode na Rabu.Ti se izvori i danas koriste, te ih je potrebno štititi utvrđenim režimima zaštite.Na području <strong>Grada</strong> Raba postoji četiri izvorišta, i to:- Mlinica- Pidoka- Valonga- Curka (nije u upotrebi)Na području <strong>Grada</strong> Raba postoje i bunari na pitku vodu (bušeni zdenci), i to:- Gvačići I- Gvačići II- Idila- Perići- Podmravići- BarbatMjere zaštite provode se u skladu i na način propisan ranije navedenom “Odlukom”.Na otoku Rabu slivno područje izvorišta vode za piće dijeli se na slijedeće zone sanitarne zaštite:Prva zona sanitarne zaštite (zona strogog režima) - Zabranjeno je postojanje bilo kakvih objekataosim onih koji su potrebni za pogon, održavanje i čuvanje i vodozahvata, te svaka djelatnost koja nijevezana na vodoopskrbu i koja može nepovoljno utjecati na zdravstvenu ispravnost vode za piće ili naizdašnost izvorišta. Izvorištima vode za piće na otoku Rabu upravlja javno poduzeće "Vrelo"d.o.o.Područje prve zone mora biti ograđeno i zaštićeno od pristupa neovlaštenih osoba. također, mora bitiuređeno na način da oborinske vode s uređenih površina i krovova objekata unutar zone buduodvedena izvan zone, te da objekti i sadržaji unutar zone koji su nužni za pogon crpilišta moraju bitiograđeni i održavani s najvišim stupnjem sigurnosti.Druga zona sanitarne zaštite (zona strogog ograničenja) - Zabranjeno je postojanje i građenje svihobjekata koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari, spremišta tekućeg goriva, eksploatacijamineralnih sirovina i deponiranje bilo kojeg otpada. Dopušteno je građenje stambenih građevinaunutar već izgrađenog pdoručja naselja s riješenom odvodnjom otpadne vode do izgrađenog javnogsustava odvodnje., kao i građenje cesta županijskog i lokalnog značenja.. Uvjeti korištenja morskihpovršina, kao i lučkog područja, utvrđeni su Odredbama za provođenje Plana.Zaštita podzemnih voda određuje se:- mjerama zabrane i ograničenja izgradnje (definirano Odlukom),- 67 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja. Pri tome je od najveće važnosti izgradnjasustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, uz sanaciju postojećihkolektora.Radi utvrđivanja uzroka, opsega i mogućih posljedica onečišćavanja i kontrole poduzetih zaštitnihmjera, potrebno je stalno ispitivati kakvoću podzemnih i površinskih voda, te otpadnih voda, na osnovijedinstvenog programa za područje Županije.Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i voda su:− zabraniti pranje automobila, te drugih vozila i strojeva, te odlijevanje vode onečišćenedeterdžentima, te odlaganjem tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž prometnica,− korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže, hidranata i drugihvodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i sanitarnu vodu od zagađivanja,− opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi prijemnik,te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda uprirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštenekoncentracije prema Pravilniku o graničnim vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari iotpadnim vodama (Narodne novine broj 40/1999.)- svi zahvati u prostoru unutar zona sanitarne zaštite mogu se obavljati jedino ako nisu u suprotnostis odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite.- cisterne za vodu, septičke jame i nadzemni i podzemni spremnici goriva mogu se graditi isključivoako je Odlukom o zonama sanitarne zaštite omogućen takav zahvat u određenoj zoni sanitarnezaštite.3.7.3.2. Zaštita od štetnog djelovanja vodaZa područje <strong>Grada</strong> Raba potrebno je izraditi studiju (elaborat) o odvodnji oborinskih voda i sprovestinjegovu daljnju razradu do nivoa glavnog projekta.Na otoku Raba javlja se nezanemariv problem štetnog djelovanja voda (bujica) izazvannekontroliranim i ne<strong>plan</strong>skim intervencijama u prostoru. <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>ovima nižeg reda koji supropisani ovim Planom moguće je detaljnije riješiti ovaj problem. Također, neriješena odvodnjaoborinskih voda naselja, iziskuje potrebu izradu Studije o odvodnji oborinskih voda.Radi obrane od poplava <strong>plan</strong>ira se dorada Županijskog <strong>plan</strong>a obrane od poplava uvrštavanjem u njegasvih vodotoka – bujica <strong>Grada</strong> Raba, te provođenje preventivnih mjera dogradnje, rekonstrukcijesanacije i održavanja, vodotoka – bujica i uređajnih građevina, te njihov nadzor.Radi zaštite od erozije otoka Raba, posebno osjetljivog područja u predjelu Lopara, izraditi temeljnustručnu dokumentaciju zaštite od erozije u kojoj treba utvrditi čimbenike erozije, postojeće stanjevodne i eolske erozije, te dati osnovna rješenja zaštite, kao od vodne, ta i od eolske erozije.- 68 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAII ODREDBE ZA PROVOĐENJE PLANAČlanak 1.(1) Odluka o donošenju Prostornog <strong>plan</strong>a uređenja <strong>Grada</strong> Raba ("Službene novine" Primorskogoranskežupanije broj 15/04 i 40/05-ispravak), u daljnjem tekstu: Odluka o donošenju Plana,usklađuje se Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (Narodne novine broj128/04)(2) Elaborat "Uslađenje Prostornog <strong>plan</strong>a uređenja <strong>Grada</strong> Raba s Uredbom o uređenju i zaštitizaštićenog obalnog područja mora" sastoji se od:A/ TEKSTUALNOG DIJELAI. Obrazloženje1.2.1.3. Hidrološke značajke1.2.6.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje (Vodnogospodarski sustav)2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja2.2.3.3. Osnove razvoja sustava infrastrukture2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojećii <strong>plan</strong>irani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenosti gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza,prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina3.1. Prikaz prostornog razvoja na području <strong>Grada</strong> Raba u odnosuna prostornu i gospodarsku strukturu županije3.1.1. Globalne ekonomske i prostorne odrednice3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje prostora3.2.1. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)3.2.2. Površine za izdvojene namjene3.2.3. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja3.2.6. Morske površine3.4.1. Uvjeti korištenja prostora3.4.2. Uvjeti uređenja prostora3.5.1. Prometni sustav3.5.3. Vodnogospodarski sustav3.5.4. Energetska infrastruktura3.6. Postupanje s otpadom3.7.3. Zaštita vodaII. Odredbe za provođenjeB/ GRAFIČKOG DIJELAa) Kartografski prikazi u mj. 1:25.0001. Korištenje i namjena površina1A Korištenje i namjena površina - Pošta, telekomunikacijski sustav i lokacije društvenihdjelatnosti2. Infrastrukturni sustavi i mreže3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora3A Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite3B Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja primjene <strong>plan</strong>skih mjera zaštiteb) Kartografski prikazi u mjerilu 1:5.000- 69 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA4.1. Barbat NA 2 1 -2 74.2. Banjol NA 1 2 ; NA 3 1 - 3 134.3. Mundanije, Palit, Rab NA 1 1 ; NA 1 3 ; NA 4 1 -4 264.4. Kampor NA 7 1 -7 284.5. Supetarska Draga NA 6 1 – 6 204.6. Lopar NA 5 1 – 5 94.7. Goli otok4.8. Otok Sv Grgur4.9. Pudarica, Mišnjak4.10. Kamenjak4.11. Sorinj, VardaškoljČlanak 2.U članku 1. Odluke o donošenju Plana iza stavka (3) dodaju se stavci (4) i (5) koji glase:"(4) Razgraničenje između <strong>Grada</strong> Raba i Općine Lopar, određeno na kartografskom prikazu br.1“Korištenje i namjena površina” u mj. 1:25.000, određeno je od strane Državne geodetske uprave,privremeno je i može se mijenjati temeljem sporazuma o sukcesiji između jedinica lokalnesamouprave i provedene zakonske procedure.(5) Usklađenje prostornog <strong>plan</strong>a uređenja <strong>Grada</strong> Raba s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenogobalnog područja mora donosi se za područje <strong>Grada</strong> Raba."Članak 3.U članku 2. Odluke o donošenju Plana iza riječi "<strong>Prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja grada Raba" dodaju se riječi"i elaboratu "Uslađenje Prostornog <strong>plan</strong>a uređenja <strong>Grada</strong> Raba s Uredbom o uređenju i zaštitizaštićenog obalnog područja mora"".Članak 4.Iza članka 2. Odluke o donošenju Plana dodaje se novi članak 3. koji glasi:"(1) Cjelokupni kopneni prostor i pojas mora u širini 300 m od obalne crte obuhvaćeni suzaštićenim obalnim područjem mora.(2) Granice zaštićenog obalnog područja mora kao i pojas kopna u širini 1000 m od obalne crteprikazani su u svim kartografskim prikazima u mjerilu 1:25000. Obalna crta je crta plimnog vala naobali.