Bilten 2011 - HUHIV-a

INFO BILTEN 2011.godina: XIIISSN: 1847 - 50432011.1InfoZA ZDRAVSTVENE DJELATNIKE

HUHIVINFO BILTEN 2011.Sadržaj353943Hoće li krvlju prenosive zarazne bolesti “pobijediti” postojećeprograme edukacije, prevencije i probira populacijskih skupinaizloženih riziku zaraze?Dragan MiličićOraquick testoviJosip Begovac, prof. dr. sc.Naši uspjesi u 2011. godiniTomislav Beganović, predsjednik Udruge HUHIV7Početna obrada novootkrivenog HIV+ bolesnika u razvijenimzemljamaDr. Šime Zekan, specijalist infektolog(Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb)4755Svjetski dan zdravlja 2011.Latica Mirjanić, mag. psih.Kampanje kao poluga mijenjanja ponašanjaLatica Mirjanić, mag. psih.13Novi dijagnostički test u Republici Hrvatskoj — određivanjetropizma HIV-a tipa 1Snježana Židovec Lepej, Ivana Grgić(Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb)2 319IRIS – sindrom upale uzrokovan oporavkom imunitetaDr. Šime Zekan, specijalist infektolog(Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb)576373IglomanijaSiniša Zovko, dr. med.Kampanja “Prekriži hepatitis B, prekriži hepatitis C”Latica Mirjanić, mag. psih.Otvoreno Savjetovalište Udruge HUHIVTomislav Beganović, predsjednik Udruge HUHIV21272933Znanjem protiv predrasudaJosip Škaričić, Marko Vuletić (studenti šeste godine studija stomatologije,Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Ivica Pelivan (Zavod zamobilnu protetiku, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu), doc. dr. sc.Vlaho Brailo (Zavod za oralnu medicinu, Stomatološki fakultet Sveučilišta uZagrebu)Stanje stigme na Balkanu i dobra praksa u BiHTomislav Beganović, predsjednik Udruge HUHIVZašto je važno neprekidno osmišljavati, provoditi i usavršavatiterenske programe probira osoba s povećanim rizikom zarazehepatitisom C?HUHIVKliničko ispitivanje pokazalo je da je testiranje uzorka “sline” na HIVjednako točno kao i testiranje uzorka krviNiamh Scallan75777981100105Edukacija o kroničnim zaraznim bolestima za socijalne radnikeKristina Duvančić, dipl. soc. radnikZaštiti sebe i pomozi drugima!HUHIVObilježavanje Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a 2011. – CroMSICViviana RadicaObilježavanje svjetskog dana AIDS-a 26. 11. - 1. 12.Znanjem protiv predrasudaLatica Mirjanić, mag. psih.Održan koncert pun pozitive!Mediji o Pozitivnom koncertuHIV/AIDS kutak

HUHIVINFO BILTEN 2011.AUTORDr. Šime Zekan, specijalist infektolog(Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb)Početna obradanovootkrivenogHIV+ bolesnikau razvijenimDanas u zemljama razvijenog svijeta raste broj HIV+bolesnika, dok broj eksperata za HIV opada.Razlog za prvu tvrdnju je antiretrovirusna terapija koja jeod kraja 90-ih godina promijenila poimanje o HIV-bolestii pretvorila je iz smrtonosne u kroničnu bolest. Shodnotome, problemi vezani uz samu HIV-infekciju i donedavnouobičajene komplikacije kao oportunističke bolestipostaju manje važni, dok u prvi plan dolaze problemi kojise sreću i kod opće populacije. Jedan dio eksperata za HIVnije sklon ili nije kvalificiran za brigu o ovoj populaciji koja“stari”.To nas vodi na drugu tvrdnju, padu broja eksperata zaHIV, što dio liječenja tih bolesnika prebacuje na obiteljskeliječnike. Smatra se da danas i obiteljski liječnici mogupratiti HIV+ bolesnike, ali još uvijek uz nadzor eksperataza HIV. Omjer posjeta jednom i drugom liječniku ovisi ostadiju HIV-infekcije, komorbiditetima, općem stanju tenekim drugim okolnostima kao što je dostupnost ekspertaza HIV, povjerenje bolesnika u obiteljskog liječnikai dobra komunikacija između specijaliste i liječnika općemedicine koji skrbe za HIV+ bolesnika.Bez obzira na sve to, i liječnik opće medicine i specijal-6zemljamaist za HIV moraju biti upoznati s početnom obradomHIV+ bolesnika kako bi liječnik opće medicine znaoprotumačiti značenje podataka, simptoma te nalaza u Bitno je znati tko od bolesnikovih najbližih zna za njegov7fizikalnom statusu i laboratorijskim pretragama takvogbolesnika dok specijalist mora znati koristiti podatke prikupljenepočetnom obradom kako bi usmjerio liječenje ieventualno proširio dijagnostiku.Početna obrada započinje temeljitim uzimanjem podataka,dakle anamnezom koja uz “klasične” stavke imasvoje specifičnosti, nastavlja se jednako tako temeljitimfizikalnim pregledom, a završava dijagnostičkim testovimaod kojih su neki uobičajeni za mnoge bolesti, doksu neki specifični i provode se samo u populaciji HIV+bolesnika.ANAMNEZAZapočinje se uzimanjem podataka koji bi mogli otkritikoliko dugo je bolesnik zaražen. Pita se za prijašnja testiranjana HIV, mogućnosti rizične ekspozicije, akutnebolesti koje bi mogle odgovarati akutnoj HIV-infekciji.Nastavlja se detaljnom osobnom anamnezom, tj uzimanjempodataka o svim dosadašnjim bolestima s posebnimosvrtom na gastrointestinalne bolesti, kronične problemes jetrom, bubrezima kao i stanja vezana uz kardiocirkulatornisustav, masnoće i šećer u krvi.Od preboljelih bolesti važno je pitati već za dječje bolesti,npr. vodene kozice, preko drugih akutnih i kroničnihbolesti, uz osvrt na prijašnje spolnoprenosive bolesti, tuberkulozuili eventualnu izloženost tuberkulozi.Važno je uzeti dobru epidemiološku anamnezu kojauključuje putovanja ili život u regijama i područjimagdje je moguća zaraza endemičnim uzročnicima (npr.leišmanioza). Ne smije se zaboraviti ispitati bilo kakvupovijest mentalnih i psihijatrijskih stanja.Potom slijede pitanja o dosadašnjim imunizacijama te alergijamai lijekovima koje uzima, redovito ili povremeno,uzimajući u obzir i lijekove koji se ne nabavljaju preko recepta,jer i među tzv. “narodnim” lijekovima ima pripravakakoji ostavaruju značajne interakcije s nekim lijekovimakoje uzimaju HIV+ bolesnici.Kod žena treba uzeti podatke o menstruaciji, dosadašnjimginekološkim bolestima, trudnoćama i porodima.Kod navika treba pitati za korištenje alkohola, pušenje inelegalne droge, kao i način uzimanja. Intravenozni ovisnicitrebaju biti pitani o tome kako nabavljaju pribori dijele li ga s drugim ovisnicima. Pitanja o seksualnimnavikama treba postavljati u otvorenom razgovoru bezosuđivanja prošlog ili sadašnjeg seksualnog ponašanja.U taj razgovor treba uklopiti i savjetovanje o smanjenjurizika od prijenosa HIV-a za druge te spomenuti rizik odsuperinfekcije i prijenosa drugih spolnih bolesti za našegbolesnika. Treba pitati za stalne seksualne partnere i pitatije li im HIV+ bolesnik otkrio svoj serostatus.serostatus te kakva je njegova obiteljska situacija, gdje i skime živi, što radi, je li zaposlen i hoće li nešto od tih podatakaimati negativan učinak na liječenje HIV-infekcije.Obiteljska anamneza je važna zbog podataka o malignimbolestima, hipertenziji, šećernoj bolesti, povišenimmasnoćama u krvi te kardiovaskularnim bolestima, pogotovokod prvih muških rođaka mlađih od 55 i ženskihrođaka mlađih od 65 godina.U evaluaciji trenutnog stanja važno je pitati za simptomeod strane svih organskih sustava s posebnim osvrtomna simptome koje izazivaju HIV-infekcija i najčešćeoportunističke bolesti. Pa tako pitamo za febrilitet, noćnoznojenje, gubitak težine, glavobolje, promjene vida,promjene u usnoj šupljini (naslage, ulceracije), smetnjegutanja, simptome respiratornog i gastrointestinalnogsustava, promjene na koži te neurološke ispade i promjenementalnog statusa. Potrebno je napraviti “probir” na simptomedepresije uz pitanja o promjenama raspoloženja,libida, spavanju, apetitu, koncentraciji, mogućnosti obavljanjasvakodnevnih zadataka, pamćenju.FIZIKALNI STATUSTemeljit fizikalni status treba uključivati pregled svihorganskih sistema dostupnih pregledu. Na koži tražimonajčešća stanja povezana s HIV-om kao seboroični dermatitis,folikulitis, Kaposi sarkom, gljivične infekcije, psorijazu,prurigo nodularis i dermatološke malignitete.

HUHIVINFO BILTEN 2011.U usnoj šupljini tražimo znakova kandidijaze, oralne vlasasteleukoplapije, aftozne ulceracije, lezije Kaposi sarkomai periodontalne bolesti.Limfadenopatija je uobičajena kod HIV-infekcije, ali ako jefokalna, izražena ili brzo napreduje zahtijeva dalju evaluacijuprvenstveno u smjeru nekih oportunističkih infekcijai limfoma. Slično vrijedi i za hepatosplenomegaliju.Kardiopulmonarni sustav zahtijeva također detaljan pregled.Treba provjeriti anogenitalnu regiju zbog česte patologijeu tom području kod ovih bolesnika. Tražimo znakovespolnoprenosivih bolesti (herpes, sifilis, kondilomi,iscjedak ili proktitis koji može biti posljedica gonoreje, klamidije,limfogranuloma venerum), ali i malignih bolesti.Kod žena je potreban ginekološki pregled i pregled dojki.Neurološki pregled treba obuhvatiti kognitivne funkcije(te eventualno neuropsihijatrisko testiranje), kao i motornoi senzorno ispitivanje.lizam masti.Rentgen snimka pluća se po nekim autorima preporučujekao inicijalni pregled kod svih HIV+ bolesnika, a koddrugih samo prema indikaciji.Obrada za osteoporozu te eventualne hormonalni testoviovise o simptomima i dobi.Testovi za koinfekcijeSerologija na viruse hepatitisa A,B,C te ovisno o tim rezultatimadaljnja obrada po potrebi (određivanje viremijepojedinog virusa, genotipa te potrebe za cijepljenjem ililiječenjem).Probir na tuberkulozu – tuberkulinski kožni test (ovisnoo imunitetu, nije adekvatan kod niskih vrijednosti CD4limfocita) te danas priznatija alternativa – test otpuštanjainterferon-y (IGRA).Viralni tropizam se određuje kako bi znali je li bolesnikzaražen virusom koji koristi isključivo CCR5 koreceptor zaulazak u stanicu. Radi se samo ako se namjerava uvestiterapija CCR5 antagonistomZAKLJUČAKNakon što se provedu svi početni postupci i pristignu nalazi,donosi se odluka o započinjanju ili odgađanju antiretrovirusnogliječenja te odluke o eventualnom liječenjuili daljnjoj obradi drugih stanja koja obradom budu otkrivena.Ovisno o opsegu tog liječenja i obrade odlučujese o hospitalnom ili ambulantnom praćenju te o dinamicikontrolnih pregleda i obrade.Daljnje praćenje bit će predmet jednog od sljedećih članaka.LABORATORIJSKA OBRADASpecifični testoviNajvažniji od inicijalnih laboratorijskih testova kod HIV+bolesnika (ako se podrazumijeva da je HIV-infekcijapotvrđena tzv. potvrdnim “western blot” testom) koji Potrebno je utvrditi izložnost herpesvirusima, pa se tako8 nam daje presudnu informaciju o stanju imunološkog radi serologija na CMV i za VZV kod onih koji nisu sigurni9sustava bolesnika, tj. do koje mjere je HIV-infekcija zahvatilastanični imunitet je broj CD4 limfocita. Taj brojnam daje najbolju procjenu vjerojatnosti da li i kojeoportunističke komplikacije možemo očekivati. Takođerje to za sada najvažniji kriterij za otpočinjanje antiretrovirusneterapije. Postotak CD4 limfocita koji je čak stabilnijiod apsolutnog broja pa se ponekad također koristi kakobi procijenili važnost variranja apsolutnog broja CD4 limfocita.Sljedeći specifični test je molekularni test (PolymeraseChain Reaction – PCR) na HIV-1 RNA koji izražava brojkopija virusa u ml plazme i važan je zbog uvida u virusnureplikaciju. Korelira s rizikom prijenosa virusa i progresijombolesti. Kasnije u liječenju se koristi kao najvažnijiindikator uspješnosti antiretrovirusne terapije.U većini razvijenih zemalja inicijalno se radi i testrezistencije virusa HIV-a (genotipski) kako bi se detektiraoeventualni prijenos rezistentnog virusa, što je važnoza praćenje epidemiološke situacije rezistencije, ali i zaodabir adekvatne terapije za pojedinog bolesnika.Opći testoviKompletna krvna slika, biokemijske pretrage (šećer, elektroliti,jetrene probe, funkcija bubrega). Kreatinin klirensbi trebao biti izračunat koristeći se uobičajenim formulama.Biokemijski pregled urina. Masnoće u krvi se uzimajukako bismo imali incijalno stanje prije eventualnogpočetka antiretrovirusne terapije koja djeluje na metabo-Testiranje na spolnoprenosive bolesti – sifilis za sve bolesnikete posebni testovi ovisno o simptomima (HPV, herpes,gonoreja). Kod žena je obavezan cervikalni PAPA-test,a analni PAPA test preporučuje se i kod žena i muškaracakoji imaju receptivne analne odnose.u izloženost tom virusu u dotadašnjem životu, a sve seviše radi i serologija na HSV 2 koja pomaže kod dijagnozegenitalnih uceroznih lezija.Testovi za oportunističke infekcijeSerologija na toksoplazmu, klinički je važan samo IgG.Pozitivan nalaz zahtijeva profilaksu ovisno o stanju imunitetadok negativan s velikom vjerojatnošću isključujetoskoplazmu kao uzročnika fokalne lezije CNS-a.Klasične hemokulture se uzimaju kod febrilnih bolesnika,a kod onih s apsolutnim brojem CD4 limfocita manje od50st/mm³ dodatno i hemokulture za rast acidorezistentnihbakterija (MAC).Testovi za izbor terapijeOdređivanje razine glukoza-6-fosfat dehidrogenaze jetest koji se preporučuje kod bolesnika s afričkim i mediteranskimporijeklom zato što primjena nekih lijekovaza liječenje i prevenciju oportunističkih bolesti (dapsone,primakvin, sulfonamidi) može dovesti do hemolize kodbolesnika koji imaju manjak ovog enzima.HLA B*5701 test je danas postao rutinska pretraga jerbolesnici koji su pozitivni na ovom testu imaju genetskupredispoziciju za alergijsku reakciju na antiretrovirusni lijekabakavir i preporuka je da se njima ne prepisuje.

