ObrtniÄke novine br. 125-126 - Hrvatska obrtniÄka komora
ObrtniÄke novine br. 125-126 - Hrvatska obrtniÄka komora
ObrtniÄke novine br. 125-126 - Hrvatska obrtniÄka komora
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
INTERVJU: PREDSJEDNIK MATO TOPIĆO<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong>studeni – prosinac 2010.3eformupoduzetih aktivnosti, konačno možemoreći da smo pri ostvarenju našeg cilja– zaključio je predsjednik Topić te podsjetiočlanove Skupštine da je <strong>Hrvatska</strong>o<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong> potkraj 2008. godinemeđu prvim institucijama u HrvatskojVladi RH predložila 30-ak antirecesijskihmjera, s posebnim naglaskom naobuzdavanje sive ekonomije. Od predloženihmjera, rekao je Topić, manji dio jeu međuvremenu usvojen i proveden, alito nije dovoljno i ne možemo biti zadovoljnite ćemo i dalje inzistirati na <strong>br</strong>žojprovedbi naših zahtjeva i prijedloga.Govoreći o Reformi HOK-a, Topićje naveo kako je na tematskoj sjedniciUpravnog odbora HOK-a, održanoj tjedandana ranije, Reforma podržana, osimu dijelu koji se odnosi na uvođenje jedinstvenogkomorskog doprinosa u paušalnomiznosu od 1. siječnja 2012. godine.– Vjerujemo da ćemo tijekom sljedećegrazdoblja imati mogućnost otvorenoraspraviti o ovom pitanju s resornimministarstvom i doći do zadovoljavajućegrješenja za cijeli komorski sustav –kazao je Topić.Državna tajnica Tihana Kraljić upoznalaje članove Skupštine sa sadržajemi ciljevima Reforme Hrvatske o<strong>br</strong>tničkekomore, naglasivši da ovaj dokumentne zadire u postojeći sustav HOK-a. Nakomentare tijekom rasprave državna tajnicadala je dodatna pojašnjenja.– Uočila sam kako je najviše prijeporaoko uvođenja jedinstvenog komorskogdoprinosa te koristim prilikuponoviti, prije svega, da intencija reformenije centralizacija. Nadalje, uvažavajućisve posebnosti sustava, smatramokako doprinos mora biti jedinstvenza sve o<strong>br</strong>tnike. Komorski sustav ćetijekom sljedeće godine razmotriti svemogućnosti, a u drugoj polovici godinemoći ćemo razgovarati o modalitetima– kazala je Kraljić i podsjetila kako su utijeku izmjene i dopune Zakona o o<strong>br</strong>tute da su u izradu tog dokumenta uključenai četiri predstavnika HOK-a.Državna tajnica dala je i podatke oprovedbi Operativnog plana poticanjapoduzetništva u ovoj godini – od 7.519pristiglih zahtjeva, odo<strong>br</strong>eno je 4.915potpora u iznosu od 220 milijuna kuna,od čega je o<strong>br</strong>tnicima odo<strong>br</strong>eno 13,5%tog iznosa za ukupno 2.215 potpora.članstvona najavljene izmjene Zakona o o<strong>br</strong>tute napomenula kako je nedavno osnovanaRadna skupina pri Ministarstvu ukojoj su i predstavnici HOK-a te da ćese izmjene zakonskog teksta priprematizajednički i u partnerskom odnosu.Usluge članstvuZaključno, državna tajnica je kazalakako su u reformi posebno naglašeneusluge koje HOK treba ubuduće pružatičlanstvu – što udruženja o<strong>br</strong>tnika,područne o<strong>br</strong>tničke komore i HOKtrebaju osigurati za potencijalne i postojećeo<strong>br</strong>tnike. Osim toga, važno je izajedničko provođenje više aktivnostisa HGK u cilju kvalitetnije promocijeo<strong>br</strong>tništva i ukupnog gospodarstva.Upravni odbor u raspravi je podržaoreformu u dijelu koji se odnosi na učvršćenjestatusa Komore, na strukovnoo<strong>br</strong>azovanje, obvezno članstvo, ustrojkomorskog sustava te partnerstvo sVladom i svim institucijama. No, članoviUpravnog odbora izrazili su nezadovoljstvoreformom u dijelu koji seodnosi na uvođenje jedinstvenog komorskogdoprinosa u paušalnom iznosuod 1. siječnja 2012. godine. Upravniodbor smatra kako je potrebno uvažititradiciju organiziranja o<strong>br</strong>tništva, kao irazličitost i specifičnost potreba o<strong>br</strong>tnikau regijama, gradovima i općinama.Boljitak hrvatskogo<strong>br</strong>tništva naš je imperativ Naravno da bi biloiluzorno očekivati dasmo ostvarili sve našezahtjeve prema Vladi,ali mislim da smonapravili vrlo velikiiskorak u odnosu naono što je bilo prije2007. godine Snježana Tomić• Kako ocjenjujete gospodarskupolitiku hrvatske Vlade, usmjerenuna o<strong>br</strong>tništvo, malo i srednje poduzetništvo?– Podržali smo odluku Vlade RH oprovedbi mjera za gospodarski oporavak,kroz kredite za o<strong>br</strong>tna sredstva inove investicije te kroz osnivanje investicijskihfondova. No, smatramoda usvojene mjere neće imati značajnijineposredni pozitivan učinak na o<strong>br</strong>tništvo,jer se cijeli sustav kreditiranjazasniva na primarnoj ulozi poslovnihbanaka koje su i do sada bile više naklonjenekreditiranju većih gospodarskihsubjekata. Tražimo da se uveduposebne kreditne linije za o<strong>br</strong>tništvo.Blagdanska čestitkaSvim kolegicama i kolegama o<strong>br</strong>tnicima, članovimanjihovih obitelji i njihovim zaposlenicima, želim sretnei mirne blagdane, sreće i zdravlja, uz nadu da će u2011. godini biti povoljnije poslovno okruženje, koje ćenam omogućiti oporavak i <strong>br</strong>ži razvoj.• Tijela HOK-a upoznata su saVladinim prijedlogom reforme sustava– što će ona donijeti hrvatskomo<strong>br</strong>tništvu?– Reforma HOK-a učvršćuje pozicijuKomore, omogućuje bolje zastupanjeinteresa i uvodi nove usluge za članstvo.U jačanju položaja Komore Reforma ćeomogućiti da se kod izrade svih novihzakonskih prijedloga u radne skupineimenuju predstavnici Hrvatske o<strong>br</strong>tničkekomore; da se primjedbe i prijedloziHOK-a šalju i na razmatranje Vladi RepublikeHrvatske; a što je posebno važno,sudjelovanje predstavnika HOK-au čak 7 Saborskih odbora. Trenutačnoimamo predstavnike u 3 odbora. Nadalje,Reforma naglašava pravnu osobnostna sve tri razine komorskog sustava, povezivanjesustava kao jedinstvrne cjelinekroz jasno definirane zadaće HOK-a,POK-a i udruženja o<strong>br</strong>tnika, a također jezadržana obvezatnost članstva na sve trirazine sutava. Ujedno je naglašena i jačauloga Komore u području strukovnogo<strong>br</strong>azovanja i uvođenja novih usluga začlanove. No, na zadnjoj tematskoj sjedniciUpravnog odbora, kao i na sjedniciSkupštine, izrazili smo nezadovoljstvonajavom uvođenja jedinstvenog komorskogdoprinosa u paušalnom iznosu, jersmatramo da je to neprovedivo s obziromna različitost naših udruženja o<strong>br</strong>tnika.• Što mislite da je još potrebno učinitikako bi <strong>Hrvatska</strong> o<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong>pružila svojim članovima jošveću podršku u poslovanju?– Prije svega, potrebno je povećanjekvalitete postojećih kao i uvođenje novihusluga na razini HOK-a, ali i područniho<strong>br</strong>tničkih <strong>komora</strong> i udruženjao<strong>br</strong>tnika, za što smo potpuno spremni.Na to nas obvezuje i reforma HOK-a,ali i sami smo svjesni da članstvo usustavu mora imati kontinuiranu podrškukroz Savjetodavnu službu, jačupromociju i informiranje, pripremu zaEU tržište, edukaciju, i to na svim razinamasustava, a prije svega u svojimmatičnim udruženjima o<strong>br</strong>tnika.• S obzirom na prilike u gospodarstvuuzrokovane svjetskom ekonomskomkrizom i recesijom, što je popitanju oporavka o<strong>br</strong>tništva činila<strong>Hrvatska</strong> o<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong> u 2010.godini?– Naše antirecesijske mjere uputilismo Vladi RH krajem 2008. godine i odtada konstantno tražimo njihovu realizaciju.Ove godine organizirali smo okruglistol o poslovanju o<strong>br</strong>tnika u doba krize,Kandidature za novi mandatNa prijedlog Predsjedništva Hrvatske o<strong>br</strong>tničke komore (HOK) i Upravnogodbora O<strong>br</strong>tničke komore Zagreb, Upravni odbor HOK-a je na svojoj 36. sjednici,održanoj 29. listopada, s 20 glasova za i 2 protiv podržao kandidaturu sadašnjegpredsjednika Mate Topića za predsjednika HOK-a za mandatno razdoblje2011. – 2015. godine. Ovaj prijedlog upućuje se Skupštini HOK-a, da na konstituirajućojsjednici, koja se planira održati do 25. siječnja 2011. godine, za novogpredsjednika HOK-a imenuje kandidata Upravnog odbora. Mato Topić iza<strong>br</strong>anje za predsjednika HOK-a u četverogodišnjem mandatu 2007. – 2011. godine nakonstituirajućoj Skupštini, održanoj 25. siječnja 2007. godine. Do izlaska ovog<strong>br</strong>oja O<strong>br</strong>tničkih novina, objavljena je još jedna kandidatura za predsjednikaHOK-a. Naime, članovi Skupštine O<strong>br</strong>tničke komore Krapinsko-zagorske županijena 2. sjednici Skupštine, održanoj 15. prosinca, jednoglasno su donijeliOdluku o kandidaturi predsjednika Dragutina Ranogajca za predsjednika Hrvatskeo<strong>br</strong>tničke komore za mandatno razdoblje 2011. – 2015. godine.www.hok.hrkada smo predsjednici Vlade i njenimsuradnicima predstavili najteže problemeo<strong>br</strong>tništva, među kojima je siva ekonomijana prvome mjestu. Dio naših mjeraje u međuvremenu prihvaćen i proveden,ali i nadalje je ostalo za riješiti pitanjefinancijske nediscipline, sive ekonomije,odnosno neregistrirane djelatnosti, zbogčega se svakodnevno povećava <strong>br</strong>ojo<strong>br</strong>tnika s blokiranim računima. Ostajeproblem smanjenja visokih kamata napoduzetničke kredite, reprogramiranjepostojećih kredita, kao i veliko poreznoopterećenje. I dalje tražimo olakšice zaprve tri godine novootvorenih o<strong>br</strong>ta, kaoi izjednačavanje prava o<strong>br</strong>tnika s pravimaradnika u slučaju zatvaranja o<strong>br</strong>tate podizanje granice za ulazak u sustavPDV-a, uvođenje obveznih rokova plaćanjana 30, odnosno 60 dana, kao i kvalitetnijerješenje strukovnog o<strong>br</strong>azovanjaza potrebe gospodarstva.• Što očekujete od 2011. godine –porast optimizma ili daljnji pad i stagnacijuo<strong>br</strong>tništva?– Sudeći prema najavama ekonomskihstručnjaka, nema previše prostoraza optimizam u sljedećoj godini. Izvjesnoje da će uslijed nepovoljnih prilikana tržištu i dalje opadati <strong>br</strong>oj o<strong>br</strong>ta i daće se taj trend teško okrenuti u suprotnomsmjeru. Ali nadam se da će u 2011.kriza dotaći dno i da ćemo polako krenutiputem oporavka.• 2010. godina proglašena je godinomžena u o<strong>br</strong>tništvu i kao takvaobilježena <strong>br</strong>ojnim događanjima iakcijama. Što mislite, hoće li to potaknutipoduzetničku inicijativu kodžena i njihovo veće uključivanje urad komorskih tijela?– Drago mi je da smo ovu godinuposvetili ženama u o<strong>br</strong>tništvu i vjerujemda smo našim ciljanim aktivnostimauvjerili javnost u važnost pitanjaženskog poduzetništva i potaknuli rješavanjespecifičnih problema, kako nalokalnoj, tako i na nacionalnoj razini.Važnost ove problematike potvrdilaje i uspješna Međunarodna konferencijao ženama u o<strong>br</strong>tništvu, koju smoorganizirali u rujnu. Podaci o većemangažmanu naših kolegica o<strong>br</strong>tnica ukomorskom sustavu na ovim netomodržanim izborima dokazuju da ženesvakako mogu puno pridonijeti o<strong>br</strong>tništvui društvu u cjelini, samo im moramoto svi zajedno kao društvo omogućiti.• <strong>Hrvatska</strong> o<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong> proteklihje godina dosta sudjelovala upripremi i prilagodbi zakonodavstvapravnoj stečevini EU. Jesu li o<strong>br</strong>tnicispremni za Europu?– Priprema o<strong>br</strong>tništva za zahtjevnoEU tržište je proces koji smo započeliprije nekoliko godina. Otvoren je Uredu Bruxellesu, imamo do<strong>br</strong>u suradnju sEuropskom udrugom o<strong>br</strong>tnika, malih isrednjih poduzetnika, a O<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong>za München i Gornju Bavarsku iO<strong>br</strong>tno podjetniška zbornica Slovenijesu nam dragocjeni partneri u tom procesu.Naši predstavnici sudjelovali su uosam pregovaračkih skupina, organiziramoedukacije o<strong>br</strong>tnika, konferencijeposvećene EU fondovima, povezanismo sa svim relevantnim hrvatskim institucijama,kontinuirano informiramočlanstvo o svim zakonodavnim promjenama…Dakle, činimo zaista mnogo, atako ćemo i nastaviti.• Na kraju ste prvog četverogodišnjegmandata na čelu Hrvatskeo<strong>br</strong>tničke komore? Kako ocjenjujeterad Komore u tom razdoblju i jeste lizadovoljni učinjenim?– <strong>Hrvatska</strong> o<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong> kvalitetnoje ekipirana i može odgovoriti na svezahtjeve koji se pred nju postavljaju. Mi,o<strong>br</strong>tnici, kao vodstvo Komore, imali smoviziju koju smo većim dijelom uspjelirealizirati. Komora se uspjela u ovomčetverogodišnjem razdoblju nametnutikao institucija partner – naše mišljenje jedanas daleko važnije i više se cijeni negoranije. Imamo čak 158 predstavnika kaozastupnike naših interesa: 3 člana u odborimaHrvatskog sabora, jednog predstavnikau Vladinom Povjerenstvu za izraduHrvatskog kvalifikacijskog okvira, 94predstavnika u radnim grupama, povjerenstvima,vijećima, savjetima, komisijama,40 u radnim skupinama za izradukvalifikacija te 20 u sektorskim vijećima.Naravno da bi bilo iluzorno očekivati dasmo ostvarili sve naše zahtjeve premaVladi, ali mislim da smo napravili vrloveliki iskorak u odnosu na ono što je biloprije 2007. godine.Izdvojit ću kao najsvježijiprimjer donošenje Zakonao sprečavanju rada na crno, do čegaje došlo na na našu incijativu, zatimuspješno rješavanje pitanja prodajeposlovnih prostora u vlasništvu države,gradova i općina, ukidanje neradnenedjelje za trgovce, kompromisnorješenje za ugostitelje s izmjenamaZakona o ograničavanju uporabe duhanskihproizvoda, odgodu kabotažeza male <strong>br</strong>odare, fleksibilnije uvjeteza prijevoznike, uvođenje naknadaza rodilje...A reforma HOK-a koja slijedi samopotvrđuje da nas je i Vlada prihvatila kaopartnera, jer se tim dokumentom omogućavajoš veći angažman naših predstavnikau raznim tijelima. Zadovoljan sam,a vjerujem da možemo učiniti i više tenastaviti i dalje tim smjerom.• Koja su unapređenja rada komorskogsustava učinjena u proteklečetiri godine?– Prije svega, intencija nam je bila unaprijeditistrukovni rad u cijelom sustavu,što smo učinili osnivanjem novih cehovai sekcija. Modernizirali smo i informatičkipovezali cijeli komorski sustav, povećalismo kvalitetu rada Savjetodavneslužbe i inzistirali na većem uključivanjunaših predstavnika u razna tijela, odborei komisije kako bismo mogli aktivnosudjelovati u procesu donošenja raznihpropisa. Posebnu pozornost posvetili smopodizanju razine informiranja članstva,što smo postigli kvalitativnim i uređivačkimpoboljšanjima O<strong>br</strong>tničkih novina teimplementacijom nove web stranice. Ciljnam je bio i potaknuti veći angažmano<strong>br</strong>tnika u udruženjima, kao i pomagationim udruženjima koja nemaju dovoljnosredstava za redovno funkcioniranje…
4 O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong> studeni – prosinac 2010.MEĐUNARODNA SURADNJALoek Hermans novipredsjednik UEAPME Sanja Želinski Matunec Natko VlahovićPredsjednik HOK-a Mato Topić iglavna tajnica Mira Čegec s djelatnicimaKomorskog ureda prisustvovalisu sjednici Upravnog odborai izbornoj Skupštini UEAPME na kojojje iza<strong>br</strong>an novi predsjednik UEAPME.Skupština Europske udruge o<strong>br</strong>ta,malih i srednjih poduzetnika (UE-APME) 18. studenoga u Bruxellesupotvrdila je novog predsjednika UE-APME, Nizozemca Loeka Hermansa,predsjednika Nizozemske udrugemalih i srednjih poduzetnika (MKB).Loek Hermans obnašat će dužnostpredsjednika dvije godine (2011.-2012.), a u svom govoru naglasio je kolikoje o<strong>br</strong>tništvo i malo poduzetništvovažno za europsko gospodarstvo, navodećičinjenicu da ovaj segment činipreko 99% svih gospodarskih subjekataUnije. Nadalje, u o<strong>br</strong>azlaganju svojekandidature Herman je naglasio da jenjegova funkcija u Senatu uglavnomsavjetodavna jer u Nizozemskoj Senatima zadatak <strong>br</strong>inuti o zakonitosti pravnihpropisa, te da su njegove funkcijenacionalnog zastupnika i predsjednikaUEAPME posve odvojene, s obziromna to da UEAPME predstavlja jedinstvenuorganizaciju koja okuplja nacionalneoranizacije MSP.Novi predsjednik ima iza sebe ibogato političko iskustvo. Bio je članLoek Hermans u društvu predsjednika HOK-a Mate Topića i glavnetajnice Mire Čegecnastupni posjet Hrvatskoj o<strong>br</strong>tničkojkomori 12. studenoga stigao jeUBojan Škoda, novoimenovani savjetnikza gospodarstvo u VeleposlanstvuRepublike Slovenije, kako bi upoznaodjelovanje HOK-a i razmijenio iskustvaiz područja općih ekonomskih odnosa,djelovanja <strong>komora</strong> i europskih poslova,uključujući gospodarsku diplomaciju.Bojana Škodu primili su glavna tajnicaHOK-a Mira Čegec, zamjenik glavnogtajnika HOK-a Vinko Anić i šeficaOdjela za gospodarstvo i međunarodnusuradnju Sanja Želinski-Matunec.parlamenta, ministar o<strong>br</strong>azovanja, aod 2007. je senator VVD-a, liberalnestranke u Nizozemskoj. Upravo ovačinjenica, za koju je on rekao da ganeće učiniti pristranim, nego da će iztog razloga biti potpuno neovisan,stvorila je negodovanje jednog dijelaSkupštine i žustru raspravu o izborunovog predsjednika UEAPME. Predstavnicimnogih izaslanstava javljalisu se za riječ i komentirali proceduruizbora predsjednika (izbori se bazirajuna konzultativnom procesu izbornekomsije) kao i samog kandidata. Dosadašnjipredsjednici nisu imali političkipredznak, iako je biviši glavni tajnikUEAPME Hans Werner Muller biouvaženi član njemačkog CSU i članparlamenta.Loek Hermans dobio je podrškuvelike većine prisutnih (22 glasa za,1 suzdržan, 4 protiv).Kroz ostale točke usvojen je izvještajglavnog tajnika Benassija na polovicinjegova mandata te financijskoizvješće za 2009. godinu, a odlučenoje i o isključenju članova iz Slovačke iCrne Gore, zbog neplaćanja članarine.U nastavku Skuštine UEAPMEodržan je 1. samit MSP o »zelenojekonomiji« na kojem su kroz izlaganjao<strong>br</strong>ađene dvije teme: Zakon o malomgospodarstvu i mogućnosti za malapoduzeća u djelatnostima povezanimsa zaštitom okoliša odnosno energetskomučinkovitošću.POSJET SAVJETNIKA ZA GOSPODARSTVOSLOVENSKOG VELEPOSLANSTVAKomore imaju presudan značajza pozicioniranje o<strong>br</strong>tništvaSlovensko iskustvo govori da su pokušajis do<strong>br</strong>ovoljnim članstvom (u tamošnjojgospodarskoj komori), oslabilimogućnosti gospodarstvenika da dobijukvalitetnu savjetodavnu pomoć, kako bise lakše održali ili probili na zahtjevnomEU tržištu. Dobivši temeljit uvid u stanjehrvatskog o<strong>br</strong>tništva, Škoda je upozorioda će hrvatskim o<strong>br</strong>tnicima i poduzetnicimaulazak u EU predstavljati posebanpoticaj, osobito u sektoru usluga.HOK do<strong>br</strong>o surađuje s O<strong>br</strong>tno-podjetniškomzbornicom Slovenije, istaknutoje, kao i da postoje još mnogapodručja od zajedničkog interesa radikojih će se i sa Veleposlanstvom RepublikeSlovenije nastaviti razmjena informacijao EU projektima, poslovnompovezivanju, strukovnom o<strong>br</strong>azovanju,nastupu na sajmovima, itd.Kako je naglasio savjetnik za gospodarstvou Veleposlanstvu RepublikeSlovenije Bojan Škoda, hrvatsko o<strong>br</strong>tništvo,sa svojim potencijalom, zaslužujebiti zastupljeno u gospodarskojdiplomaciji, stoga je potrebno podržatinapore RH za uspostavu gospodarskediplomacije te ojačati HOK-ove međunarodneodnose i ljudske i druge resursena tom području.N. KlapčićKONFERENCIJA O STRUKTURNIM FONDOVIMA EUPristup europskom tržištuje prilika, a ne prijetnja <strong>Hrvatska</strong> će kao članicaEU moći koristitiznačajna sredstvanamijenjena razvoju<strong>Hrvatska</strong> o<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong> organiziralaje ove godine dvije nacionalnekonferenciju o EU fondovimai mogućnostima za o<strong>br</strong>tnike i malepoduzetnike. Prva konferencija održanaje u svibnju i o<strong>br</strong>adila je pitanje pretpristupnepomoći EU, dok je konferencijau studenom bila usmjerena na korištenjestrukturnih fondova, odnosno prilike kojeće o<strong>br</strong>tnici imati kroz grant sheme.– Mnoga poduzeća pristup europskomtržištu smatraju prijetnjom, no to je višeprilika nego prijetnja. To su dokazalamala i srednja poduzeća iz novih zemaljaEU, koja su se suočila s izazovima ipokazala se vrlo uspješnima u korištenjupristupnih fondova – kazao je RichardMasa, voditelj Odjela za provedbu projekataDelegacije EU u RH, na konferencijio pripremi i korištenju strukturnih fondova,održanoj 16. studenoga u Hrvatskojo<strong>br</strong>tničkoj komori.Strukturnim fondovima financiraju serazvojni projekti koji pridonose smanjivanjurazlika između razvijenijih i manjerazvijenih dijelova Europske unije,kao i promicanju ukupne konkurentnostieuropskog društva i gospodarstva. Putemstrukturnih fondova i Kohezijskogfonda <strong>Hrvatska</strong> će kao članica EU moćikoristiti značajna sredstva namijenjenarazvoju. Riječ je o 3,5 milijardi eura za2012. i 2013. godinu.– Korištenje EU fondova važna jezadaća svake gospodarske institucije,a tako i Hrvatske o<strong>br</strong>tničke komore.Stoga, današnja konferencija ima ciljprenijeti najvažnije informacije o tomprocesu, kako bi se o<strong>br</strong>tnici i mali poduzetnicimogli pripremiti za mogućnostikoje će im se vrlo <strong>br</strong>zo pružiti – kazaoje uvodno Vlado Crkvenac, potpredsjednikHrvatske o<strong>br</strong>tničke komore.Dragutin Ranogajec, predsjednikOdbora za europske integracijeHOK-a, naglasio je da će, s obziromna dosadašnja iskustva s korištenjempretpristupnih fondova, u nadolazećimgrant shemama biti ključna pravodobnainformiranost o<strong>br</strong>tnika i adekvatna potporadržavnih institucija.– Priprema i provedba projekata vrloje ozbiljna i zahtjevna stvar, a sredstvaiz strukturnih i kohezijskih fondovamoći će se dobiti samo kao refundacijaveć uloženih sredstava u projekt. Stoga,uspjeh ovisi o više institucija, o nosite-RHEuropa će plaćati u rokuod 30 dana, a <strong>Hrvatska</strong>?Direktiva EU koja će stupiti na snagu1. studenoga 2011. čini se da neće punopomoći našim poduzetnicima jer je takavzakon za sada u Hrvatskoj neprovediv.Europski parlament je 20. listopadausvojio novu direktivu o borbi protivkašnjenja u plaćanju kojom se opći rokplaćanja u svim vrstama transakcija, i ujavnom i u privatnom sektoru, ograničavana 30 dana, a uvodi se i niz oštrijihmjera prema poduzetnicima koji kasneu plaćanju. Tako se u međusobnim plaćanjimau privatnom sektoru uvodi rokod 30, a najduže do 60 dana. Iznimnose rok može produljiti pod uvjetom daobje ugovorne strane na to pristanu, i tosamo u slučaju da se time ne postupaizrazito na štetu vjerovnika. Još strožapravila uvode se za plaćanja između privatnogi javnog sektora gdje rok plaćanjane može biti duži od 30 dana. Izuzetakwww.hok.hrNa konferenciji je sudjelovalo više od 120 o<strong>br</strong>tnika iz cijele HrvatskeZaključci konferencijeStrukturni fondovi EU predstavljajuključan instrument❶financijske potpore malim i srednjimpoduzetnicima koji se možeaktivirati odmah po ulasku u Europskuuniju.U 2011. godini finalizirat će se❷ odnosi između Hrvatske i EU,a grant sheme dobit će svoju punuformu. Poduzetnici kao i potporneinstitucije mogu već danas raditi naedukaciji malih poduzetnika pružajućiim konkretne i specifične informacijekoje su njima potrebne.Državne institucije, prvenstvenoministarstva zadužena❸za pregovaranje o operativnimprogramima, trebaju uzeti u obzirrealne potrebe na tržištu i prilagoditigrant sheme poduzetnicimakoji će ih koristiti.U predpristupnom kao i postpristupnomrazdoblju veći❹naglasak treba staviti na sustavnuedukaciju po ciljnim skupinama,odnosno, <strong>br</strong>anšama kako bi seolakšao apsorpcijski kapacitet poduzetništva.ljima projekata i korisnicima – naglasilaje Nataša Mikuš-Žigman iz Središnjegdržavnog ureda za razvojnu strategiju ikoordinaciju fondova Europske unije.Tomislav Kovačević, predsjednik upra-VIJESTIsu isporuke robe i usluga zdravstvenimustanovama te iznimno ako postoji izričitasuglasnost ugovornih strana ili akoto opravdava specifična priroda posla.Ako pak dođe do kašnjenja u plaćanju,poduzetnici su dužni platiti minimalno40 eura naknade troškova i redovnukamatu koja se za kašnjenje u plaćanjuuvećava za najmanje osam posto. Pritome države članice imaju diskrecijskopravo te kamate i naknade u odnosu nadirektivu još i povećati.(nv)Zatvoreno poglavlje 14.Prometna politikaNa sastanku Međuvladine konferencijeo pristupanju Republike HrvatskeEuropskoj uniji privremeno je zatvorenopoglavlje 14. Prometna politika.Privremenom zatvaranju poglavlja14. Prometna politika prethodilo jeuspješno ispunjavanje četiri mjerila zazatvaranje poglavlja, i to u područjucestovnog, željezničkog, pomorskogve HAMAG-a kazao je, pak, da je odgovornostna svima, a o<strong>br</strong>tnicima i poduzetnicimasavjetovao da iskoriste svakupriliku za informiranje o fondovima i poboljšanjeuvjeta poslovanja svojih tvrtki.Koji će biti uvjeti za uključivanjeo<strong>br</strong>tnika u projekte i grant sheme i nakoju vrstu bespovratnih sredstava moguračunati, sudionicima konferencije predočilisu predstavnici najrelevantnijihinstitucija koje su zadužene za provedbui programiranje Nacionalnog strateškogreferentnog okvira za strukturnefondove. Na konferenciji suo<strong>br</strong>ađena četiri operativna programa, izkojih će se moći povlačiti sredstva – regionalnakonkurentnost, promet, zaštitaokoliša i razvoj ljudskih potencijala.Nakon prezentacija održan je okruglistol, na kojem su sudionici imali mogućnostpostavljati <strong>br</strong>ojna pitanja, štosu grant sheme, kome se poduzetnicimogu javljati za natječaje, što se očekujeod gospodarskih asocijacija kao štosu komore i dr.Na okruglom stolu sudjelovali su:Ivana Gorički, MINGORP, Vesna Torbarina,HGK, Mira Medić, MZOPU,Zrinka Solić, HAMAG, Danijela Žagar,MINGORP, Iva Šeler, SDURF, RomanaPalčić, MMPI i Gordana Dragičević,MINGORP.Na konferenciju se odazvalo više od120 sudionika mahom o<strong>br</strong>tnika i malihpoduzetnika iz cijele Hrvatske. Nakraju su formulirani i radni zaključcikonferencije.R. Puljiz, N. Vlahović, S. TomićEUi zračnog prometa. U pregovaračkomprocesu ukupno su postavljena i odo<strong>br</strong>enatri prijelazna razdoblja, sva tri upodručju otvaranja tržišta prometnihusluga. Dva prijelazna razdoblja su postavljenaod strane Republike Hrvatske, ito u području pomorskog i željezničkogprometa i jedno od strane Europskeunije, u području cestovnog prometa.Tako će vrijediti načelo slobodepružanja usluga pomorskog prijevozaunutar Republike Hrvatske (pomorskakabotaža) u odnosu na obalni linijskiputnički promet od 2017. godine, a uodnosu na kružna putovanja od 2015.godine. Od 2013. nastupit će liberalizacijapristupa željezničkoj infrastrukturiRepublike Hrvatske u segmentuprijevoza tereta.Cilj pravne stečevine Europske unije upodručju ovog poglavlja je poboljšanjefunkcioniranja unutarnjega tržištapromicanjem sigurnih, učinkovitih iekološki prihvatljivih usluga prijevoza.(mj)