(3) Na kartografskim prikazima br. 4.1. do 4.11., u mjerilu 1:5000, temeljem podataka izkatastarske podloge označeni su pojasevi 25 m, 70 m i 100 m od obalne crte. Ti pojasevi preciznije seutvrđuju prilikom izrade UPU-a korištenjem kvalitetnije geodetske podloge."Članak 5.(1) U članku 3. Odluke o donošenju Plana (novi članak 4.), u alineji 5., iza riječi "groblja" dodajese tekst: " luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene - nautičkog turizma"(2) U članku 3. Odluke o donošenju Plana (novi članak 4.) alineja 24. se briše.(3) U članku 3. Odluke o donošenju Plana (novi članak 4.) alineje 25. - 29. postaju alineje 24. -28.Članak 6.(1) U članku 4. Odluke o donošenju Plana (novi članak 5.), u stavku (2), riječi "vodne površine"zamjenjuju se riječima "morske površine".- 70 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA(2) U članku 4. Odluke o donošenju Plana (novi članak 5.), u stavku (3), alineja 2. mijenja se iglasi:"2. Područja i građevine izvan građevinskog područja su: građevine infrastrukture, stambene igospodarske građevine za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a u funkciji obavljanjapoljoprivrednih djelatnosti (staklenici, plastenici i sl. građevine), građevine u funkciji gospodarenjašumama, površine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina i površine uzgajališta -marikultura."Članak 7.U članku 5. Odluke o donošenju Plana (novi članak 6.) dodaje se alineja 6 i glasi:"- otvorene za javni promet i luke posebne namjene - nautičkog turizma"Članak 8.U članku 6. Odluke o donošenju Plana (novi članak 7.) mijenja se stavak (3) i glasi:"Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti građevinskogpodručja manja od 100 m od obale mora. Na području <strong>Grada</strong> Raba to su:- Barbat NA 2 1 ,- Banjol NA 1 2 ; NA 3 1 ; NA 3 2 ; NA 3 3 ,- Rab NA 1 1 ,- Palit NA 1 3 ; NA 4 2 ,- Kampor NA 7 1 ; NA 7 4 ; NA 7 8 ; NA 7 27 ;- Supetarska Draga NA 6 1 ; NA 6 4 ; NA 6 6 ; NA 6 7 ; NA 6 8 ;- Lopar NA 5 1 .NA – oznaka za dio naselja"Članak 9.(1) U članku 7. Odluke o donošenju Plana (novi članak 8.) stavak (1), alineja 2. mijenja se i glasi:"ugostiteljsko-turističku namjenu T (T1 - hoteli, T2 turistička naselja, T3 kampovi-autokampovi)"(2) U članku 7. Odluke o donošenju Plana (novi članak 8.) stavak (1), alineja 3. mijenja se i glasi:"infrastrukturnu namjenu IS (kopnene dijelove luka otvorenih za javni promet)"(3) U članku 7. Odluke o donošenju Plana (novi članak 8.) stavak (1), alineja 6. se briše.Članak 10.Članak 8. Odluke o donošenju Plana postaje članak 9.Članak 11.U članku 8. Odluke o donošenju Plana (novi članak 9.) broj "112" mijenja se i glasi: "114"Članak 12.U članku 9. Odluke o donošenju Plana (novi članak 10.) brišu se riječi "te zone sidrišta na moru."Članak 13.Članci 10. i 11. Odluke o donošenju Plana postaju članci 11. i 12.- 71 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAČlanak 14.U podnaslovu iza članka 11. Odluke o donošenju Plana (novi članak 12.) riječ "vodne" mijenja se iglasi: "morske".Članak 15.Članak 12. Odluke o donošenju Plana (novi članak 13.) mijenja se i glasi:"(1) Razgraničenje namjene morskih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1“Korištenje i namjena površina” u mj. 1:25.000.(2) Namjena i način korištenja mora odnosi se na prostor ispod i iznad morske plohe.(3) Razgraničenje morskih površina provodi se određivanjem namjena za:- prometne djelatnosti,- rekreacijsko područje,- površine uzgajališta – marikulturu,- ostale morske površine.(4) Prometne djelatnosti u akvatoriju određene su u točki 5.1.4. "Pomorski promet".(5) Rekreacijsko područje obuhvaća dijelove akvatorija uz obalu namijenjene kupanju isportovima na vodi. Na tim je dijelovima obale pojas obalnog mora širok 300 m.(6) Marikultura obuhvaća površine akvatorija na sjevernoj strani otoka Dolina, južno od uvaleBarbat (H 1 ) i u uvali Mag (H 2 ) za uzgajališta riba i školjaka. Zabranjen je uzgoj plave ribe.(7) Ostale morske površine obuhvaćaju more izvan rekreacijskih područja, površina uzgajališta -marikulture, luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene, a namijenjene su odvijanjupomorskog prometa, ribarenju i sl."Članak 16.Članak 13. Odluke o donošenju Plana postaje članak 14.Članak 17.U članku 14. Odluke o donošenju Plana (novi članak 15.) točka 2.c. mijenja se i glasi:"c) luke nautičkog turizma- marina Rab- marina Supetarska Draga"Članak 18.(1) U članku 15. Odluke o donošenju Plana (novi članak 16.) u stavku (2) iza riječi "Planom"dodaju se riječi "i Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora"(2) U članku 15. Odluke o donošenju Plana (novi članak 16.) dodaje se stavak (3) i glasi:"(3) Za naselje Barbat ne može se u pojasu do 70 m od obalne crte <strong>plan</strong>irati gradnja građevinenamijenjene za:- proizvodnju koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom- trgovinu netto trgovačke površine veće od 1500 m2U neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja Barbat u pojasu najmanje 70 m od obalne crtemože se <strong>plan</strong>irati samo gradnja hotela, građevina javne namjene i uređenje javnih površina iinfrastrukturnih građevina. "Članak 19.Članak 16. Odluke o donošenju Plana (novi članak 17.) mijenja se i glasi:"Građevinsko područje naselja definirano je na slijedeći način:- Barbat NA 2 1 -2 7 ;- 72 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA- Banjol NA 1 2 ; NA 3 1 -3 13- Rab NA 1 1- Palit, Mundanije NA 1 3 ; NA 4 1 -4 26 ;- Kampor NA 7 1 -7 28- Supetarska Draga NA6 1 -6 20- Lopar NA 5 1 -5 9 ;"Članak 20.U članku 17. Odluke o donošenju Plana (novi članak 18.) dodaje se stavak (5) i glasi:"(5) Izdvojena građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene i površine ugostiteljskoturističkenamjene unutar naselja moraju odvodnju otpadnih voda riješiti zatvorenim kanalizacijskimsustavom s pročišćavanjem."Članak 21.(1) U članku 18. Odluke o donošenju Plana (novi članak 19.), stavku (1), broj "6" mijenja se iglasi: "7".(2) U članku 18. Odluke o donošenju Plana (novi članak 19.), stavku (2), broj "6" mijenja se iglasi: "7".(3) U članku 18. Odluke o donošenju Plana (novi članak 19.), stavku (3), broj "17" mijenja se iglasi: "18".(4) U članku 18. Odluke o donošenju Plana (novi članak 19.) dodaje se stavak (5) koji glasi:"(5) Iznimno se unutar izgrađenog dijela građevinskog područja dozvoljava, do izgradnje javnogsustava odvodnje otpadnih voda, priključak na septičku taložnicu za manju obiteljsku - stambenugrađevinu kapaciteta do 10 ES. Za veći kapacitet potrebna je izgradnja zasebnog uređaja zapročišćavanje otpadnih voda (biodisk ili sl.)."Članak 22.Članci 19. do 21. Odluke o donošenju Plana postaju članci 20.do 22.Članak 23.Članak 22. Odluke o donošenju Plana (novi članak 23.) mijenja se i glasi:"(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar izgrađenog dijela građevinskihpodručja naselja, izuzev naselja iz članka 7. stavak (3), grade se:- slobodnostojeće stambene građevine brutto izgrađene površine manje od 400 m 2 ,- poluotvorene stambene građevine brutto izgrađene površine manje od 400 m 2 ,- stambene građevine u nizu brutto razvijene površine manje od 400 m 2 ,- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene uz građevinu stambene namjene,- građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje uz građevinu stambene namjene.(2) Gradnja stambenih građevina brutto izgrađene površine od 400 m 2 i većih može se odreditiurbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja."Članak 24.Članci 23. do 28. Odluke o donošenju Plana postaju članci 24. do 29.Članak 25.U članku 29. Odluke o donošenju Plana (novi članak 30.), stavku (8), broj "6" mijenja se i glasi: "7".- 73 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAČlanak 26Članci 30. i 31. Odluke o donošenju Plana postaju članci 31. i 32.Članak 27.U članku 32. Odluke o donošenju Plana (novi članak 33.), stavku (3), broj "31" mijenja se i glasi:"32".Članak 28.(1) U članku 33. Odluke o donošenju Plana (novi članak 34.), u stavku (1) iza riječi "Plana"dodaju se riječi : "unutar izgrađenog dijela građevinskih područja naselja".(2) U članku 33. Odluke o donošenju Plana (novi članak 34.), mijenja se stavak (2) i glasi:"(2) Gradnja višestambenih građevina, izuzev građevina navedenih u stavku (1) ovog članka,određuje se urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja."Članak 29.Članci 34. do 37. Odluke o donošenju Plana postaju članci 35.do 38.Članak 30.(1) U članku 38. Odluke o donošenju Plana (novi članak 39.), stavku (1), broj "30" mijenja se iglasi: "31".(2) U članku 38. Odluke o donošenju Plana (novi članak 39.), stavku (2), brojevi "31 i 32"mijenjaju se i glase: "32 i 33".Članak 31.Članak 39. Odluke o donošenju Plana postaje članak 40.