HUHIVINFO BILTEN 2011.AUTORISnježana Židovec Lepej, Ivana Grgić(Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb)Novi dijagnostičkitest u RepubliciHrvatskoj —određivanjetropizma HIV-atipa 1UvodVirusi zaražavaju ciljne stanice vezanjem na virusne receptore,tj. stanične površinske molekule koje iskazujurazličite biološke funkcije (enzimi, receptori za citokinei druge modulatore biološkog odgovora i sl.). Termintropizam opisuje upravo sposobnost vezanja virusa zaodređene stanične površinske molekule, tj. njihovu sposobnostzaražavanja određenih staničnih subpopulacija.Molekularni mehanizam zarazeCD4+ T-limfocita HIV-omMolekula CD4 koja se nalazi na membrani CD4+ T-limfocitaje ujedno i glavni stanični receptor za HIV (Doueki sur., 2009). Međutim, ulazak HIV-a u ciljnu stanicu(najčešće aktivirani memorijski CD4+ T-limfocit) je kompleksanproces tijekom kojeg se HIV veže za molekuluCD4, ali i za dodatnu molekulu, tj. koreceptor. In vivo,HIV pri ulasku u stanicu može koristi koreceptore CCR5ili CXCR4 (Moir i sur., 2011). Ove molekule klasificiramo uskupinu kemokinskih receptora.Kemokinski receptori CCR5 i CXCR4 dio su heterogeneporodice kemokina i njihovih staničnih receptora kojiiskazuju brojne važne biološke funkcije od kojih valjaposebno izdvojiti ulogu u regulaciji migracije limfocita u da je ova mutacija rijedak primjer kako promjena struk-12 tijelu (Moir i sur., 2011). Prirodni ligandi za receptor CCR5 ture virusnog receptora na stanicama može uzrokovati13prirodnu rezistenciju na infekciju.su kemokini CCL3, CCL4 i CCL5, dok je ligand za CXCR4receptor kemokin CXCL12.Prvi korak u zaražavanju CD4+ T-limfocita je vezanjeglikoproteina virusne ovojnice gp120 za molekulu CD4što uzrokuje konformacijsku promjenu tog virusnogglikoproteina koja omogućuje vezanje za jedan od kemokinskihkoreceptora. Slijedi konformacijska promjena virusnogglikoproteina gp41 te insercija fuzijskog peptidau staničnu membranu što u konačnici dovodi do fuzijevirusa i stanične membrane. Nakon fuzije dolazi do internalizacijevirusa u stanicu te njegove replikacije (Douek isur., 2009).Tropizam HIV-aUporaba kemokinskih koreceptora CCR5 i/ili CXCR4 zaulazak HIV-a u stanicu naziva se koreceptorskim tropizmom(Vandekerckhove i sur., 2011). Sojevi HIV-a koji priulasku u stanicu koriste koreceptor CCR5 nazivamo R5virusima ili CCR5-tropičkim virusima, dok sojeve HIV-akoji koriste koreceptor CXCR4 nazivamo X4 virusima iliCXCR4-tropičkim virusima. Sojevi HIV-a koji mogu koristitioba koreceptora za ulazak u stanicu nazivamo sojevimadvojnog tropizma, dok se termin miješanog tropizmaodnosi na heterogene populacije R5 i X4 virusa (Vandekerckhovei sur., 2011).u oko 80% zaraženih osoba. Tijekom progresije zarazeHIV-om u simptomatsku HIV-bolesti dolazi do promjenetropizma virusa te se u oko 50% bolesnika pojavljuju sojevidvojnog tropizma. Populacije X4 sojeva su relativno rijetkei opisuju se u oko 0,1% neliječenih osoba te u 3-4%liječenih bolesnika u simptomatskoj fazi bolesti (Vandekerckhovei sur., 2011).Mutacija Δ32 u genu koji kodira sintezu CCR5 receptorauzrokuje deleciju 32 parova baza, što u konačnici dovodido formiranja nefunkcionalne molekule koja se ne možeeksprimirati na površini stanične membrane (Douek isur., 2009; Moir i sur., 2011). Osobe koje su homozigotiza mutaciju CCR5 Δ32 iskazuju značajnu rezistenciju nazarazu CCR5-tropičkim sojevima HIV-a in vivo. Literaturnipodatci pokazuju da se osobe koje su homozigoti za CCR5Δ32 mutaciju mogu zaraziti CXCR4-tropičkim sojevimaHIV-a, no ta su zapažanja rijetka. U osoba koje su heterozigotiza ovu mutaciju nije opažena otpornost na zarazuCCR5-tropičkim sojevima HIV-a, ali je dokazana sporijaprogresija HIV-bolesti. Genetička istraživanja provedenau Europi (bijelci) pokazuju da su 15% stanovnika heterozigotiza CCR5 Δ32, dok su 1% stanovnika homozigoti(najviše u sjevernoeuropskim zemljama). Značajno jenaglasiti da ne postoje dokazi o eventualnoj povezanostiCCR5 Δ32 mutacije i deficijencije imunološkog sustava teInhibitor kemokinskog koreceptora CCR5maravirokMaravirok, antagonist kemokinskog koreceptora CCR5,je antiretrovirusni lijek iz skupine inhibitora ulaska virusau stanicu (Parra i sur., 2011). Djeluje kao negativnialosterički modulator CCR5 receptora te sprječava vezanjekoreceptora za virusni glikoprotein 120, što u konačnionemogućuje ulazak HIV-a u ciljne stanice.Maravirok se, u kombinaciji s drugim antiretrovirusnimlijekovima, primjenjuje za liječenje osoba koje su zaraženeCCR5-tropičkim sojevima HIV-a. Ovaj lijek se ne primjenjujeu liječenju osoba koje su zaražene CXCR4-tropičkimsojevima HIV-a, sojevima dvojnog odnosno miješanogtropizma (Parra i sur., 2011).European Medicines Agency (EMA) odobrila je maravirokza primjenu u HIV-om zaraženih osoba koje su prethodnoliječene antiretrovirusnim lijekovima i u kojihje testom tropizma dokazan CCR5-tropički virus. Foodand Drugs Administration (FDA) je odobrila maravirokza liječenje zaraze HIV-om u osoba kod kojih je dokazanCCR5-tropički virus (uključujući i prethodno neliječeneosobe).Većina zaraza HIV-om povezuje se upravo s R5 sojevimavirusa koji dominiraju u ranoj fazi infekcije i prisutni suU Republici Hrvatskoj – Hrvatska agencija za lijekovei medicinske proizvode (HALMED) je kao terapijsku

HUHIVINFO BILTEN 2011.indikaciju (odijeljak 4.1) odobrila lijek maravirok(Celsentri) u kombinaciji s drugim antiretrovirusnimlijekovima prethodno liječenih odraslih bolesnika,kod koji je kao uzročnik bolesti utvrđen samo CCR5-tropni HIV1(SmPC – HALMED 12/20010).Odobrenja EMA i FDA temelje se na rezultatima kliničkihistraživanja MOTIVATE-1 i -2 (u prethodno liječenih bolesnika)te MERIT (u terapijski naivnih bolesnika) (Fätkenheueri sur., 2008; Gulick i sur, 2008).Dvostruko slijepa, placebo-kontrolirana kliničkaistraživanja faze III MOTIVATE-1 (Maraviroc versus OptimizedVandekerchove i sur. objavili su 2011. u časopisu LancetTherapy in Viremic Antiretroviral Treatment-Expe-Infectious Diseases članak European guidelines on the clin-rienced Patients) i MOTIVATE-2 provedena na uzorku odical management of HIV-1 tropism testing. U izradi Europskih1049 ispitanika dokazala su učinkovitost liječenja maravirokomU kliničkim istraživanjima MOTIVATE-1, MOTIVATE-2preporuka o određivanju tropizma sudjelovalo je 60u bolesnika koji su prethodno liječeni s tri klase i MERIT, koja su prethodila odobrenju maraviroka zastručnjaka iz 31 zemlje uključujući Hrvatsku. U radu ovogantiretrovirusnih lijekova ili razvili rezistenciju na antiretrovirusnekliničku primjenu, u svrhu potvrde CCR5-tropizma vi-ekspertnog panela nazvanog European Consensus Grouplijekove te bili viremični (> 5000 kopija HIV-1 rusa ispitanika primjenjen je tzv. orginalni Trofile test son clinical management of tropism testing sudjelovali suRNA po ml plazme) (Gulick i sur., 2008). Rezultati ovih osjetljivošću 10% za X4 sojeve. U srpnju 2008. orginalniznanstvenici koji se bave molekularnom virusologijom,istraživanja pokazali su da je primjena maraviroka (u usporedbiTrofile test zamijenjen je novom generacijom testa kojikliničkom virusologijom, liječenjem HIV-infekcije kao i Panel procijenio da je klinička vrijednost rezultata ESTA-s placebom) omogućila statistički značajno veću iskazuje značajno veću osjetljivost za detekciju X4 soje-predstavnik EATG-a (European AIDS treatment group). testa i genotipizacijskog testa analize V3 regije ekviva-supresiju virusne replikacije kao i značajno veći porast va od samo 0,3% i naziva se ESTA (enhanced sensitivityPreporuke su prvi put predstavljene široj znanstvenoj lentna, klinički centri se u izboru metode trebaju voditibroja CD4+ T-limfocita nakon 48 tjedana liječenja u bolesnikaTrofile assay). ESTA je standardiziran i kvalitetan feno-zajednici na konferenciji 9th European Workshop on ekonomskim i logističkim parametrima (cijena, vremen-s CCR5-tropičkim virusa (uz optimiziranu terapiju tipizacijski test tropizma virusa, no njegova primjenji-HIV&Hepatitis koja je u ožujku 2011. održana na Cipru. ski period testiranja, transport infektivnog biološkog ma-drugim antiretrovirusnim lijekovima).vost je ograničena dužinom testiranja (2-3 tjedna) kao iU preporukama su navedene kliničke indikacije za terijala ovlaštenim tvrtkama iz Europe u SAD, kapacitet14 činjenicom da se biološki uzorci svih bolesnika morajuodređivanje tropizma, preporuke o izboru optimalnog testiranja i sl.).15Testovi za dokazivanje tropizmatransportirati u SAD, tj. u laboratorij tvrtke Monogram.Tropizam HIV-a, kao obvezni dijagnostički test koji prethodiprimjeni maraviroka u liječenju HIV-infekcije, možese odrediti primjenom genotipizacijskih i fenotipizacijskihtestova (za pregled literature Vandekerckhove i sur.,2011). Fenotipizacijski se testovi dijele u dvije skupineobzirom na to da li se za određivanje tropizma koristi cijelivirus ili virusne rekombinante.Fenotipizacijski testoviFenotipizacijski test u kojem se koriste kompletne virusnečestice je MT-2 test. Test se temelji na kultivaciji mononuklearnihstanica periferne krvi bolesnika sa staničnomkulturom MT-2 koja na membrani eksprimira isključivoCXCR4 koreceptor. Ako je bolesnik zaražen CXCR4-tropičkim sojevima HIV-a, tijekom replikacije u MT-2stanicama formiraju se sinciciji (multinuklearne staničnetvorbe) kao morfološka manifestacija zaraze HIV-om kojase može jednostavno vizualizirati mikroskopom. MT-2test se ne koristi u kliničkoj dijagnostici zbog određenihanalitičkih nedostataka (nema direktne detekcije CCR5-tropičkih sojeva HIV-a), ali i zbog toga što izvođenje testazahtijeva laboratorij biološke razine sigurnosti III koji sudostupni uglavnom samo u specijaliziranim istraživačkimcentrima za emergentne i reemergentne opasne patogene.Fenotipizacijski testovi koji koriste rekombinantne virusetemelje se na upotrebi vektora u koje su klonirani geni izenv regije genoma HIV-a koja određuje virusni tropizam.Dobivenim rekombinantnim virusima ili pseudovirusnimčesticama zaražavaju se stanične kulture koje eksprimirajumolekulu CD4 i jedan od kemokinskih koreceptora(CCR5 ili CXCR4) i na taj se način određuje virusnitropizam. S obzirom na tehničku kompleksnost, ova vrstafenotipizacijskih testovi ne izvodi se u kliničkim laboratorijimanego su dostupni na komercijalnom principu unekoliko tvrtki, odnosno istraživačkih centara u svijetu.Najviše literaturnih podataka dostupno je za fenotipizacijsketestove: Trofile assay (Monogram Biosciences,San Francisco, CA, USA), Xtrack/PhenX-R (InPheno AG,Basel, Switzerland) i Toulouse Tropism Test (UniversiteToulouse III Paul-Sabatier, Soulouse, France).Genotipizacijski testoviGenotipizacijski testovi tropizma temelje se na analizisekvence nukleotida V3 regije env gena HIV-a kojaodređuje virusni tropizam. Procjenu tropizma virusapomoću sekvence V3 regije omogućuju bioinformatičkialgoritmi od kojih se najčešće primjenjuje algoritamgeno2pheno. Rezultat testa izražava se kvantitativno kaoFalse Positive Rate, tj. vjerojatnost pogrešne klasifikacijeR5 virusa kao X4 virusa. Međutim, dostupni su i brojnidrugi interpretativni algoritmi od kojih se kvalitetomističe PSSM (position-specific scoring matrix).McGovern i sur. (2010) retrospektivno su analiziralitropizam u ispitanika uključenih u klinička istraživanjaMOTIVATE-1 i MOTIVATE-1 primjenom genotipizacijskogtesta (sekvenciranje V3 regije env gena) i usporedilirezultate s ESTA testom. Ovaj je rad dokazao da nije biloznačajne razlike u virusološkom odgovoru na liječenjenakon 8 i 24 tjedna u ispitanika klasificiranih sukladnorezultatima tropizma ESTA testa i genotipizacijskog testa.Istraživanje McGovern-a i sur. jedno je od najvažnijih literaturnihpodataka o ekvivalentnosti ESTA testa i genotipizacijskogtesta tropizma u kliničkom smislu.Genotipizacijski testovi tropizma su tehnički mnogo jednostavnijiod fenotipskih testova jer se temelje na tehnologijisekvenciranja nukleinskih kiselina koja je danasdostupna u svim kliničkim laboratorijima koji se bavemolekularnom dijagnostikom HIV-infekcije.S obzirom na tehničku kompleksnost određivanja tropizma,brojne fenotipizacijske i genotipizacijske testove,različite interpretativne algoritme kao i sve širu primjenumaraviroka u liječenju HIV-infekcije u cijelom svijetu,2011. grupa stručnjaka iz ovog područja objavila je Europskepreporuke za određivanje tropizma.Europske preporuke za određivanjetropizmakliničkog testa za određivanje tropizma, vremenskomperiodu u kojem je potrebno odrediti tropizam kao i preporukeo uporabi interpretativnih algoritama i tehničkimaspektima testiranja (Vandekerckhove i sur., 2011).Osnovna klinička indikacija za određivanje tropizmaHIV-a je virusološki neuspjeh antiretrovirusnog liječenja.U bolesnika s virusološkim neuspjehom liječenjapreporučuje se istovremeno određivanje rezistencije nainhibitore reverzne transkriptaza i/ili proteaze i/ili integrazete određivanje tropizma kako bi kliničar dobiopotpunu informaciju o svim aktivnim antiretrovirusnimlijekovima uključujući i maravirok. Određivanje tropizmapreporučuje se i u bolesnika kod kojih se zbog nuspojavaliječenja drugim antiretrovirusnim lijekovima planiraprimjena maraviroka. Ekspertni panel je zaključio da zasadne postoje literaturni podatci koji bi dokazali kliničkukorisnost određivanja tropizma u novodijagnosticiranihHIV-om zaraženih osoba.Panel preporučuje određivanje tropizma virusa neposrednoprije započinjanja liječenja maravirokom (odnosnominimalizaciju vremenskog perioda između testiranja ipočetka liječenja).Panel preporučuje određivanje tropizma virusa fenotipizacijskimtestom ESTA ili genotipizacijskim testom analizeV3 regije env gena metodom sekvenciranja nukleinskihkiselina u svih bolesnika s viremijom u plazmi većomod 1000 kopija HIV-1 RNA po ml. S obzirom na to da jePosebno je važno minimizirati vrijeme testiranja u bolesnikas vrlo niskim brojem CD4+ T-limfocita kao i u bolesnikas AIDS-indikatorskim bolestima kod kojih se planirazapočinjanje liječenja maravirokom te se u tih skupinabolesnika preporučuje primjena genotipizacijskog testatropizma zbog kratkoće testiranja (tri dana).U osoba s viremijom manjom od 1000 kopija HIV-1RNA po ml plazme ili s nemjerljivom viremijom kodkojih se primjena maraviroka planira zbog težih nuspojavadotadašnje antiretrovirusne terapije preporučuje segenotipizacijski test tropizma u kojem se analizira provirusnaHIV-1 DNA.U dijelu preporuka koje se odnose na tehničke aspektetestiranja posebno se ističe potreba genotipizacijskogtestiranja u triplikatu kako bi se osigurao što pouzdanijirezultat određivanja tropizma. Panel preporučuje FalsePositive Rate od 10% kao osnovni kriterij za interpretracijurezultata genotipizacijskog testa.U zaključku Preporuka ističe se da se zbog praktičnih razlogagenotipizacijski test tropizma smatra testom izboraza Europu.Američke preporuke za određivanje tropizma sadržane udokumentu Guidelines for the use of Antiretroviral Agentsin HIV-1-infected Adults and Adolescents (Department ofHealth and Human Services, 2011) također preporučuju