CEHOVIO<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong>studeni – prosinac 2010.523. KONGRES UGOSTITELJA I TURISTIČKIH DJELATNIKA HOK-aNiži PDV oživit će ugostiteljstvo U zagrebačkom hoteluThe Regent Esplanade22. i 23. studenogaodržan je tradicionalni,23. kongres ugostiteljai turističkih djelatnikaHOK-aTrenutni položaj hrvatskog ugostiteljstvaza<strong>br</strong>injavajući je jerstagnira u svim segmentima, toviše nije kao nekad profitabilna djelatnosti puno toga otežava poslovanje,poput visokog PDV-a, <strong>br</strong>ojnih naknadai pristojbi, pada potrošnje gostiju, manjihinvesticija i nedostatnih kvalitetnihstručnih kadrova, istaknuto je prvogradnog dana Kongresa.Bajsove pohvaleKongres je u organizaciji Ceha ugostiteljai turističkih djelatnika HOK-aokupio oko 500 sudionika iz cijele Hrvatske.Njima se uz predstavnike cehovagotovo svih županija, koji su iznosiliNa konferenciji za tisak održanoj neposrednonakon završetka Kongresa,predsjednik Ceha ugostitelja i turističkihdjelatnika HOK-a Zlatko Puntijar iznioje zaključke, koji su proizašli iz dvodnevnihizlaganja predsjednika Ceha ugostiteljai turističkih djelatnika Hrvatskeo<strong>br</strong>tničke komore, predsjednika o<strong>br</strong>tničkihžupanijskih <strong>komora</strong>, izlaganjaostalih sudionika, rasprave nazočnih teiznijetih prijedloga na Kongresu:Koristi snižene stope PDV-a u zemljama EU Renata Puljiz<strong>Hrvatska</strong> i sve zemlje članice EU bitrebale iskoristiti prednost koju donosesnižene stope PDV-a za usluge restorana.Preporuka je to Dániela Makaya,savjetnika za politiku Europskog udruženjahotela, restorana i kafića (HOT-REC). Kako je kazao Makay, premadirektivi EU o PDV-u, države članiceod 1. lipnja 2009. godine smiju koristitisniženu stopu PDV-a i na usluge restorana.Do tada je hotelima i restoranimadana mogućnost standardne stope PDVau iznosu od 15% i više, a restorani suimali nižu stopu samo ako su je imali iprije 1991. godine ili ako su je dogovoriliu pretpristupnim pregovorima. Od2009. restoranima je dana mogućnostniže stope PDV-a na usluge, uključujućii sva pića. To su odmah iskoristileFrancuska (5,5 posto), Belgija (12 pos-Organizatori skupa – predstavnici Ceha ugostitelja iz cijele Hrvatskeproblematiku iz svojih regija, o<strong>br</strong>atio iministar turizma Damir Bajs, čije jeMinistarstvo i pokrovitelj Kongresa.Kazavši da su za do<strong>br</strong>e turističke rezultateove godine zaslužni i ugostiteljite do<strong>br</strong>a suradnja s HOK-om, ministarBajs je istaknuo da se za poboljšanjeuvjeta poslovanja ugostitelja i turističkihDo<strong>br</strong>a suradnjaMinistar Damir Bajs najavio je da je u pripremi prijedlogzakona kojim će ugostitelji i turizam drugačije plaćati HRTpretplatu, i to tako da im na jedan prijavljeni TV prijemniktri budu besplatna. Važnim je istaknuo što HOK i Ministarstvozajedno rade na promociji i stipendiranjustrukovnih zanimanja, za koja je sada povećano zanimanje,kao i na projektu <strong>br</strong>endiranja hrvatske autohtonehrane i pića koji bi skoro trebao biti dovršen.• Ponavljamo zahtjev za smanjenjemPDV-a u ugostiteljstvu, na način kaošto je to ustaljena praksa u zemljamaEU. Također tražimo i smanjenje dijelaparafiskalnih davanja, čime bi seomogućilo lakše poslovanje u ugostiteljstvui turizmu, kao značajnoj gospodarskojdjelatnosti koja u velikojmjeri ostvaruje izvoz na licu mjesta.• Inicijativa za pokretanje izmjena idopuna Zakona o radu u smisluBranko Greblički, Nenad Šepak, Zlatko Puntijar i Snježana Tomićto na hranu i 21 posto na bezalkoholnai alkoholna pića) i Finska (13 posto nahranu i bezalkoholna pića, 23 posto naalkoholna pića). U navedenim zemljamau<strong>br</strong>zo zatim došlo je do pozitivnog učinka,što se posebice očituje u porastu prometa,sniženju cijena i zapošljavanju. UFrancuskoj je nakon samo godinu danazaposleno gotovo 30 tisuća novih djelatnika,a plaće su porasle za 3 posto. UBelgiji je u prvom kvartalu 2010. godinepromet porastao za gotovo 7 posto, a uFinskoj uz pad cijena od 5,7 posto, prometje porastao za 4,5 posto. U Njemačkojje 1. siječnja 2010. smanjen PDVza iznajmljivanje soba s 19 na 7 posto.Već nakon nekoliko mjeseci otvoreno je5.747 novih radnih mjesta. U Letoniji je1. svibnja 2010. godine smanjena stopaPDV-a na usluge hotela s 21 na 10 posto,što je dovelo do porasta prometa od 5posto i 6 tisuća novozaposlenih.Zaključci Kongresadjelatnika učinilo dosad što se moglo.Pritom je spomenuo 25 postotno smanjenjepristojbi za spomeničku rentu,članarine turističkim zajednicama, zavodu i šume. Može se još i više, smatraBajs, ali dosta toga ovisi i o lokalnojsamoupravi koja, nažalost, nijeuvijek slijedila preporuke Vlade.Iznoseći problematiku poslovanjaugostitelja o<strong>br</strong>tnika u zadnjih nekolikokriznih godina predstavnici cehovažupanijskih <strong>komora</strong> istaknuli suuz fiskalne i parafiskalne naknade iprevisok PDV, koji bi po njima trebaobiti daleko manji od sadašnjih 23 posto,možda 10 ili 15 posto. Preporukuo smanjenju PDV-a za ugostiteljstvona kongresu je iznio i predstavnik Europskogudruženja hotela, restorana ikafića Daniel Makay kazavši da bi toomogućavanja angažiranja radnikaza poslove koji se obavljaju povremeno(organiziranje svadbi, krstitki,rad na sajmovima, klubovi i slično)bez obaveze zasnivanja radnog odnosa.U slučaju kada se rad obavlja1-2 dana tjedno ili mjesečno, poslodavacima potrebu angažirati veći<strong>br</strong>oj radnika od onih koje normalnozapošljava.• Tražimo izmjene i dopune Pravilnikao vođenju evidencije o zaposlenimradnicima u ugostiteljstvu iturizmu na način da odredbe Pravilnikabudu usklađene sa specifičnostimaugostiteljske djelatnosti. Tražimotakođer da u izradu novog Pravilnikabudu aktivno uključeni predstavniciCeha ugostitelja i turističkih djelatnikaHrvatske o<strong>br</strong>tničke komore.• Pokrenuti inicijativu za izmjene idopune Zakona o zaštiti od bukeu ugostiteljskim objektima na otvorenomiza 24 sata.• U suradnji s Ministarstvom turizma,nastaviti realizaciju već započetogzajedničkog projekta »Brendiranjeautohtonih hrvatskih jela i objekata«.Niže cijeneNova radna mjestaSmanjenje rada na crnoVAT rates for restaurants in EU-27 as of 1 July 201014 Member States apply a reduced VAT ratewww.hok.hrzasigurno pridonijelo boljem zapošljavanju,investicijama i prometu u tomsektoru.Predsjednik Ceha ugostitelja HOKaZlatko Puntijar upozorio je na potrebuizmjena Zakona o trgovini zbognedorečenosti oko mogućnosti ponudegotove hrane u trgovačkim centrima,kao i na zakonsko reguliranje nelojalnekonkurencije (‘pizza i sendviči izgaraža’) te sive ekonomije kao velikihproblema ugostiteljstva.Problematika– U ugostiteljstvu u prvih šest mjeseciove godine zabilježen je pad od 6posto. Troškovi poslovanja ugostiteljaiz godine u godinu sve su veći. Gostijuima, ali manje troše u našim objektima.U pravilu konzumiraju jeftiniju hranu iproizvode. Naš zahtjev s prošlog kongresanije ispunjen, te još uvijek plaćamoPDV po stopi od 23 posto. Praksa uzemljama EU govori da je smanjenjemporezne stope na usluge u ugostiteljstvuimalo pozitivan učinak, te bi bilo do<strong>br</strong>oda se ta praksa primijeni i koda nas – kazaoje Puntijar.Domaćin ovogodišnjeg kongresa bilaje O<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong> Zagreb, generalnisponzor bio je Vipnet, a sponzori Raiffeisenmirovinsko društvo, AGS-ugostiteljskaoprema, Gas troprojekt, Gem maB&D, Mabelledistribucija iTermopanel,dok je medijskipokrovitelj bioPlavi sound setradio.• Inicirati izradu novog kvalifikacijskogokvira za ugostiteljska zanimanjakoji će biti usklađen s ugostiteljskimsektorom, s posebnimnaglaskom na provedbu praktičnenastave u ugostiteljskim objektima.• Potaknuti aktivniju provedbu inicijativeHOK-a za izmjene Zakona ootkupu poslovnih prostora u vlasništvuRepublike Hrvatske i jedinicelokalne samouprave i uprave.• Tražimo izmjenu Pravilnika o minimalnotehničkim uvjetima, s kojimaželimo pojednostaviti uvjete i načinposlovanja ugostiteljskih objekata.Minimalno tehnički uvjeti moraju sevezati uz objekt, a ne uz vlasnika.• Protiv smo nelojalne konkurencijetrgovačkih centara, koji imajugastro pultove s gotovim toplim ihladnim jelima.• Potaknuti što bolju uspostavu suradnjena međunarodnom povezivanjuugostitelja i turističkih djelatnika,a u cilju unapređenja struke.• Sljedeći, 24. kongres ugostitelja iturističkih djelatnika HOK-a, održatće se 2011. godine u Du<strong>br</strong>ovačkoneretvanskojžupaniji.PDV za restorane u 27 zemalja članica EU i HrvatskojCEH ZA RIBARSTVOI AKVAKULTURUCijena gorivaneodrživaCeh za ribarstvo i akvakulturuHOK-a ocijenio je na svojoj sjednici15. prosinca cijenu goriva za ribareod 5 do 5,5 kuna po litri neodrživom,s obzirom na to da trošak goriva sudjelujes 40 do 50 posto u trošku ribarenja,koje ove godine zbog nizarazloga trpi snažan pad u količiniizlova i potrošnji ribe. Na sjednici,na kojoj su bili i državni tajnik za ribarstvoMinistarstva poljoprivrede,ribarstva i ruralnog razvoja Tonči Božanić,te načelnik Odjela za ribarstvoHrvatskog zavoda za poljoprivrednusavjetodavnu službu Lav Bavčević,rečeno je da se Pravilnik o radnomvremenu, odmorima i dopustimaradnika na pomorskim ribarskim<strong>br</strong>odovima (koji je u nadležnostiMinistarstva gospodarstva, rada ipoduzetništva) smatra teško primjenjivim,o čemu je već upozorenoMinistarstvo, te se očekuje susret ipregovori s predstavnicima ovogMinistarstva po tom pitanju, kakobi se našla kompromisna rješenjakoja će zadovoljiti sve zainteresiranestrane. Na sjednici Ceha naglašenaje i potreba izrade planova upravljanja,s obzirom da se do kraja godineočekuje zatvaranje poglavlja Ribarstvou pregovorima s EU. (nk)CEH ZAPOLJODJELSTVOI SLATKOVODNORIBARSTVONedorečeni propisiCeh za poljodjelstvo i slatkovodnoribarstvo HOK-a na sjednici14. prosinca razmatrao je pojedineodredbe Zakona o poljoprivrednomzemljištu i drugih akata kojireguliraju raspolaganje poljoprivrednimzemljištem u vlasništvuRH. Ocijenjeno je pozitivnim da se<strong>br</strong>oj općina i gradova koji su pokrenulipostupke kojima se daje na raspolaganjedržavno poljoprivrednozemljište približio <strong>br</strong>oju 500 od 555općina i gradova, kao i da je Vladaodlučila smanjiti najamnine za 25posto. Ipak, još ima nedorečenostiu provedbi propisa iz ovog područja,osobito u vezi prava prvenstvakod zakupa ili kupovanja državnogpoljoprivrednog zemljišta. Stoga ćeCeh tražiti ujednačavanje uvjeta zazakup ili kupnju državnog poljoprivrednogzemljišta.(nk)CEH TRGOVINEProgram rada za2011. godinuCeh trgovine HOK-a na svojoj je19. sjednici održanoj u Zagrebu 3.studenoga utvrdio osnovne smjernicePlana i programa rada Ceha za2011. godinu.Nakon sjednice, članovi Cehasudjelovali su na službenoj prezentacijiznanstveno istraživačkestudije Ekonomskog instituta podnazivom »Učinci krize na trgovinuna malo i vizija izlaska iz krize«,koja je održana u Ministarstvu gospodarstva,rada i poduzetništva.Obzirom da trgovina prolazikroz zahtjevno razdoblje te dapostoje <strong>br</strong>ojna specifična pitanjakoja nisu posve regulirana, članoviCeha smatraju da bi u plan i programrada Ceha trgovine za 2011.godinu trebalo ući održavanje Susretatrgovaca svake godine. Češćeodržavanje Susreta omogućilo bida se više pažnje posveti različitimoblicima trgovine, istaknula jei ravnateljica Uprave za trgovinuEma Culi na ovogodišnjem Susretutrgovaca.(nk)
6 O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong> studeni – prosinac 2010.CEHOVILICENCIRANJENovi prijedlognepovoljan zagraditeljeCeh graditeljstva je na sjednici8. prosinca razmatrao najnovijeprijedloge za izmjenu Zakona oprostornom uređenju i gradnji iZakona o arhitektonskim i inženjerskimposlovima i djelatnostimau prostornom uređenju igradnji. Naime, Ministarstvo zaštiteokoliša, prostornog uređenjai graditeljstva traži mišljenje oizmjeni granice površine objekataod 400 m 2 , ispod koje izvođačnije trebao imati licencu za građenje.Ako se promijeni ta granicaod 400 m 2 , koja je omogućavalada se može pristupiti gradnjisamo na temelju pravomoćnogrješenja o uvjetima gradnje, uvelabi se obveza da licencu imajui izvođači građevinskih radovaza manje kvadrature, da je zasvaku gradnju potrebno imatilicencu. Ukoliko se radi o prijedloguizmjene, to će svakako bitijoš jedna otežavajuća okolnost uposlovanju malih gospodarskihsubjekata, stav je Ceha graditeljstvaHOK-a.STRUČNI SKUP GRAĐEVINARA I SEMINAR »ENERGETSKA UČINKOVITOST ZGRADA«Energetska učinkovitostprilika za izlazak iz krize Cijene usluga ugraditeljstvu supale, rokovi naplatepotraživanja suneizvjesni, aposljedica toga jepad <strong>br</strong>oja o<strong>br</strong>ta izpodručja graditeljstva Renata PuljizStrateška odrednica Hrvatske jeunapređenje sustava energetskeučinkovitosti, kako bi se smanjilapotrošnja električne energije za 20 posto,kao i emisija stakleničkih plinova. Cilj jeda se do 2020. godine 20 posto ukupneenergije proizvodi iz obnovljivih izvora,kazao je Darko Horvat, ravnatelj Upraveza energetiku Ministarstva gospodarstva,rada i poduzetništva na današnjemstručnom skupu o<strong>br</strong>tnika građevinara.Skup je održan u Hrvatskoj o<strong>br</strong>tničkojkomori, a govorilo se o stanjuu građevinskom sektoru i energetskojučinkovitosti zgrada.– Izgradnja novih hidroelektrana ipratećih sustava je nacionalni projekt.No, već nekoliko godina država i tvrtkamasufinancira projekte energetskeučinkovitosti i zaštite okoliša, a u tusvrhu će i u 2011. godini iz državnogVeliko zanimanje građevinara na stručnom skupu u HOK-uproračuna biti izdvojeno 220 milijunakuna, napomenuo je Horvat.Posljedice krizePredsjednik Hrvatske o<strong>br</strong>tničke komoreMato Topić istaknuo je da svio<strong>br</strong>tnici, pa tako i oni građevinske struke,osjećaju posljedice krize, a opterećujuih problemi sive ekonomije i visokihporeznih davanja. Stoga su se u paketu30 antirecesijskih mjera, koje je HOKuputio Vladi RH još potkraj 2008. godine,našli i prijedlozi Ceha graditelja.O<strong>br</strong>tnici građevinari, kao i oni koji sebave završnim radovima u građevinarstvu,dodao je Topić, čine značajan dioukupnog o<strong>br</strong>tništva – od 90.000 trenutačnoaktivnih o<strong>br</strong>tnika, njih je oko12.000.Cijene usluga u graditeljstvu su pale,rokovi naplate potraživanja su neizvjesni,a posljedica toga je pad <strong>br</strong>oja o<strong>br</strong>ta kojiimaju registriranu djelatnost iz područjagraditeljstva za 11 posto u proteklih godinudana, naglasio je Zvonko Pecikozić,predsjednik Ceha graditeljstva Hrvatskeo<strong>br</strong>tničke komore. Novi zamah uvidu investicija i novih poslova može sedogoditi samo povećanjem investicija uinfrastrukturu i jačanjem poticane stanogradnjena korist velikih i malih poslovnihsubjekata, dodao je Pecikozić.SeminarNa seminaru »Energetska učinkovitostzgrada« inozemni i domaćistručnjaci, među ostalim, govorili su oenergetskim karakteristikama zgrada,zahtjevima i smjernicama EU, potporamai poticajima za ugradnju energetskiučinkovitih toplinskih uređaja i mnogimdrugim temama.Organizator 3. stručnog skupa građevinaraHOK-a i seminara »Energetskaučinkovitost zgrada« je <strong>Hrvatska</strong> o<strong>br</strong>tnička<strong>komora</strong>, u suradnji s Hrvatskoaustrijskomtrgovinskom komorom teUdrugom strojarsko-<strong>br</strong>odograđevnihinženjera.Uputa za web i kopiranjematerijala na CDNa web stranici HOK-awww.hok.hr, područje »cehovi«i dalje »cehovska događanja«dani su program, slajdoviili tekstovi predavanja, anketas komentarima sudionika, pregleddogađanja. Za one koji želei zvučni zapis svih predavanja,mogu komplet svega navedenogi audio zapise preuzeti slijedomna poveznicu:http://jis.hok.hr/iso/2010_skup_gradj.iso– Nakon što smo poslije nekolikogodina primjene izmijenilizakonsku regulativu, tako da suza pojedine i manje složene radove,kriteriji u pogledu potrebnog<strong>br</strong>oja i stručne spreme radnikasvedeni na realnu i tehničkiopravdanu razinu, treba li u ovojgospodarskoj situaciji postavljatinove uvjete malim građevinarima?– pitaju se u Cehu. (nk)SEKCIJA OBRADEKAMENASuradnja skomunalnimpoduzećima<strong>Hrvatska</strong> o<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong>krenut će u inicijativu za smanjenjemvisine novčanih naknadate odredbi koje određuju načindodjele koncesija za eksploatacijumineralnih sirovina iz Uredbe158/09 Zakona o rudarstvu,zaključeno je na sjednici Sekcijeo<strong>br</strong>ade kamena. Članovi Sekcijeupoznati su s informacijom daje na razini Ministarstva gospodarstva,rada i poduzetništvaosnovana radna grupa u koju jeuvršten i član Hrvatske o<strong>br</strong>tničkekomore.U drugom dijelu sjednice gostovalisu o<strong>br</strong>tnici s područja Slavonijei Karlovačke županije kojisu prisutne upoznali s do<strong>br</strong>impraksama ugovora komunalnihpoduzeća koje uređuju grobljasa sekcijama o<strong>br</strong>ade kamena natom području, kako bi se smanjilapraksa neregistriranog rada.Članovi sekcije su predložili dase nacrt takvog ugovora dostavisvim područnim <strong>komora</strong>ma iudruženjima o<strong>br</strong>tnika, kako bi seslični ugovori potpisali i u gradovima,gdje ta praksa još uvijek nepostoji.(md)ENERGETSKA UČINKOVITOST I CERTIFICIRANJE ZGRADARekonstrukciju čeka 160milijuna kvadrata po zgradama Od 31. ožujka svenovoizgrađenezgrade moraju izraditienergetski certifikat Ivica Štambuk Matija DuićPravilnikom o energetskom certificiranjuzgrada (NN 36/10), kojije stupio na snagu 1. travnja 2010.godine, a prema Direktivi 2002/91/EC,svaki vlasnik zgrade ima obvezu da prilikomizgradnje, prodaje ili iznajmljivanjazgrade predoči budućem vlasniku,odnosno potencijalnom kupcu ili najmoprimcu,energetski certifikat kojemurok valjanosti nije duži od deset godina.Također, zgrade javne namjene ukupnekorisne površine veće od 1.000 m 2 , kojekoriste tijela javne vlasti i zgrade institucijakoje pružaju javne usluge velikom<strong>br</strong>oju ljudi, obvezne su izložiti energetskicertifikat na jasno vidljivom mjestu.Od 31. ožujka 2010. godine svenovoizgrađene zgrade moraju izraditienergetski certifikat, a sve ostale zgradeto će morati učiniti najkasnije do prvogdana pristupanja Hrvatske Europskojuniji. Sve zgrade javne namjene morajuimati izrađen i javno izložen energetskicertifikat u roku od najviše 36 mjeseciod objave Odluke ministrice kojom seutvrđuje Metodologija za provođenjeenergetskih pregleda.Da bi se dobilo energetski certifikat,potrebno je izvršiti energetski pregledzgrade, a to je dokumentirani postupakkoji se provodi u cilju utvrđivanja energetskihsvojstava zgrade.Energetska svojstvaZnačajno je da je dio certifikata i prijedlogmjera za poboljšanje energetskihsvojstava zgrade koje su ekonomskiopravdane. Navedeni pregled provodiovlaštena osoba. Osobe ovlašćuje Ministarstvozaštite okoliša, prostornog uređenjai graditeljstva. Popis navedenihovlaštenih osoba nalazi se na web straniciMZOPUG, a tamo (web) je takođeri Odluka o cijenama za pregled. Npr. zastambene zgrade ovisno o kvadraturi cijenase kreće od 1.500 do 30.000 kunaza najveće stambene objekte.Predložene mjere odnose se na poboljšanjesustava grijanja, klimatizacije,pripreme tople vode, promjenuizvora energije, uvođenje obnovljivihizvora energije, općenito poboljšanjeučinkovitosti sustava elektroinstalacijai kućanskih uređaja, racionalno korištenjevode i upravljanje energetikomopćenito. Konkretnije, sve se mjeregrupiraju u dvije skupine.U prvoj skupini nalaze se mjereza poboljšanje energetskih svojstavazgrade uz male troškove i <strong>br</strong>zi povratinvesticije (do 3 godine i 5000www.hok.hrkn/100 m 2 ): <strong>br</strong>tvljenje prozora i vanjskihvrata, zamjena samo ostakljenja sdvostrukim IZO niskoemisijskim ostakljenjem,provjera i popravak okova naprozorima i vratima, izoliranje niša zaradijatore i kutije za rolete, toplinskoizoliranje postojećeg kosog krova ilistropa, reduciranje gubitaka toplinekroz prozore ugradnjom roleta, postavomzavjesa, izoliranje cijevi za topluvodu i spremnike tople vode, ugradnjaštednih žarulja, zamjena trošila energetskiefikasnijima – energetskog razredaA i dr.Druga skupina, koja zahtijeva većetroškove i duži period povrata investicije(više od 3 godine i preko 5000kn/100 m 2 ): zamjena prozora i vanjskihvrata toplinski kvalitetnijim prozorima,toplinsko izoliranje neizolirane zgradeili povećanje toplinske izolacije izoliranezgrade kod cijele vanjske ovojnicezgrade (zidovi, podovi, krov te ploheprema negrijanim prostorima minimalnou skladu sa zahtjevima iz posebnogpropisa), izgraditi vjetro<strong>br</strong>an na ulazuu kuću, saniranje i obnova dimnjaka,centraliziranje sustava grijanja i pripremepotrošne tople vode, ugradnjasunčeva sustava za zagrijavanje vode,Sadržaj certifikataugradnja fotonaponskog sustava za dobivanjeelektrične energije i dr.Zgrade potrošači energijeU Hrvatskoj više od 80 posto zgradanema odgovarajuću toplinsku zaštitu, nitiodgovarajući sustav grijanja i hlađenja.Zgrade su najveći potrošači energije – oko40 posto finalne potrošnje, pa ako je tako,ovdje je moguće i dosta uštedjeti. Ukolikobi se kroz sljedećih 20 godina saniralesve zgrade građene prije 1990. godine, tobi ukupno značilo da je na raspolaganjuoko 160 milijuna m 2 površine po zgradamakoje čekaju rekonstrukciju. Trebalo bizamijeniti 24 milijuna m 2 prozora. Zatimrenoviranje uređaja za grijanje i hlađenje,upotreba novih alternativnih izvora energije…Ovo je šansa i građevinarima daizlaz iz krize nađu u poslovima obnove usmislu podizanja energetske učinkovitostizgrada. Naravno da se odmah postavljapitanje financiranja. Troškovi zamjenaprozora, koji se kreću od 1.500 kuna/m 2pa naviše, novih toplinskih fasada od 180kuna/m 2 (za 5 cm stiropora) pa naviše zadeblje i kvalitetnije izolacije, te teže uvjeteugradnje (zgrade katnice, korištenjeskela i sl.), ukupno nisu male investicijeza vlasnike.U energetskom certifikatu su sadržani opći i tehnički podaci o zgradi,klimatskim uvjetima, termotehničkim sustavima zgrade, energetskimpotrebama, te pregledom primijenjenih postupaka izračuna kod određivanjaenergetskog razreda zgrade. Tu su opći i tehnički podaci o zgradi,klimatskim uvjetima, termotehničkim sustavima zgrade, energetskim potrebama,te pregledom primijenjenih postupaka izračuna kod određivanjaenergetskog razreda zgrade. Najvažniji podatak je energetski razred zgrade.Nakon izračuna, stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osamenergetskih razreda prema ljestvici od A+ do G, s time da A+ označavaenergetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred.