Članak 32.Članak 40. Odluke o donošenju Plana (novi članak 41.) mijenja se i glasi:" Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar izgrađenog dijela građevinskihpodručja naselja, izuzev naselja iz članka 7. stavak (3), grade se:- slobodnostojeće stambene građevine s poslovnim sadržajem brutto izgrađene površine manjeod 400 m 2 ,- poluotvorene stambene građevine s poslovnim sadržajem brutto izgrađene površine manje od400 m 2 ,- pomoćne i manje građevine gospodarske namjene uz građevinu stambene namjene,- građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje uz građevinu stambene namjene."Članak 33.Članak 41. Odluke o donošenju Plana (novi članak 42.) mijenja se i glasi:" Gradnja stambenih građevina s poslovnim sadržajem brutto izgrađene površine od 400 m 2 ivećih, može se odrediti urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja ."Članak 34.Članci 42. i 43. Odluke o donošenju Plana postaju članci 43. i 44.- 74 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAČlanak 35.U članaku 44. Odluke o donošenju Plana (novi članak 45.), mijenja se stavak (1) i glasi:(1) Za gradnju stambenih građevina s poslovnim (ugostiteljsko-turističkim) sadržajem vrijedeuvjeti određeni u člancima 26, 27 stavci (1), (2), (4) i (5), te člancima 28, 29, 30, 31, 32 i 33 ovihOdredbi.Članak 36.Članak 45. Odluke o donošenju Plana (novi članak 46.) mijenja se i glasi:"(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar izgrađenog dijela građevinskihpodručja naselja, izuzev naselja iz članka 7. stavak (3), mogu se graditi luksuzni objekti stanovanja –vile brutto izgrađene površine manje od 400 m 2 .(2) Gradnja vila brutto izgrađene površine od 400 m 2 i većih može se odrediti urbanističkim<strong>plan</strong>om uređenja .(3) Dio vile može se urediti kao poslovni prostor, ali su isključeni sadržaji trgovine, servisa, obrtai proizvodnje.(4) Predviđeni sadržaji mogu se organizirati i u više slobodnostojećih građevina."Članak 37.Članci 46. do 47. Odluke o donošenju Plana postaju članci 47.do 48.Članak 38.U članku 48. Odluke o donošenju Plana (novi članak 49.), stavku (4), broj "32" mijenja se i glasi:"33".Članak 39.Članak 49. Odluke o donošenju Plana (novi članak 50.) mijenja se i glasi:"(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar izgrađenog dijela građevinskihpodručja naselja, grade se građevine društvene namjene brutto izgrađene površine do 600 m 2 i svegrađevine društvene namjene od posebnog interesa za Grad Rab (škola, školska sportska dvorana,sportska dvorana, dom za starije i nemoćne osobe).(2) Gradnja ostalih građevina društvene namjene određuje se urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja.(3) Dispozicija građevina društvene namjene na području <strong>Grada</strong> Raba prikazana je nakartografskom prikazu br. 1A “Korištenje i namjena površina – Pošta, telekomunikacijski sustav ilokacije društvenih djelatnosti” u mj. 1:25.000."Članak 40.U članku 50. Odluke o donošenju Plana (novi članak 51.), stavku (5), broj "51" mijenja se i glasi:"52".Članak 41.U članku 51. Odluke o donošenju Plana (novi članak 52.) dodaju se stavci (3) i (4) i glase:"(3) Odredbe iz stavka (1) ovog članka ne primjenjuju se na rekonstrukciju postojećih građevina,kod kojih udaljenost može biti i manja, ali se ne smije smanjivati.(4) Planirana rekonstrukcija - prenamjena postojećeg Doma zdravlja u dom za starije i nemoćne osobena česticama - dijelovima čestica 70, 822/1, 822/2, 823/12 i 828/7, k.o. Banjol, zadržava postojećigrađevni pravac na regulacijskom pravcu - granici građevne čestice."- 75 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAČlanak 42.Članak 52. Odluke o donošenju Plana postaje članak 53.Članak 43.U članku 53. Odluke o donošenju Plana (novi članak 54.) dodaje se stavak (9) i glasi:"(9) Sustav građevina društvenih djelatnosti, određen stavkom (8) ovog članka, može sedopunjavati drugim lokacijama i sadržajima."Članak 44.Članak 54. Odluke o donošenju Plana (novi članak 55.) mijenja se i glasi:"(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar izgrađenog dijela građevinskihpodručja naselja, izuzev naselja iz članka 7. stavak (3), mogu se graditi :- građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije do 300 m 2 ,- poljoprivredne gospodarske građevine, s izuzetkom navedenim u članku 97 stavak (1).(2) Gradnja građevina gospodarske namjene tlocrtne projekcije od 300 m 2 i više može se odreditiurbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja ."Članak 45.Članci 55.do 61. Odluke o donošenju Plana postaju članci 56. do 62.Članak 46.U članku 62. Odluke o donošenju Plana (novi članak 63.), stavku (3), broj "6" mijenja se i glasi: "7".Članak 47.Članak 63. Odluke o donošenju Plana (novi članak 64.) mijenja se i glasi:"(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana unutar izgrađenog dijela građevinskihpodručja naselja, izuzev naselja iz članka 7. stavak (3), grade se građevine ugostiteljsko-turističkenamjene brutto izgrađene površine manje od 400 m 2 .(2) Gradnja građevina ugostiteljsko-turističke namjene brutto izgrađene površine od 400 m 2 ivećih može se odrediti urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja .(3) Za građevine iz stavka (1) i (2) ovog članka obavezna je II. kategorija uređenostigrađevinskog zemljišta.(4) Urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja građevine ugostiteljsko turističke namjene <strong>plan</strong>iraju se uskladu s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.(5) Ugostiteljsko turistička namjena kao izdvojena cjelina u sklopu građevinskog područja naseljamože zauzeti najviše 20 % površine naselja.(6) Pojedinačna građevina ugostiteljsko turističke namjene u sklopu površine koja se određuje zamješovitu namjenu može imati kapacitet do najviše 80 kreveta.(7) Smještajna građevina s pripadajućim zemljištem mora se <strong>plan</strong>irati izvan postojećih javnihpovršina uz obalu."Članak 48.U članku 64. Odluke o donošenju Plana (novi članak 65.) mijenja se stavak (3) i glasi:"(3) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0,8. "Članak 49.Članak 65. Odluke o donošenju Plana postaje članak 66.- 76 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAČlanak 50.U članku 66. Odluke o donošenju Plana (novi članak 67.) mijenja se stavak (2) i glasi:"(2) Građevna čestica mora se nalaziti uz javno-prometnu površinu minimalne širine kolnika 5,5m. U sklopu građevne čestice treba osigurati pripadajući broj parkirališnih mjesta."Članak 51.Članak 67. Odluke o donošenju Plana (novi članak 68.) mijenja se i glasi:"(1) Najmanje 40% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno – pejzažnozelenilo."Članak 52.Članci 68. i 69. Odluke o donošenju Plana postaju članci 69. i 70.Članak 53.Članak 70. Odluke o donošenju Plana (novi članak 71.) mijenja se i glasi:"(1) Uređene i prirodne morske plaže označene su u kartografskim prikazima br. 1. "Korištenje inamjena površina" u mj. 1 : 25.000 i br. 4. "Građevinska područja" u mj. 1 : 5.000.(2) Uređene morske plaže uređuju se u sklopu građevinskih područja naselja, izdvojenih zonaugostiteljsko turističke namjene i izdvojenih zona sportsko rekreacijske namjene, na slijedećimlokacijama:oznaka uređene plaže naziv građevinsko područje u obuhvatu UPU-aR2 1 Pudarica – Grce, NA 2 1 UPU 5R2 2 rt Petrac, R 5 1 UPU 38R2 3 Padova III, T 3 1 UPU 34R2 4 gradska plaža Rab, NA 1 1 UPU 1R2 5 Suha Punta, T 2 1 UPU 25R2 6 Kamporska Draga, NA 7 27 UPU 9R2 7 Hr. Boljkovac, NA 6 8 UPU 20R2 8 San Marino, T 1 7 UPU 29R2 9 Rajska plaža. T 3 2 i R 4 UPU 35, UPU 37R2 10 Melak R 6 4 UPU 10(3) U sklopu akvatorija namijenjenog rekreaciji definiran je na kartografskom prikazu br. 1."Korištenje i namjena površina" u mj. 1 : 25.000, akvatorij uređenih plaža. Unutar akvatorija uređeneplaže organiziraju se sve djelatnosti funkcionalno vezane na kopneni dio uređene plaže(4) Uređene morske plaže su nadzirane i pristupačne svima pod jednakim uvjetima s kopnene imorske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenogprirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneniprostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.(5) Površine uređenih morskih plaža i njihovo uređivanje i opremanje, određuju se urbanističkim<strong>plan</strong>om uređenja, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.(6) <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om omogućava se, do donošenja urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja, održavanje isanacija plaža oštećenih nevremenom (dohranjivanje žala, obnova betonskih ili kamenih podloga,opločenja i sl).(7) Za područja obale kojima se bitno mijenja postojeći izgled obale (nasipavanje) obavezna jeizrada Studije procjene utjecaja na okoliš. To je područje naselja NA 2 1 i 3 3 , te zone sportskorekreacijskenamjene R6 3 u Kamporu i R6 4 u Loparu.