HUHIVINFO BILTEN 2011.određivanje tropizma virusa u svih bolesnika kod kojih seplanira liječenje maravirokom, no kao test izbora navodise fenotipizacijski test ESTA koji se izvodi u SAD-u.Nove tehnologije u određivanju tropizmaSekvenciranje nove generacije (Next Generation Sequencing)ili “ultradeep” sekvenciranje je nova tehnologija kojaomogućuje analizu nekoliko tisuća individualnih sekvenciV3 regije env gena svakog pacijenta. Na taj se načinznačajno povećava osjetljivost detekcije CXCR4-tropičkihsojeva HIV-a kao i sojeva dvojnog tropizma analizom tzv.rijetkih kvazispecijesa virusa. Međutim, ova tehnologijazasad je dostupna samo u odabranim akademskim institucijama,a primjenu u analizi tropizma otežava izahtjevnost analize vrlo velikog broja podataka te nepostojanjestandardiziranih interpretativnih algoritama.Swenson i sur. (2011) su analizirali tropizam HIV-a terapijski-naivnihFätkenheuer G, Nelson M, Lazzarin A, Konourina I, Hoepelman AI, LampirisH, Hirschel B, Tebas P, Raffi F, Trottier B, Bellos N, Saag M, Cooperpacijenata koji su bili uključeni u kliničko DA, Westby M, Tawadrous M, Sullivan JF, Ridgway C, Dunne MW, Fel-istraživanje MERIT metodom “ultradeep” sekvenciranja stead S, Mayer H, van der Ryst E; MOTIVATE 1 and MOTIVATE 2 Studyuz primjenu 454 sekvencera (Roche Diagnostics, USA) Teams. Subgroup analyses of maraviroc in previously treated R5 HIV-1infection. N Engl J Med 2008;359:1442-55.te usporedili dobivene rezultate s rezultatima ESTA-testakoji je orginalno korišten u istraživanju te dokazali kliničku Gulick, R. M., Lalezari, J., Goodrich, J., Clumeck, N., DeJesus, E., Horban, A.,korisnost nove tehnologije. Međutim, iznimno visoka cijenaNadler, J., Clotet, B., Karlsson, A., Wohlfeiler, M., Montana, J. B., McHale,analize biološkog uzorka samo jednog bolesnika te M., Sullivan, J., Ridgway, C., Felstead, S., Dunne, M. W., van der Ryst, E.,kompleksnost tehnologije zasad opravdavaju primjenu Mayer, H.; MOTIVATE Study Teams. Maraviroc for previously treated patientswith R5 HIV-1 infection. N Engl J Med 2008;359:1429-41.16 ove tehnologije isključivo u istraživačke svrhe (Swenson17i sur., 2011).Određivanje tropizma HIV-a u HrvatskojOdređivanje tropizma HIV-a je od rujna 2011. dostupnoi osobama koje žive s HIV-om iz Republike Hrvatske. Testse izvodi u Odjelu za protočnu citometriju i molekularnudijagnostiku Klinike za infektivne bolesti “Dr. FranMihaljević” u Zagrebu. Testiranje se provodi metodomgenotipizacijskog testa sekvenciranja V3 loopa, sukladnoEuropskim preporukama.Zaključci• Maravirok, antagonist kemokinskog koreceptora CCR5,je prvi antiretrovirusni lijek iz skupine inhibitora kemokinskihkoreceptora koji je odobren za kliničku primjenu.se odrediti primjenom genotipizacijskih i fenotipizacijskihtestova.• U Europi se za određivanje tropizma HIV-a preporučujegenotipizacijski test sekvenciranja V3 regije env genaHIV-a.• Određivanje tropizma HIV-a je od rujna 2011. dostupnoi osobama koje žive s HIV-om iz Republike Hrvatskeu Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu.ReferenceDouek, D. C., Roederer, M., Koup, R. A. Emerging concepts in the immunopathogenesisof AIDS. Annu Rev Med 2009;15:861-5.McGovern, R. A., Thielen, A., Mo, T., Dong, W., Woods, C. K., Chapman,D., Lewis, M., James, I., Heera, J., Valdez, H., Harrigan, P. R. PopulationbasedV3 genotypic tropism assay: a retrospective analysis using screeningsamples from the A4001029 and MOTIVATE studies. AIDS 2010;24:2517-25.Moir, S., Chun, T. W., Fauci, A.S. Pathogenic mechanisms of HIV disease.Annu Rev Pathol 2011;6:223-48.Panel on Antiretroviral Guidelines for Adults and Adolescents. Guidelinesfor the use of antiretroviral agents in HIV-1-infected adults andadolescents. Department of Healths and Human Services. October14, 2011;1-16z. Available at http://www.aidsinfo.nih.gov/ContentFiles/AdultandAdolescentGL.pdf.Accessed January 23rd 2012.Parra, J., Portilla, J., Pulido, F., Sánchez-de la Rosa, R., Alonso-Villaverde,C., Berenguer, J., Blanco, J. L., Domingo, P., Dronda, F., Galera, C., Gutiérrez,F., Kindelán, J. M., Knobel, H., Leal, M., López-Aldeguer, J., Mariño, A.,Miralles, C., Moltó, J., Ortega, E., Oteo, J. A. Clinical utility of maraviroc.Clin Drug Investig 2011;31:527-42.• Uporaba kemokinskih koreceptora CCR5 i/ili CXCR4 zaulazak HIV-a u stanicu naziva se koreceptorskim tropizmom.• S obzirom na tropizam, sojevi HIV-a se dijele na R5 sojeve(koriste CCR5 koreceptor), X4 sojeve (koriste CXCR4 koreceptor),sojeve dvojnog tropizma (koriste oba koreceptora)a u bolesnika se pojavljuju i heterogene populacijeR5 i X4 sojeva (miješani tropizam).• Tropizam HIV-a kao obvezni dijagnostički test koji prethodiprimjeni maraviroka u liječenju HIV-infekcije, možeSwenson, L. C., Mo, T., Dong, W. W., Zhong, X., Woods, C. K., Thielen, A.,Jensen, M. A., Knapp, D. J., Chapman, D., Portsmouth, S., Lewis, M., James,I., Heera, J., Valdez, H., Harrigan, P. R. Deep V3 sequencing for HIV type1 tropism in treatment-naive patients: a reanalysis of the MERIT trial ofmaraviroc. Clin Infect Dis 2011;53:732-42.Vandekerckhove, L. P., Wensing, A. M., Kaiser, R., Brun-Vézinet, F., Clotet,B., De Luca, A., Dressler, S., Garcia, F., Geretti, A. M., Klimkait, T., Korn, K.,Masquelier, B., Perno, C. F., Schapiro, J. M., Soriano, V., Sönnerborg, A.,Vandamme, A. M., Verhofstede, C., Walter, H., Zazzi, M., Boucher, C. A.;European Consensus Group on clinical management of tropism testing.European guidelines on the clinical management of HIV-1 tropism testing.Lancet Infect Dis 2011;11:394-407.Celsentri® - Sažetak opisa svojstava lijeka- HALMED – 12/2010

HUHIVINFO BILTEN 2011.AUTORDr. Šime Zekan, specijalist infektolog(Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, Zagreb)IRIS – sindromupale uzrokovanoporavkomimunitetaIRIS (Immune reconstitution inflammatory syndrome)karakterizira paradoksalno pogoršanje kliničkih i laboratorijskihparametara nakon započinjanja antiretrovirusneterapije unatoč povoljnom razvoju HIV-infekcije mjerenouobičajenim “surogatima”- brojem CD4 limfocita i razinomviremije HIV-1 RNA u plazmi.Kod bolesnika koji imaju ovaj sindrom, broj početnih CD4limfocita je obično ispod 50 stanica u mm3 u trenutkuzapočinjanja antiretrovirusne terapije, te poraste 2-4 putaunutar godine dana, a viremija se značajno smanji.Od prvih opisa koji datiraju već od prvih primjena antiretrovirusnihlijekova (monoterapija zidovudinom) dodanašnjih dana postotak pojave IRIS-a je varirao od i do25% ranije do realnijih 5-10% danas. Tome je pridonio nedostatakprave definicije ovog sindroma u ranijim godinamaantiretrovirusne terapije.Danas se dijagnoza postavlja na temelju slijedećih kriterija:1. odgovor na antiretrovirusnu terapiju mjerenodgovarajućim padom viremije (jedan log10 kopijavirusa/ml)Kontrola 11/2010. Žali se na glavobolju unatrag dva2. kliničko pogoršanje infektivnog ili upalnog zbivanja tjedna, nije imao drugih općih niti specijalnih infektivnihvremenski povezano s početkom antiretrovirusne simptoma. Bio febrilan do 38°C. Redovito je uzimao antiretrovirusnuterapijeterapiju kao i profilaksu oportunističkih in-3. simptomi se ne mogu objasniti očekivanim kliničkim fekcija. U kliničkom statusu bez osobitosti osim pozitivnog18 tijekom već dokazanih i liječenih infekcija ili nuspojavamameningitičkog sindroma. Prima se na odjel na obradu. Iz19i toksičnošću terapije kao niti nespjehomterapije.Osim tih kriterija spominju se i 3 “nepisana pravila”:1. kod IRIS-a sve je moguće2. ništa nije kao što je bilo u eri prije antiretrovirusneterapije3. IRIS ne znači da antiretrovirusna terapija ne vrijedi;bolesnici unatoč ovom sindromu obično imaju dobruprognozu.Ima puno entiteta koji se povezuju s IRIS-om. Najčešćesu to infekcije mikobakterijama. Česti su i kod infekcijeCMV-om, progresivne multifokalne leukoencefalopatijete kriptokokne infekcije iako praktički sve infekcije i mnogaimunološka stanja mogu ići pod ovim sindromom.Odlučili smo prikazati jednog “tipičnog” bolesnika s ovimsindrom kako bismo najjednostavnije približili ovaj sindrom.Prikaz bolesnika: Bolesnik Š.Z. rođen 1975. godine, izSplita, dijagnoza HIV-infekcije 08/2010. Aktualne tegobepočinju dva mjeseca prije toga s otežanim i bolnimgutanjem. Smršavio je 7 kg. Povremeno febrilan i do39°C. Nakon kraće ambulantne obrade upućen internisti,učinjena gastroskopija i pronađene su gljivične naslagecijelom dužinom jednjaka. Započeto liječenje flukonazolom(antigljivični lijek) te je nakon pozitivnog testana HIV upućen na evaluaciju u HIV ambulante Klinike zaInfektivne bolesti u Zagrebu.Na evaluaciji je bio dobrog općeg stanja, afebrilan, bezosobitosti u kliničkom statusu, bez znakova gljivičneinfekcije, a smetnje gutanja više nije imao. Učinjena jeuobičajena laboratorijska obrada. Iz nalaza izdvajamoleukopeniju (L 2,2), niske vrijednosti limfocita CD4 = 16 /mm3, izraženu viremiju HIV-1 RNA 272 000c/ml, a imaoje i serološke biljege preboljelog luesa i hepatitisa B. Ostalinalazi nisu bili upadljivi.Nastavljena je terapija flukonazolom i uvedena je profilaksaoportunističkih infekcija kotrimoksazolom (zapneumocistis jiroveci i toxoplasma), azitromicinom (infekcijeatipičnim mikobakterijama) te antiretrovirusnaterapija (stavudin/lamivudin/efavirenz). Predviđena jekontrola za tri tjedna.Na kontroli 9/2010 je bez tegoba, dobio nekoliko kg naTT, redovito uzimao lijekove. Antiretrovirusna terapija semodificira (dalje abacavir/lamivudin/efavirenz), prekidase flukonazol i nastavlja se profilaksa kotrimoksazolomi azitromicinom. Tada CD4 114/mm3. Predviđena kontrolaza dva mjeseca.nalaza CD4 140/mm3, PCR HIV-1 RNA nedetektabilan.Ostali nalazi neupadni. Napravljen je CT mozga koji, osimatrofije mozga, ne pokazuje osobitosti. EEG je uredan.Lumbalnom punkcijom dobije se niska pleocitoza 380/3uz proteinorahiju (2605mg/L) te hipoglikorahiju (GUL/GUK 1,4/5,7) te hipoklorahiju Cl 114.Daljnjom obradom likvora (više uzoraka) isključeni suneki virusni (EBV, CMV, enterovirus) uzročnici kao i bakterijski,ali je pozitivna aglutinacija na antigen kriptokokate je naposlijetku javljeno da u kulturi likvora raste Cryptococcusneoformans u svim poslanim uzorcima.Već kod kliničke sumnje započeto je empirijsko liječenjekriptokoknog meningitisa koje je nastavljeno po prispijećukultura. Liječen je kombinacom amfotericina B i flukonazolau odgovarajućim dozama i vremenskom te je popoboljšanju stanja otpušten na kućno liječenje uz preporukuuzimanja profilakse kriptokoknog meningitisa.Na daljnjim kontrolama bio je dobro, nastavio se oporavakimuniteta i ukinuta je profilaksa oportunističkih infekcija.Prikazani bolesnik je bio “klasičan” primjer IRIS-a daklebolest (u ovom slučaju kriptokokna infekcija) se kliničkiprezentirala tek nakon oporavka imuniteta. LimfocitiCD4 su porasli od apsolutnog broja 16 do 140 u samo trimjeseca, a viremija je od više stotina tisuća kopija došla nanedetektabilnu razinu.