O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong>studeni – prosinac 2010.7www.hok.hr
8 O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong> studeni – prosinac 2010.CEHOVIIspiti zaprijevoznikeObavještavamo Vas da će sesljedeći ispitni rok za obavljanjedjelatnosti javnog cestovnog prijevozaodržati u subotu, 29. siječnja2011. godine, u Zagrebu.Prijava za ispit mora biti poslananajkasnije 15 dana prijeodređenog ispitnog roka, tj. do14. siječnja 2011. godine. Povjerenstvoje dužno uputiti polaznicimapisani dopis za pristupanjeispitu najkasnije 7 dana prije početkaispita.(mj)U ZADRU IVRBOVCUPredavanja zaprijevoznike ivozačeS obzirom na veliko zanimanjeprijevoznika i vozača za stručnapredavanja na temu vođenjaevidencije radnih vremena, predavanjase nastavljaju i u 2011.godini.Predavanje u Zadru održat ćese 13. siječnja 2011. godine (četvrtak)s početkom u 16.00 sati uprostorijama hotela »Kolovare«,Bože Peričića 14, 23000 Zadar uorganizaciji Udruženja o<strong>br</strong>tnikaZadar.Predavanje u Vrbovcu održatće se 23. siječnja 2011. godine(nedjelja), s početkom u 9.00 sati,u prostorijama Udruženja o<strong>br</strong>tnikaVrbovec, Križevačka 4, 10 340Vrbovec.Stručna predavanja u 2010.godini održana su u OK Sisačko-moslavačkežupanije, OKOsječko-baranjske županije, UOMeđimurske županije, UO Rijeka,OK Varaždinske županije, OK Koprivničko-križevačkežupanije iHrvatskoj o<strong>br</strong>tničkoj komori.Na navedenim predavanjimaprisustvovalo je više od 300prijevoznika i vozača, kojima supružene konkretne informacijeoko načina vođenja evidencijeradnog vremena mobilnih radnika.U planu su predavanja i udrugim regijama, kako bi bila dostupnaostalim zainteresiranimprijevoznicima. O točnom terminui lokaciji održavanja sljedećegpredavanja bit ćete pravovremenoobaviješteni putem O<strong>br</strong>tničkihnovina, udruženja o<strong>br</strong>tnika,područne o<strong>br</strong>tničke komore iliHrvatske o<strong>br</strong>tničke komore. (mj)Linijski prijevozputnikaU Narodnim novinama 27. listopadaobjavljen je Pravilnik oizmjenama i dopunama Pravilnikao dozvolama za obavljanjelinijskog prijevoza putnika (NN120/2010). Ovaj Pravilnik stupa nasnagu danom objave u Narodnimnovinama. Ovim Pravilnikom propisujese postupak i način izdavanjadozvola za obavljanje linijskogprijevoza putnika u unutarnjemi međunarodnom cestovnomprometu, postupak usklađivanja,o<strong>br</strong>as ci dozvola, visina naknadeza izdavanje dozvola, te sadržaj inačin vođenja upisnika o izdanimdozvolama.(mj)SEKCIJA TAKSI PRIJEVOZNIKA TRAŽI DONOŠENJE PRAVILNIKA O TAKSI PRIJEVOZUTreba uvesti red u obavljanjetaksi djelatnosti U izradu izmjena idopuna Zakona, teizradu Pravilnika otaksi prijevozu nužnoje aktivno uključivanjepredstavnika struke -taksi prijevoznika Matija JustamentNa šestoj sjednici Sekcije taksiprijevoza Hrvatske o<strong>br</strong>tničkekomore, održanoj 29. studenogau prostorijama HOK-a, članovi sekcijeizrazili su nezadovoljstvo sadašnjimZakonom o cestovnom prijevozu,te će uputiti resornom Ministarstvumora, prometa i infrastrukture prijedlogizmjena i dopuna Zakona, u kojemće se predvidjeti donošenje Pravilnikao taksi prijevozu, kojim bi se jasno propisalisvi uvjeti i kriteriji za obavljanjetaksi djelatnosti na području cijele Hrvatske.Cilj je krovne udruge o<strong>br</strong>tnikataksi prijevoznika uvesti red u obavljanjedjelatnosti taksi usluga, kao što je tou razvijenim susjednim zemljama.U izradu izmjena i dopuna Zakona, teizradu Pravilnika o taksi prijevozu nuž- Matija Justament»Narodnim novinama« 8. studenoga2010. godine objavljen jeUZakon o izmjenama i dopunama Zakonao radnom vremenu, obveznim odmorimamobilnih radnika i uređajimaza bilježenje u cestovnom prijevozu(NN 124/2010).Članovi Sekcije taksi prijevoza Hrvatske o<strong>br</strong>tničke komore na sjednici u HOK-uno je aktivno uključivanje predstavnikastruke – taksi prijevoznika. Taksi prijevozniciće svojim dugogodišnjim iskustvomi praksom uvelike olakšati donošenjepraktičnih i u praksi primjenjivihrješenja, na zadovoljstvo prijevoznika ikorisnika usluge, smatraju u Sekciji.Neujednačeni kriterijiČlanovi Sekcije taksi prijevoznikazalažu se i za to da se taksi prijevoznikes više od 5 godina iskustva oslobodiwww.hok.hrpolaganja ispita o poznavanju osnovnihpodataka o kulturnim, gospodarskim, turističkim,prometnim i drugim značajnimobjektima i znamenitostima na područjuna kojem se obavlja prijevoz. Naime,taksi prijevoznici s višegodišnjim iskustvomizuzetno do<strong>br</strong>o poznaju te podatke,te bi im polaganje navedenog ispitapredstavljalo samo nepotreban trošak.Vodstvo sekcije zajednički je istaknuloproblem neujednačenih kriterija za izdavanjedozvola u svim jedinicama lokalnesamouprave. Lokalnim samoupravamaostavljen je preširok prostor za određivanjeraznih kriterija za dobivanje dozvole.Rad na crnoVrlo često u svojim gradskim propisimao obavljanju taksi prijevoza propisujuse odredbe koje nisu u skladusa Zakonom o prijevozu u cestovnomprometu, često se propisuju i apsurdniuvjeti koji onemogućavaju normalnoposlovanje taksi prijevoznika.Na sjednici je istaknuto kako je rad nacrno problem svih autotaksi prijevoznika,a uzrok tome su nedorečene zakonskeodredbe, koje ostavljaju puno prostoraza razne manipulacije pojedinih»taksi prijevoznika« koji rade izvanzakonskih odredbi. Također, učestalose upozorava sve nadležne institucijena nelojalnu konkurenciju (npr. renta-cars vozačem i drugi neregistriranipojedinci), koje pojedine lokalne samoupravene mogu ili ne žele sankcionirati.Upravo iz navedenih razloga jošjednom je ponovljeno kako je potrebnozakonski – Pravilnikom, strogo definiratisve uvjete za obavljanje djelatnostitaksi prijevoza. Time bi se olakšaloposlovanje autotaksi prijevoznicimakoji posluju u zakonskim okvirima, ainspekcije bi lakše sankcionirale taksiprijevoznike koji rade na crno.NOVI PROPISI ZA PRIJEVOZNIKEIzmjene Zakona o radnomvremenu mobilnih radnikaOvaj Zakon stupio je na snaguosmog dana od dana objave u »Narodnimnovinama«.Ovim se Zakonom uređuju radnovrijeme i obvezni odmor mobilnihradnika i vozača u cestovnom prijevozu,vremena vožnje, prekidi vožnjei razdoblja odmora vozača kojiobavljaju cestovni prijevoz tereta iputnika, način, uvjeti i postupak stjecanjadozvole za radionice, uređajiza bilježenje u cestovnom prijevozu(tahografi), uvjeti i postupci kontrole,nadležnost tijela i njihove ovlasti,službene evidencije, te prekršaji i kazneneodredbe.Svrha ovoga Zakona je poboljšavanjeuvjeta rada i sigurnosna zaštita osobakoje obavljaju mobilnu djelatnostcestovnog prijevoza i vozača, podizanjerazine sigurnosti cestovnog prijevozai izjednačavanje uvjeta tržišnog natjecanja,kao i promicanje poboljšanognadzora.Licencije u cestovnom prometuU Narodnim novinama 17. studenogaobjavljen je Pravilnik o licencijamau djelatnosti cestovnog prometa(NN 128/2010). Ovaj Pravilnikstupa na snagu osmog dana od danaobjave u »Narodnim novinama«.Danom stupanja na snagu ovog Pravilnikaprestaje važiti Pravilnik olicencijama za obavljanje djelatnostijavnog cestovnog prijevoza i kolodvorskihusluga (»Narodne <strong>novine</strong>«<strong>br</strong>oj 87/05 i 13/08). Ovim Pravilnikompropisuje se o<strong>br</strong>azac licencijei izvoda licencije za obavljanje djelatnostijavnog cestovnog prijevoza,licencije za obavljanje kolodvorskihusluga, licencije za obavljanjeagencijske djelatnosti u cestovnomprometu, potvrde i izvoda potvrde oprijavi prijevoza za vlastite potrebete ustroj, način vođenja i korištenjaevidencije o izdanim licencijama ipotvrdama o prijavi prijevoza za vlastitepotrebe.(mj)Najznačajnije izmjene i dopune navedenog Zakona odnose se na:• Specijalna vozila za prijevoz pčela– Utvrđuje se izuzeće od primjeneovog Zakona na specijalnavozila za prijevoz pčela, s obziromna specifične uvjete obavljanja tedjelatnosti.• Izmjena definicije noćnog radnogvremena – »noćno vrijeme«označava razdoblje između 00.00i 05.00 sati.• Dnevni i tjedni odmor (članak12.) – U članku 12. <strong>br</strong>iše se stavak11. koji glasi: Ukoliko se prijevozobavlja isključivo na području RepublikeHrvatske, dnevni odmortraje najmanje 12 sati neprekidno.• Vozila koja se koriste za prijevozmlijeka s poljoprivrednih gospodarstava– Ovim člankom se propisujeizuzeće od primjene zakon- Matija DuićKao i prethodnih godina, Odjel zaorganizaciju rada cehova izradio jeCD s cehovskim događanjima iz 2010.godine. Na CD-u se nalaze materijali(predavanja, program, fotopregled događanja,anketa, zaključci) sa susreta istručnih skupova o<strong>br</strong>tnika održanih uovoj godini:‣ 3. susret prijevoznika, Zagreb, 31.ožujka 2010.‣ 7. susret trgovaca, Zagreb, 11. svibnja2010.‣ 3. državno prvenstvo florista, Šibenik,20. svibnja 2010.‣ Konferencija »Zaštita okoliša i energetskaučinkovitost«, Zagreb, 14.srpnja 2010.‣ 15. susret ribara, Poreč, 22. i 23. listopada2010.skih odredbi o vremenu vožnje,prekidima vožnje te dnevnomi tjednom odmoru na prijevozvozilima koja se koriste za sakupljanjemlijeka s poljoprivrednihgospodarstava, radi posebnostiuvjeta pod kojima se takav prijevozobavlja.• Prekršajne odredbe – Prekršaje upodručju socijalnog zakonodavstvau EU sistematiziraju u tri kategorije:manje ozbiljne, ozbiljnei vrlo ozbiljne prekršaje. Stoga jepotrebno, radi unificiranja načinapostupanja nadležnih nadzornihtijela i ujednačenog kažnjavanjaza istovrsne prekršaje na područjudržava članica EU, izmijenitiprekršajne odredbe važećeg Zakonana opisani način.CD cehovska događanja 2010.‣ 23. susret ugostitelja, Zagreb, 22. i23. studenoga, 2010.‣ 3. stručni skup građevinara HOK-ai seminar »Energetska učinkovitostzgrada«, Zagreb, 25. studenoga 2010.
O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong>studeni – prosinac 2010.Županijska kronika9<strong>br</strong>oj 22Studeni – prosinac 2010.Uspješna modna i revija frizuraKRIŽEVCI – U organizacijiUdruženja o<strong>br</strong>tnika Križevci i oveje godine u sklopu 13. o<strong>br</strong>tničkogi gospodarskog sajma održanaudruženje o<strong>br</strong>tnika križevciatraktivna modna i revija frizura.Na reviji frizura sudjelovali su Salonljepote i zdravlja Adonia,frizerski saloni Gloria, Vesna,Sretan Božići Novagodina!Jelena, Tina, A’narcis, Lahor iDonatela te frizersko-kozmetičkisalon Sunce – KTC-a. Na modnojreviji su sudjelovali Dječji svijetMartina, Krojački salon Agata,Salon vjenčanica Ad desing temodni dizajneri Katarina Pohl iIgor Galaš. I ove godine tražilo semjesto više na tradicionalno do<strong>br</strong>oorganiziranoj i posjećenoj reviji uorganizaciji križevačkog Udruženjao<strong>br</strong>tnika.Adventski koncert varaždinskog O<strong>br</strong>tničkog glazbenog društvaKruna uspješnog djelovanjaUsklopu varaždinske blagdanskemanifestacije Advent u Varaždinu,članovi mješovitog pjevačkogzbora i tamburaškog orkestra, kojepredvode prof. Dada Ruža i DamirMumlek, upriličit će 22. prosinca u varaždinskojGlazbenoj školi tradicionalniAdventsko-božićni koncert, kojim svakegodine oduševljavaju publiku. Osimpoznatih adventskih i božićnih skladbi,izvest će nekoliko manje poznatih djelarenomiranih autora posvećenih ovomnajradosnijem kršćanskom blagdanu.Adventsko-božićni koncert bit će krunauspješnog ovogodišnjeg djelovanja pjevačai glazbenika varaždinskog O<strong>br</strong>tničkogglazbenog društva, poznatog širokojkulturnoj javnosti diljem Hrvatskepo dugogodišnjoj tradiciji, ali i visokimglazbenim dometima.Tako je mješoviti pjevački zbor varaždinskiho<strong>br</strong>tnika kao najbolji u Varaždinskojžupaniji, ove godine već treći putza redom, sudjelovao na 43. susretimanajboljih mješovitih pjevačkih zborovaUSPJEH SISAČKOG MESARSKOG OBRTA PROMES-CVANCIGERSisačkoj salami znak Izvorno hrvatskoSavjet vizualnog označavanja hrvatskihproizvoda Hrvatske gospodarskekomore, 26. studenoga 2010. godine,na svojoj 46. sjednici, donio je odlukeo dodjeli prava uporabe znaka <strong>Hrvatska</strong>kvaliteta za četiri proizvoda i dodjeli pravauporabe znaka Izvorno hrvatsko zadva proizvoda, među kojima je i Sisačkasalama o<strong>br</strong>ta Promes-Cvanciger. Dugogodišnjirad, znanje i ljubav pretočeniu taj proizvod okrunjeni su ovom prestižnomoznakom, oznakom vrhunske kva-koje je organizirao Hrvatski sabor kultureu Novigradu Istarskom, gdje je premaocjenama stručnog povjerenstva svrstanu sam vrh hrvatskog zbornog pjevanja.Uspješan nastup članovi zbora suostvarili i na nedavnom gostovanju u Virovitici,u sklopu proslave 130. obljetnicevirovitičkog zbora »Rodoljub«. Visokeglazbene domete u svom djelovanjuSisačka salama o<strong>br</strong>ta Promes-Cvanciger iz Siska uvrštenaje na listu proizvoda koji noseoznaku Izvorno hrvatskoostvaruje i tamburaški orkestar varaždinskogO<strong>br</strong>tničkog glazbenog društva,što je potvrdio i njihov uspjeh na Festivalutamburaške glazbe u Osijeku.U sklopu tog renomiranog međunarodnogfestivala nastupili su u baranjskommjestu Duboševje, osvojivšivisoke ocjene stručnog žirija koji im jedodijelio Sre<strong>br</strong>nu plaketu.litete i autohtonosti proizvoda. Oznakaima posebnu vrijednost jer uključuje značajketradicije ili razvojno istraživačkograda te inovacija. Danas samo 112 proizvodanosi znak Izvorno hrvatsko.Sisačka salama tradicionalni je proizvodkoji obilježava geografsko područjePosavine, od Sunje do Turopoljai širi se diljem Ba<strong>novine</strong> i Moslavine.Plod je dugogodišnjeg iskustva starihsisačkih mesara, koji su svoj rad i znanjeo preradi mesa prenosili s generacijena generaciju.Salama je obilježena jednostavnošćupreradbenog procesa, originalnom tradicionalnomrecepturom, visokokvalitetnomdomaćom mesnom sirovinom, klasičnimzačinima, specijalnim načinomsušenja i dimljenja na manufakturni način,te na kraju sazrijevanjem uz blagevjetrove, karakteristične za sisačko-moslavačkopodručje. Suvremeni higijensko-tehnološkiuvjeti proizvodnje osiguravajuvrhunsku gastronomsku kvalitetuizvornog domaćeg proizvoda.Promes-Cvanciger je proizvodno,mesarski, trgovački o<strong>br</strong>t, dvadesetogodišnjetradicije, koji svoju preradu iproiz vodnju mesa ima u Sisku, a sirovinunabavlja isključivo na teritoriju RepublikeHrvatske, i to iz domaćeg uzgoja,s ciljem očuvanja kvalitete svojihproizvoda i ponude izvornog hrvatskogprehrambenog artikla. Takve svoje proizvodedistribuira putem vlastitih trgovinau Sisku, Petrinji, Hrvatskoj Kostajnici,Glini, Popovači i Novskoj. Kontinuiranopovećava proizvodni kapacitet, proširujeposlovanje i maloprodajnu mrežu.Svježim mesom i mesnim prerađevinamasnabdijeva niz škola, vrtića, restorana,hotela i kuhinja raznih poduzeća,čime osim naše županije, pokriva i diosredišnje i južne Hrvatske s tendencijomširenja i na ostala područja.www.hok.hrNagrade najboljima u akciji»Nasmiješenosunce«Poznati su dobitnici priznanjau akciji »Nasmiješenosunce«, koju osmugodinu za redom provodiGrad Zadar u suradnji sHKG – Županijskom komoromZadar, O<strong>br</strong>tničkom komoromZadarske županije,Turističkom zajednicomZadarske županije, Turističkomzajednicom GradaZadra i Udruženjem o<strong>br</strong>tnikaZadar. Svečana dodjelapriznanja najuspješnijimai najzaslužnijima u ostvarenjuovogodišnje turističkesezone, održana je uGradskoj loži Zadra.Priznanja se dodjeljujuu 12 kategorija, i to zanajbolji restoran, caffe bar,konobu, novi suvenir, najljepšeuređeni izlog i najuređenijivrt. Priznanja kojauključuju i novčane nagrade,dodjeljuju se u kategorijiza najboljeg turističkogvodiča, kuhara, konobara,prodavača, policajca i čistača.Uz navedene kategorije,ove godine u akciji»Nasmiješeno sunce« dodijeljenasu i četiri posebnapriznanja.U kategoriji za najboljirestoran u 2010. godini,priznanje je dodjeljeno restoranu»Kornat«, »BarShine« dobio je priznanjeza najbolji caffe bar. U kategorijiza najbolju konobu,»Nasmiješeno sunce« dodjeljenoje konobi »Na poure«, u vlasništvu DarijeDunatov. Za novi suvenir,priznanje je dodjeljenoMuzeju antičkog stakla uZadru. Za najljepše uređeniizlog, priznanje je dobilatrgovina »Organics«.»Nasmiješeno sunce« zanajuređeniji vrt dodijeljenoje vrtu Studentskog domaSveučilišta u Zadru.Priznanje i novčana nagradadodijeljeni su TamariStojković kao najboljoj turističkojvoditeljici, DamiruTomljanoviću kao najboljemkuharu, Zvonku Jerakukao najboljem konobaru,Daliborki Viduki kaonajboljoj prodavačici, IviBegonji kao najboljem policajcui Zdenku Bubnjarukao najboljem čistaču.Posebno priznanje zaizniman doprinos uspješnomodvijanju ovogodišnjeturističke sezone dodijeljenoje: Postaji pomorskepolicije Zadar Policijskeuprave zadarske, restoranu»Bruschetta«, vlasnikaBožidara Vedrića, taksislužbi Lulić, u vlasništvuLulić d.o.o. Zadar i DragomiruJoviću.
10 O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong> studeni – prosinac 2010.ŽUPANIJEXXI.I. ZAGREBZAGREBAČKAŽUPANIJAOK ZAGREB10000 ZAGREBIlica 49/IITelefon:01/48 46 741Telefaks:01/48 46 615E-mail:ok.zagreb@hok.hrPredsjednik:Ivan ObadTajnik:Miran Šoićstranicu pripremiLA:Fedora ZokovićSURADNJA OBRTNIČKE KOMORE ZAGREB I VISOKE ŠKOLEHRVATSKO ZAGORJE KRAPINAStručni studiji za o<strong>br</strong>tnikePotpisnici sporazuma doc. dr. sc. Antun Presečki i Ivan ObadUcilju sveobuhvatne ponudeo<strong>br</strong>tnicima i mladima sazavršenom srednjom školom,O<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong> Zagreb želiomogućiti nastavak školovanja navisokim stručnim školama krozo<strong>br</strong>tničke programe i studije. U srpnjuove godine s Visokom školomHrvatsko zagorje Krapina potpisanje Ugovor o suradnji na izvođenjudva preddiplomska studija: Operativnimenadžment i Prometna logistika.Na studiju prometne logistike studentise o<strong>br</strong>azuju i osposobljavajuza organizaciju i vođenje skladišta,distribucijskih centara i robnih terminala,raznovrsne carinske poslove,poslove u špediciji i osiguranju, autokućama,vođenje autoškola, prijevozatereta, prijevoza putnika i slično.Pogodnosti za o<strong>br</strong>tnikeUsvajanjem znanja koje nudistudij Operativni menadžmentstudenti su osposobljeni za samostalnoosnivanje i vođenje poslovau vlastitoj tvrtki ili drugim malim isrednjim poduzećima ili ustanovama,obavljanje poslovnih funkcijau velikim poduzećima, upravljanjeresursima i poslovnim procesima,i dr.– Ovo je od posebnog značaja zaosobe koje su završile trogodišnjeo<strong>br</strong>azovanje u o<strong>br</strong>tničkim školama,Ugovor o suradnji omogućioje članovima O<strong>br</strong>tničkekomore Zagreb i njihovoj djeciostvarivanje popusta od 10 postona cijenu godišnje školarine, kojaiznosi 18 tisuća kunajer im se na ovaj način omogućujedaljnja prohodnost u o<strong>br</strong>azovanjuu prijelaznom periodu do punopravnogčlanstva u Europskoj uniji– istaknuo je predsjednik O<strong>br</strong>tničkekomore Zagreb Ivan Obad.Nastava će se izvoditi u Zagrebuu prostorijama O<strong>br</strong>tničke komoreZagreb. Ugovor o suradnji omogućioje članovima O<strong>br</strong>tničke komoreZagreb i njihovoj djeci ostvarivanjepopusta od 10 posto na cijenu godišnješkolarine, koja iznosi 18 tisućakuna.Presečki: Imamo do<strong>br</strong>eprograme i dobar kadar– U tijeku su pripreme za pokretanjejoš nekih studijskih programavezano za graditeljstvoi multimedije. Za postojeća tristudijska programa imamo do<strong>br</strong>eprograme i okupili smo zaistadobar kadar. Ne upisujemo velik<strong>br</strong>oj studenata, tako da se radi umalim grupama, što dodatno dižekvalitetu nastave na višu razinu –kazao je dekan Antun Presečki.IZBORI U OK ZAGREBIvan Obad i daljevodi KomoruNa 1. konstituirajućoj sjednici SkupštineO<strong>br</strong>tničke komore Zagreb,održanoj 9. prosinca 2010. godine,članovi Skupštine ponovno su dalipovjerenje dosadašnjem predsjednikuIvanu Obadu, vlasniku autoservisa »Auto Obad« iz Zagreba.Za potpredsjednike su iza<strong>br</strong>ani Marija Komerički, suvlasnik o<strong>br</strong>ta»RE-NI TRGOVINA« iz Samobora, Stipe Bučar, vlasnik o<strong>br</strong>ta »Elektroinstalater«iz Jastrebarskog, Vlado Crkvenac, vlasnik zlatarskogo<strong>br</strong>ta »Dijamant« iz Zagreba i Miroslav Čihak, vlasnik o<strong>br</strong>ta »Elektromehanika«iz Sesveta.Članovi Nadzornog odbora u mandatu 2010.-2014. su: Sanja Ravenščak,Ivan Masnjak, Franjo Kuhta, Ivica Zanetti i Mario Župan.Usklađen s EUDekan Visoke škole doc. dr. sc.Antun Presečki je pojasnio da jeprogram preddiplomskog stručnogstudija u potpunosti usklađen s propozicijamaBolonjske deklaracije ipropisima Republike Hrvatske. Studijtraje tri akademske godine, studentidobivaju 180 ECTS bodova i stručninaziv za završeni studij Prometnelogistike – stručni prvostupnik/prvostupnica,baccalaureus/baccalaureaprometne logistike, a za završenistudij Operativni menadžment – prvostupnik/prvostupnica,baccalaureus/baccalaureamenadžmenta.U tijeku su upisi u preddiplomske stručne studije:PROMETNA LOGISTIKA OPERATIVNI MENADŽMENTPravo na upis imaju kandidati sa završenom• trogodišnjom srednjom školom i• četverogodišnjom srednjom školomUpisi i informacijeO<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong> Zagreb Visoka škola Hrvatsko zagorje Krapina01/ 4806 627 049/ 382 <strong>125</strong>od 10.00 do 18.00 satiDUBROVNIKXIX.DUBROVAČKO-NERETVANSKAŽUPANIJAOK DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE20000 DUBROVNIKŠiroka 4/2Telefon:020/323 550Telefaks:020/323 560E-mail:ok.du<strong>br</strong>ovnik@hok.hrPredsjednik:Svetan PejićTajnik:Nikola KalafatovićSTRANICU PRIPREMIO:Nikola KalafatovićDAN OTVORENIH VRATA PELJEŠKIH PODRUMAOdlična pelješka vinaUorganizaciji O<strong>br</strong>tničke komoreDu<strong>br</strong>ovačko-neretvanskežupanije, HGK – Županijskekomore Du<strong>br</strong>ovnik, Udruga »Pelješkivinski puti« i »Plavac mali«, podpokroviteljstvom Du<strong>br</strong>ovačko-neretvanskežupanije, te u suorganizacijiTZ Du<strong>br</strong>ovačko-neretvanske županije,Općina Ston, Trpanj, Orebić i Janjina,nastavljajući iznimno uspješnadosadašnja iskustva, pelješki vinarii ove godine otvorili su vrata svojihpodruma kako bi omogućili <strong>br</strong>ojnimvinoljupcima kušnju mladih vina.Prigodnim riječima posjetiteljimasu se o<strong>br</strong>atili Župan Du<strong>br</strong>ovačkoneretvanskežupanije Nikola Do<strong>br</strong>oslavići državni tajnik u Ministarstvuturizma Ivo Mujo. U kvalitetu pelješkihvina uvjerilo se nekoliko stotinaposjetitelja, i to ne samo iz naše žu-panije već i drugih dijelovaHrvatske. Obilaskom vinarija:Vukas, PZ Putniković,PZ Kuna 1898, Roso, Miličić,Matuško, te za pojedinačneposjete uz navedeneotvorenih: PZ Dingač,Grgić, Madirazza i Miloš,moglo se uživati u kušanjuvina, posebno Plavca malogzbog kojeg su se mnogizaputili do Pelješca. Svavina mogla su se kupiti poprigodnim cijenama.Obilazak je započeo uStonu u Kneževu dvoru uzpredstavljanje vinara s područjaopćine Ston, dok se vinokušnjavina s područja općine Janjinauz vinski gulaš održala u zadružnomdomu u Janjini. »Dan otvorenih vrataS predstavljanjapeljeških vina ivinarapeljeških podruma« završio se u renomiranomrestoranu »Vila Koruna«u Malom Stonu, uz zajedničko druženjevinara i posjetitelja.PROMOCIJA BIOGRAFIJE ive rudenjakaMoj život u carstvu delicijadu<strong>br</strong>ovačkom kazalištu »Marina Držić« nedavno je održanapromocija autobiografije du<strong>br</strong>ovačkog ugostitelja IvanaURudenjaka, »Moj život u carstvu delicija«. Ovom iznimno zanimljivomdogađaju nazočio je, pored ostalih uglednih građana iprijatelja gospara Iva, i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.O knjizi su govorili akademik Luko Paljetak i autor knjige NikolaŠubić. O<strong>br</strong>tnik s možda najduljim o<strong>br</strong>tničkim stažom u Hrvatskoj,imao je bogat i veoma zanimnljiv životni put, čije je isječkesložio u ovu knjigu koja potvrđuje da je riječ o posebnom i nesvakidašnjemživotu i čovjeku. Pored mnogo<strong>br</strong>ojnih zanimljivihljudi i događaja koji su ga pratili, gospar Ivo nije zaobišao nisvoju o<strong>br</strong>tničku »porodicu« čiji je ponosni član već preko 53godine. S velikim zanimanjem očekujemo nastavak ove knjige.www.hok.hrSKUPŠTINA područne komoreSvetan Pejić i dalje na čeluNa izbornoj sjednici SkupštineO<strong>br</strong>tničke komore Du<strong>br</strong>ovačko-neretvanskežupanije, koja jeodržana 9. prosinca 2010. godineu Malom Stonu, za predsjednikaO<strong>br</strong>tničke komore Du<strong>br</strong>ovačkoneretvanskežupanije iza<strong>br</strong>an jedosadašnji predsjednik SvetanPejić. Izbori su protekli u demokratskomozračju, a skupštinarisu se morali odlučiti za jednog oddva predložena kandidata koji suiznijeli svoje programe. Za članoveUpravnog odbora imenovanisu: Boris Filičić, Jozo Vodopija,Duško Zaro, Ante Jakić, NenadJuračić, Goran Marković – Tomak,Davor Mihaljević, Andrija Fa<strong>br</strong>is,Danko Mirošević i Ivica Smoljko,dok su za predstavnike u Skup-Sv. Nikola u PločamaUdruženje o<strong>br</strong>tnika Ploča prekosvoje Sekcije ugostitelja obilježiloje dan Sv. Nikole u pločanskojcrkvi »Kraljica neba i zemlje«.štini Hrvatske o<strong>br</strong>tničke komoreiza<strong>br</strong>ani: Svetan Pejić, Ante Jakići Andrija Fa<strong>br</strong>is.Nakon mise u crkvi održana jepriredba djece dječjeg vrtića i zbora»Pločanski anđeli«, a zatim sudjeci podijeljeni darovi koje su osiguralipločanski o<strong>br</strong>tnici. Darove jedijelio predsjednik Udruženja o<strong>br</strong>tnikaGoran Marković Tomak. Možese reći kako je akcija uspjela zbogvelikog odaziva djece kojoj je podijeljeno300 darova, a preostali darovisu preko župnika upućeni djecipoplavljenih područja. Organizacijiovog događaja najviše su pomoglipločanski o<strong>br</strong>tnici Božo Škarić,Nikolina Puljan, Jurica Rončević,Andrijan Dulaj i Jakoslava Nikolac.