(8) Prirodne morske plaže unutar ili izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih namjena,oznaka R3-1 do R3-22, su nadzirane i pristupačne s kopnene i/ili morske strane, infrastrukturnoneopremljene, očuvanog zatečenog prirodnog obilježja."- 77 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAČlanak 54.Članak 71. Odluke o donošenju Plana postaje članak 72.Članak 55.U članku 72. Odluke o donošenju Plana (novi članak 73.) brojevi "180 i 181" mijenjaju se i glase:"183 i 184".Članak 56.U članku 73. Odluke o donošenju Plana (novi članak 74.) dodaje se stavak (4) i glasi:"(4) U građevinskim područjima izdvojene namjene ne može se <strong>plan</strong>irati nova stambena gradnja."Članak 57.(1) U članku 74. Odluke o donošenju Plana (novi članak 75.) alineja 3. mijenja se i glasi:"infrastrukturnu namjenu "(2) U članku 74. Odluke o donošenju Plana (novi članak 75.) alineja 6. se briše.Članak 58.Članci 75. i 76. Odluke o donošenju Plana postaju članci 76. i 77.Članak 59.U članku 77. Odluke o donošenju Plana (novi članak 78.) stavak (1) mijenja se i glasi:"(1) Poslovna namjena K na području <strong>Grada</strong> Raba <strong>plan</strong>irana je na slijedećim lokacijama:- K1 – zona na Mišnjaku (Barbat) površine 11,7 ha,- K2 – zona na Sorinju (Lopar) površine 7,6 ha."Članak 60.(1) U članku 78. Odluke o donošenju Plana (novi članak 79.) briše se stavak (2).(2) U članku 78. Odluke o donošenju Plana (novi članak 79.) stavak (3) postaje stavak (2),mijenja se i glasi:"(2) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om obuhvaćaju:T1 - hotele s pratećim sadržajimaT2 - turistička naseljaT3 - kampove - autokampove"(3) U članku 78. Odluke o donošenju Plana (novi članak 79.) dodaju se stavci (3) i (4) i glase:"(3) Urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja površine i građevine ugostiteljsko turističke namjene <strong>plan</strong>irajuse u skladu s odredbama Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.(4) Prostorna cjelina širine veće od 500 m uz obalu, mora imati najmanje jedan cestovno pješačkipristup do obale."Članak 61.Podnaslov ispred članka 79. Odluke o donošenju Plana (novi članak 80.) mijenja se i glasi:"Hoteli s pratećim sadržajima i turistička naselja"- 78 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAČlanak 62.U članku 79. Odluke o donošenju Plana (novi članak 80.) mijenja se stavak (1) i glasi:"(1) <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za hotele s pratećimsadržajima i turistička naselja:- za hotele s pratećim sadržajima (T1):naziv zoneoznakamax. površinakategorijazonebroj ležaja zone /haBarbat (Barbat) T1 1 min.3 zvjezdice 800 11,7Soline (Palit) T1 2 min.3 zvjezdice 150 2,0Kamenjak (Mundanije) T1 3 min.3 zvjezdice 250 4,0Šurline (Kampor) T1 4 min.3 zvjezdice 200 4,0U. Miral (S. Draga) T1 5 min.3 zvjezdice 250 4,0Gonar (S. Draga) T1 6 min.3 zvjezdice 400 6,7Livačina (Lopar) T1 7 min.4 zvjezdice 600 10,9U. Crikvena Dražica - rtZidine (Lopar)T1 8 min.4 zvjezdice 1000 15,6- za turistička naselja (T2):naziv zoneoznakamax. površinakategorijazonebroj ležaja zone /haSuha Punta (Kampor) T2 1 min.3 zvjezdice 1500 31,6Goli otok I (Lopar) T2 2 min.3 zvjezdice 800 19,0Goli otok II (Lopar) T2 3 min.3 zvjezdice 1200 28,5O. Sv. Grgur (Lopar) T2 4 min.3 zvjezdice 700 15,0Članak 63.Članak 80. Odluke o donošenju Plana (novi članak 81.) mijenja se i glasi:"(1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene - hoteli i turistička naselja (T1 i T2) mogu segraditi građevine u skladu s Pravilnikom o razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima iposebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine hoteli, i to vrste "hotel" i vrste "turističko naselje".(2) Najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 2.000 m 2 .(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0.25. Koeficijent izgrađeđenosti može sepovećati na 0,30 ako se na građevnoj čestici, uz građevinu osnovne namjene, gradi bazen i/ili sportskitereni.(4) Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 0.75.(5) Dozvoljena je gradnja hotela sa kapacitetom 25-180 ležaja.(6) Za gradnju građevina iz stavka (1) ovog članka vrijede odredbe iz članaka 64 , 66, 67, 68 i 69ovih Odredbi.Članak 64.U podnaslovu ispred članka 79. Odluke o donošenju Plana (novi članak 80.) iza riječi "Kamp" dodajeriječ "-autokamp"Članak 65.(1) U članku 81. Odluke o donošenju Plana (novi članak 82.) mijenja se stavak (1) i glasi:"(1) Na području <strong>Grada</strong> Raba smješteni su slijedeći kampovi - autokampovi (T3):naziv zoneoznakamax. površinavrste smještaja i kategorijazonebroj ležaja zone /haUvala Padova III (Banjol) T3 1 kamp - postojeće 1000 9,0Rajska plaža (Lopar) T3 2 kamp - postojeće 1700 14,6- 79 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAKampor (Kampor) T3 3 kamp (min.4 zvjezdice) 70 0,5(2) U članku 81. Odluke o donošenju Plana (novi članak 82.) dodaju se stavci (4) i (5) i glase:"(4) Urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja kampovi se <strong>plan</strong>iraju u skladu s odredbama Uredbe o zaštitizaštićenog obalnog područja mora.(5) Smještajne jedinice ne mogu se <strong>plan</strong>irati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte. Smještajnejedinice ne mogu se povezivati s tlom na čvrsti način, a prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju bitiizgrađeni najmanje 70 m od obalne crte."Članak 66.U podnaslovu ispred članka 82. Odluke o donošenju Plana (novi članak 83.) iza riječi "turizma"dodaju se riječi "i privezi u turističkim zonama"Članak 67.Članak 82. Odluke o donošenju Plana (novi članak 83.) mijenja se i glasi:"(1) Na području <strong>Grada</strong> Raba, člankom 129. ovih Odredbi, određene su slijedeće luke nautičkogturizma i privezi u turističkim zonama :Luke posebne namjene županijskog značaja - luke nautičkog turizma - marine:- Marina Supetarska Draga (LN 1)- Marina Rab (LN 2)Privezi u turističkim zonama:- Privez u Uv. Jelenovica (PR 1)- Privez Sv Grgur (PR 2)- Privez Tetina – Goli otok (PR 3)- Privez Melna – Goli otok (PR 4)- Privez Vela Draga – Goli otok (PR 5)(2) U marinama se može <strong>plan</strong>irati sadržaje ugostiteljske, trgovačke, uslužne i sportskorekreacijskenamjene."Članak 68.Ispred članka 83. Odluke o donošenju Plana (novi članak 84.) mijenja se podnaslov i glasi"2.3.1.3.Infrastrukturna namjena"Članak 69.Članak 83. Odluke o donošenju Plana (novi članak 84.) mijenja se i glasi:"(1) Na području <strong>Grada</strong> Raba određena su građevinska područja infrastrukturnih sustava -kopnenih dijelova luka otvorenih za javni promet:IS 1 - trajektna luka Supetarska Draga - Uv. Vardaškolj (<strong>plan</strong>irano)površine 3,0 haIS 2 - luka Pudarica (postojeće)površine 0,3 haIS 3 - luka San Marino (postojeće)površine 0,8 haIS 4 - trajektna luka Mišnjak (postojeće i <strong>plan</strong>irano)površine 2,0 ha(2) Površine iz stavka 1. ovog članka namijenjene su izgradnji i uređenju površina u skladu s<strong>plan</strong>iranim djelatnostima u luci.(3) U sklopu površina IS 1 i IS 4 mogu se <strong>plan</strong>irati i sadržaji info-centra, restorana, dvorane zaprezentacije, izložbeni prostori i sl., uz slijedeće odrednice:- Najmanja dopuštena veličina građevne čestice iznosi 300 m 2 .- Najveća dopuštena veličina građevne čestice iznosi 800 m 2 .- Najveći dopušteni broj etaža građevine su 2 etaže, bez mogućnosti izgradnje potkrovlja.- Najveća dopuštena visina iznosi 7 m.(4) Za područja iz stavka (1) ovog članka obavezna je izrada urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja, uzizuzetke određene u članku 128. ovih odredbi"- 80 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAČlanak 70.Članak 84. Odluke o donošenju Plana (novi članak 85.) mijenja se i glasi:"Površine sportsko-rekreacijske namjene na području <strong>Grada</strong> dijele se na:R4 - teniski centar u Loparupovršine 2,6 ha,R5 1 - centar za vodene sportove u Banjolupovršine 5,9 ha,R5 2 - centar za vodene sportove u Solinama (Kampor)površine 2,2 ha,R5 3 - centar za vodene sportove Halović (Kampor)površine 2,5 ha,R6 1 - sportsko-rekreacijski centar (staza za motokros i streljana) površine 25,4 ha,R6 2 - sportsko-rekrecijski centar (sportska dvorana snogometnim i košarkašim igralištem) u Palitupovršine 2,1 ha,R6 3 - sportsko-rekreacijski centar u Kamporskoj Dragi (Kampor) površine 0,6 ha,R6 4 - sportsko-rekreacijski centar Melak (Lopar)površine 2,4 ha."Članak 71.Članci 85. i 86. Odluke o donošenju Plana postaju članci 86. i 87.