HUHIVINFO BILTEN 2011.AUTORIJosip Škaričić, Marko Vuletić (studenti šeste godine studija stomatologije,Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu), dr. sc. Ivica Pelivan(Zavod za mobilnu protetiku, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu),doc. dr. sc. Vlaho Brailo (Zavod za oralnu medicinu, Stomatološki fakultetSveučilišta u Zagrebu)Znanjem protivpredrasudaUVODStomatolozi i studenti stomatologije tijekom svog radamogu biti izloženi virusima HIV-a, hepatitisa B i C jerstomatološko liječenje gotovo uvijek podrazumijeva neposredankontakt s pacijentovom krvi i slinom. Iako HIV ivirusni hepatitisi imaju različita epidemiološka obilježja,u stomatološkoj praksi mogu se prenijeti na isti način,najčešće putem uboda na iglu kontaminiranu pacijentovomkrvlju. Rizik infekcije nakon jednog uboda značajnose razlikuje i iznosi 0,3% za HIV, 1,8 % za hepatitis C (HCV)i oko 20% za hepatitis B (HBV) (1,2).Dosadašnja istraživanja pokazala su nedostatnu informiranoststomatologa i studenata stomatologije o putovimaprijenosa HIV-a u stomatološkoj praksi i rizicimastomatološkog liječenja pacijenata s HIV-om (3,4). Takoje u istraživanjima iz 1999. i 2001. godine 38,6% studenata Znanjestomatologije i 48,8% stomatologa mislilo da se HIV možeprenijeti slinom. U istim studijama, 21,5% stomatologa i Broj točnih odgovora rastao je s godinom studija. Studenti39,6% studenata stomatologije bilo je uvjereno da je rizikprve godine dali su najveći broj točnih odgovorainfekcije HIV-om nakon jednog uboda na zaraženu iglu na 2 od ukupno 23 postavljena pitanja, dok su studentivrlo visok. Sukladno nedostatnom znanju o rizicima vezanimpete godine dali najveći broj točnih odgovora na 12 oduz stomatološko liječenje pacijenata s HIV-om, 23 postavljena pitanja. Ovi podaci ukazuju na to da sesamo 56,6% stomatologa izrazilo je voljnost za njihovo napretkom kroz studij povećava znanje o HIV-u i virusnimliječenje. Prema našim saznanjima, istraživanje o znanjuhepatitisima.i stavovima hrvatskih stomatologa o liječenju pacijenata20 s hepatitisom do sada nije provedeno. Ovi podaci uka-Razina osobnog znanja se procjenjivala brojem točnih21zuju na potrebu dodatne edukacije sadašnjih i budućihstomatologa.ISPITANICI I POSTUPCIS ciljem dobivanja uvida u znanje i stavove studenatao HIV- u i virusnim hepatitisima te rizicima vezanim uzstomatološko liječenje tih pacijenata provedena je anketameđu studentima svih pet godina Stomatološkogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Osim navedenog, ciljankete bio je utvrditi utječu li čimbenici kao što su spol,srednjoškolska naobrazba, profesija roditelja (zdravstveniradnik ili drugo) i razina osobnog znanja na formiranjestavova i procjenu rizika o radu sa spomenutim pacijentima.Anketa se sastojala od pet cjelina. U prvoj cjeliniupitnika bilježili su se opći i socijalni parametri ispitanika(dob, spol, završena srednja škola, godina studija, stručnasprema i zanimanje roditelja). Druga cjelina, u kojoj seprocjenjivalo znanje studenata o HIV, HBV i HCV infekciji,sastojala se od 23 pitanja s tri ponuđena odgovora: DA,NE i NE ZNAM. U trećoj i četvrtoj cjelini procjenjivao sestav studenata prema pacijentima s HIV-om, HBV-om iHCV-om, te poimanje rizika stomatološkog liječenja tihpacijenata. Stavovi studenata i poimanje rizika procjenjivalisu se 5-stupanjskom skalom kojom se izražavaostupanj slaganja s određenom tvrdnjom (od 1 - uopće sene slažem do 5 - u potpunosti se slažem). U petoj cjelini,koja se sastojala od sedam pitanja s DA i NE odgovorom,procjenjivalo se postojeće stanje i potreba za edukacijomo navedenoj problematici.Za potrebe statističke obrade, studenti su podijeljeni udvije skupine: studente nižih godina (prva i druga) i višihgodina (treća, četvrta i peta godina). Ova podjela odabranaje iz razloga što na trećoj godini studenti započinjus kliničkim vježbama i bivaju intenzivnije upoznati smjerama kontrole infekcije, osobne zaštite i profesionalnetransmisije.REZULTATIUpitnike je ispunilo 384 od ukupno 539 studenata (271žena i 113 muškaraca) svih godina dodiplomskog studijastomatologije, što čini reprezentativan uzorak od 71,9%studenata. Većina studenata (89,6%) završila je gimnaziju.Roditelje zdravstvene radnike imalo je 173 (45,1%) ispitanika.odgovora po studentu. Prosječan broj točnih odgovorapo studentu iznosio je 17,66 (67,93%) i rastao je snastavnom godinom. Nisu utvrđene razlike u osobnomznanju u odnosu na spol, srednjoškolsku naobrazbu i zanimanjeroditelja. Studenti viših godina imali su statističkiznačajno veće osobno znanje u odnosu na studente nižihgodina (19,29±2,22 prema 16,28±2,43 točnih odgovora).Stavovi i poimanje rizika o liječenju pacijenata s HIV-omi hepatitisomNajizraženije razlike primijećene su između studenataviših i nižih godina. Studenti viših godina studija izrazilisu statistički značajno viši stupanj slaganja s tvrdnjom“Stomatolozi imaju profesionalnu obvezu liječitiHIV-pozitivne pacijente” od studenata nižih godina(79,4% prema 62,4%). Nadalje, studenti viših godina su uznačajno većem postotku od studenata nižih godina smatralida svim pacijentima treba pristupiti kao potencijalnoinfektivnim (95% prema 84,4%), te da su postojeće mjeredezinfekcije i sterilizacije instrumenata korištenih kodpacijenata s HIV-om i/ili hepatitisom 100% učinkovite(58,1% prema 44,7%). Osim toga, studenti viših godinasu u značajno manjem postotku podupirali rutinskogodišnje testiranje stomatologa na HIV i hepatitis (84,4%prema 90,8%), kao i tvrdnju da bi stomatolog koji oboliod HIV-a ili hepatitisa trebao prestati s obavljanjem svogposla (36,6% prema 29,1%). Isto tako, studenti viših godinasmatrali su se nedovoljno kompetentnima za liječenjepacijenata s HIV-om i/ili hepatitisom od studenata nižihgodina (36,6% prema 29,1%).

HUHIVINFO BILTEN 2011.Stavovi o edukacijiVelika većina studenata (84,4%) smatrala je da treba postojatizaseban kolegij koji će obuhvatiti teorijsko i praktičnoznanje o stomatološkom liječenju pacijenata s HIV-om i/ili hepatitisom. Također, većina studenata (69,3%) smatralaje da bi rad s većim brojem pacijenata s HIV-om i/ili hepatitisom utjecao na njihove stavove prema njima.Želju za rad s pacijentima s HIV-om i/ili hepatitisom tijekomstudija izrazilo je nešto više od polovice (58,1%)studenata. Gotovo dvije trećine studenata (62,5%) smatraloje da će biti dovoljno kompetentni za rad s pacijentimas HIV-om i/ili hepatitisom nakon završetka studija.Značajno manje studenata viših godina (55,1% prema75,2%) odgovorilo je potvrdno na ovo pitanje.Odnos znanja i stavovadajući točan odgovor na pitanja “Rizik od razvoja infekcijeHIV-om / HCV-om nakon uboda iglom je 50-75%” u37,8%, odnosno 14,6% slučajeva. Ovi rezultati podudarajuse s rezultatima iz literature (5,6), gdje je točan odgovorna pitanje o transmisiji HIV-a i HCV-a nakon jednog ubodadalo 18-44% ispitanika.Osim znanja, s godinama studija mijenjali se i stavovistudenata prema pacijentima s HIV-om i hepatitisom. Studentiviših godina iskazali su veću spremnost za liječenjepacijenata s hepatitisom i intravenskih ovisnika te se uvećem postotku slagali s tvrdnjom da stomatolozi imajuprofesionalnu obvezu liječiti pacijente s HIV-om. Što sepoimanja rizika o stomatološkom liječenju pacijenatas HIV-om i hepatitisom tiče, iz rezultata je vidljivo da setaj rizik još uvijek precjenjuje. Više od polovice studenata(56,8%) smatra da je rizik infekcije HIV-om i hepatitisom usvakodnevnom radu vrlo visok a njih samo 44,8% uvjerenoje da mjere osobne zaštite (rukavice, maska, naočale)pružaju dovoljno zaštitu od infekcije. Ovi podaci takođerukazuju na potrebu za daljnjom edukacijom studenata.Teorijsku i praktičnu edukaciju o ovoj problematici poduprlaje velika većina (84,4%) studenata, a mnogi od njihsvjesni su da bi rad s većim brojem pacijenata s HIV-om ihepatitisom djelovao na njihovo samopouzdanje. Podaciiz literature ukazuju da se spremnost studenata da rade s2. Tarantola A., Abiteboul D., Rachline A. Infection risks following accidentalexposure to blood or body fluids in health care workers: a reviewof pathogens transmitted in published cases. Am J Infect Control. 2006;34(6): 367-75.3. Vučićević-Boras V., Cekić-Arambašin A., Alajbeg I., Biočina-Lukenda D.Fifth year dental students’ knowledge on HIV infection. Acta StomatolCroat. 1999; 33(4): 401-5.4. Vučičević-Boras V., Cekić-Arambašin A., Alajbeg I., Biočina-Lukenda D.,Blažić-Potočki Z., Ognjenović, M. Dentists’ knowledge on HIV infection.Acta Stomatol Croat. 2001; 35(1): 9-13.Tablica 1.: Znanje studenata stomatologije o HIV-u i virusnim hepatitisima5. Suh-Woan HU, Hsiang-Ru L., Pao-Hsin L. Comparing dental students’knowledge of and attitudes toward hepatitis B virus-, hepatitis C virus-,and HIV-infected patients in Taiwan. AIDS Patient Care STDS. 2004;18(10): 587-93.6. Seacat, J. P., Inglehart, M. R. Education about treating patients with HIVinfections/AIDS: the student perspective. J Dent Educ 2003;67:630–40.7. Kuthy, R. A., Heller, K. E., Riniker, K. J., McQuistan, M. R., Qian, F. Students’opinions about treating vulnerable populations immediatelyafter completing community-based clinical experiences. J Dent Educ.2007; 71(5): 646-54.Studenti s višom razinom osobnog znanja iskazivali su iprofesionalnije stavove. Tako je utvrđena pozitivna korelacijaizmeđu osobnog znanja i stava da stomatoloziimaju profesionalnu obvezu liječiti HIV-pozitivne pacijentete stava da se svakom pacijentu treba pristupiti kaopotencijalno infektivnom. Također, studenti s višim osobnimznanjem izražavali su veći stupanj slaganja s tvrdnjomda standardna zaštitna oprema (rukavice, maska,naočale) pruža dovoljnu sigurnost od infekcije tijekom pacijentima s HIV-om i hepatitisom povećava s kliničkim22 stomatološkog zahvata.iskustvom (7).23Studenti s višom razinom osobnog znanja pokazivali suveću voljnost da liječe pacijente s hepatitisom i intravenskeovisnike. Također su izražavali manju spremnost daodbiju liječiti dugogodišnjeg pacijenta zbog saznanja daje obolio od HIV-a ili hepatitisa, kao i niži stupanj slaganjasa stavom da bi stomatolog koji oboli od HIV-a ili hepatitisatrebao prestati s obavljanjem svog posla.RASPRAVARezultati ovog istraživanja pokazuju da znanje studenataraste s godinom studija. Ovaj podatak ne iznenađuje jerse na višim godinama studija povećava broj predmetakoji obrađuju problematiku stomatološkog liječenja pacijenatas HIV-om i hepatitisom. Ovo najbolje ilustrira podatakda na pitanje “Preporučuje li se HIV profilaksa nakonizlaganja virusu?”, niti jedan student prve godine nijeodgovorio potvrdno, dok je 70,4% studenata pete godinedalo točan odgovor na ovo pitanje. Istraživanje je pokazaloi napredak u znanju o putevima prijenosa HIV-a.Samo 4,7% studenata mislilo je da se HIV može prenijetislinom, za razliku od istraživanja iz 1999. godine u kojemje to mislilo 38,6% studenata (3).Primijećene su i određene manjkavosti u znanju koje ukazujuna potrebu daljnje edukacije. Tako je 18% studenatamislilo da se HIV može prenijeti socijalnim kontaktom.Osim toga, studenti su značajno preuveličavali rizik transmisijeHIV-a i HCV-a nakon jednog ubodnog incidentaSociodemografski čimbenici (spol, srednjoškolska naobrazbai zanimanje roditelja) imale su minimalan utjecajna formiranje stavova. Taj utjecaj bio je izraženiji nanižim godinama studija, dok se na višim godinama gubio.S obzirom na pozitivnu korelaciju između razine osobnogznanja i spremnosti na liječenje pacijenata s HIV-om ihepatitisom te realnijeg poimanja rizika u radu s tim pacijentima,moguće je zaključiti da studenti koji imaju većeznanje imaju manje diskriminirajuće stavove.Tri su najvažnija zaključka koja se daju izvesti iz rezultataovog istraživanja:• Razina znanja studenata stomatologije o HIV-u i virusnimhepatitisima raste sa svakom nastavnom godinomstudija.• Studenti s višom razinom osobnog znanja pokazalisu pozitivniji pristup i manju sklonost donošenjudiskriminirajućih stavova o pacijentima s HIV-om i hepatitisomu odnosu na studente s nižim osobnim znanjem.• Studenti stomatologije pokazuju volju i potrebuza daljnjom teorijskom i praktičnom edukacijom ostomatološkom liječenju pacijenata oboljelih od HIV-a i/ili hepatitisa.LITERATURA1. Scully C., Greenspan J. S. Human immunodeficiency virus (HIV) transmissionin dentistry. J Dent Res. 2006; 85(9): 794-800.