12 O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong> studeni – prosinac 2010.ŽUPANIJEKARLOVACIV.KARLOVAČKAŽUPANIJAOK KARLOVAČKEŽUPANIJE47000 KARLOVACJ. Haulika 14Telefon:047/612 058Telefaks:047/611 742E-mail: ok.karlovac@hok.hrWeb: www.o<strong>br</strong>tnicka--<strong>komora</strong>-karlovac.hrPredsjednik:Darko StankovićTajnik:mr. Vlado JelkovacSTRANICU PRIPREMIO:Zdenko ŽivčićDarko Stanković, novi predsjednikO<strong>br</strong>tničke komore Karlovačke županijeNa Skupštini O<strong>br</strong>tničke komoreKarlovačke županijeiza<strong>br</strong>an je novi predsjednik,a jednoglasnu potporu članovadobio je Darko Stanković, poznatiklesar iz Karlovca, koji iza sebe imapriličan o<strong>br</strong>tnički staž. O<strong>br</strong>t, koji je1967. godine osnovao njegov otac,preuzeo je 1993. godine, a do sadaje obavljao niz dužnosti u karlovačkomUdruženju o<strong>br</strong>tnika, a bio je ičlan Upravnog odbora u Komori.Također je na čelu Sekcije klesara.Za dopredsjednike O<strong>br</strong>tničke komoreiza<strong>br</strong>ani su Željko Vuković,Drago Polović i Ivan Podvorac, kojije u protekla tri mandata bio na čeluO<strong>br</strong>tničke komore.Ljestvica podignutavisoko– Dosadašnji predsjednik i Upravniodbor podigli su »ljestvicu« dostavisoko, a nadam se da ćemo je miIZBORNA SKUPŠTINA OBRTNIČKE KOMORE KARLOVAČKE ŽUPANIJEDarko Stanković novi predsjednikpodići još više. Duboko sam uvjerenda ćemo u ovom sastavu ući u Europu.Misli se da je o<strong>br</strong>tnicima lako,ali malo tko zna da se radi po 12, pai do 16 sati na dan. No, ne kukamonego se borimo – istaknuo je DarkoStanković.Iznoseći plan rada O<strong>br</strong>tničke komoreza iduću godinu, rekao je daje i dalje glavna orijentacija promocijao<strong>br</strong>tništva, u čemu je izuzetnoznačajno sudjelovanje na sajmovima.Nastavit će se s tradicionalnimi uspješnim promocijama koje organizira<strong>komora</strong>, kao što su »Gastroizložba« i modna revija. Promicanjeo<strong>br</strong>tništva nastavit će se i kroz o<strong>br</strong>azovnisustav, s ciljem da se što višemladih zainteresira za školovanjeza o<strong>br</strong>tnička zanimanja, posebnoza deficitarna.Ozaljčanin Ivan Podvorac koji jeu proteklih dvanaest godina vodioO<strong>br</strong>tničku komoru zahvalio je svimsuradnicima, naglasivši da bez njihovepodrške, ali i bez sloge međusvim udruženjima ne bilo mogućepostići i napraviti tako puno.– U O<strong>br</strong>tnički centar, gdje se isada nalazimo, uloženo je punoznanja i truda. Svega toga, međutim,ne bi bilo bez razumijevanjažupanije i svih naših udruženja. Biosam nestranački čovjek i nikada sepolitika nije isticala u našem radu– naglasio je, među ostalim, bivšipredsjednik, a i ovom je prilikompodsjetio na za<strong>br</strong>injavajuću činjenicuda se svakim danom sve višeo<strong>br</strong>ta zatvara te da je sada njihovZa dopredsjednike O<strong>br</strong>tničkekomore iza<strong>br</strong>ani su ŽeljkoVuković, Drago Polović i IvanPodvorac<strong>br</strong>oj u županiji manji od 2.200. Novoiza<strong>br</strong>anipredsjednik zahvalio jena povjerenju, ali i bivšem vodstvuO<strong>br</strong>tničke komore.Podrška županijeU nastavku sjednice izglasanoje da komorski doprinos i u idućojgodini ostane u visini 40 kuna mjesečno,a ukupni prihodi O<strong>br</strong>tničkekomore, kako je naglasio tajnik VladoJelkovac, planirani su u visini 1,9milijuna kuna. Na Skupštini su gostovaližupan Ivan Vučić i dožupanIvan Banjavčić.Udruženje o<strong>br</strong>tnika grada Karlovcana 2. sjednici novog sazivaSkupštine održanoj 7. prosinca donijeloje Program rada i Financijski proračunza 2011. godinu. PredsjednikUdruženja Davor Vinski predstavioje planirane aktivnosti koje tijekomiduće godine Udruženje namjeravarealizirati, a tajnik Miro Seljan upoznaoje skupštinare s financijskimmogućnostima Udruženja.Novo vodstvo O<strong>br</strong>tničke komore Karlovačke županijeSKUPŠTINA KARLOVAČKOG UDRUŽENJANajviša priznanja Josipu Skradskom i Miji BesedićuPodijeljena su i priznanja zaslužnimo<strong>br</strong>tnicima, pojedincima i institucijama.Najviše priznanje Udruženja– statuu, koja se dodjeljuje uspješnimi časnim o<strong>br</strong>tnicima koji su daliizuzetan doprinos razvoju institucijao<strong>br</strong>tničkog komorskog sustava, dobilisu Josip Skradski i Mijo Besedić,bivši predsjednici Udruženja.Zlatnu plaketu Udruženja zaznačajan doprinos u razvoju i raduo<strong>br</strong>tničkih institucija dobili su: IvanBrodarić, Ivan Cvetković i SonjaPavlaković Gojak. Priznanje Udruženjaza posebne zasluge i uspjehena unapređenju o<strong>br</strong>tništva dobilisu: Mješovita industrijsko-o<strong>br</strong>tničkaškola Karlovac, novinar i glavniurednik Karlovačkog tjednika ZdenkoŽivčić te o<strong>br</strong>tnici Darko Draženović,Zoran Salopek i ŠtefanijaCvitešić.XVIII.PAZINKONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA OBRTNIČKE KOMORE ISTARSKE ŽUPANIJEMario Paliska novipredsjednikZa potpredsjednike O<strong>br</strong>tničkekomore Istarske županijeiza<strong>br</strong>ani su Loredana Krbavčićiz Buzeta i Vitomir Pap izBanjolaNa konstituirajućoj sjedniciSkupštine O<strong>br</strong>tničke komoreIstarske županije održanoj2. prosinca 2010. godine za novogpredsjednika iza<strong>br</strong>an je porečki o<strong>br</strong>tnikMario Paliska, član dosadašnjegUpravnog odbora i predsjednik Odboraza sajmove i ostale promidžbeneaktivnosti. Uz Palisku kandidatiza predsjednika bili su još EnricoCernecca i Dino Ruggero, rovinjskio<strong>br</strong>tnici te dosadašnji predsjednikAldo Ukanović. Novoiza<strong>br</strong>ani predsjednikdobio je 22 glasa, Cernecca10 i Ruggero jedan glas. Za potpredsjednikeO<strong>br</strong>tničke komore Istarskežupanije iza<strong>br</strong>ani su Loredana Krbavčić,vlasnica o<strong>br</strong>ta za cvjećarstvoISTARSKAŽUPANIJAi trgovinu »Loredana« u Buzetu, i VitomirPap, vlasnik <strong>br</strong>odograđevnogo<strong>br</strong>ta »Portić« u Banjolama.Mario Paliska o<strong>br</strong>tnik je već 18godina, a vlasnik je o<strong>br</strong>ta za trgovinui proizvodnju »Mareda« sa sjedištemu Poreču. U o<strong>br</strong>tu se bavi djelatnošćutrgovine, proizvodnjom proizvodaod papira, kartonske ambalaže teSeminar za dvjestotinjak frizerki i frizeraCeh frizera i kozmetičara OK Istarske županije i tvrtkaDis-Prom organizirali su 28. studenoga u pulskomhotelu Histria seminar za više od 200 frizera izIstarske i Primorsko-goranske županije. Vrlo zanimljivprogram počeo je predstavljanjem Lare Sošić, poznatelabinske frizerke – natjecateljice na ovogodišnjemOK ISTARSKEŽUPANIJE52100 PULAMletačka 12/1proizvodnjom papirnatih eko vrećica.Paliska je aktivan u komorskom o<strong>br</strong>tničkomsustavu od 1999. i tijekom 11godina obavljao je više važnih funkcijau tijelima udruženja, područne iHrvatske o<strong>br</strong>tničke komore.Između ostalog, od početka2007. do kraja 2009. bio je predsjednikOdbora za sajmove i drugepromidžbene aktivnosti HOK-a. Također,zapažena je aktivnost MarijaPaliske na humanitarnom, odnosnodonatorskom planu.Novoiza<strong>br</strong>ani predsjednik O<strong>br</strong>tničkekomore Mario Paliska zahvalioje na povjerenju i založio se zamaksimalno timski rad u svim tijelimaO<strong>br</strong>tničke komore Istarske županije.U svom programu najavio jepoboljšanje i intenziviranje suradnjeunutar sustava <strong>komora</strong>, kao i sa županijomi njenim upravnim tijelima,poboljšanje informiranosti o<strong>br</strong>tnikate jačanje strukovnog rada i edukacijeo<strong>br</strong>tnika.Svjetskom prvenstvu frizeru u Parizu. Zatim su sepredstavili Ivica Pavlačić, Kristina Serafimova, prezenterDiksona za Rusiju, Johnny Almagno, kreator – stilistEuro So CAP-a i vizažist Andrea Baggio. Modeli su bilipulski učenici – frizeri, za što je frizerski kabinet njihoveŠkole dobio donaciju vrijednu 1.500 kuna.Telefon:052/216 153Telefaks:052/383 744E-mail:ok-istre@hok.hrWeb: www.ok-istre.hrPredsjednik:Mario PaliskaLara Sošić zadovoljnanastupom u ParizuU ovogodišnjem frizerskomtimu koji je predstavljaoboje Hrvatske na Svjetskomprvenstvu frizera i kozmetičarau Parizu, među 11 natjecateljaRH nastupila je i poznataistarska frizerka Lara Sošić,koja je osvojila 36. mjesto.– Svjetsko prvenstvo frizera uParizu veliko je i izvanredno korisnoiskustvo koje ću rado pamtiticijeli život. Naći se u Parizui sudjelovati na natjecanju s oko800 kolega iz više od 60 zemaljabilo je vrlo uzbudljivo, a imalasam i sreću kao i cijela ekipa RH,Tajnik:Eros SorićSTRANICU PRIPREMIO:Asim Čabaravdićda nas je bodrilo i naš rad pratilo30-ak hrvatskih frizerki i frizera,što je bio dodatni motiv za uspješannastup. Konkurencija je bilaizuzetno jaka, jer je u mojoj kategoriji– vjenčana frizura – sudjelovala71 natjecateljica, a jasam se plasirala na 36. mjesto izadovoljna sam. Model mi je bilaprijateljica Maja Belušić.Osim prikazivanja svojih vještinaimala sam priliku, kao i ostalekolege, upoznati se s novim trendovimai načinima rada u svijetu ividjeti na djelu vrhunske svjetskefrizere – istaknula je Lara Sošić.Lara Sošići njezinmodelwww.hok.hr
ŽUPANIJEO<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong>studeni – prosinac 2010.13KOPRIVNICAVI.KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKAŽUPANIJAOK KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE48000 KOPRIVNICADuga ulica 23Telefon:048/623 408Telefaks:048/623 408E-mail:ok.koprivnica@hok.hrWeb: www.o<strong>br</strong>tnicka-<strong>komora</strong>-koprivnica.hrPredsjednik:Zvonko PecikozićTajnik:Božo BaraćSTRANICU PRIPREMILA:Adela SočevPlaketa Mariji Vrabelj CapekKoprivnička o<strong>br</strong>tnica s najdužimstažem od 27 godina,Marija Vrabelj Capek, zasveukupni doprinos razvojuženskog poduzetništva i o<strong>br</strong>tništvadobila je Plaketu GradaKoprivnice na svečanoj sjedniciGradskog vijeća 4. studenoga.Vlastiti građevinski o<strong>br</strong>tosnovala prije 27 godina, bilaje prva žena građevinar. Građevinskuškolu završila je uUdruženje o<strong>br</strong>tnika Koprivnicau povodu proslave Dana gradaKoprivnice organiziralo je svečanudodjelu priznanja zaslužnimženama u o<strong>br</strong>tništvu. O<strong>br</strong>tničkistaž dulji od 15 godina na koprivničkompodručju imaju 42 o<strong>br</strong>tnice,a priznanja su im uručili i čestitalipredsjednik UO KoprivnicaMiroslav Tremski i predsjednikOK Koprivničko-križevačke županijeZvonko Pecikozić. Tremskije tom prilikom podsjetio da jeupravo na inicijativu koprivničkogUdruženja ova godina proglašenagodinom žena u o<strong>br</strong>tništvu.Marija Vrabelj Capek dobila je PlaketuGrada KoprivniceZagrebu dok je u Bavarskoj završila tečaj za multiplikatora, osobu osposobljenuza rad s učenicima.I dok Marija Vrabelj Capek nastavlja obiteljski posao svojeg oca idjeda, ponosna je majka troje djece koja također idu njezinim stopama.U o<strong>br</strong>tu trenutno zapošljava deset radnika. Inicijator je osnivanjaCeha graditelja u HOK-u, predsjednica je tog ceha u koprivničkomUdruženju o<strong>br</strong>tnika.Udruženje o<strong>br</strong>tnika KoprivnicaPriznanja o<strong>br</strong>tnicama– Ovo je samo zahvala i dubokopoštovanje prema vama i vašemdoprinosu za razvoj o<strong>br</strong>tništva, lokalnoggospodarstva i gospodarstvau cjelini – rekao je Tremski.Zvonko Pecikozić je rekao dase nada da će ova priznanja bitisamo dodatni poticaj koprivničkimo<strong>br</strong>tnicama za daljnji uspjehu budućem radu. U ime nagrađeniho<strong>br</strong>tnica, prisutnima se o<strong>br</strong>atilaMarija Vrabelj-Capek, o<strong>br</strong>tnicas najduljim stažom od 27 godinakoja je ujedno i dobitnica PlaketeGrada Koprivnice i PriznanjaZlatne ruke HOK-a ove godine.SKUPŠTINA OBRTNIČKE KOMORE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJEZvonku Pecikozićupovjeren treći mandatU Koprivničko-križevačkojžupaniji bilježi se strmoglavipad o<strong>br</strong>tništva – u dvije godinezatvoreno je više od 200 o<strong>br</strong>ta i852 radnika su ostala bez poslaPredsjednik O<strong>br</strong>tničke komoreKoprivničko-križevačke županijeu trećem mandatu bit ćeZvonko Pecikozić, đurđevački o<strong>br</strong>tniks 32-godišnjim stažem u građevinarstvu.Aktivan je dugo godina u o<strong>br</strong>tničkiminstitucijama, a svojim radomje dao doprinos razvoju o<strong>br</strong>tništva.Pecikozić je ujedno i potpredsjednikHrvatske o<strong>br</strong>tničke komore.Na Skupštini je poručio kako ćese u novom mandatu morati jačeposvetiti rješavanju problema o<strong>br</strong>tnika.Situacija u o<strong>br</strong>tništvu nije nimalosjajna, naime pad <strong>br</strong>oja o<strong>br</strong>tnika bilježise već dvije godine za redom,zatvoreno je više od 200 o<strong>br</strong>ta, a unjima je bez posla ostalo 842 zaposlenih!Strmoglavi pad o<strong>br</strong>tništva valjazaustaviti, rečeno je na skupštiniO<strong>br</strong>tničke komore Koprivničko-križevačkežupanije.– U novom mandatu posvetit ćemose rješavanju problema na do<strong>br</strong>obitsvih o<strong>br</strong>tnika, a to će zahtijevati jošveći angažman svih nas – rekao jetom prilikom Zvonko Pecikozić tenaglasio kako će poslovanje Komo-S izborne Skupštine O<strong>br</strong>tničke komore Koprivničko-križevačke županijere usmjeriti ulasku u Europsku uniju,odnosno reorganizacijom će postićispecijalizaciju po pojedinim Udruženjima.Među planovima za sljedeću godinuje jačanje o<strong>br</strong>tništva, izmeđuostalog i nastupima na sajmovima,od kojih važno mjesto zauzima sajamu Križevcima. Kreditiranje o<strong>br</strong>tnikatakođer je jedna od aktivnosti,a o<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong> je osnovala iučilište Pouka te će kroz njega pružatirazličite vrste edukacije, najavljenoje na Skupštini.Sastav Upravnog odboraU Upravni odbor O<strong>br</strong>tničke komore iza<strong>br</strong>ani su: Miroslav Tremski, VladimirCeliščak, Damir Golubić, Ivan Lovrak, Đuro Rumenjak i Dragutin Neduhal,a u Nadzornom odboru su Jasna Preradović, Ivana Sović i DamirVincek. U Skupštinu HOK-a iza<strong>br</strong>ani su: Vlado Celiščak i Đuro Rumenjak,a na sjednici su ujedno verificirani mandati 17 članova nove Skupštine.KRAPINAII.KRAPINSKO-ZAGORSKAŽUPANIJAOK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE49000 KRAPINAMagistratska 2Telefon:049/300 545Telefaks:049/370 616E-mail:ok.krapina@hok.hrWeb: www.okkzz.hrPredsjednik:Dragutin RanogajecTajnica:Renata VranićSTRANICU PRIPREMILA:Renata VranićIZBORNA SKUPŠTINA OKkžDragutin Ranogajec i daljena čelu KomoreUKrapini je 30. studenogaodržana zajednička 14.sjednica Skupštine O<strong>br</strong>tničkekomore Krapinsko-zagorskežupanije starog saziva i konstituirajuća1. sjednica Skupštinenovog saziva, na kojoj jejednoglasno odlučeno da ćedosadašnji predsjednik DragutinRanogajec iz Krapinedan komorei u sljedećem četverogodišnjemmandatnom razdobljuobnašati dužnost predsjednikaKomore. Za potpredsjednikeKomore iza<strong>br</strong>ani suMarijan Raček i Davor Pleško,a verificirani su mandatičlanova Upravnog odbora,Skupštine i Nadzornog odboraOKKZŽ.Dodijeljena godišnja priznanjaPovodom obilježavanja Dana Komore 9. studenoga dodijeljenasu tradicionalna godišnja priznanja OKKZŽ.Brončane plakete dodijeljene su: Mirjani Stupnišek, FranjiPiljeku, Zdenkici Žnidarec, Nadici Žučko, Ivici Mlinariću, AnitiGrofelnik, Verici Špoljar, Anici Sys i Renati Stepan.Sre<strong>br</strong>na plaketa dodijeljena je Zagrebačkoj banci d.d. – Regijazagrebački prsten.Zlatna plaketa dodijeljena je Katarini Brundula i Ivici Cerovečkom.Dobitnici priznanja na okupupredsjednik o<strong>br</strong>tničke komore krapinsko-zagorske županijeBlagdanska poruka o<strong>br</strong>tnicimaPoštovane kolegice i kolegeo<strong>br</strong>tnici,za nama je još jedna nadasve teškaposlovna godina. Iako je uvijek teško,2010. godina donijela je veliko razočarenjeu poslovnom i društvenom okruženju.Velika očekivanja na temelju raznihprograma gospodarskog oporavkastvorila su još veće nezadovoljstvokod o<strong>br</strong>tnika. Bolja vremena ostala supusta želja.Naša je županija ostala bez 400o<strong>br</strong>tnika, koji su još za vrijeme svograda, kao i mi koji se i dalje trudimoopstati, platiti poreze i doprinose tezadržati radna mjesta, bili građanidrugog reda, a činom zatvaranja o<strong>br</strong>tapostali su naprosto »iz<strong>br</strong>isani«.Što reći o poslovanju 90 tisuća o<strong>br</strong>tnikakoje je odluka Ustavnog suda stavilau neravnopravni položaj u odnosuna one koji su i do sada temeljnim kapitalomod oko 20 tisuća kuna moglinapraviti dug od 2 do 3 milijuna kuna, ada im nitko od nas ništa ne može, osimpuknuti od jada jer nemaš za kruh, a kamoliza odvjetnika i sudske troškove.Garancija za poslovanje svomsvojom imovinom ima smisla, ako ćeto već u idućoj godini vrijediti za sveostale sudionike na tržištu.Jednostavno je pitanje: zašto osnivačitrgovačkih društava, direktori,članovi uprave i nadzornih odbora negarantiraju svom svojom imovinomza poslovanje tih gospodarskih subjekata?Kako objasniti inozemnom poslovnompartneru da su u pola poslovnegodine promijenjeni osnovni postulatiwww.hok.hrpoduzetništva, što je nezamislivo usvijetu čiji se dio trudimo postati?Kako da se mi, o<strong>br</strong>tnici, nosimo sastigmom dežurnog lopova u društvukoje grca u raznim aferama i financijskimmalverzacijama sa iznosimakoje mnogi od nas ne znaju ni napisati?Teško je, ali mi o<strong>br</strong>tnici navikli smona razne nedaće i rijetko kada nam je»sunce na prozorčiću«. No, i gospodarskaće kriza proći, ali više nas boli krizadruštva, morala i poremećenih osnovnihljudskih i poslovnih vrijednosti.Naučili smo da nas, o<strong>br</strong>tnike, određujetežak rad i ustrajnost u poslu cijeleobitelji.Preživjeti ova teška vremena, pomogućnosti u zdravlju, jedina je željakoja mi pada na pamet.Svi govore da je informacija moć, ami smo u našoj, zagorskoj o<strong>br</strong>tničkojkomori, završili projekt informiranjanazvan »SMS OBRTNIK« te Vas pozivamda se javite u udruženja o<strong>br</strong>tnikaili u O<strong>br</strong>tničku komoru Krapinsko-zagorskežupanije i dostavite svoj telefonski<strong>br</strong>oj, a mi ćemo Vam proslijeditiposlovne informacije vezane uz promjenekoje su važne za opstanak natržištu.Zahvaljujem županu, gradonačelnicimai načelnicima za sve povlastice,bespovratna sredstva i oslobođenjaod poreznih i drugih davanja, koje smopostigli na razini općina, gradova i županije,uz želju da takav odnos izborimoi na razini države.Ovo je prigoda da zajedno poručimosvima koji obnašaju dužnosti nalokalnoj i državnoj razini da su o<strong>br</strong>tnicivrijedan i pouzdan partner u zajedničkomstvaranju bolje budućnosti.U teškim vremenima upućeni smojedni na druge, i jedino dogovor i međusobnouvažavanje može stvoritipretpostavke za napredak.Kolegice i kolege, pozivam Vas dabez ustručavanja zatražite usluge i pomoćO<strong>br</strong>tničke komore Krapinsko-zagorskežupanije u rješavanju problemavezanih uz o<strong>br</strong>t, ali i da se aktivnouključite u rad udruženja o<strong>br</strong>tnika i komorejer samo struka može oblikovatizahtjeve i prijedloge kroz rad cehovai odbora.U nadi još bolje suradnje za do<strong>br</strong>obitzagorskog o<strong>br</strong>tništva, želim Vama,Vašim obiteljima i svim djelatnicimablagoslovljen Božić te obilje zdravlja,sreće i poslovnih uspjeha u novoj2011. godini.Predsjednik OKKZŽDragutin Ranogajec
14 O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong> studeni – prosinac 2010.ŽUPANIJEIX.GOSPIĆLIČKO-SENJSKAŽUPANIJAOK LIČKO-SENJSKEŽUPANIJE53000 GOSPIĆUlica Ante Starčevića 17Telefon:053/573 012Telefaks:053/573 012E-mail:ok.gospic@hok.hrPredsjednica:Ana Šerić-KonjikovacTajnica:Ankica ŠubarićSTRANICU PRIPREMIO:Željko MataijaIZBORNA SKUPŠTINA OBRTNIČKE KOMORE LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJEJednoglasno mandat za predsjednicuAni Šerić KonjikovacPovjerenje za dopredsjednikaličko-senjski o<strong>br</strong>tnici ukazalisu Ivanu Šuljiću iz Novalje,koji će ujedno s MilivojemMatičićem iz Senja obnašatidužnost delegata u SkupštiniHOK-akomore Ličko-senjske županije za2011. godinu.– Zahvaljujem matičnom udruženjukoje me kandidiralo, kolegamai udruženjima koji su me podržali iiza<strong>br</strong>ali, uz poruku da su pred namavelike obveze i puno rada – izjavilaje za naše <strong>novine</strong> Ana Šerić Konjikovac.Na izbornoj Skupštini O<strong>br</strong>tničkekomore Ličko-senjske županijeAna Šerić Konjikovacjednoglasnom odlukom SkupštineOK LSŽ na prijedlog Udruženjao<strong>br</strong>tnika Gospić i potporom skupštinaUO Senj i Otočac iza<strong>br</strong>ana jeza predsjednicu. Kako je istaknulatajnica OK LSŽ Ankica Šubarić, uo<strong>br</strong>azloženju UO Gospić stoji da jegospođa Šerić Konjikovac godinamajedna od najuglednijih među ličko-senjskimo<strong>br</strong>tnicima, a njezinimdosadašnjim predsjedavanjem OKLSŽ učvršćene su pozicije Udruženjai Komore, izvršena kvalitetnareorganizacija i pomak u radu komorskogsustava u Ličko-senjskojžupaniji.DužnosniciU nastavku o<strong>br</strong>azloženja stojida će budućim njenim predsjedavanjemOK LSŽ nastaviti i završitizapočeto, posebno u prilagođavanjukomorskog sustava i o<strong>br</strong>tništvaAna Šerić Konjikovac i Ivan Šuljićregije kroz ulazak RH u Europskuuniju.Članovi Skupštine koja je održanaposljednjeg dana mjeseca studenogau Kulturno-informativnomcentru Gospić, za dopredsjednikasu povjerenje ukazali Ivanu Šuljiću(UO Novalja) koji će ujedno biti jedanod delegata u Skupštini HOK-askupa s Milivojem Matičićem (UOSenj). U Upravnom odboru OK LSŽinterese udruženja predstavljat ćeIvan Šuljić i Ivan Zubović (Novalja),Ivan Odorčić i Mladen Cvitković(Otočac), Milivoj Matičić i BerislavGržanić (Senj), Marko Sokolić i IvicaTomljenović (Gospić) te kao devetičlan, na prijedlog predsjednice AneIzborna skupštinaŠerić Konjikovac, Pavao Štimac izUO Gospić.DelegatiU nadzornom odboru OK LSŽstatutarnost i zakonitost pratit ćeSanja Brozičević (Senj), Milan Matasić(Otočac) i Marinko Badurina(Novalja) koji će na prvoj svojojsjednici iza<strong>br</strong>ati i predsjednika NOOK LSŽ.Inače, u Skupštinu OK LSŽ matičnaudruženja su nakon sprovedenihizbora delegirali iz NovaljeRenca Palčića, Gordana Peranića,Elvidina Miljkovića, Nada Baričevića,Marinka Badurinu i Josipa Tomulića.Iz UO Gospić delegirani su DraganHećimović, Goran Asić, IkaBalenović, Renata Kulaš Vlainić,Snježana Sorić, Joso Vrkljan, MarijanŽivković, Tomislav Župan i MilanMatanić.Senjsko udruženje o<strong>br</strong>tnika uSkupštini OK LSŽ predstavljat ćeAnte Španić, Danijel Strugar, ŽeljkoTomljanović, Željko Biondić i MarijaVila, dok će Otočane predstavljatiIvan Odorčić, Mladen Cvitković,Josip Orešković, Senia Jakovac iDragica Draženović.Planovi za 2011.U nastavku sjednice prihvaćenje plan rada i financiranja O<strong>br</strong>tničkeIzbori u udruženjimabez većih promjenaNa izbornim skupštinamaUdruženja o<strong>br</strong>tnika u OK LSŽnije bilo posebnih promjenana vodećim pozicijama.U Udruženju o<strong>br</strong>tnikaGospić za predsjednika jeiza<strong>br</strong>an Marko Sokolić, a dopredsjednikaIvica Tomljenović.U UO Senj predsjednik jeostao Milivoj Matičić, a dopredsjednikBerislav Gržanić.U UO Novalja predsjednikje Ivan Šuljić, a dopredsjednikIvan Zubović.Otočani su se odlučili daih i dalje vodi Ivan Odrčić idopredsjednik Mladen Cvitković.ČAKOVECXX.MEĐIMURSKAŽUPANIJAOK MEĐIMURSKEŽUPANIJE40000 ČAKOVECPark R. Kropeka 1Telefon:040/312 643Telefaks:040/312 643E-mail:ok.cakovec@hok.hrPredsjednik:Slavko FaltakTajnik:Anđelko CrnčecSTRANICU PRIPREMIO:Robert VargaOBILJEŽENA 16. OBLJETNICA OBRTNIČKE KOMORE MEĐIMURSKEŽUPANIJELudvik Lukman je»O<strong>br</strong>tnik Međimurja«Svečanom proslavom održanom10. prosinca u Sheierovojzgradi u Čakovcu, O<strong>br</strong>tnička<strong>komora</strong> Međimurske županije obilježilaje 16 godina svog utemeljenja.Predsjednik O<strong>br</strong>tničke komoreMeđimurske županije Slavko Faltaktom se prilikom osvrnuo na aktualnostanje o<strong>br</strong>tništva u Međimurju.– Svečana je prigoda i sam samsebi obećao da neću mnogo govoritio ogromnim problemima koji idalje muče o<strong>br</strong>tnike, i zato ću samoreći da nam je danas još teže negonam je bilo u protekle dvije godine,kada nam je bilo izuzetno teško.Od toga više ništa ne treba reći, auz to samo podatak da je aktivniho<strong>br</strong>tnika krajem 2008. bilo 1.833, nakraju 2009. 1.684, a da ih je krajemstudenoga ove godine bilo 1.605.Dovoljno za donošenje zaključaka– istaknuo je predsjednik Faltak.Proslava obljetnice je prilika i zaisticanje pojedinaca koji su svojimradom pridonijeli razvoju, promociji ičasnom zvanju o<strong>br</strong>tnika, odnosno zadodjeljivanje najviših komorskih priznanja.Tako je nagrada za životnodjelo – statua »O<strong>br</strong>tnik Međimurja«– uručena Ludviku Lukmanu,strojo<strong>br</strong>avaru iz Čakovca, za 48godina rada u o<strong>br</strong>tništvu kao uglednom,uspješnom i časnom o<strong>br</strong>tnikuza izuzetan doprinos u osnivanju irazvoju o<strong>br</strong>tničkih institucija, te zadugogodišnji uspješan rad na promidžbio<strong>br</strong>tništva.Plakete Majstor godine za postignuteznačajne poslovne rezultate,ostvarena tehnološka unapređenja,postignutu visoku razinu kvaliteteproizvoda i usluga, za postignute visokerezultate u poduci učenika zao<strong>br</strong>tnička zvanja dodijeljene su: VladimiruŠerceru iz Goričana, KristijanuŠtamparu iz Preloga i Dragici Horvatiz Otoka kraj Preloga. Diplome zaizniman doprinos u promidžbi, poticanjui unapređenju o<strong>br</strong>tništva i o<strong>br</strong>tničkogkomorskog sustava uručene su:Zlatku Glavini iz Preloga, MarijanuGoricaju iz Nedelišća, Valentinu Vražićuiz Donjeg Kraljevca, Miji Turku izSivice i Dušanki Špicer iz Čakovca.Na svečanoj proslavi uručena sui priznanja za dugogodišnji marljiv iustrajan rad u o<strong>br</strong>tu i razvoju o<strong>br</strong>tništva,o<strong>br</strong>tnicima koji ove godine obilježavajuviše od 20 godina rada u o<strong>br</strong>tu.Priznanja su dobili: Stjepan Serec,Željko Ljubojević, Nadica Lukša,Mario Hunjadi, Darko Zamuda,Dragutin Branilović, Branko Srpak,Franjo Novak, Damir Obadić, IvanNovak, Dušan Sraka, Rajko Pomor,Ladislav Mlinarić, Franjo Božak,Miodrag Novosel, Renata Vrbanec,Željko Vidović, Katarina Labazan,Radoslav Kljajić, Vesna Kljajić, AlojzKuharić, Stjepan Vrhar, Božidar Horvat,Verica Nestić, Franjo Krištofić,Goran Žbulj, Vlado Sokač, MiljenkaMatjašec, Marija Bistrović, HisniDerviši, Vera Antolović, VladimirNaranđa, Mladen Bratinščak, RužaRusak, Ivan Trupković, Karmen Kiš,Štefanija Novaković, Prenk Kuqi iSanja Horvat.Međimurskim o<strong>br</strong>tnicima je njihovdan u ime Međimurske županije čestitaozamjenik župana Anđelko Horvat,a u ime Grada Čakovca, zamjenikgradonačelnika Zoran Vidović.www.hok.hrIZBORNA SKUPŠTINA OBRTNIČKE KOMOREMEĐIMURSKE ŽUPANIJESlavko Faltakjednoglasno iza<strong>br</strong>an zapredsjednikaČakovcu je 26. studenogaU 2010. godine održana izbornaSkupština O<strong>br</strong>tničke komoreMeđimurske županije, nakojoj je jednoglasno odlučenoda će dosadašnji predsjednikSlavko Faltak, soboslikar-ličilaciz Čakovca i u sljedećemčetverogodišnjem mandatnomrazdoblju biti predsjednik O<strong>br</strong>tničkekomore Međimurske županije.Za novog potpredsjednika jeiza<strong>br</strong>an Ivan Rešetar, trgovac izČakovca.U Upravnom odboru Komoresu i Dragica Horvat (ugostiteljstvo),Ivan Krištofić (vodoinstalater),Franjo Golub (o<strong>br</strong>adametala), Franjo Cimerman(knjigovodstvo), Stjepan Mihalec(staklar), Božidar Krušelj(o<strong>br</strong>ada metala), Ratimir Hrešć(autolimar) i Mijo Turk (ugostiteljstvo).U Nadzorni odbor Komorepak su iza<strong>br</strong>ani Nada Meznarić-Paleček (autoprijevoz), DarkoMihalic (ugostiteljstvo) i JosipVarga (elektromehaničar).Kao osnovne smjernice u budućemradu Komore, predsjed-nik Faltak je, između ostalog,istaknuo stalnu borbu za pravao<strong>br</strong>tnika, daljnji razvoj komorskogsustava, rješavanje aktualnihproblema s jedinicamalokalne samouprave, praćenjei reagiranje na prijedloge svihzakonskih akata koji se odnosena rad o<strong>br</strong>tnika.Osobita pozornost posvetit ćese i školovanju učenika za deficitarnazanimanja, te informiranjuo<strong>br</strong>tnika.