Članak 72.U članku 87. Odluke o donošenju Plana (novi članak 88.), stavku (3), brišu se riječi " čija će se granicaobuhvata odrediti Programom mjera"Članak 73.Briše se članak 88. Odluke o donošenju Plana i pripadajući podnaslov "2.3.1.6.Površine za uzgajališta(marikulturu) (H)"Članak 74.(1) U članku 91. Odluke o donošenju Plana mijenjaju se stavci (1) i (2) i glase:"(1) Izvan građevinskog područja može se <strong>plan</strong>irati izgradnja:- građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), osim luka- stambenih i gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, uzposebna ograničenja u pojasu 1000 m od obale mora- građevina u funkciji gospodarenja šumama.- manjih kapelica, križeva, spomen obilježja i sl.- površina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina na prostoru izvan pojasa od 1000m od obale mora i samo u svrhu građenja na otoku- površine uzgajališta - marikultura(2) Kriteriji <strong>plan</strong>iranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenjepojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite , a određene sujednom građevnom česticom. Gradnja izvan građevinskog područja određuje se sukladno Uredbi ouređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Nije dopušteno:- izvoditi radove nasipavanja obale- iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju- gradnja priveza za plovila- sidrenje plovila- vršiti uzgoj plave ribe"(2) U članku 91. Odluke o donošenju Plana briše se stavak (5).Članak 75.Članak 92. Odluke o donošenju Plana mijenja se i glasi:- 81 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA"(1) Ovim <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om određeno je područje za istraživanje i iskorištavanje mineralnihsirovina (građevno-tehnički kamen) E3 na prostoru oko Visoke Glave.(2) Područje za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina građevno-tehničkog kamenaoznačeno je na kartografskim prikazima br. 1 "Korištenje i namjena površina" i br. 2. "Infrastrukturnisustavi i mreže" u mjerilu 1:25000.(3) Iskorištavanje građevno-tehničkog kamena dopušteno je na otoku Rabu samo u svrhu građenjana otoku, na udaljenosti većoj od 1000 m od obalne crte.(4) Postojeću lokaciju na Sorinju, označenu na kartografskom prikazu br. 3 "Uvjeti za korištenje,uređenje i zaštitu prostora" u mj 1:25.000, <strong>plan</strong>ira se napustiti i sanirati u skladu s člankom 93.stavkom (2) ovih odredbi.(5) U zaštićenom obalnom području nije dopuštena eksploatacija šljunka i pijeska iz mora."Članak 76.U članku 93. Odluke o donošenju Plana u stavku (1) iza riječi "kamena" dodaju se riječi " potrebno jeprethodno istražiti".Članak 77.U članku 94. Odluke o donošenju Plana iza riječi "članka 92." dodaju se riječi " stavak (1)".Članak 78.U članku 95. Odluke o donošenju Plana, stavku (2), broj "112" mijenja se i glasi: "114".Članak 79.(1) U članku 96. Odluke o donošenju Plana u stavku (1) iza riječi "djelatnosti" dodaje se tekst " iuz ograničenja iz članka 101. Gradnja stambene građevine za vlastite potrebe i za potrebe seoskogturizma dopušta se samo registriranim obrtnicima ili poduzetnicima u poljoprivrednoj djelatnosti ipružanju usluga."(2) U članku 96. Odluke o donošenju Plana briše se stavak (4). Stavak (5) postaje stavak (4).Članak 80.U članku 99. Odluke o donošenju Plana, stavku (1), broj "6" mijenja se i glasi: "7".Članak 81.Iza članka 100. Odluke o donošenju Plana dodaje se novi članak 101. i glasi:"(1) Odredbe članaka 96., 97., 98., 99. i 100. primjenjuju se na površinama koje su udaljene odobalne crte više od 1000 m.(2) Na ostalim površinama dopuštena je gradnja prizemne građevine površine do 200 m2,udaljene od obalne crte najmanje 100 m, za registrirano poljoprivredno gospodarstvo i pružanjeugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, s veličinom parcele najmanje 3 ha."Članak 82.U članku 101. Odluke o donošenju Plana (novi članak 102.) briše se stavak (2).Članak 83.Iza članka 101. Odluke o donošenju Plana (novi članak 102.) dodaje se naslov:"Površine uzgajališta - marikultura"- 82 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAČlanak 84.Iza članka 101. Odluke o donošenju Plana (novi članak 102.) dodaje se novi članak 103. i glasi:"(1) Ovim Planom predviđene su površine za marikulturu, H 1 uz otok Dolin nasuprot uv. Barbat iH 2 u uvali Mag, označene na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mj. 1 :25.000.(2) Prije privođenja konačnoj namjeni, dodatnim je istraživanjima potrebno odrediti užu lokaciju snajpovoljnijim uvjetima smještaja kaveza i ostalih potrebnih uređaja za uzgoj ribe ili školjaka.(3) Nužno je predvidjeti stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša, ne samo neposredno uzuzgajalište, nego i na širem području.(4) U zonama iz stavka (1) ovog članka nije dopušten uzgoj plave ribe."Članak 85.Članci 102. i 103. Odluke o donošenju Plana postaju članci 104. i 105.Članak 86.(1) U članku 104. Odluke o donošenju Plana (novi članak 106.), stavku (5), alineji a), brojevi "27-29" mijenjaju se i glase: "28-30".(2) U članku 104. Odluke o donošenju Plana (novi članak 106.), stavku (5), alineji b), brojevi "96-100" mijenjaju se i glase: "96-101".Članak 87.(1) U članku 105. Odluke o donošenju Plana (novi članak 107.), stavku (3), brojevi "63-68"mijenjaju se i glase: "64-69".(2) U članku 105. Odluke o donošenju Plana (novi članak 107.), stavku (4), brojevi "78-82"mijenjaju se i glase: "79-83".Članak 88.(1) U članku 106. Odluke o donošenju Plana (novi članak 108.), stavku (2), brojevi "27,34 i 54-62" mijenjaju se i glase: "28,35 i 55-63".(2) U članku 106. Odluke o donošenju Plana (novi članak 108.), stavku (3), brojevi "76-77"mijenjaju se i glase: "77-78".Članak 89.Članak 107. Odluke o donošenju Plana postaje članak 109.Članak 90.U članku 108. Odluke o donošenju Plana (novi članak 110.), stavku (3), broj "53" mijenja se i glasi:"54".Članak 91.(1) U članku 109. Odluke o donošenju Plana (novi članak 111.), stavku (2), broj "53" mijenja se iglasi: "54", a brojevi "84-86" mijenjaju se i glase: "85-87".(2) U članku 109. Odluke o donošenju Plana (novi članak 111.), stavku (3), broj "53" mijenja se iglasi: "54".- 83 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAČlanak 92.U članku 110. Odluke o donošenju Plana (novi članak 112.), stavku (2), broj "53" mijenja se i glasi:"54".Članak 93.U članku 111. Odluke o donošenju Plana (novi članak 113.), stavku (2), broj "53" mijenja se i glasi:"54".Članak 94.U članku 112. Odluke o donošenju Plana (novi članak 114.), stavku (3), brojevi "13 i 14" mijenjaju sei glase: "14 i 15".Članak 95.Članci 113. i 114. Odluke o donošenju Plana postaju članci 115. i 116.Članak 96.U članku 115. Odluke o donošenju Plana (novi članak 117.) broj "20" mijenja se i glasi: "21".Članak 97.Članci 116. do 120. Odluke o donošenju Plana postaju članci 118. do 122.Članak 98.U članku 121. Odluke o donošenju Plana (novi članak 123.), stavku (1), broj "119" mijenja se i glasi:"121".Članak 99.U članku 122. Odluke o donošenju Plana (novi članak 124.), stavku (1), broj "119" mijenja se i glasi:"121".Članak 100.Članci 123. i 124. Odluke o donošenju Plana postaju članci 125. i 126.Članak 101.U članku 125. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a (novi članak 127.) iza riječi "namjene" dodaju se riječi " ipriveza u turističkim zonama."Članak 102.Članak 126. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a (novi članak 128.) mijenja se i glasi:"Na području <strong>Grada</strong> Raba određene su slijedeće luke otvorene za javni promet:(1) Luke otvorene za javni promet županijskog značaja:- Trajektna luka MišnjakU sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila- 84 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA- ukrcaj i iskrcaj tereta- privez i odvez trajekata izvan funkcije prijevozaRazgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog dijela luke za pojedine namjene, kapacitet i detaljniprogram korištenja odrediti će se prilikom izrade UPU-a 48, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštitizaštičenog obalnog područja mora.Do donošenja UPU-a dozvoljava se u sklopu postojeće trajektne luke Mišnjak, zbog osiguranjapotrebnih kapaciteta i sigurnosti, izvršiti slijedeće rekonstrukcije i dogradnje lučkih postrojenja:Oblik i veličina građevnih čestica određuje se lokacijskom dozvolom temeljem stručne podloge zanamjeravani zahvat u prostoru - idejnog rješenja, a obuhvatiti će Uvalu Mišnjak i dio k.