HUHIVINFO BILTEN 2011.Tablica 2.: Stavovi studenata stomatologije o pacijentima s HIV-om i hepatitisom i poimanje rizika o stomatološkomliječenju tih pacijenataTablica 3.: Stavovi studenata o edukaciji o liječenju pacijenata s HIV-om i hepatitisomNE DISKRIMINIRAJ,NEGO SE INFORMIRAJ24 25

HUHIVINFO BILTEN 2011.AUTORTomislav Beganović, predsjednik Udruge HUHIVStanje stigme naBalkanu i dobrapraksa u BiHProblem stigme i diskriminacije prema oboljelima kojižive s HIV-infekcijom i infekcijom virusnih hepatitisa nijesamo problem u našoj zemlji. Kako prenosi France pressod 13. siječnja 2012., navodeći izvor US CDC NationalPrevention Information Netwrok, “zemlje Balkana ujedinjenimsnagama bore se protiv HIV/AIDS stigme”.Nevladine udruge na Balkanu ujedinile su se u borbi protivstigme koja okružuje područje HIV/AIDS-a, sve ćezapočeti konferencijom u travnju ove godine na kojoj ćesudjelovati cijela regija, a koja će za fokus imati potrebeljudi koje žive s HIV/AIDS-om.Službene brojke oboljelih u regiji su male, pa tako i spadau regiju niske prevalencije: primjer je Bosna i Hercegovinakoja ima samo 65 osoba koje žive s HIV/AIDS-om, ali iCrna Gora koja broji 103 osobe. No, stručnjaci ipak vjerujuda je stvarna brojka barem 10 puta veća. Crna Gora,s ukupno populacijom od 660 000 ljudi, u razdoblju od2005. do 2009. zabilježila je porast novooboljelih za 33%.I kako mnoge nevladine organizacije iz regije potvrđuju,HIV/AIDS se jako brzo širi među mlađom populacijom.Kako mnoge zemlje bivše Jugoslavije imaju osigurano besplatnoliječenje za oboljele, ljudi koji žive s HIV/AIDS-omsve više ukazuju na problem diskriminacije, ali i izolacije skojom su suočeni. “Isključenost iz društva, gubitak posla, Projekt financira Global Fund i implementiran je kroz26 te su im oduzeta njihova osnovna ljudska prava i edukaci-UNDP BH u trajanju od 12 mjeseci. Osim Medicinskog27ja”, izjavila je Tatjana Preradović-Sjenica, psiholog u udruziViktorija, s područja Banja Luke.U ovoj regiji, gdje su tradicionalne vrijednosti dubokousađene, osobe koje žive s HIV-infekcijom često izbjegavajunjihovi najbliži i najmiliji. “Kod nas ne postoji nikakvomjesto gdje bismo mogli smjestiti ljude koje je obitelj odbacila.Većina njih živi, nažalost, po bolnicama, gdje nakraju i umiru”, izjavio je Boris Kovačić iz USOP-a, krovneorganizacije udruga koje se bave HIV/AIDS-om u Srbiji.Diskriminacija i stigma mnoge ljude i odvraća od samogtestiranja na HIV, i to posebice u Bosni i Hercegovini teCrnoj Gori. “Strah od označenosti i/ili samog rezultata testadovodi do zaključka da se baš zbog tih stvari ljudi i ne želetestirati”, kaže Preradović-Sjenica. “Stoga i pokušavamo štoviše motivirati ljude da odu na testiranje.”Tomislav Beganović iz Hrvatske udruge za borbu protivHIV-a i virusnog hepatitisa istaknuo je da neznanje rađadiskriminaciju te da je potrebno što više raditi na samojedukaciji ljudi i podizanju svijesti o problematici HIV/AIDS-a.Da na Balkanu i nije sve tako crno, pokazuje novi programkoji se pokreće u Bosni i Hercegovini. Krajem 2011., i to nasam Svjetski dan AIDS-a (1. prosinca), Medicinski fakultetSveučilišta u Sarajevu i UNDP u Bosni i Hercegovini potpisalisu zajednički sporazum za pokretanje novog projektakojim će se testirati i vršiti screening OraQuick brzimtestovima na HIV i hepatitis pripadnika rizičnih skupina –medicinskih djelatnika ali i MSM-populacije na područjucijele Bosne I Hercegovine.fakulteta u Sarajevu, partneri na ovom projektu su iMedicinski fakulteti u Tuzli te Banja Luci. Medicinskoosoblje s infektivnog i pulmološkog odjela, kako nositelja,tako i partnera projekta, bit će uključeno u provedbusamog projekta.United Nations Development Programme Bosnia and Herzegovina i sastranica Francepress-a i www.cdcnpin.org (objavljeno 13. 1. 2012.)

HUHIVINFO BILTEN 2011.AUTORHUHIVZašto je važnoneprekidnoosmišljavati,provoditi iusavršavatiterenskeprogrameprobira osobas povećanimrizikom zarazehepatitisom C?Hepatitis C - “tihi” ubojicaVeć se duže vrijeme u stručnim krugovima govori okroničnom hepatitisu C kao najopasnijoj krvlju prenosivojzaraznoj bolesti današnjice. Izostanak jasnih simptomazaraze omogućuje virusu hepatitisa C tiho i neometanoširenje u populaciji, osobito među osobama koje supod povećanim rizikom zaraze. Bolest se najčešće otkrivaslučajno ili s pojavom prvih simptoma koji obično govoreu prilog dugotrajnom i težem kroničnom oštećenjutkiva jetre. Također, stopa izlječenja postojećim lijekovima(kombinacija ribavirina i pegiliranog interferona)nedovoljno je uspješna, osobito u slučaju zaraze nekimgenotipovima virusa. Nove generacije antivirusnih lijekovatrebale bi značajno povećati uspjeh liječenja oboljelihte dati novu nadu prethodno nedovoljno uspješnoliječenim osobama.Važnost terenskih programa edukacije iprobiraJedini mogući način borbe protiv teških pa i smrtonosnihposljedica neprepoznate zaraze je neprekidno osmišljavanjenovih, uspješnijih programa edukacije, otkrivanja i ranogliječenja zaraženih osoba. Za uspjeh takvih programa iznimnoje važna njihova učinkovita primjena u svakodnevnojjavno-zdravstvenoj praksi. Unatoč nastojanjima Ministarstvazdravlja, Zavoda za javno zdravstvo i drugih zdravst-prenosivih virusnih zaraznih bolesti. Danas se govori oVirus hepatitisa C najčešće je uzročnik kroničnih krvlju28 29venih institucija te brojnih zainteresiranih strana kao štosu npr. Hrvatski Crveni križ, nevladine organizacije, farmaceutskekompanije i drugi, u Hrvatskoj ne postoji sustavnoosmišljeni i kontinuirano provođeni terenski (tzv. outreach)program pristupa, edukacije i probira osoba s povećanimrizikom zaraze virusom hepatitisa C kao i ostalim krvljuprenosivim uzročnicima zaraznih bolesti.Važnost učenja na iskustvima naprednijihOvaj uvodni komentar potaknut je objavom rezultatanovog ispitivanja američkog CDC-a koji jasno ukazuju nasve veću opasnost od posljedica kronične zaraze hepatitisomC, te veliku važnost sustavnog otkrivanja i liječenjazaraženih osoba.Također, nedavno objavljene preporuke američke Zakladeza kronične bolesti jetre jasno ističu važnost tehnologijapoput OraQuick HCV testova (dostupnih i u našoj zemlji)za kvalitetno i uspješno provođenje programa sustavnogotkrivanja zaraženih osoba.Učenjem na iskustvima naprednijih sustava, suočavanjems njihovim kao i vlastitim greškama i nedostacimamožemo kreirati uspješan, troškovno učinkovit i održiv terenskisustav edukacije, otkrivanja i neposrednog liječenjazaraženih. Taj bi sustav mogao biti primjer zemljama uregiji ako nas one u svojim nastojanjima ne preteknu tene iskoriste sve prednosti koje izgradnja takvih sustavadonosi s perspektive njihova financiranja iz posebnihfondova zajednica naroda poput EU-a odnosno drugihnedržavnih izvora.HUHIV se zalaže za postizanje konsenzusa svih zainteresiranihstrana u svezi kreiranja, provođenja i trajnogusavršavanja sistematskih izvaninstitucionalnih programaprobira skupina s rizikom zaraze krvlju prenosivim zaraznimbolestima koji bi se provodili pod stručnim nadzoromključnih zdravstvenih institucija u Republici Hrvatskoj uzorganizacijsku pomoć nevladinog sektora.U nastavku donosimo isječke prenesene iz priloga objavljenogna Medscapeu 21. veljače 2012. godine (http://www.medscape.com/viewarticle/758969).Zaraza virusom hepatitisa C povezana svećim brojem smrtnih ishoda nego zarazaHIV-omRezultati novog ispitivanja američkog Centra za kontrolubolesti i prevenciju (US CDC) objavljeni 21. veljače 2012.godine u časopisu Annals of Internal Medicine pokazujuda je u Sjedinjenim Američkim Državama zaraza virusomhepatitisa C po broju smrtnih ishoda nadmašila zarazuHIV-om.“tihoj” epidemiji zaraze HCV-om. Zaraza obuhvaća oko3,2 milijuna Amerikanaca i čini vodeći uzrok bolesti jetre,ciroze i smrti. Uvidom u dokumentaciju 22 milijuna umrlihosoba u razdoblju od 1999. do 2007. godine istraživačisu utvrdili da je broj smrtnih slučaja povezan sa zarazomvirusom hepatitisa C značajno povećan, dok je broj smrtnihslučaja povezan sa zarazom virusom hepatitisa Bostao nepromijenjen. Broj smrtnih slučaja povezanih sazarazom HIV-om se smanjio.Gotovo 75% smrtnih ishoda povezanih sa zarazom HCVomobuhvaća osobe generacija rođenih u razdobljuizmeđu 1945. i 1964. godine. To su pojedinci koji pripadajugeneracijama koje obuhvaća pojam “baby boomers”, a kojesu u mladosti češće eksperimentirale s uzimanjem različitihopojnih sredstava. Mnogi od njih niti danas nisu svjesnisvoje zaraze, što će vjerojatno utjecati na daljnje povećanjetereta zdravstvenih posljedica zaraze ako se programi edukacije,otkrivanja i liječenja ne organiziraju na isti način nakoji je to učinjeno tijekom epidemije HIV-om.Kathleen N. Ly, iz Odjela za virusne hepatitise američkogCDC-a (Atlanta, Georgia), ističe da je pad broja smrtnih ishodakao posljedica zaraze HIV-om u posljednja dva desetljećarezultat uporabe vrlo djelotvornih lijekova, ali i učinkovitenacionalne primjene programa prevencije i njege. Navodida jedino sličan pristup sprječavanju zaraze HCV-om možetijekom vremena rezultirati smanjenjem stope smrtnosti odove bolesti. Stopa smrtnosti od zaraze HCV-om danas jepremašila stopu smrtnosti od zaraze HIV-om.

HUHIVINFO BILTEN 2011.Otkrivanje oboljelih osoba bez simptomabolesti ključ je borbe protiv zaraze virusomhepatitisa CLiječnici Harvey J. Alter i T. Jake Liang iz Nacionalnog institutau Bethesdi (Maryland) procjenjuju da 50 do 75%zaraženih osoba nije svjesno svog medicinskog statusa,dodajući da većina tih osoba nisu ovisnici o opojnimdrogama nego su jednostavno jedno vrijeme u svojojmladosti s njima eksperimentirali.Dobra vijest je brz napredak u razvoju novih lijekova zaliječenje hepatitisa C pa je za očekivati da će se za pet godinaliječenje temeljiti na režimima oralnih, direktnih, antivirusnihlijekova bez potrebe za primjenom interferona.Tim će se režimima liječenja moći postići 90%-tna stopaizlječenja neovisno o genotipu virusa i statusu IL-28B.Liječnici Alter i Liang navode kako optimističnu perspektivuborbe protiv zaraze HCV-om narušava nedostataknacionalne politike “pronađi i liječi” putem koje bi seznačajno unaprijedilo otkrivanje nosioca virusa hepatitisC te ih se u što većem broju uključilo u liječenje lijekovimanove generacije.Zaklada za kronične bolesti jetre (The Chronic LiverDisease Foundation) preporučuje nove mjerepretraživanja populacije:CDC preporučuje sustavno pretraživanje samo onih osobakoje imaju povećani rizik zaraze HCV-om, no trenutnose procjenjuje korist probira svih osoba određene životnedobi kako bi se povećala stopa otkrivanja zaraženih virusomhepatitisa C.Zaklada za kronične bolesti jetre (The Chronic LiverDisease Foundation) izdala je sljedeće preporuke (http://www.chronicliverdisease.org/) kao potporu povećanjuobima testiranja na HCV:1. rutinsko testiranje na HCV svih osoba rođenih između1945. i 1965. godine2. uporaba OraQuick (OraSure) HCV brzih testova kakobi se povećala učestalost testiranja i ubrzala neposrednaskrb o bolesnicima3. programi edukacije za liječnike primarne zdravstvenezaštite u svrhu povećanja svjesnosti o rizičnimčimbenicima zaraze virusom hepatitisa C4. programi testiranja na razini primarne zdravstvenezaštite uz sustav neposrednog upućivanja zaraženih naliječenje5. kreativni pristup programima povećanja dostupnostitestiranja ovisnicima o opojnim drogama i drugim populacijskimskupinama s povećanim rizikom zaraze HCVom.30 31

HUHIVINFO BILTEN 2011.AUTORNiamh ScallanKliničkoispitivanjepokazalo je daje testiranjeuzorka “sline”na HIV jednakotočno kao itestiranjeuzorka krviREZULTATI NAJNOVIJEG KLINIČKOG ISPITIVANJA POKAZUJU DA JETESTIRANJE UZORKA ORALNE TEKUĆINE BRZIM TESTOM GOTOVOJEDNAKO TOČNO KAO I TESTIRANJE UZORAKA KRVIIspitivanje koje je nedavno objavljeno u legendarnommedicinskom časopisu The Lancet Infectious Diseasesprovela je grupa ispitivača s uglednog znanstvenoistraživačkoginstituta zdravstvenog centra McGill u Kanadi.Riječ je o analizi rezultata globalnih, terenskih ispitivanjabrzih metode testiranja uzoraka krvi i uzoraka sline testovimaOraQuick HIV 1/2.Ispitivači su utvrdili da “oralni” test otkriva zarazu HIVomu populaciji odraslih osoba s visokim rizikom (intravenskiovisnici o opojnim drogama, MSM, osobe izloženenezaštićenom spolnom odnosu) jednakom točnošću kaoi test uzorka krvi te s 97% točnošću u populaciji odraslihosoba s niskim rizikom zaraze HIV-om.Dr. Nikita Pant Pai, znanstvenik s McGill instituta i glavniispitivač navodi: “U stvarnoj želji za porazom virusa ...oralni test je jedan od načina kako ljudi mogu saznati svojHIV status.”OraQuick, “oralni” test tvrtke OraSure Technologies, Inc.,je jedini test oralne tekućine (kolokvijalno “sline”) koji jeAmerička administracija za hranu i lijekove (“FDA”) odobrilaza uporabu u zdravstvenim ustanovama. Test jošnije odobren za kućnu uporabu iako ga korisnici mogu32 izvesti sami.33Za glavnog ispitivača, dr. Panta Paija, testiranje uzorkasline, za koje očekuje da će biti odobreno od strane FDAkao oblik kućnog testiranja u narednim godinama, imaogroman potencijal upravo u sredinama u kojima stigmai diskriminacija još uvijek utječu na odluku potencijalnihkorisnika testa da se ne testiraju u klinikama odnosnodrugim zdravstvenim institucijama.Nadodaje da je testiranje sline manje invazivno i znatnopogodnije od testiranja uzoraka krvi.Pant Pai navodi: “Testovi krvi nisu tako lako prihvatljivijer neki korisnici zaziru od davanja uzorka vlastite krvi.Jastučić za prikupljanje uzorka sline lako se može uvestiu rutinsku praksu jer je jednostavan za uporabu. Ljudi ganazivaju lizalicom.”Najčešće nazivan testom “sline”, “oralni” test prikupljauzorak tekućine koji se po definiciji naziva transudatomkrvnih žila oralne sluznice.Korisnici prikupljaju uzorak oralnog transudata kružnimpokretom pamučnog jastučića testnog uređaja po vanjskojstrani gornje i donje gingive te zatim uređaj za testiranjes uzorkom transudata uranjaju u bočicu ispunjenjuotopinom s enzimima.Ako su u testiranom uzorku pronađena HIV-antitijela,pri vrhu uređaja za testiranje pojaviti će se crvenkastoljubičastalinija. Pojava linije dokaz je reakcije, no ne značipozitivan rezultat testiranja.Korisnik čiji je testirani uzorak bio reaktivan mora se javitiu odgovarajuću zdravstvenu ustanovu radi potvrde rezultatatestiranja.Postupak testiranja traje 20 minuta, što je znatno manje uusporedbi s standardnim testovima krvi na čiji se rezultatčeka oko dva tjedna.Objavljeno: 27. siječnja 2012. godineIzvor:healthzone.ca(http://www.healthzone.ca/health/newsfeatures/article/1121379--hivsaliva-test-as-effective-as-blood-test-study-finds)