ŽUPANIJEO<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong>studeni – prosinac 2010.15OSIJEKXIV.OSJEČKO-BARANJSKAŽUPANIJAOK OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJEDragutin Gra<strong>br</strong>ović novipredsjednikSkupština O<strong>br</strong>tničke komore Osječko-baranjskežupanije, na sjedniciodržanoj 9. prosinca 2010. godine,za predsjednika je iza<strong>br</strong>ala DragutinaGra<strong>br</strong>ovića, dosadašnjeg predsjednikaUdruženja o<strong>br</strong>tnika Osijek.Za potpredsjednike O<strong>br</strong>tničke komoreOsječko-baranjske županije imenovanisu Stjepan Birović, predsjednikUdruženja o<strong>br</strong>tnika Donji Miholjac, iAndrija Pleli, predsjednik Udruženjao<strong>br</strong>tnika Đakovo. Izborom DragutinaGra<strong>br</strong>ovića za predsjednika O<strong>br</strong>tničkekomore Osječko-baranjske županije, Odlukom Skupštine Udruženjao<strong>br</strong>tnika Osijek, za predsjednicu Udruženja o<strong>br</strong>tnika Osijek iza<strong>br</strong>ana jeMarija Volinek-Štrekelj, a za potpredsjednika Josip Mihaljević.Održani izbori u svimudruženjima o<strong>br</strong>tnikaSkupština UO Osijek održana15. studenoga 2010. godineza predsjednika je iza<strong>br</strong>ala DragutinaGra<strong>br</strong>ovića, a za dopredsjednikeMariju Volinek-Štrkelj i JosipaMihaljevića. Na konstituirajućojsjednici Skupštine za predsjednikaUdruženja o<strong>br</strong>tnika Đakovoiza<strong>br</strong>an je Andrija Pleli, a za dopredsjednicuSuzana Vulić. Udruženjemo<strong>br</strong>tnika Našice u idućemće mandatnom razdoblju predsjedatiDarko Knežević, a dopredsjed-nik je Danijel Pintarić. Udruženjeo<strong>br</strong>tnika Baranje iza<strong>br</strong>alo je novogpredsjednika – Daria Lozančića, aza dopredsjednika Arpada Šipeca.Stjepan Lokner obnašat će funkcijupredsjednika Udruženja o<strong>br</strong>tnikaValpovo, a dopredsjednikaIvica Perak. Donjomiholjačkim ćeUdruženjem o<strong>br</strong>tnika predsjedatiStjepan Birović, a dopredsjednicaje Jasminka Opančar. Svi su navedeniiza<strong>br</strong>ani za mandatno razdoblje2010. – 2014. godine.OK OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE31000 OSIJEKSvilajska 35/2Telefon:031/310 160Telefaks:031/310 161E-mail:ok.osijek@hok.hrWeb: www.okobz.hrPredsjednik:Dragutin Gra<strong>br</strong>ovićTajnica:Blaženka BogdanSTRANICU PRIPREMILA:Ivana Rab-GuljašINTERNETSKI INVESTICIJSKI VODIČ OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJEPrava adresa zapotencijalne ulagačeInteraktivni internetski portalnamijenjen je svima koji imajunamjeru ili žele ulagatiNa adresi www.obz-invest.hrnalazi se Investicijski vodičOsječko-baranjske županije,kreiran u okviru projekta »Razvojnemogućnosti Osječko-baranjskežupanije«, u čemu je, među ostalima,sudjelovala i O<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong>Osječko-baranjske županije.Svrha je portala privlačenje novihulaganja i jačanje konkurentnostikroz konkretno i precizno definiranjesvega onoga što se potencijalnominvestitoru nudi, o problemimas kojima se susreće, načinima nakoji će ih riješiti, te institucijama kojeće mu u tome pomoći.Na navedenoj su internetskojadresi prikupljeni svi važniji podacii pokazatelji, sistematizirani po segmentimagraditeljstvo, poljoprivreda,turizam, trgovina, industrija, ITtehnologija, promet, o<strong>br</strong>azovanje,zdravstvo i socijalna skrb, te civilnisektor.Na portalu se nalaze osnovneinformacije o ulaganjima u Osječko-baranjskužupaniju, registriranjupoduzetničkog pothvata, poreznomsustavu i olakšicama, poduzetničkimzonama, o području od posebnedržavne skrbi, financiranju ulaganja,natječajima i subvencijama,potpornim institucijama, mogućnostimagradnje...U nizu korisnih informacija potencijalniće ulagači naći i one ogeografskom položaju, prirodnimresursima, strukturi stanovništva iljudskim resursima, podatke o za-poslenosti, ekonomske pokazatelje,pravne okvire ulaganja, carinski,financijski i porezni sustav...Županija želi internetski investicijskivodič učiniti središnjim mjestominformacija za potencijalne ulagačekako bi dobili pravu informaciju, upravo vrijeme, na pravom mjestu.»Interaktivni internetski portal namijenjenje svima koji imaju namjeruili žele ulagati, poduzetnicima,institucijama poduzetničke potpore,ali i svima koji na bilo koji način dolazeu kontakt s potencijalnim investitorima.Naša je želja biti pouzdan ikvalitetan partner svakom novominvestitoru«, ističe na portaludr. sc. Vladimir Šišljagić, županOsječko-baranjske županije.MARTIN MAROLIN, PROČELNIK AGENCIJE ZA RAZVOJŽupanija – pouzdan partner– Uloga regionalne i lokalne samouprave i pravilan odabir učinkovitestrategije privlačenja inozemnih izravnih ulaganja od izuzetne suvažnosti kada govorimo o stvaranju povoljnih uvjeta poslovanja. Budućida su nove investicije temelj gospodarskog rasta i otvaranja novihradnih mjesta, nastojali smo kreirati portal koji će na jednostavani razumljiv način prikazati našu županiju kao pouzdanog poslovnogpartnera, koji je svojim znanjem i resursima sposoban odgovoriti svesloženijim zahtjevima tržišta.RIJEKAVIII.PRIMORSKO-GORANSKAŽUPANIJAOK PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE51000 RIJEKAZanonova 1/IIITelefon:051/325 599Telefaks:051/325 590E-mail:ok.rijeka@hok.hrWeb: www.o<strong>br</strong>tnicka-<strong>komora</strong>-rijeka.hrPredsjednik:Boris VukelićTajnik:Željko DimitrićSTRANICU PRIPREMIO:Željko DimitrićIzbori u udruženjimaUO Novi VinodolskiNa izbornoj Skupštini u Udruženju o<strong>br</strong>tnika Grada Novog Vinodolskogiza<strong>br</strong>ani su sljedeći o<strong>br</strong>tnici:Predsjednik Udruženja je Nikola Deranja, a članovi Upravnog odbora su:Dušan Ristić – Sekcija knjigovođa; Marija Peričić i Irena Rubčić – Sekcijaugostitelja i turističkih djelatnika; Kristjan Lekaj – Sekcija trgovaca; BojanĆosić – Sekcija prijevoznika; Neven Švob – Sekcija uslužnih djelatnosti;Gordana Kružičević – Sekcija frizera i kozmetičara; Željko Kalanj – Sekcijaribara; Dražen Piškulić – Sekcija proizvodnih djelatnosti.UO Cres – LošinjMario Kamalić, dosadašnji predsjednik UO Cres-Lošinj, i dalje ostajena čelu Udruženja. Upravni odbor čine: Griša Kamalić, Stjepan Nedoklan,Zvonko Šalov, Mirjana Brezac, Jadranka Hofmann, Dario Dlaka, Sida Deže,Ivan Šarac i Josip Pope. Nadzorni odbor čine: Anton Krivičić, Edo Jerkovići Mirjana Kujundžić.uo vrbovskoDalibor Kratohvil iza<strong>br</strong>an je za predsjednika UO Vrbovsko.Upravni odbor čine: Milan Kovačić, Dunja Mačić Vančina, Marijo Mužević,Kristijan Troha, Vlasta Janeš, Emil Štimac, Ljubomir Mamula, TkalčevićDavor, Simeun Galić.Nadzorni odbor čine: Gordana Božić, Monika Burić, Selma Skender.uo viškovo – kastav – klana – jelenjeUdruženje o<strong>br</strong>tnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje održalo je konstituirajućusjednicu Skupštine 27. listopada u Poduzetničkom domu u Saršonima.Nakon konstituiranja Skupštine u novom sazivu za predsjednika Udruženjao<strong>br</strong>tnika Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje u narednom mandatu iza<strong>br</strong>anje dosadašnji predsjednik Željko Blažić. Za potpredsjednike su iza<strong>br</strong>ani:Damir Grohovac za Općinu Viškovo, Jagoda Marčelja za OpćinuJelenje, Valter Štemberger za Općinu Klana, te Goran Saftić za GradKastav.U Upravni odbor Udruženja o<strong>br</strong>tnika imenovani su predsjednici sekcija:Ivana Seršić, Igor Laco, Dean Mladenić, Nenad Klaić, Goran Saftić, LorisValjan, Sandra A<strong>br</strong>amović, Nenad Dukić i Milorad Mičetić.KONSTITUIRAJUĆA SKUPŠTINA OBRTNIČKE KOMOREPRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJEPredsjednikBoris VukelićNa konstituirajućoj sjedniciSkupštine O<strong>br</strong>tničke komorePrimorsko-goranskežupanije, održanoj u Rijeci u hotelu»Jadran«, nakon konstituiranjaSkupštine u novom sazivu, zapredsjednika O<strong>br</strong>tničke komorePGŽ u narednom mandatu jednoglasnoje iza<strong>br</strong>an dosadašnji predsjednikBoris Vukelić.Za potpredsjednike su iza<strong>br</strong>aniRenata Tomac iz Delnica, MiljenkoMilohnić iz Krka, Mario Kamalićiz Malog Lošinja i Josip Dedić izOpatije.U Upravni odbor O<strong>br</strong>tničke komorePGŽ imenovani su Mariowww.hok.hrKamalić, predsjednikUO Cres-Lošinj,Dean Barac, predsjednikUO Crikvenica,Antun Turk,predsjednik UO Čabar,Renata Tomac,predsjednik UO Delnice,Miljenko Milohnić,predsjednik UOKrk, Nikola Deranja, predsjednikUO Novi Vinodolski, Josip Dedić,predsjednik UO Opatija, Željko Dumičić,predsjednik UO Rab, ZvonkoJurković, predsjednik UO Rijeka,Željko Blažić, predsjednik UO Viškovo-Kastav-Klana-Jelenje,DaliborKratohvil, predsjednik UO Vrbovskote Zoran Rupčić iz UO Rijeka i MeriVujnović iz UO Crikvenica.Nadzorni odbor radit će u sastavu:Renata Doričić iz Opatije, NikolinaKrivošić iz Rijeke i ZvonimirMužević iz Vrbovskog.Seminar o naukovanju učenika s teškoćamaprostorijama O<strong>br</strong>tničke komore Primorsko-goranske županije11. studenoga održan je info-seminar na temuU»Do idealnog zaposlenika – modernim naukovanjem i praktičnomnastavom«. Seminar predstavlja dio projekta – IPAKomponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala, program EUza Hrvatsku, s osnovnim ciljem uključivanja učenika s teškoćamau o<strong>br</strong>azovanju pri zapošljavanju.Glavni partner projekta je Ministarstvo znanosti, o<strong>br</strong>azovanjai športa. Seminar je vodio Jurgen Becker, stručnjak zasheme dodjele bespovratnih sredstava (komponenta 1) i sustavnaukovanja (komponenta 3), s ciljem da pruži konkretneinformacije o financijskim i drugim oblicima potpore zao<strong>br</strong>tnike i tvrtke koje provode naukovanje ili imaju mogućnostzapošljavanja osoba s poteškoćama u o<strong>br</strong>azovanju.
16 O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong> studeni – prosinac 2010.ŽUPANIJEXI.POŽEGAPOŽEŠKO-SLAVONSKAŽUPANIJAOK POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE34000 POŽEGADr. Franje Tuđmana 9Telefon:034/272 457Telefaks:034/272 457E-mail:ok.pozega@hok.hrPredsjednik:Stipo BarukčićTajnik:Zvonko MartinovićSTRANICU PRIPREMIO:Slaven PaponjaStipo BarukčićOBRTNIČKA KOMORA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJEVećinom glasova nazočnihskupštinara na redovitoj izbornojskupštini O<strong>br</strong>tničke komorePožeško-slavonske županije,za novoga je predsjednika, umjestodosadašnjega Ivana Bulića, iza<strong>br</strong>anStipo Barukčić iz Požege. Automatizmomsu njegovim zamjenicimapostali predsjednik Udruženja o<strong>br</strong>t-Stipo Barukčićnovi predsjednikSlavko RichZoran Horvatnika Požega (Slavko Rich) te predsjednikUdruženja o<strong>br</strong>tnika Pakrac(Zoran Horvat) koji su na neštoranije održanim skupštinama jednoglasnoiza<strong>br</strong>ani za čelnike svojihudruženja.Tako će novi upravni odbor požeškeO<strong>br</strong>tničke komore činiti SlavkoRich, Zoran Horvat, Vera Tomić-Žager, Tomislav Batori, Željko Pojer,Ivan Zovko, Marijana Hip, ValentinMajstorović te Zvonko Martinović.– Zahvaljujem se na ukazanompovjerenju i podršci. Komoru namjeravamvoditi kao instituciju otvorenui spremnu za suradnji sa svimtijelima državne uprave, svim relevantniminstitucijama te jedinicamalokalne uprave i samouprave, i to nanačin neovisan o politici i političkimopcijama, kako je to već i propisanonašim statutom.Vodit ću se pritom interesom o<strong>br</strong>tništvana području našega djelovanjate ću uložiti sve napore da sešto uspješnije provodi program radakoji je usvojila Skupština, odnosnoone odluke koje donese naš upravniodbor – kazao je Stipo Barukčić.DRUGI SAJAM RURALNOGA TURIZMA U PAKRACU»Slavonski banovac«okupio 67 izlagačaDržavni tajnik u Ministarstvupoljoprivrede i glasnogovornikistoga ministarstva, Mladen Paviću Pakracu je potkraj listopadaotvorio drugi sajam ruralnoga razvojakroz turizam, koji ove godinenosi naziv »Slavonski banovac«.Uz državnoga tajnika Pavića,okupljene goste te izlagače, njihukupno 67 iz više hrvatskih županija,pozdravili su saborski zastupniki gradonačelnik PakracaDavor Huška, požeško-slavonskižupan Marijan Aladrović, zatimStipo Barukčić, predsjednik O<strong>br</strong>tničkekomore Požeško-slavonskežupanije te Luka Balenović,predsjednik županijske Gospodarskekomore.Riječ je o dvodnevnom sajmu,koji je imao i prodajni karakter.Ove su godine organizatorisajma bili Poduzetnički centarPakrac i Turistička zajednica Pakraca,a suoorganizatori <strong>Hrvatska</strong>gospodarska <strong>komora</strong>, KlasterKuna te Udruženje o<strong>br</strong>tnikaPakraca i Lipika.U PAKRACUOdržan seminar za frizereUprostorijama Multikulturalnog centra (knjižnica) u Lipiku u studenom jeodržan seminar za frizere, u organizaciji Ceha frizera POK-a požeškoslavonskog,uz pokroviteljstvo TZ-a Grada Lipika, UO-a Požega, UO-a Lipik-Pakrac i POK-a. Seminar je vodila Ivana Bajsić, AgiArt-tim iz Čakovca, sa svojimtimom (Vladimir Vuko<strong>br</strong>at i Jasna Košćak iz Zagreba, Boštjan Jagrinec izMaribora). Na seminaru je prikazano 12 modela na kojima su rađena bojanjakose, šišanja te podignute frizure (svečane). Seminaru je prisustvovalo oko 60frizerki i frizera iz regije (Nova Gradiška, Novska, Kutina, Garešnica, Daruvar,Lipik, Pakrac, Požega). Modeli su bili vrlo strpljivi, pripremali se od jutra u frizerskomsalonu »Sunce«, vl. Dejana Ivoševića (predsjednika Ceha frizera), kojise pak nalazi u neposrednoj blizini Multikulturalnog centra. Novost u šišanju sunepovezani dijelovi, tzv. diskonekcije i podšišani dijelovi tzv. undercut šišanje.SPLITXVII.SPLITSKO-DALMATINSKAŽUPANIJAOK SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE21000 SPLITRuđera Boškovića 28-30Telefon:021/470 114Telefaks:021/470 115E-mail:ok.split@hok.hrPredsjednik:Miljenko KardumTajnica:Katija ŠabićSTRANICU PRIPREMILA:Nada BrezecNa izbornoj Skupštini O<strong>br</strong>tničkekomore Splitsko-dalmatinskežupanije, održanoj2. prosinca, iza<strong>br</strong>an je novi predsjednikKomore Miljenko Kardum,vlasnik automehaničarskog o<strong>br</strong>taAUTO-RETTIFICA iz Splita.Novoiza<strong>br</strong>ani predsjednik MiljenkoKardum za potpredsjednike jeiza<strong>br</strong>ao Božu Gusića iz UO Sinj iIvana Gotovca iz UO Kaštela.IZBORNA SKUPŠTINA OK SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJENovi predsjednik Miljenko KardumNovoiza<strong>br</strong>ani predsjednikMiljenko Kardum zapotpredsjednike je iza<strong>br</strong>aoBožu Gusića iz UO Sinj i IvanaGotovca iz UO KaštelaNovi i stari dužnosniciNa izbornoj Skupštini verificiran je i Upravni odbor koji čine predsjedniciudruženja o<strong>br</strong>tnika s područja Splitsko-dalmatinskežupanije, i to u sastavu: Marija Crmarić (UO Split), Ivan Gotovac(UO Kaštela), Dragica Karara (UO Trogir), Tomislav Škarica (UOOmiš), Matko Čović (UO Makarska), Srećko Peko (UO Gradac),Ante Tolić (UO Vrgorac), Nediljko Biočić (UO Imotski), Bože Gusić(UO Sinj), Danica Baričević (UO Brač), Katica Vučetić (UOHvar), Velimir Mratinić (UO Vis). Na prijedlog predsjednika MiljenkaKarduma tu su još i Ivo Ozretić i Nenad Viđak, oboje iz UOSplit. OK Splitsko-dalmatinske županije je na najbolji način obilježilaGodinu žena u o<strong>br</strong>tništvu, jer su trećina članova Upravnog odboraupravo žene.Skupština je na svojoj sjednici iza<strong>br</strong>ala i Nadzorni odbor, i to u sastavu:Anđelka Kramar (UO Kaštela), Tonka Ivanković (UO Split)i Jozo Katić (UO Sinj).– Mnogi od vas znaju da se odavnozalažem za neki vid sindikalnogdjelovanja, jer <strong>br</strong>oj od 11.000 o<strong>br</strong>tnika,naših zaposlenika i naših obiteljičini impozantnu <strong>br</strong>ojku koja jevrijedna svakog respekta kao gospodarskičimbenik.Svi zajedno učinit ćemo maksimumda nas općine, gradovi, županijapa i država, počnu uvažavati ucijelosti, što do sada nije bila praksa– naglasio je novi predsjednik usvom izbornom govoru, u kojem jepredstavio program i smjernice kojimaće Komora ići u budućem razdoblju.Socijalna zaštitao<strong>br</strong>tnika– U EU fondovima postoje sredstvaza socijalno z<strong>br</strong>injavanje oniho<strong>br</strong>tnika koji ne mogu poslovnoopstati na zahtjevnom tržištu robai usluga.Prema današnjem ustroju mio<strong>br</strong>tnici nemamo nikakvu socijalnuzaštitu i zbog toga je nužno do ulaskau EU opstati, zbog nas samih inaših obitelji.Nedvojbeno proizlazi da organiziranoo<strong>br</strong>tništvo mora biti servis usvakodnevnom životu i radu o<strong>br</strong>tnikana svim razinama.Potrebna je što kvalitetnija suradnjaUO i POK-a, jer do sada toganije bilo, a to negativno utječe naopće poimanje sustava od straneonih zbog kojih Komora postoji i čijimse sredstvima financira, a to suo<strong>br</strong>tnici – kazao je Kardum.www.hok.hrU svom programu novi predsjednikistaknuo je i beskompromisnuborbu protiv sive ekonomije, reprogramiranjefinancijskih obaveza ismanjenje davanja, da bi se dobilona vremenu do izlaska iz krizei olakšalo funkcioniranje o<strong>br</strong>ta ucilju negativnog trenda zatvaranjao<strong>br</strong>ta.Komora će, među ostalim,tražiti da se PDV u turizmui ugostiteljstvu uskladi štohitnije s pozitivnom i poticajnompraksom zemalja EU;inzistirati na izmjeni radnogzakonodavstva i zakona ozapošljavanju stranaca; organiziratiradionice edukativnogkaraktera u okvirimaCeha ugostitelja, koji ćemoći dobiti sve informacijeo novostima u poslovanju ipripremiti projekt <strong>br</strong>endiranjaautohtonih dalmatinskih jelai objekata.O<strong>br</strong>tničkozadrugarstvo– Za naše ribare hitno ću tražitiukidanje PDV-a na osnovi repromaterijala,i to za 10% kao u EU.Preko HOK-a hitno ćemo uputitiprijedlog prema resornom ministarstvuda se izvan snage stavi bezumniPravilnik o radnom vremenuribara jer je besmislen i neprovedivu praksi.Odavno imam želju da kroz o<strong>br</strong>tničkiangažman realiziramo idejuo<strong>br</strong>tničkog zadrugarstva – najavioje Kardum.Skupština je gromoglasnim pljeskompodržala plan i program novogpredsjednika.Prisutnima se o<strong>br</strong>atio i dosadašnjipredsjednik Dražan Krolo.Čestitavši novoiza<strong>br</strong>anom predsjednikuKardumu, zahvalio je svimčlanovima Skupštine, Upravnog odborai radnih tijela na dosadašnjojkvalitetnoj suradnji, te zaželio svimasreću i kvalitetan rad na do<strong>br</strong>obito<strong>br</strong>tništva.Svim o<strong>br</strong>tnicima, njihovim obiteljimai svim ljudima do<strong>br</strong>e volje čestitamopredstojećiBožić i Novu 2011. godinu
ŽUPANIJEO<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong>studeni – prosinac 2010.17SISAKIII.SISAČKO-MOSLAVAČKAŽUPANIJAPrva burza roba i uslugaokviru novog i u HrvatskojU jedinstvenog projekta »Zajednoza razvoj gospodarstva Sisačko-moslavačkežupanije«, Hrvatskegospodarske komore – ŽKSisak i OK Sisačko-moslavačkežupanije, 1. Burza roba i uslugagospodarskih subjekata Sisačkomoslavačkežupanije uspješnoje održana u hotelu »Panonija«u Sisku, 30. studenoga 2010.godine. Burza roba i usluga okupilaje 80 malih, srednjih i velikihgospodarskih subjekata i o<strong>br</strong>tnikeudružene u četiri ceha koji suodržali više od stotinu poslovnihrazgovora.Ciljevi projekta su utvrđivanjepotreba i mogućnosti velikih i srednjihpoduzetnika za proizvodimai uslugama koje trebaju u svomposlovanju, te mogućnosti sudjelovanjao<strong>br</strong>tnika, malih i srednjihpoduzetnika u zadovoljavanju tihpotreba. Brojnim okupljenim o<strong>br</strong>tnicimai poduzetnicima na svečanostiotvaranja 1. Burze roba iusluga gospodarskih subjekata Sisačko-moslavačkežupanije o<strong>br</strong>atilisu se županica Marina LovrićMerzel, predsjednik HGK – Županijskekomore Sisak Boris Mesarići predsjednik županijske O<strong>br</strong>tničkekomore Željko Vrbanus.IZLOŽBA UZ DAN GRADAO<strong>br</strong>tnici u središtu NovskeUdruženjeo<strong>br</strong>tnikaNovska, uzblagdan sv. Luke iDan Grada, već tradicionalnopriređujuizložbu novljanskiho<strong>br</strong>tnika. Ove godine,na glavnom gradskomtrgu izlagalo je17 vrijednih o<strong>br</strong>tnika,a poseban naglasakje bio na starim, tradicionalnimo<strong>br</strong>tima,te izradi negdašnjiho<strong>br</strong>tničkih proizvoda,poput predmeta odlana i tkanja na većzaboravljenom tkalačkomstanu.OK SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE44000 SISAKUlica Ante Starčevića 13Na konstituirajućoj SkupštiniO<strong>br</strong>tničke komore Sisačko-moslavačkežupanijeodržanoj 18. studenoga 2010. zapredsjednika O<strong>br</strong>tničke komore,po četvrti put, skupštinari su jednoglasno,na prijedlog Upravnog odbora,iza<strong>br</strong>ali Željka Vrbanusa.Predsjednik Vrbanus zahvalio jena apsolutnoj podršci uz obećanjeda će i dalje svoje znanje i iskustvokoristiti za do<strong>br</strong>obit o<strong>br</strong>tništva u na-Telefon:044/521 134Telefaks:044/522 487E-mail:ok.sisak@hok.hrWeb: www.ok-smz.hrPredsjednik:Željko VrbanusSKUPŠTINA OBRTNIČKE KOMORE SMŽŽeljko Vrbanusčetvrti putpredsjednikPredsjednik Vrbanus Skupštinije predložio i tri potpredsjednika– Karla Kabelku, ŽeljkaPugelnika i Adolfa CvancigeraTajnik:Violeta JelićSTRANICU PRIPREMILA:Violeta Jelićšoj županiji. Zahvalio je suradnicima,udruženjima i o<strong>br</strong>tnicima, kojiaktivno sudjeluju u radu komorskogsustava za do<strong>br</strong>obit svih kolega.Predsjednik Vrbanus Skupštinije predložio i tri potpredsjednika –Karla Kabelku, Željka Pugelnika iAdolfa Cvancigera.Upravni odbor Komore čine predsjedniciudruženja: Božica Šoštarićiz Gline, Zoran Gavranović iz HrvatskeKostajnice, Ivica Kuzmić izTopuskog, Željko Pugelnik iz Novske,Adolf Cvanciger iz Siska, IvicaRužička iz Kutine i Stjepan Srbićiz Petrinje. Na prijedlog PredsjednikaSkupština je iza<strong>br</strong>ala i KarlaKabelku iz Kutine i Damira Horžićaiz Siska za dodatna dva člana.