č. 811/1 i 814,k.o. Barbat.a/ novi vez u sjeveroistočnom dijelu uvalePlanira se izgradnja 70 m operativne obale s 2 rampe za trajekt i dijelom za pristajanje manjih teretnihbrodova.Obala se izvodi masivnim obalni zidom. Uz obalu potrebno je osigurati minimalnu dubinu od 3,5 m.Vez se oprema bitvama.Uz obalu dopuštena je organizacija manipulativnog platoa maksimalne površine 1800 m2, dimenzijecca 70/25 m.Do manipulativnog platoa uređuje se pristupna cesta sa spojem na postojeći plato, dužine cca 470 m sdvije vozne trake minimalne širine 2 x 2,75 m.b/ novi vez u jugoistočnom dijelu uvalePlanira se izgradnja paralelnog veza dužine 105 s unutrašnje strane otoka (poluotoka) Mišnjak. Vez jeu funkciji cjelogodišnjeg priveza 2 trajekta (kada nisu u funkciji).Vez se izvodi masivnim obaloutvrdicama, dimenzija 5/5 m, međusobnog razmaka 15 m, opremljenihbitvom i odbojnikom, međusobno vezanih mostom i vezanih na kopno.c/ postojeći manipulativni plato s ukrcajno iskrcajnim rampamaNa postojećem platou površine cca 6500 m2 predviđa se rekonstrukcija ukrcajno iskrcajnih rampizbog osiguranja minimalne dubine od 3,5 m uz obalu, te dogradnja platoa s novom ukrcajnoiskrcajnom rampom.U sklopu platoa se <strong>plan</strong>ira prateća građevina, namjenjena sadržajima biljetarnice, čekaonice,ugostiteljskog sadržaja (caffe-bar ili sl.) i sanitarija.Građevina je najveće dopuštene brutto izgrađene površine od 200 m2.Maksimalni broj etaža građevine je 1 etaža.Najveća visina građevine (h) je 6,0 m od kote manipulativnog platoaSmještaj građevine je na pristupu manipulativnom platou, u sklopu jedinstvene građevne česticetrajektnog pristaništa, a određuje se idejnim rješenjem (stručnom podlogom).Građevina se oblikuje u skladu s odredbama članka 31. ovih Odredbi za provođenje.Okoliš građevine uređuje se kao pješačka površina, terasa ugostiteljskog sadržaja maksimalnepovršine do 50 m2 i sadnjom pojedinačnih stabala.Potporni zid prema obali uređuje se kamenom, maksimalne visine 3 m.Građevina mora imati priključak na vodu, elektriku i TK mrežu. Odvodnju otpadnih voda treba riješitizatvorenim sustavom.- Trajektna luka Supetarska Draga u uvali Vardaškolj - <strong>plan</strong>iranaU sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila (trajektna luka)Razgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog dijela luke za pojedine namjene, kapacitet i detaljniprogram korištenja odrediti će se prilikom izrade UPU-a 45, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštitizaštičenog obalnog područja mora.- Luka RabU sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara- privez i odvez ribarskih brodova- privez i odvez sportskih brodicaU sklopu luke <strong>plan</strong>irana je luka tijela unutarnjih poslova i lučka uprava.Pripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara, broj vezova za ribarske brodove i broj vezova za sportske brodice odrediti će- 85 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAse prilikom izrade UPU-a 1, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područjamora.Do donošenja UPU-a dozvoljava se sanacija - rekonstrukcija postojećeg lukobrana "Pumpurele", snjegovim proširenjem do 6,5 m u dužini od cca 80 m, i uređenjem do 10 priveza za ribarske brodove.(2) Luke otvorene za javni promet lokalnog značaja:- Luka Lopar (L1)Postojeća trajektna luka (do realizacije trajektne luke u uvali Vardaškolj).U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraU sklopu luke potrebno je osigurati najmanje jedan vez za trajekte.Pripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara, odrediti će se prilikom izrade UPU-a 10, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka Pudarica (L2)U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraU sklopu luke potrebno je osigurati najmanje jedan vez za trajekte.Razgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog dijela luke za pojedine namjene, te broj vezova zapotrebe domaćeg stanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 46, u skladu sUredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka Kamporska draga (L3)U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara- privez i odvez ribarskih brodova- privez i odvez sportskih brodicaPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara, broj vezova za ribarske brodove i broj vezova za sportske brodice odrediti ćese prilikom izrade UPU-a 9, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područjamora.- Luka u Uv. Barbat (L4)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 5, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka Grci u Barbatskom kanalu (L5)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 5, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka Janići (L6)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 5, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka u uv. Banjol (L7)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 4, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka Keki (L8)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara- 86 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 4, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka u uv. Padova II (L9)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 2, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka Palit (L10)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 14, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka u sjevernom dijelu uv. Sv. Eufemije (L11)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 8, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka u uv. Dumići (L12)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičaraPripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 19, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka Melak - Lopar (L13)U sklopu luke dopušten je privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara.Pripadajući kopneni dio i razgraničenje luke za pojedine namjene, te broj vezova za potrebe domaćegstanovništva i nautičara odrediti će se prilikom izrade UPU-a 10, u skladu s Uredbom o uređenju izaštiti zaštićenog obalnog područja mora.- Luka San Marino - Lopar (L 14)U sklopu luke dopušteno je obavljanje slijedećih djelatnosti:- ukrcaj i iskrcaj putnika- privez i odvez brodica domaćeg stanovništva i nautičara- privez i odvez sportskih brodicaRazgraničenje pripadajućeg kopnenog i morskog dijela luke za pojedine namjene, te broj vezova zapotrebe domaćeg stanovništva i nautičara i broj vezova za sportske brodice odrediti će se prilikomizrade UPU-a 47, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Članak 103.Članak 127. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a briše se.Članak 104.Članak 128. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a (novi članak 129.) mijenja se i glasi:"Luke posebne namjene na području <strong>Grada</strong> Raba su slijedeće:(1) Luke posebne namjene županijskog značaja - luke nautičkog turizma - marine:- Marina Supetarska Draga (LN 1)Postojeća luka nautičkog turizma, marina u Supetarskoj Dragi smještena je u naselju, a prostornemogućnosti proširenja luke su ograničene. Posebni programi korištenja luke utvrditi će se u sklopuizrade Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja UPU 17, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenogobalnog područja mora.Kapacitet luke iznosi maksimalno 300 vezova.- Marina Rab (LN 2)- 87 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAPostojeća luka nautičkog turizma, marina unutar akvatorija Luke Rab. Posebni programi korištenjaluke utvrditi će se u sklopu izrade Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja UPU 1, u skladu s Uredbom ouređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Kapacitet luke iznosi maksimalno 200 vezova.(2) Privezi u turističkim zonama:- Privez u Uv. Jelenovica (PR 1)Privez u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene T2-1, dijelom postojeće. Posebniprogrami korištenja utvrditi će se izradom Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja UPU 25 određenog ovimPlanom, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Kapacitet iznosi maksimalno 90 vezova.- Privez Sv Grgur (PR 2)Privez u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene T2-4, dijelom postojeće. Posebniprogrami korištenja utvrditi će se izradom Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja UPU 33 određenog ovimPlanom, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Kapacitet luke iznosi maksimalno 100 vezova.- Privez Tetina – Goli otok (PR 3)Privez u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene T2-2, dijelom postojeće. Posebniprogrami korištenja utvrditi će se izradom Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja UPU 31 određenog ovimPlanom, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Kapacitet iznosi maksimalno 30 vezova.- Privez Melna – Goli otok (PR 4)Privez u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene T2-2, dijelom postojeće. Posebniprogrami korištenja utvrditi će se izradom Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja UPU 31 određenog ovimPlanom, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Kapacitet iznosi maksimalno 120 vezova.