HUHIVINFO BILTEN 2011.AUTORDragan MiličićHoće li krvljuprenosive zaraznebolesti “pobijediti”postojećeprogrameedukacije,prevencije iprobirapopulacijskihskupina izloženihriziku zaraze?Komentar Udruge HUHIV povodomčlanka objavljenog u online izdanjučasopisa Daily MailUdruga HUHIV nastoji svojim aktivnostima na posredan ineposredan način unaprijediti sustav sprječavanja i ranogotkrivanja oboljelih od krvlju prenosivih zaraznih bolesti.Naše aktivnosti su prije svega usmjerene prema populacijskimskupinama s najvećim rizikom zaraze od HIV-a i virusnihhepatitisa, osobito hepatitisa C.Najugroženija skupina i ponašanjakoja nose rizikMeđu tim skupinama ističu se mladi. Mladi su osjetljivaskupina kojoj kao takvoj treba posvetiti posebnu pažnju. Unatoč brojnim preventivnim i edukacijskim programimaU razdoblju odrastanja i traženja vlastite osobnosti mladikojima se u svijetu i u nas nastoji smanjiti širenjeljudi se često rizično ponašaju. Skloni su posegnuti za alkoholomkrvlju prenosivih zaraznih bolesti, stručnjaci širom svi-i opojnim drogama, često prakticiraju nezaštićeni jeta očekuju njihovo daljnje širenje. Nezadovoljni su dospolni odnos, mijenjaju seksualne partnere ne vodeći sada učinjenim i pozivaju na učinkovitiju borbu protivračuna o vlastitom zdravlju i zdravlju partnerice, odnosnoširenja tih opakih bolesti. U svijetu je stoga osobita pažnjapartnera, često se podvrgavaju piercingu, tetoviranju i usmjerena prema zaštiti najugroženijih, ranom otkrivanjutrajnom šminkanju ne vodeći računa o potrebi izvođenja zaraženih i njihovom neposrednom liječenju.navedenih zahvata isključivo sterilnim priborom za jednokratnuuporabu. Upravo navedena ponašanja danasKao jedna od ključnih mjera sprječavanja širenja tihnose najveći rizik zaraze krvlju prenosivim zaraznim bolesti ističu se ciljani programi probira populacijskih sk-bolestima.upina izloženih posebnom riziku zaraze uz preventivne,34 edukacijske programe izbjegavanja svih oblika rizičnih35ponašanja odnosno načina života.Posebnosti liječenja krvlju prenosivihzaraznih bolestiAIDS i kronični hepatitis C su zarazne bolesti koje se sveuspješnije liječe. Nove generacije iznimno djelotvornihlijekova posljednja dva desetljeća gotovo neprekidnounaprjeđuju liječenje AIDS-a. Pojava novih lijekova zaliječenje kroničnog hepatitisa C će prema rezultatima objavljenihkliničkih ispitivanja značajno unaprijediti uspjehnjegovog liječenja. Zaraženim pripadnicima najugroženijeskupine mladih to je prilika za nastavak zdravog privatnogi profesionalnog života što je prvorazredni javnozdravstveni,ali i znatno širi interes cijelog društva. Paipak potpuno korištenje djelotvornosti novih generacijalijekova odnosno značajan uspjeh liječenja moguće jepostići jedino zajedničkim djelovanjem preventivnih ikurativnih postupaka. Sprega uspješnih preventivnih aktivnostii djelotvornog liječenja spriječiti će širenje zaraze,a postojećom bolešću potpuno ovladati do krajnjeg, univerzalnogcilja – otkrivanja metoda prevencije i liječenjakoje će u potpunosti iskorijeniti uzročnike ovih zaraznihbolesti.Zašto je to osobito važno?Krvlju prenosive zarazne bolesti su vrlo specifične. Podmuklose i nezamjetno šire. Nakon ulaska u organizamuzročnici - virusi duže vrijeme ne izazivaju klinički jasnesimptome bolesti pa nosioci najčešće nisu niti svjesnizaraze. Nesvjesnost zarazom nosi dva iznimno velikajavno-zdravstvena rizika. “Tiha”, neprepoznata zaraza rezultirazaraznom bolešću koja tijekom godina nepovratnooštećuje tkiva i organe oboljelih. Uspjeh liječenja najveći jeako se bolest otkrije u ranim stadijima kada ju je mogućei u potpunosti zaustaviti, a osobe koje su bile zaraženemogu nastaviti živjeti zdrav profesionalni i privatni život.“Tiha” zaraza također predstavlja veliki rizik za okolinuoboljelog. Nesvjestan zaraze oboljeli može širiti bolestna osobe iz svoje okoline s kojima njeguje različite oblike,bliskog, intimnog kontakta.Zadovoljavaju li nas preventivniprogrami odnosno programi probira?Ključni problem probira i ranog otkrivanja pripadnikapopulacijskih skupina s rizikom zaraze od krvljuprenosivih zaraza je njihova nedovoljna educiranost ozaštiti, načinima prijenosa i povezanosti rizika zaraze sodređenim načinom života, ali i dohvatnosti navedenepopulacije programima probira. U Hrvatskoj postoji velikibroj mjesta na kojima se vrši savjetovanje i testiranje nakrvlju prenosive zarazne bolesti. Sustav javnog zdravstvaorganizirao je centre u zdravstvenim ustanovama diljemzemlje, no odaziv na testiranje u tim je centrima relativnomalen. Pripadnici populacija s najvećim rizikom zarazeuzročnicima krvlju prenosivih zaraznih bolesti izbjegavajuklinike, bolnice i zavode najvećim dijelom zbog nelagodeodlaska u te ustanove, iako u njima radi educirano osobljekoje im savjetima može pomoći zaštititi sebe i svojenajbliže istovremeno garantirajući anonimnost. Dio onihkoji se i odluče na testiranje u zdravstvenim ustanovamanikada ne podignu svoj nalaz (koji se obično čeka jedan iliviše dana) zbog straha od mogućeg pozitivnog rezultata.U svijetu su odavno prepoznali taj problem te težištetestiranja i savjetovanja premjestili na terenske (eng. outreach)programe u zajednici (eng. community based).Programi probira u zajednici, na terenu, moraju bitipažljivo osmišljeni i rukovođeni zdravstvenim radnicima ieduciranim profesionalcima.Zdravstveni radnici, uključeni educirani profesionalci

HUHIVINFO BILTEN 2011.kao i krajnji korisnici imaju pravo biti podvrgnuti testiranjutestovima čija je kvaliteta provjerena medicinomtemeljenom na dokazimaOsim temeljnih preduvjeta za provođenje takvih programa(jasni ciljevi, osmišljenost i izvedivost učešćem zdravstvenihradnika i educiranih profesionalaca te osiguranjemuvjeta dobre kliničke i laboratorijske prakse), iznimno jevažno osigurati testiranje pojedinaca točnim i pouzdanimdijagnostičkim testovima. Ako se takvim testovima možeomogućiti jednostavno i bezbolno uzimanje uzorka zatestiranje te brzo dobivanje rezultata, uspjeh programabit će značajno veći.U Hrvatskoj su terenski programi probira u zajedniciHepatitis C izaziva upalu i stvaranje ožiljaka u tkivu jetreiznimno rijetki. Osim što su rijetki, programi nerijetkošto može rezultirati razvojem ciroze i zatajenja jetre, ane ispunjavaju temeljne preduvjete za kvalitetnovećina oboljelih nije svjesna svoje bolesti.provođenje. Čak i ako su temeljni preduvjeti zadovoljeni,Novi lijekovi koji su korišteni u Centru za klinička ispitivanjatestiranja se najčešće provode nedovoljno pouzdanim iWelcome Trusta u Southemptonu u okviru serijenedovoljno točnim testovima koji duboko kompromitirajukliničkih ispitivanja djeluju direktnim napadom na virus,rezultate programa, ali i učinkovitost cijelog sustava Na taj će se način uspješno spriječiti daljnje širenje ovihsprječavajući njegovo umnažanje i širenje. Dr. Wright kaže:zdravstva. Trivijalno tumačenje da je ionako riječ samo zaraznih bolesti, a znatna sredstva koja se ulažu u njihovoo probirnim testiranjima čije je rezultate potrebno potvrditidijagnosticiranje i liječenje bit će učinkovito utrošena uodgovarajućim potvrdnim testiranjima nikako ne najboljem interesu bolesnika, zdravstvenih radnika, zain-može opravdati uporabu dijagnostičkih proizvoda čija teresiranih educiranih profesionalaca i društva u cjelini.pouzdanost i točnost nije temeljito klinički ispitana.23 months ago: LAKE FOREST, CA - DECEMBER 1, 2006: Sen. BarackOdnos djelotvornosti novih lijekova za liječenje krvljuObama (D-IL) and Saddleback Church Pastor Rick Warren joke before36 Svi korisnici dijagnostičkih testova (ispitanici), zdravstveni prenosivih zaraznih bolesti i stvarnog uspjeha njihovogthe start of a press conference after they took a public HIV rapid-test37radnici (ispitivači) i svi drugi profesionalci koji sudjeluju uprogramima savjetovanja i testiranja imaju pravo na uporabudijagnostičkih proizvoda čije su karakteristike ispitanei jasno potvrđene neovisnim kliničkim ispitivanjimaodnosno imaju pravo na medicinu temeljenu na dokazima.Medicina temeljena na dokazima čini osnovu terapijskogpostupanja pa nije jasno zašto se isti kriterij upornoizbjegava koristiti i pri dijagnostičkom postupanju.U Hrvatskoj su dostupni dijagnostički testovi kojima sebrzo, bezbolno, jednostavno i točno može analizomuzorka sline utvrditi status zaraženosti uzročnicima krvljuprenosivih zaraznih bolesti. Vjerujemo da bi uporaba ovetehnologije mogla na više različitih načina pozitivno utjecatina programe probira pa se HUHIV zalaže za njihovoredovito korištenje.Dobivanje izuzetno točnog i pouzdanog rezultata “terenskog”testiranja uzorka sline brzo usmjerava zaraženogkorisnika prema potvrdnom testiranju i liječenju. Takvimse testiranjima može “osnažiti” povjerenje izmeđuzdravstvenog sustava i krajnjih korisnika te tako povećatiobuhvat osoba s rizikom zaraze programima probira.Na čemu temeljimo prethodnu tvrdnju? Korisnicima sepristupa neposredno u njihovom okruženju, testovimakoji omogućuju dobivanje iznimno točnih rezultata testiranjana jednostavan i bezbolan način koji je ugodan korisnicima,a ne ugrožava ispitivača (nema rizika ubodnogincidenta odnosno kontakta s krvlju možebitno zaraženeosobe što je jako važno u uvjetima terenskog, opsežnijegtestiranja). Na taj se način također izbjegavaju dodatnidijagnostički medicinski postupci, a brzina i učinkovitostsustava postaju znatno veći. Također, tako se moguuštedjeti znatna sredstva za postavljanje dijagnoze krvljuprenosivih zaraznih bolesti jer se izbjegava potreba dodatnog(“među”) testiranja znatno skupljim metodamaprije postavljanja krajnje dijagnoze obveznim potvrdnim(“krajnjim”) metodama testiranja.Zaključujemo da će se i kod nas i u svijetu djelotvornostnovih generacija lijekova za liječenje krvlju prenosivihzaraznih bolesti iskoristiti na najbolji mogući načinako se razviju djelotvorni programi prevencije i probiranajugroženijih populacijskih skupina. Programi morajubiti prilagođeni osobitostima populacijskih skupinakojima su namijenjeni. Moraju zadovoljiti sve preduvjetekvalitetnog provođenja, uključujući i korištenje točne ipouzdane dijagnostike procijenjene i potvrđene kriterijimamedicine temeljene na dokazima.liječenja važno je pitanje i u znatno bogatijim zemljamasvijeta u usporedbi s Hrvatskom. U nastavku prenosimočlanak objavljen u online izdanju časopisa Daili Mail:Izvor: Daily Mail Online, 9. 2. 2012., www.dailymail.co.ukObećavajuća terapija hepatitisa Cpostaje bezvrijedna jer većina nosiocavirusa u Britaniji nije svjesnasvoje zarazeNapredak u liječenju hepatitisa C omogućuje izlječenjeviše od 70% nosioca virusa ukoliko se bolest otkrije uranom stadiju. Stručnjaci ističu da je u Velikoj Britanijivećina od pola milijuna nosioca virusa nesvjesna svojezaraze. Mark Wright, hepatolog, konzultant Opće bolniceSouthempton navodi kako je znanje o tome tko je izloženriziku oboljevanja od krvlju prenosivih zaraznih bolestivrlo slabo.at the second annual Global Summit on AIDS and The Church, atSaddleback Church December 1, 2006 in Lake Forest, California. Sen.Sam Brownback (R-KS) also took the public test.“Virus hepatitisa C je nezgodan virus koji izaziva oštećenjejetre prije pojave bilo kakvih simptoma bolesti što je osobitoopasno za oko pola milijuna zaraženih britanaca”. Dr.Wright nastavlja: “Tragično je što će današnji napredaku liječenju postati bezvrijedan ukoliko poruka o rizicimaprijenosa zaraze ne dopre do najvećeg broja zaraženih osoba”.“U najgorem scenariju gubi se mogućnost uspješnogliječenja te dugog i zdravog života cijele generacije mladihljudi koja nije prepoznata kao generacija izložena rizikuoboljevanja”.Svatko tko je primio transfuziju krvi prije 1990. godine,tko je ikada dijelio igle za intravenstvo ubrizgavanje opijata,liječio se u inozemstvu, podvrgnuo tetoviranju izloženje riziku zaraze virusom hepatitisa C. Bolest se može prenjetii spolnim odnosom. Dr. Wright dodaje: “Ukoliko stebili izloženi riziku konzultirajte se sa svojim liječnikom opotrebi testiranja jer se bolest može liječiti te se sve višeljudi uspješno liječi novim lijekovima kakvi su isprobanii kod nas u Southemptonu”. “Ukoliko ste u mogućnostieliminirati virus i spriječiti njegov povratak, bolest semože zaustaviti, a jetra oporaviti”.

HUHIVINFO BILTEN 2011.UREDIOprof. dr. sc. Josip BegovacOraquicktestoviOraQuick testoviBrzi test OraSure Technologies-a, proglašen je premaurednicima časopisa Popular Science jednom od najboljihtehnoloških inovacija u 2010. Brzi test koji otkrivaantitijela na hepatitis C, OraQuick HCV RapidAntibody Test, osvojio je “Best of What’s New” nagradu,zbog svoje tehnologije te same činjenice da jeto prvi brzi test za otkrivanje antitijela na hepatitisa Ckoji je odobren od strane FDA-a.“Čast nam je što smo prepoznati od strane PopularScience časopisa kao inovativna kompanija koja poduzimarevolucionarne korake u otkrivanju osobakoje žive s hepatitisom C” rekao je Douglas A. Michels,predsjednik i izvršni direktor OraSure Technologies-a.“Ova nagrada odraz je strasti i predanosti naših zaposlenika,partnera i klijenata u borbi protiv hepatitisaC”.Vaš OraQuick test je:POZITIVANNEGATIVAN38 Značenje testa39NEGATIVAN rezultat testa znači da testom nisu utvrđenaprotutijela na virus humane imunodeficijencije (HIV-a) uslini. No, važno je naglasiti da u ranoj fazi zaraze HIV-omjoš nema protutijela.Stoga, ukoliko ste bili u situaciji u kojoj ste se mogli zarazitiHIV-om (npr. nezaštićeni spolni odnos, korištenje tuđegpribora za ubrizgavanje.....) potrebno je ponoviti test za3 mjeseca od trenutka mogućeg zaražavanja. Rani simptomizaraze HIV-om su: povišena tjelesna temperatura,glavobolja, malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima,grlobolja, mučnina, gubitak teka, osip i povećanje limfnihčvorova. Ako imate takve simptome, a Vaš OraQuick testje negativan testiranje je potrebno ponoviti za 3 mjeseca.Valja napomenuti da OraQuick test može biti negativan(lažno negativan) i kod osoba zaraženih HIV-om koje seuspješno liječe antiretrovirusnim lijekovima (anti-HIV lijekovima).Ako je rezultat Vašeg testa POZITIVAN vjerojatno stezaraženi HIV-om (potrebno je još učiniti potvrdni test naanti-HIV). Javite se u našu Ambulantu 6/1 (Klinika za infektivnebolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu, Mirogojskaulica broj 8) koja radi svakim radnim danom od 08.00do 16.00 sati. Molimo Vas da se prethodno najavite natelefo-nski broj 01/2826206. Za pregled u ambulanti nijepotrebna uputnica.