Članovi Nadzornog odbora su: PredragDorosulić, Marijan Šavorić iStanko Jurković.Skupštini područne komore prethodilesu konstituirajuće skupštinesvih pripadajućih udruženja. U šestod ukupno sedam udruženja, ponovnosu jednoglasno iza<strong>br</strong>ani dosadašnjipredsjednici. Udruženje o<strong>br</strong>tnikaSisak iza<strong>br</strong>alo je novog predsjednika,Adolfa Cvancigera, vlasnika mesarsko,trgovačko, uslužnog o<strong>br</strong>ta»Promes-Cvanciger« iz Siska i »VinarijeCvanciger«.Tradicionalna akcija»Mali malima«Udruga trgovaca grada Siska i Udruženje o<strong>br</strong>tnika Sisakveć nekoliko godina za redom, uoči blagdana »SvetogNikole« daruju rodilište i odjel pedijatrije Opće bolnice dr.Ivo Pedišić u Sisku. Donirane su pelene, jastučići, benkice,pidžame i slatkiši u vrijednosti od 5.000,00 kn, a Udruženjeo<strong>br</strong>tnika Sisak organiziralo je uređenje za dva roditeljskaapartmana, koja će biti oličena, Mladen Silaj, vlasnik o<strong>br</strong>ta»Parketi Silaj« iz Siska, postavit će parket, a Interijer color,Gorana O<strong>br</strong>ada iz Lekenika, izradit će ormare.XV.ŠIBENIKŠIBENSKO-KNINSKAŽUPANIJAOK ŠIBENSKO-KNINSKEŽUPANIJE22000 ŠIBENIKUlica Stjepana Radića 77 aTelefon:022/311 715Telefaks:022/336 641E-mail:ok.sibenik@hok.hrPredsjednik:Ante MihićTajnik:Slaven JakelićSTRANICU PRIPREMIO:Nikola UrukaloNA MEĐUNARODNOM SAJMU GASTRONOMIJE ULUKSEMBURGUBrončana medaljaza Slavena StegićaUgostitelj iz Tisnog i član Upravnogodbora O<strong>br</strong>tničke komoreŠibensko-kninske županije SlavenStegić, kao član Regionalnekulinarske ekipe Dalmacije, osvojioje treće mjesto na prestižnomCulinary World Cupu, koji je od20. do 24. studenoga održan uLuksemburgu u sklopu Međunarodnogsajma gastronomije (EX-POGAST). Ovo natjecanje tradicionalnose održava u Luksemburguod 1978. i jedno je od najprestižnijihu svijetu. U organizaciji Savezakuhara Luksemburga i Svjetskogudruženja kuhara (WACS), tijekompet dana natjecanja svoje znanjepokazale su nacionalne kulinarskereprezentacije iz 53 zemljesvijeta, reprezentacije mladih, tevojnih kuhara. Sudjelovati mogui regionalne reprezentacije pokrajina,županija, gradova i slično akose ostvarile rezultate na državnoj imeđunarodnoj razini.Slaven Stegić je, inače, članUdruge kuhara Šibensko-kninskežupanije, koja je u listopadu2008. osvojila četvrto mjesto naKulinarskoj Olimpijadi u njemačkomgradu Erfurtu, prvo mjestou travnju 2009. u Vinkovcima,drugo mjesto u studenome 2009.u The Westinu u Zagrebu i trećemjesto na Hrvatskom kuharskomkupu 2009. Mentor, trener i savjetnikSlavena Stegića je masterchef Zdravko Kala<strong>br</strong>ić, koji je bioi koordinator Regionalne kulinarskeekipe Dalmacije.ZAVRŠENI IZBORI U OBRTNIČKOJ KOMORI ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJEAnte Mihić predsjednikAnte Mihić, ugostitelj iz Vodica,koji je i u prethodnom mandatuobnašao dužnost predsjednikaO<strong>br</strong>tničke komore Šibensko-kninskežupanije ponovno je iza<strong>br</strong>an za čelnogčovjeka ove o<strong>br</strong>tničke asocijacije.Takvu odluku većinom glasova donijelaje Skupština O<strong>br</strong>tničke komorekoja je zasjedala u punom sastavu od31 člana. Mihićev protukandidat bioje ugostitelj iz Šibenika Joso Smolić,koji je nedavno iza<strong>br</strong>an za predsjednikaUdruženja o<strong>br</strong>tnika Šibenik.Izbornoj skupštini O<strong>br</strong>tničke komoreŠibensko-kninske županije prethodilisu izbori u svim udruženjima, ukojima su, osim u Kninu, izbori proteklii završili bez ikakvih primjedbi.Udruženje o<strong>br</strong>tnika Knin održalo je izbornuSkupštinu na kojoj je većinomglasova iza<strong>br</strong>an dosadašnji predsjednikŠime Anić. Dva dana kasnije devetčlanova te iste Skupštine javno jeosporilo izbor Šime Anića i zatražiloodržavanje izvanredne Skupštine uzo<strong>br</strong>azloženje da Anićeva kandidaturanije pravovaljana, jer nije dobio dovoljan<strong>br</strong>oj glasova članova Upravnogodbora kninskog Udruženja o<strong>br</strong>tnika.Ostaje, naravno, potpuno nejasnozbog čega je devet članova Skupštinenaknadno, točnije dva dana kasnije,osporilo izbor Šime Anića. Akonjegova kandidatura nije bila pravovaljana,kako ističu, onda su je moraliosporiti na samoj izbornoj Skupštini,a ne dva dana kasnije. Ovako se cijelislučaj pretvorio u javnu trakavicu uMihićev protukandidat bio jeugostitelj iz Šibenika JosoSmolić, predsjednik Udruženjao<strong>br</strong>tnika Šibenikkojoj je morao posredovati i Upravniodbor Hrvatske o<strong>br</strong>tničke komore. AUO HOK-a odlučio je da se sazoveizvanredna Skupština Udruženjao<strong>br</strong>tnika Knin, uz obvezu da se prijenje provede revizija poslovnih knjiga.Upravni odbor O<strong>br</strong>tničke komoreŠibensko-kninske županije djelovatće u sljedećem sastavu: MilanJadrešić (Murter, Tisno, Pirovac),Zrinski Ivas (Vodice), Joso Smolić(Šibenik), Mile Vukušić (Drniš), RonaldoMarkoč (Šibenik), Neven Baica(Šibenik), Vlado Grubišin (Vodice- Tribunj), Slaven Stegić (Murter,Tisno, Pirovac), Branimir Ćurko(Knin) i Mate Puljić (Drniš).Potpredsjedničku funkciju u O<strong>br</strong>tničkojkomori Šibensko-kninskežupanije obnašat će Mile Vukušić,o<strong>br</strong>tnik iz Drniša.Regionalna kulinarska ekipa Dalmacijeo<strong>br</strong>azovanjeFormirane nove komisije za majstorske ispiteUpravni odbor HOK-a verificirao je nove komisije zamajstorske ispite koji se polažu u O<strong>br</strong>tničkoj komoriŠibensko-kninske županije. Mandat komisijama vrijedi od24. studenoga 2010. do 24. studenoga 2014. Prvi put formiranaje Komisija za trgovce u sastavu: Senija Budimir,predsjednica, Anka Duvančić, članica za stručno teoretskidio, Aleksandra Koštan, članica za praktični dio ispita,www.hok.hrAnte Miškić, ispitivač za pravne propise i gospodarstvoi Jadranka Novaković, ispitivačica za radnu pedagogiju.Nakon stanke od dvije godine ponovno je formirana i Komisijaza pekare u sastavu: Mate Puljić, predsjednik, IvankaMarijanović, članica za stručno teoretski dio, NevenkoBagarić, član za praktični dio ispita. Članovi i ove komisijesu Ante Miškić i Jadranka Novaković.
18 O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong> studeni – prosinac 2010.ŽUPANIJEVARAŽDINV.VARAŽDINSKAŽUPANIJAIZBORNA SKUPŠTINA OBRTNIČKE KOMORE VARAŽDINSKEŽUPANIJEPredsjednik ponovnoVladimir HabekVladimir Habek dobio je povjerenje za vođenjevaraždinske županijske O<strong>br</strong>tničke komore u jošjednom mandatuNa izbornoj Skupštini varaždinske županijskeO<strong>br</strong>tničke komore 30. studenoga,za predsjednika u predstojećemčetverogodišnjem mandatu ponovoje iza<strong>br</strong>an dosadašnji predsjednik VladimirHabek, vlasnik o<strong>br</strong>ta Servis i prodaja »Habek«iz Jalkovca kod Varaždina, a za novogpotpredsjednika Slavko Dvorski, prijevoznikiz Novog Marofa.U Upravni odbor O<strong>br</strong>tničke komore Varaždinskežupanije iza<strong>br</strong>ani su Boris Kos iVladimir Kaniški iz varaždinskog o<strong>br</strong>tničkogudruženja, Nedeljko Črepinko i Branko Brežnjakiz ivanečkog, Neven Mihalić i Saša Ki-Za novog potpredsjednika iza<strong>br</strong>an jeSlavko Dvorski, prijevoznik iz NovogMarofašić iz lud<strong>br</strong>eškog, Dražen Slunjski i SlavkoDvorski iz novomarofskog, te Martin Plantakiz Udruženja ugostitelja Varaždin.Članovi Skupštine su: Vilko Adamić, VidBenček, Branko Bogović, Zdravko Cafuk,Ksenija Plavec-Fiket, Ivan Hohnjec, BorisKos i Velimir Plantak iz Udruženja o<strong>br</strong>tnikaVaraždin, Zlatko Bednjički, Ivan Čibarić,Nedeljko Črepinko i Josip Županić iz Udruženjao<strong>br</strong>tnika Ivanec, Helena Par-Crnković,Stjepan Tenčić i Krešimir Vinković iz Udruženjao<strong>br</strong>tnika Lud<strong>br</strong>eg, Slavko Dvorski, PetarKlopotan, Mario Milak, Dražen Slunjskii Slavko Dvorski iz Udruženja o<strong>br</strong>tnika NoviMarof, te Martin Plantak i Nikica Šanjek izUdruženja ugostitelja Varaždin.Za članove Nadzornog odbora iza<strong>br</strong>ani su:Jasenka Kancijan iz lud<strong>br</strong>eškog udruženja,Tomo Kudeljnjak iz ivanečkog i Dražen Roginekiz varaždinskog udruženja ugostitelja.O<strong>br</strong>tničku komoru Varaždinske županijeće u Skupštini HOK-a predstavljati NedeljkoČrepinko, Neven Mihalić i Dražen Slunjski.Izbornoj skupštini županijske O<strong>br</strong>tničke komoreprethodili su izbori u pojedinim udruženjima,na kojima je za predsjednika varaždinskogUdruženja o<strong>br</strong>tnika iza<strong>br</strong>an Boris Kos,ivanečkog Nedeljko Črepinko, lud<strong>br</strong>eškog NevenMihalić, novomarofskog Dražen Slunjski,dok je Martin Plantak iza<strong>br</strong>an za predsjednikaUdruženja ugostitelja Varaždin.OK VARAŽDINSKEŽUPANIJE42000 VARAŽDINVodnikova 4Telefon:042/320 986Telefaks:042/320 949E-mail:ok.varazdin@hok.hrWeb: www.o<strong>br</strong>tnicka-<strong>komora</strong>-vz.hrPredsjednik:Vladimir HabekTajnik:Ivan VusićSTRANICU PRIPREMIO:Ivica NjegovecIZUZETAN USPJEH VARAŽDINKE ANE PASKE NA SVJETSKOMNATJECANJU FRIZERA U PARIZUS Eiffelovim tornjem dosvjetskih visinaNa Svjetskom natjecanju frizera održanomod 6. do 8. studenoga u Parizuhrvatska frizerska reprezentacija koju je uorganizaciji Saveza frizera Hrvatske, sačinjavalojedanaest ponajboljih frizerki i frizera,ostvarila je izuzetan uspjeh.U konkurenciji 65 zemalja s više tisućanatjecatelja, Mario Treščec iz Zagreba, ukategoriji Fantasy style osvojio je četvrto, aVaraždinka Ana Paske šesto mjesto, dokje Vlatka Menges, također iz Zagreba uistoj kategoriji bila osma.Troje hrvatskih frizera u svjetskom frizerskomvrhu među tisućama natjecatelja, doistaje uspjeh vrijedan divljenja, a posebnodivljenje na pariškom svjetskom natjecanjuizazvala je frizerska kreacija Ane Paskekoja je od kose svog modela Tene Murtićnapravila Eiffelov toranj.Anin uspjeh je veliko priznanjei za njezinu stalnu mentoricuŠtefaniju Lazar, predsjednicuvaraždinskog frizerskogceha, s kojom se mjesecimapripremala za svjetsko natjecanjei s kojom je posljednjih nekolikogodina osvajala vodećamjesta na hrvatskim državnimnatjecanjima.Posebne razloge za ponossvjetskim uspjehom svojekćeri ima Anina majka MarijaPaska, također vrsna varaždinskafrizerka, koja je takođersavjetima i bodrenjemna svjetskom natjecanju frizera dio Aninauspjeha.Na ovoj najprestižnijoj frizerskoj smotrisvijeta sudjelovao je još jedan Varaždinac,Mario Vidaček, koji je osvajanjem 53. mjestau kategoriji vjenčanih frizura ostvarioveliki uspjeh. Ne treba posebno naglašavatišto znači svrstati se u »top 100« frizerskihmajstora među tisućama svjetskih frizera.Nastup Ane Paske na svjetskom natjecanjufrizera u Parizu potpomogli su sponzori:Udruženje o<strong>br</strong>tnika Varaždin, varaždinskažupanijska O<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong>, Zakladasolidarnost Grada Varaždina, Gumiimpex,Termoplin, Poglavarstvo Grada Varaždina,Varaždinska županija, »Triglav« osiguranjeVaraždin, Marlex, Annye 2, varaždinsko trgovačkopoduzeće »Branka« i drugi.Ana Paska na Svjetskom natjecanju frizera u ParizuVIROVITICAX.VIROVITIČKO-PODRAVSKAŽUPANIJAOK VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE33000 VIROVITICAPavla Radića 3Telefon:033/721 258Telefaks:033/726 028E-mail:ok.virovitica@hok.hrWeb: www.okvpz.hrPredsjednik:Josip NovogradecTajnik:Božidar JeremićSTRANICU PRIPREMILA:Katica KovačevićJOSIP NOVOGRADEC, PREDSJEDNIK PODRUČNE OBRTNIČKE KOMORE VIROVITICAPrioritet nam jejačanje o<strong>br</strong>tništvaNemogućnost naplate potraživanjai rad na crno najveća su preprekauspješnom poslovanju, smatraNovogradecNa konstituirajućoj sjednici Skupštinepodručne o<strong>br</strong>tničke komore Virovitica,održanoj potkraj studenoga, u narednommandatnom razdoblju za predsjednikaje ponovno, po treći put, iza<strong>br</strong>anJosip Novogradec. Nakon provedenogtajnog glasovanja u kojem se, od 15 prisutnihčlanova skupštine za njega izjasnilo10, dok je kandidat Udruženja o<strong>br</strong>tnikaOpćine Pitomača, dipl. ing. Mladen Balić,vlasnik o<strong>br</strong>ta TEHNOHIT-HR dobio tri, aslatinski kandidat Marijo Derdić, vlasniko<strong>br</strong>ta »Stolarija Derdić«, dva glasa.• Koji su prioriteti u radu Komore unarednom razdoblju?– Ekonomska situacija nije nigdje sjajna,pa ni u našem o<strong>br</strong>tništvu, zabilježili smopad <strong>br</strong>oja o<strong>br</strong>ta za oko 8 posto i sada nasje na području Županije oko 1.460. Prioritetnam je stoga jačanje o<strong>br</strong>tništva, a to ćemopostići kroz jak komorski sustav, povezivanjemod udruženja, preko područnih <strong>komora</strong>do Hrvatske o<strong>br</strong>tničke komore. Tako stabilansustav može izaći pred Vladu RH sazahtjevima za izmjene onih zakona i pravilnikakoji utječu na rad i razvoj o<strong>br</strong>tnika.Naplata potraživanja• Svaka struka ima svoj specifičanproblem, no zajedničko svima je bes-parica, nemogućnost naplate proizvodai usluga, što tu poduzimate?– Predložili smo donošenje zakona o,da tako kažem, dužničko-vjerovničkomodnosu kroz koji bi se definirao rok naplate,a kako će obvezivati i državu, ni onaviše neće moći odugovlačiti s naplatomšest, osam, pa i više mjeseci. Rok će zavisitiod dogovora, ali ne bi trebao biti dužiod 30 do 45 dana. Drugo po važnosti jesuzbijanje rada na crno. Mi razumijemoda ljudi, kad ostanu bez posla, a posjedujunekakav prostor i alat, žele raditi, alineka rade legalno, a ne u fušu.• O suzbijanju rada na crno govorise više od 20 godina, a još mu se nijestalo na kraj.– To je točno ali mi ćemo govoriti i dalje,sve dok se tomu ne stane na kraj, dok godse zakon ne donese. Pred tim zakonombi jednako trebali biti krivi, onaj koji naručiuslugu u neregistriranom o<strong>br</strong>tu i onaj koji tuuslugu obavi. Nadalje, zakonom bi trebalobiti regulirano da nadležna inspekcija možeući u privatni posjed, steći uvid u ono što seradi i u kasnijem postupku naplatiti kaznu.• Što radi naša lokana i regionalnauprava da pomognu o<strong>br</strong>tništvu?– Pokazuju za nas veliko razumijevanjei poduzimaju korake koji su u njihovojmogućnosti. Grad Virovitica je smanjiospomeničku rentu, a i na druge načinenam olakšavaju rad. Županija, primjerice,financira otvaranje o<strong>br</strong>ta i na druge načinepotiče o<strong>br</strong>tništvo, sufinancira kamatuna kredite, potiče o<strong>br</strong>azovanje. U ovomtrenutku mislim da je to maksimalno štolokalna i regionalna uprava može.Racionalizacija udruženja• Područna <strong>komora</strong> je ostala bezjednog udruženja, što će to značiti i zate o<strong>br</strong>tnike i za Komoru?– Udruženje o<strong>br</strong>tnika Zdenci je maloudruženja s oko 20 o<strong>br</strong>tnika, no neaktivnone može više biti u sustavu, i mi ćemote o<strong>br</strong>tnike pripojiti udruženju Orahovice.O<strong>br</strong>tnici time neće ništa izgubiti, štoviše,imat će se komu o<strong>br</strong>atiti za sve što im treba.Komora ostaje bez jednog udruženja,no to je samo pozitivan pomak, racionalizacijakakva čeka i druge komore.• Kakva predviđate da će biti 2011.?– U Hrvatskoj će kriza i u 2011. godiniuzeti svoj danak. Poručujem svim o<strong>br</strong>tnicimada se u svom poslovanju ponašaju racionalno,maksimalno smanje troškove, asvoju robu da ne daju bez novca. Sljedećugodinu doslovce treba preživjeti, a iza njejednostavno mora doći bolje vrijeme – kadvelikima krene nabolje, kad poraste potrošnja,i o<strong>br</strong>tnicima će biti bolje.www.hok.hrIZBORI 2010.Svim predsjednicimaudruženja povjerenjoš jedan mandatNa konstituirajućim sjednicama skupština udruženjao<strong>br</strong>tnika s područja Virovitičko-podravskežupanije za predsjednike su ponovno iza<strong>br</strong>ani svidosadašnji predsjednici. Tako je za predsjednikaUO Virovitice, u čijem članstvu je oko 615 o<strong>br</strong>tnika,ponovno iza<strong>br</strong>an Zdravko Šarić, a za potpredsjednikaSlavko Moslavac. Za predsjednika UO Slatine,koje okuplja oko 400 o<strong>br</strong>tnika i drugo je po veličiniudruženje na području Županije, ponovno je iza<strong>br</strong>anZlatko Vida, a za potpredsjednika Branko Jurlina. Nakonstituirajućoj sjednici skupština orahovačkog udruženja,koje okuplja oko 200 o<strong>br</strong>tnika, dosadašnjempredsjedniku, Karlu Šaferu, povjeren je još jedanpredsjednički mandat, a za potpredsjednika iza<strong>br</strong>anje Damir Vanek.Nova skupština UO općine Pitomača, koje imaoko 180 članova, za predsjednika je ponovno iza<strong>br</strong>alaŽeljka Palkovića, a za potpredsjednicu MarijanuDijaković.Novi, stari predsjednik UO Slatine, Zlatko Vida u društvusvojih kolega
20 O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong> studeni – prosinac 2010.CEHOVISEKCIJA CVJEĆARAZa podizanjekvalitetecvjećarske strukeNa sjednici Sekcije cvjećaraHrvatske o<strong>br</strong>tničke komore održanoj3. prosinca članovi sekcijejoš jedanput su pozvali sve o<strong>br</strong>tnikecvjećare da dođu u svojaudruženja o<strong>br</strong>tnika i informirajuse o mogućnostima, koje im pružaovakav vid udruživanja.Predsjednica Sekcije Marija Crmarićpohvalila je trud i zalaganječlanova sekcije u proteklomčetverogodišnjem razdoblju.– U svibnju ove godine organiziralismo 3. državno prvenstvoflorista u Šibeniku, koje je s obziromna uvjete i gospodarskukrizu, odrađeno kvalitetno, a uproteklom četverogodišnjemrazdoblju uspješno smo odradilijoš dva državna natjecanja u Porečui Sisku, što je za našu sekciju,koja postoji tek nešto više od četirigodine, izniman uspjeh. Dviječlanice sekcije položile su ispiteza suce na natjecanjima florista,a 2007. godine postali smo članicomEuropske asocijacije florista– istaknula je Marija Crmarić.U narednom će razdoblju bitipotrebno podići kvalitetu cvjećarskogzanata, prije svega, ulaganjemu o<strong>br</strong>azovanje i usavršavanje,kroz natjecanja, seminare,sajmove i druge aktivnosti. Cvjećarismatraju da je potrebno uvestipolaganje ispita za majstoracvjećara, što sada nije slučaj, pase cvjećarskim poslom bave ljudikoji često nemaju ni znanja niiskustva u tom poslu. (rp)CEH FRIZERA I KOZMETIČARA NA SVJETSKOM PRVENSTVU FRIZERA U PARIZUUspješan prvi samostalni nastup Svoj nastup na ovomprestižnom natjecanjuopravdali su: ZdravkaBulović, BlaženkaŠpoljar, Zdravko Cedli,Dario Sabo, KatarinaSpajić i Mateja Vrdoljak Krešimir TomićCeh frizera i kozmetičara Hrvatskeo<strong>br</strong>tničke komore kao članicaSvjetske frizerske organizacije(Organisation mondiale coiffure– OMC) nastupio je prvi put samostalnona Svjetskom prvenstvu frizera »OMCHairworld Paris 2010«, održanom 7. i8. studenoga 2010. godine u Parizu. Svojnastup na ovom prestižnom natjecanjuopravdali su: Zdravka Bulović, BlaženkaŠpoljar, Zdravko Cedli, Dario Sabo,Katarina Spajić i Mateja Vrdoljak,natjecatelji Hrvatske reprezentacije Cehafrizera i kozmetičara HOK-a. Naši frizerinastupili su u tri natjecateljske kategorije:u individualnoj kategoriji, i to za vjenčanufrizuru nastupila je Zdravka Bulović;u ekipnoj kategoriji moda na dugoj kosi,koja ima dva rada – dnevnu i večernju frizuru– nastupili su Zdravka Bulović, BlaženkaŠpoljar i Zdravko Cedli; u tehničkojkategoriji za juniore koja se takođersastoji od dva rada nastupili su: ZdravkoCedli, Dario Sabo, Katarina Spajići Mateja Vrdoljak. Članovi naše reprezentacijeosvojili su sljedeće rezultate:U seniorskoj konkurenciji »Modna kategorija«osvojeno je ekipno 8. mjesto.U istoj kategoriji pojedinačno BlaženkaŠpoljar osvojila je 29. mjesto, ZdravkaBulović 33. te Zdravko Cedli 38. mjesto.U modnoj kategoriji prvi rad »Dnevnistil« Blaženka Špoljar je 23., ZdravkoCedli 25., a Zdravka Bulović 30. Umodnoj kategoriji drugi rad »Večernjistil« Blaženka Špoljar osvojila je 32.,Zdravka Bulović 34., a Zdravko Cedli44. mjesto.U pojedinačnoj kategoriji »Vjenčanafrizura« Zdravka Bulović bila je na 48.Modeli u bijelommjestu. U ekipnoj juniorskoj tehničkojkategoriji osvojeno je 12. mjesto.U kreativnoj tehničkoj kategorijiprvi rad »Dnevna frizura« naše juniorkeosvojile su sljedeće rezultate: MatejaVrdoljak 51. mjesto, Zdravko Cedli55. mjesto, Katarina Spajić 56. mjesto iDario Sabo 58. mjesto.U tehničkoj kategoriji drugi rad »Večernjafrizura« Katarina Spajić osvojilaIskorak i ulaganje u budućnost– S obzirom na to da su natjecatelji u organizaciji Ceha prvi put na ovakvomrespektabilnom natjecanju, imamo priliku u budućnosti biti još uspješniji. Ovimiskorakom i ulaganjem u budućnost kroz rad u okviru OMC-a i drugim natjecanjima,sigurni smo da ćemo se u vrlo skorom roku približiti modnom vrhu– smatraju u Cehu frizera i kozmetičara HOK-a, koji je tek od ove godine članSvjetske frizerske organizacije koja okuplja 60 zemlja iz cijeloga svijeta.Na posljednjoj sjednici Ceha u ovom sazivu 8. prosinca ocijenjeno je da državna,kao i svjetsko prvenstvo, putem Ceha osiguravaju članovima održivost njihovogsudjelovanja. Unapređenje u o<strong>br</strong>azovanju i polaganju majstorskih ispita,problem rada na crno, smanjenje PDV-a za usluge, edukacija mladih talenata,unapređenje odnosa s dobavljačima kao i između Ceha i udruga koje okupljajufrizere – područja su na kojima će se angažirati i idući sastav ovoga Ceha.Juniorska ekipa s trenericom Sofijom VidakovićPosjet hrvatskom veleposlanstvu u Parizuje 51. mjesto, Dario Sabo 54., ZdravkoCedli 57., te Mateja Vrdoljak 58. mjesto.Na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvusudjelovalo je više od 50 zemlja, s oko900 natjecatelja, koji su se natjecali u višeod 1.100 natjecateljskih radova. Natjecanjena Svjetskom prvenstvu održavalose kroz dva dana, u više od 40 natjecateljskihdisciplina kao što su dnevna ivečernja frizura u tehničkim kategorijamaza muške i ženske frizere, avangardi,vjenčanim frizurama, klasičnom šišanju,full fashion kategoriji, kozmetici, bodypaintingu i dr. Pokrovitelji nastupa našihfrizera na Svjetskom prvenstvu bili suMinistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništvai <strong>Hrvatska</strong> gospodarska <strong>komora</strong>.Osim natjecanja, tijekom ova dva dananaša je reprezentacija posjetila i VeleposlanstvoRH u Parizu, gdje ih je primioMirko Galić, veleposlanik RH u Francuskoj,sa suradnicima.ODBOR ZATRADICIJSKE IUMJETNIČKE OBRTEO novim zahtjevimaNa 12. sjednici Odbora za tradicijskei umjetničke o<strong>br</strong>te, održanoj15. studenoga, ukazano jena potrebu da se nove nositeljeprava na isticanje Znaka i Uvjerenjatradicijski/umjetnički o<strong>br</strong>tupozori na obvezu i mogućnostda se Znak aplicira samo na onelinije proizvoda, navedene i dokumentiraneu Zapisniku komisije idefinirane u sadržaju teksta Uvjerenja.