- Privez Vela Draga – Goli otok (PR 5)Privez u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene T2-3, dijelom postojeće. Posebniprogrami korištenja utvrditi će se izradom Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja UPU 32 određenog ovimPlanom, u skladu s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.Kapacitet iznosi maksimalno 150 vezova.Članak 105.Članci 129.-132 postaju članci 130. - 133.Članak 106.Podnaslov iza članka 132. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a(novi članak 133.) mijenja se i glasi:"5.2. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV"Članak 107.Iza članka 132. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a (novi članak 133.)dodaje se novi članak 134. i glasi:"(1) Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda, građevina zazaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od erozije i bujica,provodi se neposrednim provođenjem <strong>plan</strong>a.(2) Prije izrade tehničke dokumentacije za izgradnju pojedinih građevina na području obuhvata<strong>plan</strong>a, ovisno o namjeni građevine, investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete, shodno članku 122.Zakona o vodama (NN 107/95). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostavitipriloge određene članom 5. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (NN 28/96).(3) Posebne mjere radi održavanja vodnog režima provode se u skladu s člankom 106. Zakona ovodama (NN 107/95, 150/05), posebno obzirom na udaljenosti od vodotoka u kojima je zabranjenagradnja."- 88 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAČlanak 108.Članci 133.- 136. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a postaju članci 135. - 138.Članak 109.Iza članka 136. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a (novi članak 138.) dodaje se podnaslov i glasi:"5.2.3.Uređenje vodotoka i voda"Članak 110.Iza članka 136. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a (novi članak 138.) dodaje se novi članak 139. i glasi:(1) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava vodotoka – bujica grada Raba dio je cjelovitogsustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama slivnog područja "Podvelebitsko primorje iotoci". Koridor sustava linijski obuhvaća registrirane vodotoke – bujice prikazane na kartografskomprikazu 3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora" u mjerilu 1:25000 i navedene u obrazloženju Plana utočki 1.2.6.3. "Vodnogospodarski sustav".(2) Širina koridora vodotoka – bujice obuhvaća prirodno korito s obostranim pojasom širine 20,00m mjereno od gornjeg ruba korita, odnosno izgrađeno korito s obostranim pojasom širine 6,00 mmjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine.(3) Unutar navedenog koridora <strong>plan</strong>ira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite odpoplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina.(4) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samosukladno Zakonu o vodama.(5) Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava <strong>plan</strong>irase za sve vodotoke utvrditi inundacijski pojas, te javno vodno dobro i vodno dobro.(6) Zbog potreba uređenja vodotoka – bujica, zaštite od poplava i zaštite od erozije <strong>plan</strong>iraju semotrenja, mjerenja velikih voda, te izrada proračuna i elaborata.(7) Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci zabujice - vodotoke uzimaju se oni iz kartografskog prikaza br. 3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora" umjerilu 1:25000.(8) Poljoprivredne površine s potencijalnim navodnjavanjem prikazane su na kartografskomprikazu br. 3. "Uvjeti korištenja i zaštite prostora".(9) Navodnjavanje se <strong>plan</strong>ira izgradnjom akumulacija i/ili zahvatima podzemnih voda - bušenimbunarima.Članak 111.Članci 137. do 139. postaju članci 140. do 142.Članak 112.U članku 140. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a (novi članak 143.) mijenja se stavak (3) i glasi:"(3) Zabranjena je gradnja vjetroelektrana."Članak 113.Članci 141. do 151. postaju članci 144. do 154.Članak 114.(1) U članku 152. Odluke o donošenju Plana (novi članak 155.), stavku (3), brojevi "153-157"mijenjaju se i glase: "156-160".(2) U članku 152. Odluke o donošenju Plana (novi članak 155.), stavku (4), brojevi "153-157"mijenjaju se i glase: "156-160".- 89 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAČlanak 115.Članci 153. i 154. postaju članci 156. i 157.Članak 116.U članku 155. Odluke o donošenju Plana (novi članak 158.), broj "154" mijenja se i glasi: "157".Članak 117.Članci 156. i 157. postaju članci 159. i 160.Članak 118.Članak 158. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a (novi članak 161.) mijenja se i glasi:"(1) Za prostor postojećeg odlagališta izrađeno je rješenje sanacije i prihvaćena "Studija o utjecajuna okoliš sanacije odlagališta komunalnog otpada "Sorinj" na otoku Rabu. Sanacijom odlagalištapredviđaju se, uz primjenu mjera zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša, slijedeći zahvati:- izvedba višeslojne prekrivke postojećeg dijela odlagališta- uređenje privremenog odlagališta do uključivanja u županijski sustav gospodarenja otpadom,a najdulje do 2011. godine, kao odlagališta I kategorije- izgradnja pratećih objekata: čuvarske kućice. objekta za zaposlene, vage, platoa za pranjekotača, parkirališta, nadstrešnice za kompaktor, reciklažnog dvorišta (cca 850 m2), platoa za glomazniotpad i pretovar (cca 1500 m2) - buduće transfer stanice, separatora zauljenih voda s taložnicom,sabirnice sanitarno- fekalnih voda, bazena za procjedne vode i bazena za čiste oborinske vode iobodno-sabirnog kanala oko odlagališta(2) Prostor reciklažnog dvorišta i transfer stanice s pratećim objektima, ukupne površine cca 3500m2, ostaje u funkciji i nakon zatvaranja odlagališta i uključivanja u županijski sustav gospodarenjaotpadom.(3) Reciklažno dvorište je prostor na kojem se odvojeno prikupljaju pojedine vrste otpada (papir,staklo, metal, PVC i drugo). Tako sakupljen otpad prerađuje se i plasira kao sekundarna sirovina.(4) Transfer stanica je prostor u funkciji kompaktiranja komunalnog otpada i prekrcavanja izmanjeg u veće vozilo.(5) Evidentirane divlje deponije na području <strong>Grada</strong> potrebno je sanirati, a postavljanjem zaštitnihograda uz prometnice u blizini divljih deponija spriječiti daljnje nekontrolirano odlaganje otpada.Članak 119.Članci 159. do170. postaju članci 162.-173.Članak 120.U članku 171. Odluke o donošenju Plana (novi članak 174.) iza stavka (3) dodaju se novi stavci (4) i(5) i glase:"(4) Svi zahvati u prostoru unutar zona sanitarne zaštite mogu se obavljati jedino ako nisu usuprotnosti s odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite.(5) Cisterne za vodu, septičke jame i nadzemni i podzemni spremnici goriva mogu se graditiisključivo ako je Odlukom o zonama sanitarne zaštite omogućen takav zahvat u određenoj zonisanitarne zaštite."Članak 121.Članak 172. postaje članak 175.- 90 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAČlanak 122.(1) U članku 173. Odluke o donošenju Plana (novi članak 176.) mijenja se stavak (3) i glasi:"(3) Radi obrane od poplava <strong>plan</strong>ira se dorada Županijskog <strong>plan</strong>a obrane od poplava uvrštavanjemu njega svih vodotoka – bujica <strong>Grada</strong> Raba, te provođenje preventivnih mjera dogradnje,rekonstrukcije sanacije i održavanja, vodotoka – bujica i uređajnih građevina, te njihov nadzor."(2) U članku 173. Odluke o donošenju Plana (novi članak 176.) dodaje se stavak (4) i glasi:"(4) Radi zaštite od erozije otoka Raba, posebno osjetljivog područja u predjelu Lopara, izradititemeljnu stručnu dokumentaciju zaštite od erozije u kojoj treba utvrditi čimbenike erozije, postojećestanje vodne i eolske erozije, te dati osnovna rješenja zaštite, kao od vodne, ta i od eolske erozije."Članak 123.Članci 174. do 179. postaju članci 177. - 182.Članak 124.Članak 180. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a (novi članak 183.) mijenja se i glasi:"Urbanistički <strong>plan</strong>ovi uređenja donijeti će se za:- građevinska područja naseljaUPU 1 - Rab, Palit, Banjol (NA 1 1 NA 1 2 NA 1 3 NA 3 12 ),UPU 2 - Banjol (NA 3 1 NA 3 4 NA 3 5 ),UPU 3 - Banjol (NA 3 2 )UPU 4 - Banjol (NA 3 3 NA 3 6 )UPU 5 - Barbat (NA 2 1 NA 2 2 NA 2 4 NA 2 7 ),UPU 6 - Kampor (NA 7 1 )UPU 7 - Kampor (NA 7 7 )UPU 8 - Kampor (NA 7 8 NA 7 9 NA 7 10 NA 7 17 )UPU 9 - Kampor (NA 7 21 NA 7 22 NA 7 26 NA 7 27 ) + SRC u Kamporu (R6 3 ),UPU 10 - Lopar (NA 5 1 NA 5 3 ) + SRC Melak u Loparu (R6 4 ).UPU 11 - Lopar (NA 5 2 )UPU 12 - Lopar (NA 5 5 )UPU 13 - Lopar (NA 5 7 )UPU 14 - Palit (NA 4 1 NA 4 2 NA 4 3 )UPU 15 - Mundanije (NA 4 14 )UPU 16 - Mundanije (NA 4 22 )UPU 17 - Supetarska Draga (NA 6 1 NA 6 3 )UPU 18 - Supetarska Draga (NA 6 4 NA 6 5 )UPU 19 - Supetarska Draga (NA 6 6 NA 6 7 )UPU 20 - Supetarska Draga (NA 6 8 NA 6 9 )UPU 21 - Supetarska Draga (NA 6 15 NA 6 16 )- zone ugostiteljsko-turističke namjene:UPU 22 - Barbat (Barbat) (T1 1 ),UPU 23 – Soline (Palit) (T1 2 ),UPU 24 - Kamenjak (Mundanije) (T1 3 ),UPU 25 - Suha Punta (Kampor) (T2 1 ),UPU 26 - Šurline (Kampor) (T1 4 ),UPU 27 - uv. Miral (S. Draga) (T1 5 ),UPU 28 - Gonar (S. Draga) (T1 6 ),UPU 29 - Livačina (Lopar) (T1 7 ),UPU 30 - U. Crikvena Dražica - rt Zidine (Lopar) (T1 8 ),UPU 31 - Goli otok I (Lopar) (T2 2 ),UPU 32 - Goli otok II (Lopar) (T2 3 )- 91 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAUPU 33 - O. Sv. Grgur (Lopar) (T2 4 ),UPU 34 - Uvala Padova III (Banjol) (T3 1 ),UPU 35 - Rajska plaža (Lopar) (T3 2 ),UPU 36 - Kampor (Kampor) (T3 3 ),- zone sportsko-rekreacijske namjene:UPU 37 - tenis centar u Loparu (R4),UPU 38 - centar za vodene sportove u Banjolu (R5 1 ),UPU 39 - centar za vodene sportove u Solinama - Kampor (R5 2 ),UPU 40 - centar za vodene sportove Halović - Kampor (R5 3 ),UPU 41 - sportsko-rekreacijski centar (motokros staza i streljana) u Barbatu (R6 1 )UPU 42 - sportsko-rekreacijski centar (sportska dvorana s nogometnim i košarkaškimigralištem) u Palitu (R6 2 ),-zone gospodarske namjene:UPU 43 - Poslovna zona Mišnjak (K 1 ),UPU 44 - Poslovna zona Sorinj (K 2 ).- zone infrastrukturne namjene - kopnenih dijelova luka otvorenih za javni promet:UPU 45 - trajektna luka Supetarska Draga (IS 1 )UPU 46 - luka Pudarica (IS 2 )UPU 47 - luka San Marino (IS 3 )UPU 48 - trajektna luka Mišnjak (IS 4 )(2) Granice obuhvata urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane su nakartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora” u mj. 1:25.000, te na kartografskimprikazima br. 4.1.-4.11. "Građevinska područja u mj. 1:5.000.(3) Program izrade Urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja iz ovog članka definirati će se Programommjera za unapređenje stanja u prostoru <strong>Grada</strong> Raba.(4) Kod izrade UPU-a 5 za naselje Barbat primijenjuju se ograničenja određena člankom 16.stavak (3) ovih odredbi."Članak 125.Članak 181. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a (novi članak 184.) mijenja se i glasi:"(1) Detaljni <strong>plan</strong>ovi uređenja donijeti će se za površine izdvojenih groblja utvrđene ovim<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om, a temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru:DPU 1 G 1 BanjolDPU 2 G 2 MundanijeDPU 3 G 3 Kampor (logor)DPU 4 G 4 KamporDPU 5 G 5 Supetarska DragaDPU 6 G 6 Lopar(2) Granice obuhvata detaljnih <strong>plan</strong>ova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu br. 3“Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja primjene <strong>plan</strong>skih mjera zaštite” u mj. 1:25.000, te nakartografskim prikazima br. 4 "Građevinska područja” u mj. 1:5.000."Članak 126.Članci 182. do 185. Odluke o donošenju Plana postaju članci 185. - 188.Članak 127.Članak 186. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a briše se.- 92 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAČlanak 128.Članak 187. Odluke o donošenju Plana postaje članak 189.Članak 129.U članku 188. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a (novi članak 190.) dodaje se stavak (2) i glasi:"(2) Pojasevi kopna udaljeni 25, 70 i 100 m od obalne crte, označeni u kartografskim prikazima"Građevinska područja" u mjerilu 1:5000 temeljem katastarskih podloga, koriste se indikativno.Izradom urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja za pojedina naselja i zone izdvojene namjene, te pojasevetreba točno odrediti temeljem odgovarajuće katastarsko topografske podloge."Članak 130.Članak 189. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a (novi članak 191.) mijenja se i glasi:"(1) Za obalna naselja s obvezom izrade urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja, i to:- Barbat NA 2 1 ,- Banjol NA 1 2 ; NA 3 1 ; NA 3 2 ; NA 3 3 ,- Rab NA 1 1 ,- Palit NA 1 3 ; NA 4 2 ,- Kampor NA 7 1 ; NA 7 4 ; NA 7 8 ; NA 7 27 ;- Supetarska Draga NA 6 1 ; NA 6 4 ; NA 6 6 ; NA 6 7 ; NA 6 8 ;- Lopar NA 5 1 .prije donošenja urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja dopuštena je:- rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina u opsegu neophodnom zapoboljšanje uvjeta života i rada, određenog člankom 90. stavak (2) ovih Odredbi- rekonstrukcija postojećih stambenih građevina prema odrednicama ovog Plana, ali s najvišedvije etaže- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene(2) Do donošenja urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja određenih ovim Planom za ostala naselja,dopuštena je:- rekonstrukcija postojećih ili interpolacija svih vrsta novih građevina u izgrađenom dijelugrađevinskog područja, temeljem odrednica ovog Plana, na građevnoj čestici ili prostornoj cjelinimanjoj od 5000 m2- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene(3) U sklopu građevinskih područja izdvojene namjene, do donošenja urbanističkog <strong>plan</strong>auređenja dopuštena je:- rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja postojećih građevina u opsegu neophodnom zapoboljšanje uvjeta života i rada, određenog člankom 90. stavak (2) ovih Odredbi- izgradnja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene- rekonstrukcija i dogradnja lučkih postrojenja u Trajektnoj luci Mišnjak i Luci Rab određenačlankom 128. ovih odredbi.(4) Iznimno od stavaka (1) i (2) ovog članka dopušta se, do donošenja obveznog urbanističkog<strong>plan</strong>a uređenja, u izgrađenom dijelu građevinskih područja svih naselja na građevnoj čestici iliprostornoj cjelini manjoj od 5000 m2:- izgradnja i rekonstrukcija građevina društvene namjene određena člankom 50. ovih odredbi- rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljsko - turističke namjene bez obzira na postojećubrutto izgrađenu površinu, s povećanjem izgrađenosti i iskorištenosti do 10% postojeće površine iprema ostalim odrednicama ovog Plana, ali samo zbog održanja ili povećanja kategorije i bezpovećanja postojećih kapaciteta.- izgradnja komunalne garaže kapaciteta do 500 mjesta na lokaciji postojećeg parkirališta nakatastarskim česticama 150/4, 151, 156/1, 156/2, 156/3, 156/4, 157/1, 157/3, 157/4, 159/1, 159/3,159/4, 225/1 i dijela 2264/2, k.o. Rab-Mundanije.(5) Iznimno od stavka (1) ovog članka, unutar područja povijesne gradske jezgre grada Raba,dijela Banjola i Palita do donošenja obveznog Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja UPU 1, propisanog ovim- 93 -
USKLAĐENJE PPU GRADA RABA S UREDBOM O UREĐENJU I ZAŠTITI ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORAOdredbama, izgradnja i rekonstrukcija građevina moguća je temeljem važećeg Provedbenogurbanističkog <strong>plan</strong>a grada Raba (SN 7/89; 2/91; 22/97; 21/02; 24/03, 50/06).(6) Također je dopuštena izgradnja građevina prema ostalim detaljnim <strong>plan</strong>ovima uređenja ponjihovom usklađenju s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora i ovim<strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om i po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.Članak 131.Članci 190. i 191. postaju članci 192. i 193.Članak 132.Iza članka 191. Odluke o donošenju <strong>plan</strong>a (novi članak 193.) dodaje se članak 194. i glasi:"(1) Za područje <strong>Grada</strong> Raba doneseni (važeći) su slijedeći <strong>plan</strong>ovi:- PUP lučice Turističkog naselja "San Marino" u Loparu (SN 24/86, 22/97)- PUP Centar - Palit (SN 41/89, 6,94, 22/97, 15/98, 24/03)- PUP Turističkog naselja Suha Punta (SN 15/87, 2/89, 2/91, 22/97)- PUP grada Raba (SN 7/89, 2/91, 22/97, 21/02, 24/03, 50/06)- PUP zone trajektnog pristaništa Mišnjak (SN 40/88, 22/97)- DPU lučkog područja u Loparu (SN 7/04)(2) Planovi iz stavka (1) ovog članka moraju se uskladiti s Uredbom o uređenju i zaštitizaštićenog obalnog područja mora i ovim <strong>Prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om, ili staviti van snage."Članak 133.Ovom odlukom stavljaju se van snage za prostor <strong>Grada</strong> Raba tekstualni dijelovi elaborata "<strong>Prostorni</strong><strong>plan</strong> uređenja <strong>Grada</strong> Raba" sadržani u elaboratu " Uslađenje Prostornog <strong>plan</strong>a uređenja <strong>Grada</strong> Raba sUredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora", i svi kartografski prikazi elaborata"<strong>Prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja <strong>Grada</strong> Raba"- 94 -
Change language