HUHIVINFO BILTEN 2011.AUTORTomislav Beganović, predsjednik Udruge HUHIVNaši uspjesi u2011. godiniKao i svi oni koji krajem godine vole istaknuti svojeposlovne uspjehe, i Udruga HUHIV želi istaknuti svojrad na edukaciji, prevenciji te općenito suzbijanjuHIV-a i virusnih hepatitisa u našem društvu.Aktivnosti kojima želimo naše građane upozoriti na problematikukrvlju i spolno prenosivih bolesti te pokušatiutjecati na promjenu ponašanja naših građana, kako ucilju zaštite vlastitog, tako i tuđeg zdravlja. I u 2012. nastavljamouporno raditi na područjima koji su nam uvijekbili u fokusu djelovanja: edukacija, prevencija i skrb zaoboljele. I ovim putem vas pozivamo da nam se pridružiteu ostvarenju naših ciljeva u cilju stvaranja novih ciljevaUN-a i WHO-a – 0 novih oboljelih, 0 diskriminacije i 0 smrtiod AIDS-a, a sve u cilju stvaranja pozitivnijeg i zdravijegokruženja za sve nas.Slijedi samo nekoliko važnijih događanja i aktivnosti kojimasmo obilježili naš rad u zajednici i naš doprinos u ostvarenjukako naših, tako i svjetskih ciljeva i smjernica.4.DANI ZDRAVLJA– U suradnji s Gradskim uredom za zdravstvo i branitelje,ove godine u razdoblju od 7. do 9. travnja na Trgu kraljaTomislava organizirali smo Dane zdravlja. U INFO šatoruorganizirali smo različite edukacije i stručna predavanja tedijelili materijale u cilju podizanja razine svijesti građana ozdravom načinu života.5.SAVJETOVALIŠTE ZA HIV I VIRUSNE HEPATITISE– Udruga je početkom mjeseca listopada i službenootvorila Savjetovalište za virusne hepatitise pri Kliniciza infektivne bolesti “Dr.Fran Mihaljević” u Zagrebu.Savjetovalište pruža individualnu i grupnu psihosocijalnupodršku oboljelima, ali i članovima njihovih obitelji. OtvaranjeSavjetovališta popraćeno je radiospotom na AnteniZagreb. Ovim putem želimo zahvaliti svima koji supoduprijeli rad savjetovališta, koje je do kraja 2011. odradilo366 savjetovanja.NAJVAŽNIJI PROJEKTI HUHIV-a U 2011.GODINI:1.KAMPANJA ZA TESTIRANJE– Kako bi se što veći broj osoba potaknuo na besplatno i načinima prijenosa i rizicima prijenosa virusnih hepatiti-42 anonimno testiranje dostupno diljem Hrvatske, HUHIV je sa. Radionica je održana u Zagrebu 19. veljače u suradnji s43pokrenuo kampanju u suradnji s Ministarstvom zdravstvai socijalne skrbi te je u domovima zdravlja diljem Hrvatskena 1100 oglasnih prostora postavio plakate na poticanjetestiranja na HCV.2.SVJETSKI DAN HEPATITISA– Od 2010. udruga HUHIV obilježava Svjetski dan hepatitisa,kao i Svjetski dan AIDS-a. Kako je Svjetski dan hepatitisaod 2011. godine službeno 28. 7., Udruga se odlučilaza drugačiji pristup obilježavanju. Zbog ljetnih mjeseci,kampanja obilježavanja dana hepatitisa održala se krozkampanje u javnom gradskom prijevozu. Postavljanjem380 plakata u tramvajima i autobusima te TV-spot koji jeprikazan na 11 državnih i lokalnih TV-postaja. Kampanjaje prošla izvan svih očekivanja jer je povećan broj pozivaprema SOS telefonu za 100%, te je povećan broj testiranjana HCV u Klinici za infektivne bolesti i u zavodima zajavno zdravstvo.3.KAMPANJA ZA DANE HEPATITISA– Pokrenuta je nova kampanja pod nazivom Pozitivne vibracije,a namijenjena je prije svega mladima koji posjećujudogađanja i koncerte namijenjene upravo njima. Zajednos MIXER.hr pokrenuli smo sudjelovanje na ljetnim manifestacijamana Jadranu i sudjelovali na sedam konceratadiljem hrvatske obale.6.EDUKACIJA ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA– Kao i posljednje dvije godine, i ove smo održali edukacijustomatologa o virusnim hepatitisima u ciljuosvješćivanja stomatologa i stomatološkim djelatnika oHrvatskim stomatološkim društvom za oralnu medicinui patologiju te Stomatološkim fakultetom u Zagrebu. Ucilju smanjenja diskriminacije i stigme od strane zdravstvenihdjelatnika, nakon edukacije stomatologa na red sudošli socijalni radnici. Tako smo 14. prosinca organiziraliedukaciju socijalnih radnika i drugih stručnjaka unutarsustava socijalne skrbi na području grada Zagreba.U edukacijama su sudjelovali prof. Josip Begovac, prof.Adriana Vince, prof. Ksenija Turković, vms. Anka Szabote Kristina Duvančić dipl. soc. rad. Edukacije su se održalepod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i u suradnjis Hrvatskom udrugom socijalnih radnika i zagrebačkompodružnicom HUSR-a. Cilj je ovih edukacija smanjenjestigme i diskriminacije prema oboljelima i korisnicimasocijalne službe te podizanje svijesti socijalnih radnika ovažnosti čuvanja osobnih podataka korisnika centara zasocijalnu skrb. Na edukaciji je sudjelovalo 46 socijalnihradnika s područja Zagreba. Također, i u 2012. planiramoodržati iste radionice na području cijele Hrvatske, i to uvećim gradovima - Rijeka, Split i Osijek.7.KAMPANJA STOP AIDS– Dva tjedna prije samog Svjetskog dana borbe protivAIDS-a u 2011. godini, pokrenuta je kampanja s ciljempodizanja svijesti i razine znanja općeg pučanstva o problemuHIV/AIDS-a. Plakati su postavljeni na 380 površina ujavnom gradskom prijevozu u Zagrebu. Svojim porukamapozivali su građane na dobrovoljno i anonimno testiranjeu cilju saznavanja vlastitog zdravstvenog statusa.

HUHIVINFO BILTEN 2011.8.SVJETSKI DAN BORBE PROTIV AIDS-a– Dan se na sličan način obilježava svake godine. U2011. aktivnosti su se održavale od 26. 11. do 1. 12. naPreradovićevom trgu. Postavljen je INFO šator u kojemvolonteri HUHIV-a i udruge studenata medicine (CroM-SIC-a) i HCK-a dijelili edukativne brošure, pružali informacijete raznim stručnim predavanjima podizali svijestmladima kako o načinima zaštite, tako i o smanjenjustigme i diskriminacije. Ovim putem želimo zahvalitisvima koji su sudjelovali u tim događanjima te, naravno,svim predavačima koji su izrazili svoje zadovoljstvoi odlučili pomoći nam u borbi protiv stigme i diskriminacijete podizanju svijesti o važnosti smanjenja širenjaHIV-infekcije u našem društvu. Osim šatora i kampanjeu javnom gradskom prijevozu, Svjetski dan borbe protivAIDS-a popraćen je i velikim koncertom Pozitivan koncertkoji je održan u Domu sportova 2. 12., i na kojem sunastupali Dubioza Kolektiv, Stereo MC, Svadbas, Kawasaki3P. Koncert su medijski popratili MTV Adria, CMC prikazivanjemvideospota, Muzika.hr, net.hr i ostali portali, i toobavijestima i nagradnim igrama, a na svim radiopostajamau Zagrebu mogao se čuti i prigodan radiospot.9.GRUPE ZA PODRŠKUOvim putem želimo se zahvaliti svima koji su na bilo koji– Osnovane su 2006. godine zbog potrebe za grupnom 14.način poduprijeli naš rad i koji su se na nesebičan način44 podrškom oboljelima od HIV-infekcije, a održavaju se dva BILTENpridružili nama i našim aktivnostima u cilju stvaranja45bolje, zdravijeg i humanijeg društva.puta mjesečno. Cilj je međusobnom podjelom iskustvapomoći svakom novom oboljelom da započne prihvaćatii živjeti sa svojom bolešću. Udruga se želi zahvaliti svomčlanu koji već pet godinu nesebično radi na ovom projektu.Zbog povećanja broja novooboljelih, u 2012. planiramoproširiti grupe i njihovo održavanje organizirati jednomtjedno.10.HIV SOS TELEFON (0800 448 767)– Besplatna telefonska linija namijenjena je za pomoćoboljelima, kao i pružanje informacija o spolnoprenosivimbolestima, mogućnostima liječenja i testiranju, aaktivna je od 2007. godine. Kako su od 2011. godine kampanjeza HCV i HIV izuzetno jake, moramo naglasiti kakoje i samo povećanje od 100% primljenih poziva više negodovoljan pokazatelj uspješnosti ovog projekta. U 2011.linija je zaprimila 427 poziva.11.MREŽNA STRANICA (www.huhiv.hr)– Na stranici se mogu naći sve informacije o Udruzite njezinim aktivnostima, HIV/AIDS-u i virusnimhepatitisima, te ostalim spolnoprenosivim bolestima,mogućnostima testiranja i liječenja te novostima uHrvatskoj i svijetu. Nudi jednostavan pregled te pružarazmjenu informacija i međusobnu podršku oboljelimakako iz Zagreba, tako i iz svih krajeva u Hrvatskoj. Stranicase polako pretvara u portal koji na zabavan i vedar načinpromovira rad Udruge i pruža informacije iz Hrvatske isvijeta, ali i podiže svjesnost o prihvaćanju kvalitetnijeg izdravijeg spolnog odnosa u cilju zaštite vlastitog zdravlja.12.ONLINE SAVJETOVANJE– Od početka 2009. HUHIV svim korisnicima nudi imogućnost on-line savjetovanja (pitaj@huhiv.hr) Napostavljena pitanja odgovara se u što kraćem roku.Također, nakon postavljanja novog portala te tijekomodvijanja naših kampanja moramo naglasiti povećanjepostavljenih pitanja ovim putem. U 2011. odgovoreno jena 124 postavljena pitanja.13.PRAVNA POMOĆ– Od početka 2008. godine za sve članove Udrugeomogućena je besplatna pravna pomoć te savjetovanjekoje provodi odvjetnička kuća iz Zagreba. Telefonskimputem ili osobno omogućeno je besplatno pravno savjetovanjesvim članovima udruge i oboljelima od HIV-au svrhu zaštite njihovih osnovnih ljudskih prava. Pravnije savjet zatražilo 54 osobe. Vrlo je bitno poticati ljudeda počinju prijavljivati bilo kakvu diskriminaciju, i premasebi i prema osobama iz okoline u cilju zaštite ljudskihprava, ali i suzbijanja diskriminacije u našem društvu.– Bilten HIV/AIDS INFO koji se distribuira svim zdravstveniminstitucijama, klinikama i zdravstvenim ustanovamana području cijele Hrvatske, od 2011. godine izlazisamo jednom, i to na kraju godine, u nakladi od 10 000primjeraka. Donosi informacije o kretanju HIV-infekcije uHrvatskoj i u svijetu, te donosi nove informacije vezane uzdijagnostiku, liječenje te najnovija dostignuća vezana uzistraživanje HIV/AIDS kod nas i u svijetu. Također, izdalismo i dvije nove brošure namijenjene stomatolozima kojeće se preko Hrvatskog stomatološkog vjesnika distribuiratidiljem Hrvatske stomatološkim klinikama i poliklinikamate privatnim ordinacijama.15.SUDJELOVANJE NA KONFERENCIJAMA/EDUKACIJAMA– Članovi Udruge su tijekom godine sudjelovali na nekolikovažnih konferencija (AIDS konferencija zemalja regije– Kijev, Europska AIDS konferencija – gdje smo se po prviput predstavili regiji na dobivenom prostoru, štandu, HIVEurope meeting, te različiti treninzi i edukacije ).16.OUTREACH PROGRAMI– Od početka 2011. obišli smo dva zatvora, Split i Šibenik,te jednu terapijsku zajednicu u Đurmancu u suradnjisa Zatvorskom bolnicom i HCK-om. Ovim smo putemeducirali 48 korisnika u zatvorskom sustavu i 79 kroz HCKi 13 korisnika u terapijskoj zajednici Đurmanec. Testiranoje 45 korisnika u zatvorima i 79 u prostorijama HCK-a te13 korisnika u Đurmancu na HIV i HCV.17.STIGMA NIJE DOBAR SUDAC– U borbi za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava našihkorisnika, a u suradnji s pravnim sustavom u RepubliciHrvatskoj, nastala je knjižica koja sadržava sve informacijepotrebne osobi koja je doživjela diskriminaciju. Tekst osobuvodi kroz pravna razmatranja stvarnih slučajeva diskriminacijete razmišljanja ključnih institucija s naglaskomna sadašnje mogućnosti ostvarivanja ljudskih prava.Udruga je tijekom rada u 2011. podijelila više od 110000 brošura te više od 25 500 kondoma. U cilju edukacijecijele Hrvatske svoj edukativni materijal šalje i dalje svimcentrima za testiranje i savjetovanje, srodnim udrugamana području cijele zemlje. Nadalje, Udruga je sklopila Ugovoro suradnji s udrugom Institut (Pula; u cilju edukacijezaposlenika i korisnika te distribucije edukativnog materijala).U 2011. Udruga je tiskala različite brošure i letke teih dijelila, zajedno s kondomima, kroz svoja događanja i usuradnji s ostalim udrugama i centrima diljem Hrvatske.I u 2012. očekujemo, ako ne približno iste, onda boljebrojke u cilju edukacije i prevencije.