Članovi Odbora dobili su nauvid zapisnike s pregleda radionicapodnositelja zahtjeva vanjskihčlanova stručne komisije, koji suodo<strong>br</strong>eni, a također su razmotreninovi zahtjevi, među kojima senašao i zahtjev za dodjeljivanjemZnaka i Uvjerenja tradicijskog iumjetničkog o<strong>br</strong>ta za prehrambeneproizvode. Članovi Odborapredložili su da se u komisijukoja će ocjenjivati prehrambeneproizvode, kao što to nalaže dosadašnjapraksa, ali i Pravilnik o tradicijskimodnosno umjetničkimo<strong>br</strong>tima, uvrste renomirani o<strong>br</strong>tnicite stručnjaci čije je usko područjepovijest hrane, odnosno etnologekojima je povijest prehranepodručje istraživanja. Založili suse da se i u budućnosti poštujuspecifičnosti ovakvih radionica iposveti veća pažnja kriterijima zadodjeljivanje poticajnih sredstavaMinistarstva gospodarstva, rada ipoduzetništva kroz projekt Tradicijskii umjetnički o<strong>br</strong>ti. (md)ZLATARNICA VRANČIĆ IZ ZABOKA DOBITNIK ZNAKA TRADICIJSKI OBRTVrsnoća zlatarskog rada Matija DuićRadionica zlatarskog majstoraHrvoja Vrančića nalazi se uZaboku, u ulici Matije Gupca33. Zlatarski o<strong>br</strong>t Vrančić utemeljen je1. veljače 1990. godine, a začetnik o<strong>br</strong>taje Hrvojev otac Boris, koji je zanat izučiojoš krajem 60-ih godina kod starogzagrebačkog majstora Stjepana Popeka.Među prvim zlatarima u Hrvatskoj BorisVrančić dobio je 1996. godine diplomumajstora zlatarstva. Borisov sin, HrvojeVrančić stekao je zvanje zlatarskogmajstora 2001. godine nakon stjecanjadiplome, učeći stare tradicijske načineo<strong>br</strong>ade zlata – posebice tehniku filigranakod vrsnih zlatara u Zagrebu.Do<strong>br</strong>o opremljena radionicaKomisija koja je pregledavala radionicusastojala se od sljedećih članova:komisiju Hrvatske o<strong>br</strong>tničke komorepredstavljali su iskusni majstori zlatariVlado Crkvenac i Kruno Krznarić,dok su kao vanjski članovi bile prisutneIvanka Ivkanec iz Etnografskog muzejau Zagrebu i Arijana Koprčina izMuzeja za umjetnost i o<strong>br</strong>t u Zagrebu.Radionica Zlatarne »Vrančić« uZaboku iznimno je do<strong>br</strong>o opremljenas klasičnim zlatarskim strojevima, stolom,kalupima i profilima koji ostavljajuutisak radionice u kojoj se radi čestoi kvalitetno. Toj tvrdnji u prilog, sammajstor je tijekom komisijskog pregledaza zlatarskim stolom demonstriraoneke od faza izrade naušnica kojespadaju u liniju nakita s otoka Paga, teje o specifičnosti metode izrade koju usvojoj radionici primjenjuje razgovaraoi s Crkvencem i Krznarićem, koji suprimijetili da se ovako detaljnim i iznimnozahtjevnim ručnim radom u svakodnevnojizradi nakita danas malo tkokoristi i općenito zna koristiti.Manji dio prostora Zlatarne »Vrančić«koji je od radionice odijeljen pregradnimzidom i vratima, zauzima samaprodavaonica. U vitrinama koje se u njojnalaze izložen je asortiman suvremenognakita koji je dio standardne ponude ovezlatarnice, dok je u staklenim vitrinama/ormarima izložen samo zlatni paški nakit– lijevan i filigranski o<strong>br</strong>ađen, te drugidio ekskluzivne ponude koji se odnosina nakit izrađen oko motiva »licitara«,www.hok.hrizveden iznimno domišljato,ali s mjerom i suptilno.Tradicionalne tehnikeUnatoč prisutnosti i povremenojprimjeni suvremenijih pomagala(strojeva i naprava), nakit se u radioniciZlatarnice Vrančić u najvećoj mjeriizrađuje ručno, a od tradicionalnih zlatarskihtehnika najčešće se primjenjujelijevanje, filigran, izvučena i todiranažica, lemljenje, poliranje i dodatno pozlaćivanje.Nakit se uglavnom izvodi užutom, i u nešto manjoj mjeri bijelomzlatu, odnosno u sre<strong>br</strong>u visoke čistoće.S obzirom na tradicijsko i kulturološkoznačenje replika tradicijskog nakita sotoka Paga, majstor Vrančić se u procesuizrade navedenih replika u nekolikonavrata konzultirao sa stručnjacima izovog područja, među koje spadaju i gđeKoprčina i Ivkanec. Iz tog razloga, gđaIvkanec je napomenula kako jesugerirano da se zlatnipredmeti dodatno ne»pozlaćuju« kako bi seizbjegao pretjeran sjaj iblještavilo 14-karatnogzlata. Osim standardnoi manje-više uobičajenogsuvremenog zlatnog isre<strong>br</strong>nog nakita te baštinjenih oblikazlatnog nakita s otoka Paga i širegprostora Dalmacije (ženski prsten,»vjera, ufanje, ljubav«) i njegovihpravovaljanih novih replika,u produkciji radionice»Vrančić« stasala je i izuzetnalinija zlatnog nakita podnazivnom »Licitar« inspirirananajomiljenijim tradicijskim motivomlicitarskog umijeća – srcem.U svojoj novoj »inkarnaciji« ovaj semotiv po prvi put pojavljuje na prostorimasredišnje i sjeverozapadne Hrvatske.Zbog svih svojih stručnih i ljudskihvrijednosti, zbog vrsnoće zlatarskograda koju je prilikom pregleda komisijevješto i učinkovito demonstrirao, i promišljanjanaše kulturne i zlatarske povijesti,znanja i umijeća te napose zbogatraktivnog oblikovanja nakita i zbognastavljanja obiteljske o<strong>br</strong>tničke tradicije,komisija je Odboru za tradicijskeodnosno umjetničke o<strong>br</strong>te jednoglasnopredložila dodjelu Uvjerenja i Znakatradicijskog o<strong>br</strong>ta zlatarnici »Vrančić«.
O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong>studeni – prosinac 2010.23Kompletno komunikacijskorješenje za o<strong>br</strong>tnikeSve veći <strong>br</strong>oj o<strong>br</strong>ta te malih i srednjih tvrtki postaje Vip korisnicima,pa je stoga Vipov portfelj usluga nedavno proširen fiksniminternetom i fiksnom telefonijom na osnovi ADSL tehnologije.Kompletno komunikacijsko rješenje – fiksna i mobilna telefonijakod jednog operatera, za poslovne korisnike, osim jednostavnosti,znači i osjetno smanjenje troškova poslovanja.Vip ADSL uslugaFiksni internet i fiksna telefonija, neizostavni u svakodnevnom poslovanju,u Vip ADSL usluzi uključeni su u jednu mjesečnu naknadu.Paketi se razlikuju po <strong>br</strong>zini prijenosa podataka i <strong>br</strong>oju fiksnih priključaka,a u svaki paket uključeno je čak 2GB prometa. Također,uz svaki ADSL paket uključeno je i besplatnih pet e-mail sandučićakoje o<strong>br</strong>tnici mogu koristiti u svakodnevnom poslovanju.Još jedna od pogodnosti Vip ADSL usluge je što su razgovori unutarfiksnog i mobilnog VPN-a potpuno besplatni. To znači da ukolikos fiksne linije pozivate kolegu na mobilni telefon (ili o<strong>br</strong>nuto), tipozivi vam se uopće neće naplatiti.Sve za tim tarifeS novim timskim tarifama dobivate samo jednu tarifu za cijeli o<strong>br</strong>t,što znači da svi članovi tima zajednički koriste minute, SMS porukei podatkovni promet uključen u mjesečnu naknadu.Ukratko – što ne potroši jedan, potrošit će drugi zaposlenici, članovitima. U tarifu su uključeni i bes platni VPN pozivi, bez naknadeza uspostavu poziva, što komunikaciju unutar vašeg o<strong>br</strong>ta činipotpuno besplatnom.S novim Vip poslovnim tarifama Sve za tim uvodimo pogodnostikoje svako poslovanje čine jednostavnim i povoljnim:– jedna tarifa za sve zaposlenike unutar o<strong>br</strong>ta – uključuje paketminuta, SMS poruka i podatkovnog prometa koji trošite svi zajedno;– kombinacija glasovne i podatkovne komunikacije – unutar tarifnogmodela možete uključiti i glasovne i podatkovne SIM karticeza istu mjesečnu naknadu;– mobilni i podatkovni uređaji po vrlo povoljnim cijenama – svakomzaposleniku možete oda<strong>br</strong>ati jedan od atraktivnih mobilnihuređaja, podatkovni USB modem ili netbook računalo.Poduzeće »Biba biro« pružakompletnu uslugu računovodstva,knjigovodstva i savjetovanja o<strong>br</strong>tnicima,malim i srednjim tvrtkamate slobodnim zanimanjima. Vlasnicapoduzeća je gospođa BiserkaBabić, ovlašteni računovođa.U početku je gospođa Biserkaradila sama, a s vremenom je zaposlilajoš jednog zaposlenika. Kakose posao razvijao, a njeni klijentipostajali sve zahtjevniji, osim novogzaposlenika javila se i potreba zainformatizacijom poslovanja u njezinommalom poduzeću.Gospođu Biserku smo pitali kakoje riješila telekomunikacijske potrebesvoje tvrtke...Komunikacijske mogućnostiu poslovanju su svake godinesve veće. Mnoga malapoduzeća moraju se tomeprilagođavati kako bi ostalakonkurentna. Kako ste riješilitaj problem?Preduvjet i osnova za poslovanjesu nam oduvijek bili fiksna telefonijai fiksni internet, a naravno da seu ovom dinamičnom radnom okruženjune možemo ni zamisliti bezmobilnog telefona.Svoje telekomunikacijske uslugekoristili smo kod raznoraznihoperatera, kod svakoga ponešto.Možda to nije bila baš najpametnijaodluka, ali kako se posao širio, takosmo s vremenom uzimali još ponekuuslugu, pa još poneku i tako smona kraju od svakoga operatera imalipo nešto.Vidjevši Vip reklamu u kojoj nudeVip ADSL uslugu i nove mobilne tarife,pomislila sam kako bi i nama odgovaraloda imamo sve usluge kodjednog operatera – čisto zbog jednostavnostii lakšeg praćenja troškova.Osim toga, smanjenje troškovaod 30% zvučalo je primamljivo.Potreba za komunikacijomne prestaje ni kada ste izvanureda. Obično mislimo da jeto najskuplja komunikacija. Jeli to istina?Kako imam prijenosno računalo,već duže vrijeme razmišljam o mobilnominternetu kako bih mogla iizvan ureda provjeravati mailove,ali to mi se uvijek činilo preskupoi nije mi toliko trebalo da bih svakimjesec plaćala još jednu pretplatu.Kada sam saznala da su u VipoveSve za tim tarife uključene i glasovnei podatkovne SIM kartice za istumjesečnu naknadu, odlučila sam iwww.hok.hr50% popusta zauvijek naVip ADSL uslugu!Svi korisnici koji do 31. 12. 2010. aktivirajuVip ADSL uslugu dobivaju 50% popustana mjesečnu naknadu, i to zauvijek. Ovasuper promocija omogućava o<strong>br</strong>tima itvrtkama da trajno prepolove troškovefiksnog interneta i telefonije!sebi i svom suradniku uzeti pristupmobilnom internetu. Ne moramza mobilni internet plaćati dodatnupretplatu jer je u tarifu sve većuključeno i sav taj promet u poduzećutrošimo zajedno.Ipak, postoje li neka ograničenjau međusobnoj mobilnojkomunikaciji u poduzeću?S obzirom na to da moj suradnikčesto posjećuje klijente i izlazi podokumentaciju na teren, vrlo čestose čujemo telefonom. Te uzmi ovajpapir, te ne zaboravi onaj o<strong>br</strong>azac...stalno smo na vezi. Ono štoje stvarno super je što su ti pozivipotpuno besplatni – nema skrivenihnaknada i troškova kao kod nekihoperatera. Možemo razgovaratibez ikakvog ograničenja i kolikogod hoćemo!I, na kraju, je li sama procedurauvođenja svih ovih uslugau tvrtku bila komplicirana?Osim mobilnih tarifa, uzeli smoi Vip ADSL uslugu i tako zbilja pojednostaviliposlovanje jer za internet,fiksne i mobilne linije odVipa primamo jedan račun. To namje znatno olakšalo snalaženje uvelikom <strong>br</strong>oju mjesečnih računa, apritom smo i značajno uštedjeli.Ono što bih posebno naglasilaje da sam izuzetno zadovoljnaodnosom s Vipom. Za uvođenjesvih ovih usluga po<strong>br</strong>inuo se jedanjedini prodajni predstavnik koji jedošao kod nas u ured, popričalismo o našim poslovnim potrebamai dobili savjet o svim uslugamas kojima smo stvarno optimiziralisvoje poslovanje.
24 O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong> studeni – prosinac 2010.OBRAZOVANJEKONFERENCIJA O KVALITETI izOBRAZBE I ZAPOŠLJIVOSTIKvalitetno strukovnoo<strong>br</strong>azovanje temelj gospodarstva Praktične vještineusvojene tijekomnaukovanja uo<strong>br</strong>tničkoj radioniciod presudnog suznačaja za kvalitetnoobavljanje posla Snježana TomićSrednje strukovno o<strong>br</strong>azovanjejedno je od najvažnijih dijelovaškolskog sustava svake države.Ono povezuje gospodarstvo i o<strong>br</strong>azovnisustav, gradi socijalno partnerstvo izmeđuškola i gospodarskih subjekata nadržavnoj i lokalnoj razini, istaknuo jepotpredsjednik HOK-a Vlado Crkvenacna konferenciji »Kvaliteta izo<strong>br</strong>azbei zapošljivost«, održanoj 17. studenogau Zagrebu, u organizaciji HOK-a,u suradnji s Europskom zakladom zao<strong>br</strong>azovanje (ETF).Vrijedna analizaZbog toga se, dodao je, i hrvatskio<strong>br</strong>azovni sustav mora prilagoditi o<strong>br</strong>ascimasustava za koje se zalaže EU. »Svizajedno morali bismo preuzeti odgovor-Strategija razvojao<strong>br</strong>azovanja za o<strong>br</strong>tništvo Mirela Lekić, prof.Upravni odbor Hrvatske o<strong>br</strong>tničkekomore je na sjednici 24. studenoga2010. godine donio Strategiju razvojao<strong>br</strong>azovanja za o<strong>br</strong>tništvo u 2011. i2012. godini, čiji su glavni ciljevi odreditipravce razvoja o<strong>br</strong>tničkog o<strong>br</strong>azovanjai učinkovite načine njihove rea-Za provedbu ove Strategije donositće se godišnji akcijski planovi krajemkalendarske godine za sljedeću godinu,imenovati tijela za implementaciju, kaoi tijela za praćenje provedbe naznače-Zadaće koje će se realizirati u narednom razdoblju su sljedeće:• Razviti kvalifikacije temeljenena kompetencijama i rezultatimaučenja te ih uskladiti s potrebamatržišta rada.rati postojeće programe osposobljavanja,osuvremeniti način polaganjamajstorskih ispita i programe majstorskihispita.Potrebno je preispitati postojeće • Uspostaviti sustav osiguranjakvalifikacije u o<strong>br</strong>azovanju za o<strong>br</strong>tništvo,razviti nove kvalifikacijekoje nameće razvoj tehnike i tehnologijei definirati status pomoćničkogispita.• Izgraditi sustav o<strong>br</strong>azovanja i osposobljavanjakoji osigurava cjeloživotnoučenje i mobilnost.Potrebno je uskladiti popis vezaniho<strong>br</strong>ta s potrebama tržišta rada, inovi-kvalitete u provedbi praktične nastaveu o<strong>br</strong>tničkim radionicama io<strong>br</strong>tničkim školama.• Ojačati ulogu majstora – stručnihučitelja u sustavu orijentiranomna rezultate učenja.• Vrednovati provedbu svih ispita unadležnosti Komore.• Usklađivati o<strong>br</strong>azovanje za o<strong>br</strong>tništvos potrebama tržišta rada.lizacije; utvrditi parametre promjenao<strong>br</strong>tničkog o<strong>br</strong>azovanja; uspostavitimehanizme praćenja ostvarenih ciljeva;promicati o<strong>br</strong>tničko o<strong>br</strong>azovanjei osposobljavanje; unaprijediti kvalitetuo<strong>br</strong>tničkog o<strong>br</strong>azovanja i utvrditimehanizme učinkovitijeg partnerstvas ostalim institucijama koje provodestrukovno o<strong>br</strong>azovanje.Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici gospodarstva, strukovnihškola, Komore, nadležnih ministarstava i ostalih partneranih aktivnosti i vrednovanje njihovihučinaka.Kako će u provedbena tijela biti imenovanimajstori o<strong>br</strong>tnici, očekuje se doprinosi cehova.nost za svoj dio posla u zajedničkomprojektu kojem je cilj povećanje kvaliteteu stjecanju vještina, znanja i kompetencijamladih ljudi koji bi trebali postatikatalizatori razvoja hrvatskog gospodarstva«,zaključio je Crkvenac.Kako je istaknuo viši stručnjak za razvojljudskog kapitala iz ETF-a VaclavKlenha, u vrijeme krize, pitanja kvaliteteo<strong>br</strong>azovanja još su važnija nego inače.»Škole moraju pratiti put učenika, kolikosu uspješni u zapošljavanju. Analizepoput ove koju je napravio HOK nisučeste, te su tim vrjednije, jer je projektukazao na tri važna aspekta: značajučeničke prakse, značaj kompetencijastručnog učitelja te značaj dijaloga školei gospodarstva«, kazao je Klenha.SURADNJA S OBRTNIČKOM ŠKOLOM IZ FRANCUSKOG GRADA MEAUXAPriprema za razmjenu učenika Elizabeta Bego, prof.Već treću godinu O<strong>br</strong>tna tehničkaškola Split provodi razmjenu učenikasa Centre de formation Métierset Artisanat iz grada Meauxa u francuskojpokrajini Nord Seine et Marne.Riječ je o Centru za o<strong>br</strong>azovanje zao<strong>br</strong>tnička zanimanja, u kojoj se naukovanjeodvija isto kao i kod nas, u školi iu o<strong>br</strong>tničkim radionicama.Do sada su se razmjenjivali samonaučnici koji se školuju za zanimanjeautomehaničar. Kako O<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong>Meaux ne može koristiti EU fondove zastipendiranje tih naučnika jer <strong>Hrvatska</strong>još nije članica EU, razmjenu financiranjihov Ceh autostruke. O<strong>br</strong>tna tehničkaškola je ove godine dobila određena sredstvaiz EU fondova pa je odlučeno da izSplita u Francusku odu na učeničku razmjenuautomehaničari i elektroinstalateri,dok će iz Francuske dolaziti isključivonaučnici autostruke. To je bila prigodada se upoznamo s njihovim Centrom zao<strong>br</strong>azovanje koji je smješten na 12.000m 2 , u kojem su osim učionica, knjižnice,kantine i ostalih sadržaja smješteni praktikumiza sva zanimanja koja se o<strong>br</strong>azujuu školi. U Centru se svake godine školuje2.000 naučnika u redovnom o<strong>br</strong>azovanjui 1.500 osoba u cjeloživotnom o<strong>br</strong>azovanju.Osim ovih usluga, škola obavlja i<strong>Hrvatska</strong> o<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong> je unazadgodinu dana bila nositeljica projekta»Povezanost kvalitete strukovneizo<strong>br</strong>azbe za o<strong>br</strong>tnička zanimanja izapošljivost«, financiranog od straneEuropske zaklade za o<strong>br</strong>azovanje.Projekt je proveden u tri faze te sudobiveni podaci o motivima za izborzanimanja pri upisu u o<strong>br</strong>tničku školu;uvjetima za izvođenje nastave u školii o<strong>br</strong>tničkoj radionici; kvaliteti izo<strong>br</strong>azbesa stajališta učenika i zaposlenihosoba; odnosu teorijske i praktičnenastave u programima za o<strong>br</strong>tničkazanimanja; načinima traženja posla ipoteškoćama pri zapošljavanju te procjeniosposobljenosti učenika koji suzavršili programe izo<strong>br</strong>azbe za o<strong>br</strong>tničkazanimanja od strane poslodavaca.U prvoj fazi bilo je uključeno 1.167učenika završnog razreda u 26 zanimanjaiz 80 škola, u drugoj fazi 340 osobau 21 zanimanju, a u trećoj fazi 55 o<strong>br</strong>tnikaposlodavaca i 180 o<strong>br</strong>tnika kaokontrolni uzorak.Praksa najvažnijaMeđu ostalim, rezultati, koje je prezentiraolokalni stručnjak na ovom projektuIvan Herceg, pokazali su da su praktičnevještine usvojene tijekom naukovanjau o<strong>br</strong>tničkoj radionici od presudnogedukacije iz osnova poduzetništva, izradeposlovnih planova, prodaje, nastupimana sajmovima, izvozu, marketingu, stručnomusavršavanju u struci.Dosadašnja suradnja pokazala je darazlike u mentalitetu mogu biti vrlo korisneza naučnike. Naime, u francuskimservisima radi se precizna dijagnostikanakon čega ide zamjena pokvarenog dijelaza novi dio. Serviser pri tom nemanikakvog kontakta sa strankama. Kodnas su francuski naučnici vidjeli kakonakon dijagnostike ide rasprava o problemu,pokušaj uklanjanja kvara, a teknakon toga eventualna zamjena za noviHRVATSKIKVALIFIKACIJSKI OKVIRPredsjednikTopić u VladinompovjerenstvuNa temelju Odluke hrvatskeVlade o osnivanju Povjerenstvaza provedbu Hrvatskog kvalifikacijskogokvira od 20. svibnja 2010.godine, predsjednik Hrvatske o<strong>br</strong>tničkekomore Mato Topić imenovanje članom navedenog povjerenstva,kao predstavnik institucijekoja se bavi o<strong>br</strong>azovanjem za potrebeo<strong>br</strong>tništva i gospodarstva.Zadaća povjerenstva je osiguranjeprovedbe Hrvatskog kvalifikacijskogokvira i provedba prihvaćenogplana aktivnosti. Kako stoji uodluci Vlade, cilj je kompetentnoi pouzdano referirati kvalifikacijeproizvedene u Republici Hrvatskoju odnosu na Europski kvalifikacijskiokvir (EKO).(rp)značaja za kvalitetno obavljanje posla uizučenom zanimanju, kao i da poslodavci,ukoliko postoji prilika, vrlo rado zapošljavajuučenike koji su kod njih bilina naukovanju. Rezultati projekta bilisu i predmet okruglog stola na kojem susudjelovali predstavnici gospodarstva,strukovnih škola, Hrvatske o<strong>br</strong>tničke komore,područnih o<strong>br</strong>tničkih <strong>komora</strong>, nadležnihministarstava i ostalih institucijai partnera koji su uključeni u provedbuo<strong>br</strong>azovanja za o<strong>br</strong>tnička zanimanja.dio, pri čemu strankama osobno trebaobjasniti što se radilo na autu i zašto.Zanimljivo je da su naši učenici oduševiliFrancuze svojim poznavanjemengleskog jezika. Naime, oni su imaliproblema da motiviraju svoje polaznikena učenje stranih jezika. Kada je počelarazmjena naučnika, pokazalo se kolikoznanje nekog drugog jezika može bitikorisno. Delegacija O<strong>br</strong>tne tehničkeškole iz Splita i O<strong>br</strong>tničke komore Splitdogovorila je kompletan nastavni plani program te usuglasila raspored predavanjai naukovanja za učenike koji ćeići u Francusku u travnju 2011. godine.U ELEKTROSTROJARSKOJ OBRTNIČKOJ ŠKOLI U ZAGREBUNovouređeni praktikum automatizacijeElektrostrojarskoj o<strong>br</strong>tničkoj školiU u Zagrebu 12. studenoga otvoren jenovouređeni praktikum automatizacijeza strukovne predmete strojarske struke.– Oprema za hidrauliku i pneumatikunabavljena je sredstvima iz projekta»O<strong>br</strong>azovanje u o<strong>br</strong>tništvu« Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništva.Zidove i podove renovirali smo vlastitimsredstvima škole, a naši su učenicičak sami bojili zidove – kazao je tomprigodom Anto Delač, ravnatelj škole.Naglasio je da je ovo veliki korak zaškolu, koja već godinu i pol intenziv-www.hok.hrno radi na osuvremenjavanju kabineta,koji će koristiti učenici 1. razreda za zanimanjeautomehatroničar i 3. razredaza zanimanja automehaničar, autolimari puškar.U novouređenom praktikumu nastavaće učenicima biti zanimljivija, jer ćesimulacije složenih hidrauličkih sustava,koje nacrtaju, moći isprobati izravnona novim radnim stolovima.Potpredsjednik Udruženja o<strong>br</strong>tnikaGrada Zagreba Ivan Mladić rekao jeda će udruženje i <strong>komora</strong> i dalje surađivatii pomagati ovoj školi.– Đaci ove škole dijelom su na praksikod o<strong>br</strong>tnika, a ovdje u novom praktikumuupoznat će nove tehnologije,koje će im pomoći u budućem radu –rekao je Mladić.U ime Gradskog ureda za o<strong>br</strong>azovanje,kulturu i šport Grada Zagrebapodršku ovom projektu dala je BožicaŠimleša, istaknuvši da je postignutnapredak u osuvremenjavanju prostora,nastave i praktičnog rada u Elektrostrojarskojo<strong>br</strong>tničkoj školi, te daće Gradski ured i dalje pomagati ovojškoli.(rp)
O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong>studeni – prosinac 2010.25www.hok.hr
26 O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong> studeni – prosinac 2010.SUD ČASTI I CENTAR ZA MIRENJENOVI ZAKON O MIRENJUUsklađivanje s EUdirektivom 2008/52/ECHRVATSKA OBRTNIČKA KOMORACROATIAN CHAMBER OF TRADES AND CRAFTSrješenje je medijacija** Medijacija je jeftin, <strong>br</strong>z i učinkovit način rješavanja sporova.Rješite spor medijacijom tako da obje strane pobjede i nastavesuradnju!Razmišljate li o podnošenju tužbe sudu ili Vaše poslovanje već opterećuje sudski spor koji vodite s bivšim poslovnimpartnerom, bankom, osiguravajućim društvom, jedinicom lokalne samouprave, državom ili nekim drugimsubjektom?<strong>Hrvatska</strong> o<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong> nudi Vam medijaciju kao rješenje. Za sve dodatne informacije i informativne materijaleo ovom načinu rješavanja sporova i našoj usluzi, o<strong>br</strong>atite nam se s punim povjerenjem na sljedeće kontakte:T +385 1 48 06 617 / 48 06 618F +385 1 48 06 629 / 48 46 610E mirenje@hok.hrW www.hok.hrCentar za mirenje pri Hrvatskoj o<strong>br</strong>tničkoj komoriCourt of Honour and Mediation Center / Croatian Chamber of Trades and Crafts / <strong>Hrvatska</strong> / Croatia / Zagreb / Ilica 49/II Na Nacrtu prijedlogaZakona o mirenju,radila je radna grupau čijem je sastavubio i predstavnikHrvatske o<strong>br</strong>tničkekomore Suzana KolesarIako je prvi Zakon o mirenjudonesen još 2003. godine kaojedan od prvih u Europi, i to natemelju UNCITRAL – ovog modelazakona, isti je doživio izmjene2009. godine, kada je i provedenprvi dio usklađivanja s EU direktivom,<strong>br</strong>. 2008/52/EC Europskogparlamenta i Vijeća od 21. svibnja2008. godine.Od 2003. godine do danas, medijacijaili, kako je hrvatski zakonodavacnaziva mirenje, doživjelo je velikuafirmaciju, iako bi možda nekimedijaciji, tj. mirenju manje skloni,rekli da s obzirom na ukupan <strong>br</strong>ojpostupaka medijacije u Hrvatskoj,tome baš i nije tako.Mi bismo rekli da je, s obziromna prilično visoku razinu svijestiprofesionalne javnosti, pri čemuprvenstveno mislimo na suce, odvjetnike,pravnike u gospodarstvu,te predstavnike udruga gospodarstvenikai drugih institucija koje sebave medijacijom, ipak na područjurazvoja medijacije u Hrvatskojnapravljeno puno.Moglo je biti napravljeno dalekoviše imajući u vidu mogućnosti kojesu nam bile otvorene kroz projektPHARE 2005 »Jačanje mirenjakao alternative sudskom rješavanjusporova«, koje smo mogli boljeiskoristiti da je postojao veći konsenzussvih dionika oko odgovorana osnovno pitanje: »Kakav sustavmedijacije Hrvatskoj treba?«Donošenje novog Zakona o mirenjuipak dokazuje da razvoj mirenjakreće uzlaznom putanjom. Iako jeglavni povod konačno usklađivanjes EU direktivom, činjenica da sukroz radnu grupu okupljeni predstavnicinajvažnijih dionika na područjupružanja usluga medijacijete da se ponovno otvorila raspravao nužnosti poticanja daljnjeg razvojamedijacije u Hrvatskoj, daje namnadu da će nakon donošenja novogzakona uslijediti i konkretne aktivnosti.Među njih, dakako, spada i jedinstvenapromocija ovog načinarješavanja sporova među njegovimkorisnicima. Kako će izgledati Zakonnakon donošenja u Hrvatskomsaboru RH, znat ćemo vrlo <strong>br</strong>zo, sobzirom na to da se donosi po hitnompostupku.SUD ČASTIHRVATSKE OBRTNIČKE KOMOREO<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong> Primorsko-goranskežupanijeRijeka, Zanonova 1/IIIBroj: Op-I-79/2009Rijeka, 10. 8. 2010. g.PRESUDASud časti Hrvatske o<strong>br</strong>tničke komore u vijećusastavljenom od sudaca K. G., kao predsjednikavijeća, te B. G. i S. V., kao članova vijeća,odlučujući po prijavi prijaviteljice M. B. iz Rijekeprotiv prijavljenog Darka Mohorića, vl.o<strong>br</strong>ta »LIMO-BRAVAR«, Zastenice 118, Čavle,zbog povrede poslovnih običaja u obavljanjuo<strong>br</strong>ta, nakon glavne rasprave održane 9.travnja 2010. godine u prisutnosti prijaviteljice,a u odsutnosti prijavljenogPRESUDIO JEPrijavljeni Darko Mohorić, vlasnik o<strong>br</strong>ta»LIMO-BRAVAR«,Zastenice 118, ČavleODGOVORAN JEšto je dana 15. lipnja 2009. godine s prijaviteljicomM. B. ugovorio radove na zamjenikrovne limarije za cijenu od 3.400,00 kuna iprimio avans u iznosu od 1.700,00 kuna, a potom16. lipnja 2009. godine povisio iznos na4.250,00 kuna te primio dodatnih 400,00 kunana ime avansa, dakle ukupno 2.100,00 kuna, ada radove nije izveo u potpunosti i do kraja, aniti je vratio primljeni avans,čime je prijavljeni postupio protivno odredbamado<strong>br</strong>ih poslovnih običaja,pa mu se na temelju članka 14. stavak 1. toč.3. Pravilnika Suda časti Hrvatske o<strong>br</strong>tničkekomore, izriče mjeraJAVNA OPOMENAUZ OBJAVLJIVANJE U GLASILUHRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE I NAWEB STRANICI HRVATSKE OBRTNIČKEKOMORE U TRAJANJU OD 60 DANA.O<strong>br</strong>azloženje ispušteno kao nepotrebno.ODGOVORI NA PITANJA O MEDIJACIJI (MIRENJU) U GOSPODARSTVUKada o<strong>br</strong>tnik treba potražiti savjetCentra za mirenje pri HOK-u (6) Suzana KolesarRadi lakšeg pronalaženja odgovorakoji Vas zanima, odnosnoako niste imali prilike pročitatiprethodne odgovore ili radi toga danam uputite pitanje koje nije obuhvaćenonašom listom odgovora, u svakom<strong>br</strong>oju ćemo navesti listu svih pitanja uznaznaku <strong>br</strong>oja O<strong>br</strong>tničkih novina u kojimasu objavljeni odgovori na njih.1. Što je zapravo medijacija (odnosnomirenje ili posredovanje)? (odgovoru O<strong>br</strong>tničkim novinama <strong>br</strong>. 118)2. Koje su prednosti medijacije u odnosuna pregovaranje ili sudskipostupak? (odgovor u O<strong>br</strong>tničkimnovinama <strong>br</strong>. 119)3. Zašto pokretati postupak medijacijekada smo već pokušali riješiti problemmirnim putem, no bez uspjeha? (odgovoru O<strong>br</strong>tničkim novinama <strong>br</strong>. 119)4. Koje su vrste sporova prikladne zarješavanje medijacijom? (odgovor uO<strong>br</strong>tničkim novinama <strong>br</strong>. 121/122)5. Koji je najpovoljniji trenutak za pokretanjepostupka medijacije – prijeili tijekom sudskog postupka? (odgovoru O<strong>br</strong>tničkim novinama <strong>br</strong>.121/122)6. Tko je medijator (izmiritelj) i koja jenjegova uloga? (odgovor u O<strong>br</strong>tničkimnovinama <strong>br</strong>. 123)7. Kako se pokreće postupak medijacije?8. Ako stranka sudjeluje u postupkumedijacije, je li ona obvezna postićinagodbu?9. Koliko traje postupak medijacije?10. Tko plaća troškove medijacije?11. Koje su osnove uspješne medijacije?12. Da li prije donošenja odluke o pokretanjupostupka medijacije trebamkonzultirati odvjetnika?7. pitanjeKako se pokreće postupak medijacije?Odgovor:Postupak medijacije odnosno mirenja,kako ga naziva hrvatski zakonodavac,pokreće se podnošenjem prijedlogaza mirenje Centru za mirenje priHOK-u na o<strong>br</strong>ascu koji se nalazi naweb stranici Hrvatske o<strong>br</strong>tničke komorewww.hok.hr/cro/centar_za_mirenje/podnosenje_prijedloga_za_mirenjea koji se može zatražiti i u svakom udruženjuo<strong>br</strong>tnika, područnoj o<strong>br</strong>tničkoj komoriili Hrvatskoj o<strong>br</strong>tničkoj komori.Prijedlog se upućuje na adresu sjedištaCentra: Ilica 49/II, Zagreb. Može sedostaviti osobno, poštom ili telefaksomi mora biti potpisan. Za sada se prijedlozine zaprimaju e-mailom s obziromna to da trebaju biti potpisani, no uskoroće se, većom primjenom elektronskogpotpisa razmotriti i ta mogućnost.U prijedlogu za mirenje treba navestisamo osnovne podatke o podnositeljuprijedloga kao i o protivnoj stranci, odvjetnicimakoji ih zastupaju, te ukratkoopisati o čemu je riječ, odnosno zašto sepredlaže medijacija odnosno mirenje.Nije nužno da se među strankamavodi sudski spor, već je za pokušaj rješavanjaspora medijacijom dovoljno dapostoji sporna neriješena situacija izmeđuposlovnih partnera koju ne mogusami riješiti.Zato je dovoljno samo ukratko opisatio čemu je riječ. Naime, ako drugastrana prijedlog prihvati, sve što smatrajuvažnim obje (odnosno sve) straneu sporu moći će tijekom postupka nesmetanoiznijeti. Ovo je još jedna značajnarazlika i velika prednost u odnosuwww.hok.hrna sudski postupak u kojem se sve trebanavesti u tužbi, odnosno u odgovoru natužbu i potkrijepiti odgovarajućim dokazima.Ako se već vodi sudski postupak,korisno je napisati <strong>br</strong>oj predmetakao i sud pred kojim se postupak vodi.Uz prijedlog za pokretanje postupkamirenja nije potrebno prilagati tužbuili odgovor na tužbu jer će se sve moćinak nadno dostaviti u dogovoru s tajništvomCentra ili u dogovoru s drugomstrankom, ako to bude potrebno.U prijedlogu je potrebno navesti i tzv.vrijednost predmeta spora koja predstavlja(ako nije riječ o točnom iznosu npr.neplaćenom računu, neisporučenoj robitočno određene vrijednosti) okvirnu vrijednostpotraživanja koju jedna stranaima prema drugoj. Ako je riječ o takvojvrsti spora kod kojeg je teško utvrditivrijednost u novcu (npr. kod narušavanjaugleda poduzetnika, u slučaju nelojalnekonkurencije i sl.) radi utvrđivanja vrijednostipredmeta spora može se kontaktiratitajništvo Centra. U slučaju da jeveć pokrenut sudski postupak, vrijednostpredmeta spora je već navedena u tužbi.Nakon što je prijedlog za mirenjezaprimljen u tajništvu Centra, tajnikCentra kontaktira osobu koja je navedenau prijedlogu kao protupredlagatelj(druga strana u sporu), odnosno ovlaštenuosobu te druge strane (ako je riječnpr. o trgovačkom društvu ili jedinicilokalne samouprave ili nekoj trećoj instituciji)i obavještava je o podnesenomprijedlogu te je upoznaje s pravilimamirenja (medijacije), posebno s prednostimakoje takvo rješavanje sporadonosi objema stranama. S obzirom,na po nama neprikladnu riječ mirenjekoja se koristi za medijaciju, što ustvariznači posredovanje, često puta se trebauložiti dosta napora da se strankama usporu objasni da se zapravo radi o posredovanjuu rješavanju nastale situacije,a ne o mirenju dvaju poduzetnika,jer se oni nisu ni »posvađali«.Tek nakon osobnog kontakta telefonomšalje se prijedlog za mirenje drugojstrani uz popratno pismo s pozivomda se u pravilu u roku 15 dana (koji rokmože biti dulji, ali i kraći) očituje prihvaćali prijedlog za mirenje odnosnomedijaciju ili ne. Po zaprimanju odgovoratajništvo Centra kontaktira telefonomstranu koja je podnijela prijedlog iobavještava je o tome je li njezin prijedlogprihvaćen. Ako je prijedlog prihvaćen,nastavlja se komunikacija izmeđutajništva Centra i strana u postupkumirenja, te ako one to žele, njihovihodvjetnika, uglavnom telefonom radidogovora o daljnjem postupku, izborumjesta i vremena provođenja mirenja,izboru izmiritelja (medijatora) i dr.S obzirom na to da su jedne od najvažnijihkarakteristika medijacije do<strong>br</strong>ovoljnostte autonomija stranaka, strankeu postupku medijacije u dogovoru s tajništvomCentra i izmiriteljem dogovarajupravila medijacije, te se ovisno o njihovojvolji i mogućnostima, te raspoloživomvremenu izmiritelja prvi sastanak u postupkumirenja može održati već za nekolikodana. Prije prvog sastanka straneuplaćuju troškove, u pravilu na jednakedijelove, odnosno pola-pola (više o troškovimau odgovoru na pitanje <strong>br</strong>. 10).S obzirom na to da je u okviru projektaPHARE 2005 »Jačanje mirenja kao alternativesudskom rješavanju sporova« provedenaedukacija djelatnika komorskogsustava iz medijacije, u svakoj o<strong>br</strong>tničkojkomori postoji osoba koja stručno i kompetentnou suradnji s tajništvom Centrana području cijele Hrvatske može organiziratipostupke mirenja. Takvom organizacijomova se usluga želi približitičlanovima Komore i njihovim poslovnimpartnerima s ciljem maksimalnog povećanjaefikasnosti rješavanja nastalog sporas jedne strane i smanjenja troškova zapoduzetnike s druge strane.
UO OsijekHrvatsku o<strong>br</strong>tničku komoru tijekom2010. godine u više su navratakontaktirali zainteresirani o<strong>br</strong>tniciu svezi problema s međunarodnimtvrtkama koje se bave dostavom formularaza uključivanje o<strong>br</strong>tnika u njihovemeđunarodne poslovne kataloge,a što nije u skladu s do<strong>br</strong>im poslovnimobičajima. Naime, riječ je o formularimakojima se hrvatskim poslovnimsubjektima (o<strong>br</strong>tima i trgovačkimdruštvima) omogućava uključivanjeu međunarodne poslovne adresare uznaplatu, a koje najčešće dostavljajusljedeće međunarodne institucije:• španjolska tvrtka EUROPEANCITY GUIDE, INTERNATIONALDIRECTORIES GROUP (adresarWORLD BUSINESS GUIDE)• švicarska tvrtka INTERCABLEVERLAG, EUCO DATA i NO-VACHANNEL (adresar TouristDirectory)• austrijska tvrtka CONSTRUCTDATA VERLAG AG (adresarFAIR Guide)• nizozemska tvrtka EU BUSINE-SS SERVICES LTD (adresar EUCOMPANY DIRECTORY), TheEurope Business Guide Online(adresar Europe Business Guide).Formulari su ispisani na engle-OBRTNIČKA BURZAPoštovani o<strong>br</strong>tnici: oglasite svoje uslugei proizvode u O<strong>br</strong>tničkim novinama!Javite nam se na kontakte:Tel: 01/48 06 643, 48 12 262, Fax: 01/48 12 268,E-mail: o<strong>br</strong>tnicke-<strong>novine</strong>@hok.hr, oglasi-on@hok.hrPogledajte nas na webuwww.hok.hrhttp://www.hok.hr/cro/publikacije/marketingProdajemo KOMBI vozilo Renault Master furgonsrednje povišeni, 2006. god., 95 000 km, u odličnomstanju. Uredno servisiran, reg. 7. 2011.Upit na <strong>br</strong>oj tel. 049 371-528 MarijaINFOKOMSOFTWARE & CONSULTINGwww.korp.hr, infokom@korp.hr, 021/395-999POSLOVNI PROGRAMI KORP:OBRT (rm ili posl. knjige) od 1600,00 knPLAĆEod 900,00 knPUTNI NALOZI400,00 knRECEPCIJAod 1500,00 knTURISTIČKA AGENCIJA od 3900,00 kni ostali programi – tražimo zastupnike u prodajiAkcija solidarnostiradionici Nikole Plejića, o<strong>br</strong>tnika, vlasnikaU o<strong>br</strong>tničke radnje »Automont« iz Osijeka, 2000.godine majstor stručni učitelj i naučnik druge godineo<strong>br</strong>azovanja pretakali su gorivo u prostorijigdje je bila i plinska peć zbog čega je izbio požar. Nažalost, obojica su u toj tragediji izgubili život. Vlasnikje oslobođen kaznene odgovornosti, no obiteljučenika tužila je vlasnika o<strong>br</strong>ta za nadoknadu štetenastale iznenadnom smrću sina, odnosno <strong>br</strong>ata. Upravomoćno okončanoj građanskoj parnici NikolaPlejić dužan je isplatiti iznos od 332.500,00 kunakao odštetu obitelji, kao i 51.549,40 kuna za pokrivanjeparničnog troška. Dužan je pokriti i pripadajućezatezne zakonske kamate za period od presudedo isplate. Pokrenut je prijedlog za ovrhu u svrhunaplate, i to prodajom njegovog dijela kuće u kojojstanuje.Kako bi pomoglo svom članu, Udruženje o<strong>br</strong>tnikaOsijek otvorilo je žiro-račun kod Privredne bankeZagreb za solidarnu pomoć o<strong>br</strong>tniku Nikoli Plejiću,<strong>br</strong>oj: 2340009-3103207090. Iako je smrt stručnogučitelja i učenika nenadoknadiv gubitak, molimoVas pomozite kolegi da zbog nesretnog slučaja neostane bez cijele svoje imovine.Ne nasjedajte na lažne ponude!skom jeziku i dostavljaju se uglavnomputem pošte ili e-maila.Za uvrštenje u adresar potrebnoje upisati vlastite kontakt podatke (ieventualno djelatnost poslovanja),dok npr. formulari švicarske tvrtkeIntercable Verlag (za njezin adresarGLOBAL (EUROPEAN) INTER-NET REGISTER) već sadrže osnovnepodatke koje je u tom slučaju potrebnodopuniti ili izmijeniti,time da se od poslovnihsubjekata zahtijeva da točnost upisanihpodataka ovjere svojim potpisomi pečatom. Međutim, na dnu formularasitnim je slovima navedeno da jeusluga objavljivanja oglasa naplativa,tj. da je zapravo riječ o narudžbi, odnosnosvojevrsnom ugovoru kojimstranka (o<strong>br</strong>tnik ili trgovačko društvo)naručuje objavu podataka u web i/iliCD izdanju adresara, i to za razdobljeod nekoliko godina unaprijed i po cijeniod nekoliko stotina eura godišnje.U zaglavlju nekih formulara ponekadje istaknuta informacija da je objavapodataka o u adresaru besplatna, alisamo u slučajevima kada formularnije potpisan niti ovjeren.Sve to navodi na zaključak da jeoblik i sadržaj formulara sastavljen sciljem da se svjesno zavaraju hrvatskigospodarstvenici, s obzirom na to danigdje nije izričito navedeno da je riječo naplativoj usluzi. Spomenute jeugovore (tehnički) vrlo teško ili gotovonemoguće retroaktivno otkazati.Stoga, ponovno apeliramo nahrvatske o<strong>br</strong>tnike da spomenuteo<strong>br</strong>asce u cijelosti pažljivo pro učeprije eventualnog potpisivanja iovjere.Tvrtka «LIFT- Inženjering» PULA,proizvodi, postavlja,servisira,modernizira sve vrste liftova (dizala)po najpovoljnijim cijenama uHRVATSKOJ sa 5 godina JAMSTVA!PAMUČNA PLETIVASINGL (SUPREMA)FELPINA ELAST.RIB (FAINRIP)ELASTIČNI SINGLFELPAINTERLOK.PANDA SAMOBOR 01 3324 590O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong>Prva internetska prodavaonica hrvatskihproizvoda za tuzemno i inozemno tržišteprojekt je koji je u svibnju ove godinepokrenulo trgovačko društvo OZ d.o.o.iz Zagreba. Cilj projekta je objediniti svehrvatske proizvođače, inovatore i produktivnuinteligenciju, te omogućiti svakomO<strong>br</strong>tnici, firme, usluge –uvećajte promet, prodajuNovo, jedinstveno.Info: stipetic.m@mail.com098 56 18 24www.mediacom.hrPoslovno-knjigovodstveniWindows programi za o<strong>br</strong>tnike,poduzeća i ugostitelje.Besplatan demo CD.Tel. 051/283-031, 098/328-029daljinsko upravljanje isenzorska vratawww.torautomatic.hrstudeni – prosinac 2010.O<strong>br</strong>tničke <strong>novine</strong>NAKLADNIK:27www.trazim-hrvatsko.hrtražim hrvatskoKonzultantske usluge za male i srednje poduzetnike• Područje strategije i prodaje• Izrada strateških planova• Izrada poslovnih planovaViše na www.akter‐savjetovanje.hrAKTER Savjetovanje,ZagrebKontakt: 01 3764 565;Povoljnija financijskasredstva za o<strong>br</strong>tnikePotpisivanjem ugovora o suradnji Zagrebačkebanke s O<strong>br</strong>tničkim <strong>komora</strong>maKrapinsko-zagorske županije, Istarskežupanije, Splitsko-dalmatinske županije,Požeško-slavonske županije i Udruženjemo<strong>br</strong>tnika Zaprešić i Udruženjem o<strong>br</strong>tnikaSamobor, o<strong>br</strong>tnicima su osigurani povoljnijikratkoročni krediti za financiranje povremenihpotreba u o<strong>br</strong>tnim sredstvima tedugoročni krediti za financiranje trajniho<strong>br</strong>tnih sredstava uz nižu kamatu i naknaduza o<strong>br</strong>adu kreditnog zahtjeva.Zajedničkom suradnjom Zagrebačke bankei O<strong>br</strong>tničke komore Krapinsko-zagorskežupanije, Istarske županije, Splitsko-dalmatinskežupanije, Požeško-slavonske županijei Udruženja o<strong>br</strong>tnika Zaprešić i Udruženjao<strong>br</strong>tnika Samobor sada su dostupni povoljnijikratkoročni krediti za financiranjepovremenih potreba u o<strong>br</strong>tnim sredstvima,te dugoročni krediti za financiranje trajniho<strong>br</strong>tnih sredstava uz nižu kamatnu stopu inaknadu za o<strong>br</strong>adu kreditnog zahtjeva u od-KONZULTANTSKE USLUGEZA MALE I SREDNJEPODUZETNIKE• Područje strategije i prodaje• Izrada strateških planova• Izrada poslovnih planovaKONZULTANTSKE USLUGE ZA MALE ISREDNJE PODUZETNIKE• Područje strategije Više na i prodaje• Izrada strateških planova• Izrada poslovnih planovaViše na AKTER www.akter‐savjetovanje.hrSavjetovanje,AKTER Savjetovanje, Zagreb Kontakt: ZagrebKontakt: 099 6811 502; 01 3764 565;www.akter-savjetovanje.hr01 3764 565, 099 6811 502nosu na standardnu kreditnu ponudu Banke.Iznos kredita nije ograničen, već ovisi o kreditnojsposobnosti pojedinog o<strong>br</strong>tnika, a rokotplate je do 12 mjeseci za kratkoročne te do3 godine, uz mogućnost korištenja počekaod 6 mjeseci, za dugoročne kredite.Partnerska suradnja između O<strong>br</strong>tničkih<strong>komora</strong>, Udruženja o<strong>br</strong>tnika i Zagrebačkebanke rezultat je nastojanja Komora iUdruženja o<strong>br</strong>tnika da svojim članovimaomoguće pristup povoljnijim financijskimsredstvima u ovom teškom recesijskomperiodu, te želje i inicijative Zagrebačkebanke da o<strong>br</strong>tnicima koji su tradicionalnovažan poslovni partner Zagrebačke bankepomogne, kako pri održavanju likvidnosti iodržavanju proizvodnog ciklusa, tako i daljnjemulaganju u razvoj poslovanja. Pritomće bankari Zagrebačke banke o<strong>br</strong>tnicimarado pomoći stručnim savjetom, bilo da jeriječ o načinima <strong>br</strong>žeg i lakšeg prevladavanjakrize ili procjeni poslovne situacije iizradama planova.o<strong>br</strong>tniku i svakoj tvrtki, bez obzira naveličinu i financijsku moć, uključivanjeu ovaj projekt. Projekt kroz mogućnostpromocije hrvatskih proizvoda prepoznatevrijednosti i tradicije, putem naplatneusluge promoviranja na internetu, ima namjerupromijeniti situaciju i dati priliku zauspjeh svima koji se u njemu prepoznajui žele takav vid promocije. Time je otvorennovi distribucijski kanal, novo tržištei novi kupci. Upotrijebljene su tehnologijei alati koji su u svijetu dio svakodnevice.Odlazak u trgovinu ili kupovina putem interentaviše nije dvojba.Podršku ovom projektu, kao oblikupromocije hrvatskih proizvoda, dali suMinistarstvo gospodarstva, <strong>Hrvatska</strong> gospodarskai o<strong>br</strong>tnička <strong>komora</strong>, te velik <strong>br</strong>ojhrvatskih proizvođača koji su već uključeniu projekt.HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA,PP 166, 10000 ZagrebTel: 01/4806 666; fax: 01/4846 610;e-mail: hok@hok.hrZA NAKLADNIKA:MATO TOPIĆ,PREDSJEDNIK HOK-aREDAKCIJA:tel: 01/4812 262, 4806 695,670, 643;fax: 01/4812 268;e-mail:o<strong>br</strong>tnicke-<strong>novine</strong>@hok.hrGLAVNA UREDNICA:SNJEŽANA TOMIĆIZVRŠNA UREDNICA:RENATA PULJIZADMINISTRATOR:SUZANA MAMIĆMALI OGLASI (OBRTNIČKA BURZA):SUZANA MAMIĆ,tel: 01/4812 262, 4806 643,e-mail: oglasi-on@hok.hrUREĐIVAČKI KOLEGIJ:Odbor za informiranje Hrvatskeo<strong>br</strong>tničke komoreGRAFIČKA PRIPREMA, TISAK:VJESNIK d.d., ZagrebMARKETING I DISTRIBUCIJA:PARK AVENIA d.o.o., Zagrebtel: 01/3775 230;info@parkavenia.hrNAKLADA: 100.000Rukopisi i fotografije se ne vraćajuwww.hok.hr
Change language