HUHIVINFO BILTEN 2011.AUTORLatica Mirjanić, mag. psih.Svjetski danzdravlja 2011.U ORGANIZACIJI HRVATSKE UDRUGE ZA BORBU PROTIV HIV-AI VIRUSNOG HEPATITISA, GRADSKOG UREDA ZA ZDRAVSTVO IBRANITELJE I SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE U HRVATSKOJVrijeme održavanja: 6. – 8. travnja 2011.Mjesto održavanja: Grad ZagrebSRIJEDA, 6. 4. 2011.46 47Mjesto održavanja: prostorije GradaZagrebaKonferencija za medije povodom Svjetskog dana zdravlja2011. godine održana je 6. travnja u 11 sati u prostorijamaGradskog poglavarstva u Zagrebu. Uvodnu riječ održaoje pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo i branitelje, dr.Zvonimir Šostar. Nakon uvodne riječi dr. Šostara riječ jepreuzela prof. dr. sc. Antoinette Kaić-Rak koja je objasnilazašto se i od kada obilježava Svjetski dan zdravlja tekako se izabire tema pod kojom će se Svjetski dan zdravljasvake pojedine godine obilježiti. Prezentirane su i preporukei smjernice Svjetske zdravstvene organizacije povodomovog dana te je naglašena činjenica da u borbi protivantimikrobne rezistentnosti možemo i moramo sudjelovatisvi kako bismo spriječili neželjene posljedice.Potom je dr. Tihomir Majić, ravnatelj Zavoda za javnozdravstvo “Dr Andrija Štampar”, preuzeo riječ te iznio planaktivnosti kojima će Zavodi za javno zdravstvo obilježitiSvjetski dan zdravlja. Isto tako, Ivana Crnčić, glasnogovornicaudruge HUHIV, predstavila je aktivnosti i edukacije

HUHIVINFO BILTEN 2011.koje je HUHIV pripremio i organizirao za učenike srednjihškola u Zagrebu, u sklopu Info šatora. Predsjednik upravePlive, dr. Matko Bolanča, predstavio je projekt zbrinjavanjastarih lijekova u suradnji Plive, Gradskog ureda zazdravstvo i branitelje i Zavoda za javno zdravstvo “Dr. AndrijaŠtampar” koji se kontinuirano provodi. Voditeljicaslužbe za javno zdravstvo Zavoda za javno zdravstvo “Dr.Andrija Štampar”, doc. dr. sc. Danijela Štimac, predstavilaje aktivnosti Zavoda u akciji zbrinjavanja starih lijekovate naglasila samu važnost zbrinjavanja starih lijekova inačine na koji svi možemo sudjelovati u tome i iznijelapodatke iz dosadašnjih akcija.Atmosferu u šatoru je jedino pokvarilo jako sunce, zbogkojeg je bilo vruće.Grafički prikaz 1.: Ocijenite, kao u školi, koliko Vam jebilo ugodno u šatoru.12,30h - Gordana Maravić-Vlahoviček, molekularni biolog,docentica na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetuSveučilišta u Zagrebu: Bakterijska rezistencija na antibiotikeGrafički prikaz 2.: Ocijenite, kao u školi, koliko su Vamse svidjele današnje aktivnost u šatoru.Na kraju konferencije, svi su građani pozvani da seuključe u obilježavanje Svjetskog dana zdravlja, da sudjelujuu pripremljenim aktivnostima te da u svakodnevnomživotu obrate pažnju na vlastiti odnos prema korištenju iodlaganju lijekova.ČETVRTAK, 7. 4. 2011.Mjesto održavanja: Trg Kralja TomislavaNa Svjetski dan zdravlja organizirali smo tri predavanja zaProsječna ocjena današnjih predavanja iznosila je 4,06.81 učenika srednjih škola iz Zagreba (Škola za primalje,Poljoprivredna škola i Prehrambeno tehnološka škola) teŠto Vam se posebno svidjelo:nekoliko slučajnih prolaznika, od kojih je bilo 83% djevojaka.Ta predavanja obuhvaćaju sve ovogodišnje teme Svjetskog11h - dr. sc. Blaženka Kos, izvanredna profesorica na• Svidjelo mi se mnogo toga, sada znam ono što nisam48dana zdravlja.Prehrambeno- biotehnološkom fakultetu Sveučilišta uznala.49Zagrebu: Spasonosni lijekovi na krivom mjestu14h - doc. dr. sc. Vlaho Brailo, dr. stom., Stomatološkifakultet Sveučilišta u Zagrebu: HIV i virusni hepatitisi –transmisija u stomatološkoj praksi• Bilo mi je jako vruće.• Svidjelo mi se to što smo saznali neke dodatne pojedinostio antibioticima.• Posebno mi se svidjelo predavanje profesorice s PBF-a,ali je kasnije već postalo naporno.• Plazma, zvučnici, plakati. Jako lijepo.• Bilo je lijepih cura.• Sve mi se svidjelo.• Bilo je sve OK, od svega se može nešto naučiti. Tako daje sve bilo korisno.• Saznali smo novosti o antibioticima.• Sviđa mi se saznanje o penicilinu i da antibiotike trebamokoristiti u umjerenim količinama.• Informacije koje sam zapamtila na predavanju.• Aktivnosti koje smo probali na predavanju.• Nedostajalo mi je zraka, prevruće je.• Čula korisne stvari za školu.• Svidjelo mi se predavanje o antibioticima.• Pokušaj da nas osvjestite o raširenosti i primjeni antibiotika.• Ne mogu ništa izdvojiti.• Sve mi se svidjelo jer sam puno toga saznala.• Cijela priča mi se svidjela, jer bi javnost trebala što višeznati o antibioticima, o njihovoj štetnosti, ali i njihovojpomoći.• Najviše mi se svidjela priča o tome kako je nastao penicilin,antibiotici i kako sve to nama pomaže u životu.• Pristupačnost osoba koje su vodile program. Lijepo ikorisno predavanje.• Najviše mi se svidjelo što je penicilin otkriven na vri-

HUHIVINFO BILTEN 2011.• Energično, razumljivo i poučno predavanje.• Zanimljive i korisne informacije o stomatologiji idotičnim temama i zdravstvenim problemima; Dobrauputstva i savjeti za osoblje koje radi u medicini izdravstvenim ustanovama.• Ma sve je bilo super i lijepo objašnjeno.• Meni se svidjelo, jako je zanimljivo.• Jako je zanimljivo i poučno, dobro objašnjeno.• Prvo predavanje i stomatolog.• Gospodin je sve objasnio.Grafički prikaz 3.: Koliko Vam je dan proveden u šatorukoristio?informacija.• Dobila sam korisne informacije koje mogu poslijeiskoristiti u životu.• Super. Pametno iskorišteno vrijeme.• Za struku korisno, a osobno vrlo ugodno.• Saznala sam dosta informacija koje nisam znala, amogla bi ih koristiti u medicinskoj mikrobiologiji i infektologiji.• Naučila sam više o bakterijama i njihovomrazmnožavanju.• Pa nešto sam naučila, ali sam večinu znala. Zato je prvopredavanje bilo bolje.• Bilo je jako zanimljivo i može se primijeniti u nastavi.• Vrlo poučno da hrane zivotinje sa antibioticima.• Bilo je vrlo zanimljivo i poučno• Jako dobro. Korisne informacije koje nisam prije znala.• Vrlo poučno predavanje, informacija više u momživotu.• Bilo je vrlo zanimljivo.• Većinu smo znali, ali svaki podatak je koristan.• Jako zanimljive stvari.• Čuli smo puno novih informacija o bakterijama koje suzanimljive.v Još nisam bila na predavanju o stomatologiji pa samnešto novo naučila.• Vidjet ćemo.• Naučili smo mnogo o bakterijama.• Koristi za svakodnevi život i za rad s djecom.• Koristilo je.• Ugodno ozračje, pozitivna, ležerna atmosfera i veoma• Klima.• Ne možete postati bolji, već ste bolji.• Sve je bilo super.• Nikako. Klima i fotelja.• Kasnije je postalo naporno.• Bili su problemi s prezentacijom.• Sve je bilo super.• Slike s prezentacije.• Ništa. Sve je bilo u redu.• Ma vi ste najbolji. Super. Sve mi se jako svidjelo.• Sve je odlično.• Osim preparata, meni bi bilo bolje da su nam pokazalineki mali pokus.• Još ovakvih korisnih predavanja u budućnosti.• Malo je prevruće i preveliko sunce. Nismo vidjeli prezentacijuna plazmi.• Prezentacija na TV-u nije se dobro vidjela.• Ne posustajte.• Možda više praktičnog rada.• Više prakse i više rada.• Klima i nešto osvježavajuće.• Sve je bilo super, samo mi je žao sto nismo dobro vidjelislike.• Klima i nismo dobro vidjeli umjetnost bakterija.• Dobri ste i ovako.• Mali ekran za prezentaciju i smanjena vidljivost zbogsunca.• Nastavite ovako kao danas.jeme da spasi mnoge ljude u Drugom svjetskom ratu i to Kako Vam je dan proveden u šatoru koristio:korisni savjeti.PETAK, 8. 4. 2011.što se proizvede 200 000 tona godišnje da spasi mnoge• Mislim da je bilo poučno.– Trg Kralja Tomislavaljudske živote.• Bilo je super korisno.• Atosfera na predavanjima i teme predavanja.• Vruće.Grafički prikaz 4.: Što Vam je nedostajalo?• Saznala sam puno novog o bakterijama što prije nisam • Naučio sam nešto korisno.znala• Korisno svakako, dio smo već čuli u školi.• Predavanja su vrlo stručna i poučna.• Mislim da je ovaj dan proveden u šatoru vrlo koristan• Zanimljivosti o bakterijama. Odlično predavanje. jer smo mogli čuti i naučiti puno više o antibioticima, o• Pomalo dosadno.njihovoj uporabi.• Ponovili smo što smo već znali.• Bilo je odlično.• Uz teoriju su bili i primjeri kao petrijevke i pipete. • Većinu toga učimo u školi, ali treba i nešto novo, uvijek• Iznošenje informacija koje nisu prisutne u javnosti. korisno.• Svidio mi se uvod, povijest i gdje se sve koriste antibiotici,• Nije bilo loše.gdje su zabranjeni itd.• Ne znam.• Svidjela mi se prezentacija uz slike.• Ponavljanje mikrobiologije i biotehnologije.• Sve mi se svidjelo, a posebno profesorica Kos koja je • Saznala sam puno informacija o tome što smijemobila jako uljudna pa nam je sve objasnila.raditi s lijekovima, a što ne.Antoinette Kaić-Rak, dr. med., Svjetska zdravstvena organizacija• Svidjela mi se prezentacija s bakterijama i infekcijama. • Dobila sam korisne informacije za daljnji život.u Hrvatskoj• Naučili smo više, a i zanimljive stvari o bakterijama. • Puno sam naučio o antibioticima.• Bakterije razgovaraju... hahaha... prekul. I još na dva • Korisno za školu.Sedam ciljeva WHO strategije:jezika... Ma kraljevi!• Saznala sam mnogo o antibioticima, njihovim korisnim• Predavanje je bilo jako zanimljivo i korisno, lijepa svojstvima i štetnim (životinje).1. promicati nacionalnu koordinacijuprezentacija i jako zanimljiva predavačica koja ja uspjela • Odlično. Drago mi je što sam naučio nešto novo.2. jačati praćenje rezistencije na antibiotikepribližiti ovu temu učenicima na način na koji to oni • Super. Sada imam više znanja o antibioticima iKako možemo postati još bolji:3. promicati racionalnu uporabu antibiotika, uključujući imogu shvatiti.štetnosti.praćenje potrošnje antibiotika• Posebno mi se svidjelo predavanje o antibioticima. • Super. Sada znam jos više gdje se sve antibiotici koriste.• Da je malo hladnije i udobnije.4. unaprijediti kontrolu infekcija i nadzor nad korištenjem• Drugo predavanje i profesorica.• lijekovima nikad dosta.• Jako vruće i zagušljivo.antibiotika u zdravstvenim ustanovama50 • Atmosfera i tema trećeg predavanja.• Dobro iskorišten dan i saznala sam mnogo korisnih• Da je malo hladnije. Ma dobro je bilo.5. promovirati praćenje, prevenciju i kontrolu nad mik-51robnom rezistencijom u lancu proizvodnje hrane6. promovirati istraživački rad i inovacije s ciljempronalaženja novih antibiotika7. podizanje svijesti u javnosti o primjeni antibiotika iriziku pojave otpornosti na antimikrobne lijekove.Poboljšati kontrolu infekcija i upravljanje korištenjemantibiotika u zdravstvenim ustanovama• potrebno je razviti i provoditi nacionalne smjernice oprevenciji i suzbijanju infekcija• potrebno je ustanoviti multidisciplinarno bolničko povjerenstvoradi poboljšanja praćenja bolničkih infekcija ivodiča o antibiotskoj terapiji ili profilaksi• za mnoge intervencije profilaksa može biti samo 24sata• potrebno je uključiti privatni i javni sektor• promicanje higijene ruku i pridržavanja uputa okorištenju lijekova.Promicanje praćenja, prevencije i suzbijanja rezistencijena antibiotike u prehrambenom lancu• antibiotike kod životinja koristiti samo kada to veterinaripropišu• eliminirati korištenje antibiotika za poticanje rasta• kritično važne antibiotike za upotrebu u humanoj medicinikoristiti kod životinja samo kada za to postoji opravdanje• poboljšati zdravlje životinja kroz prevenciju bolesti, cije-

HUHIVINFO BILTEN 2011.pljenje, higijenu, bio-sigurnosne mjere• praćenje korištenja antibiotika u životinjskoj hrani• integrirano (životinje, ljudi) praćenje odabranih bakterijakoje se prenose hranom• povećati u javnosti svjesnost o antimikrobnoj rezistencijis perspektive zdravstvene ispravnosti hrane.Svi trebaju biti uključeni - komunikacijska strategijaSZO/Europa• liječnici profesionalci, farmaceuti, veterinari koji propisujuprave antibiotike u pravu svrhu, ispravne doze i upravo vrijeme• javnost bolje upoznati s antibioticima, kada ih koristiti,kada ne• veterinari i poljoprivrednici, i razumno korištenje antibiotika• farmaceutska industrija treba razvijati nove lijekove• tvorci strategija razviti i provoditi nacionalne akcijskeplanove.Zaključci• Rezistencija na antibiotike postaje javnozdravstveno izvanrednostanje još uvijek nepoznatih razmjera.• Sve zemlje članice europske regije SZO-a (53) trebalebi postupno provoditi regionalni sveobuhvatni akcijskiplan.• Svjetski dan zdravlja i Europski dani svjesnosti o antibioticimaodlična su prilika za povećanje svijesti o potrebiza AKCIJOM.52 53

HUHIVINFO BILTEN 2011.AUTORLatica Mirjanić, mag. psih.Kampanje kaopoluga mijenjanjaponašanjaInformiranje javnosti o bolesti i prevencija putemmasovnih medija označava jedan od najčešćih javnozdravstvenihdjelovanja u svim zemljama. Osimkampanja, uvedeni su i različiti bihevioralni programiza skupine pod povećanim rizikom. Cilj svih tih aktivnostije uvjeravanje u odaslane informacije (persuazija)te u konačnici promjena ponašanja.Kakav učinak imaju porukezastrašivanja?Zastrašivanje u persuaziji odnosi se na naglašavanjepogubnih fizičkih, socijalnih, psiholoških i emocionalnihposljedica u slučaju nepoštivanja poruke komunikacije.Zajednička karakteristika takvih poruka je izazivanjestraha. No problem je u tome što prijetnja ne morasistematično izazivati željeni emocionalni odgovor, zbogčega se niti ne može očekivati ujednačeni bihevioralniodgovor.Pitanje je je li šokiranje javnosti učinkovita metodaodašiljanja preventivnih poruka u borbi protiv AIDS-a?Izazivanje straha kod ljudi može usmjeriti osobno funkcioniranjena smanjivanje straha, koje u sebi ne morasadržavati promjenu ponašanja u željenom smjeru. Smanjenjestraha može se dogoditi uslijed procjene niskog osobnogrizika od predstavljenje prijetnje.54 Devos-Combi, L. i Salovey, P. (2002). Applying Strategis to Alter HIV-LITERATURA55Postoji mnogo čimbenika kojiutječu na cilj komunikacijeOsim naglašavanja rizika, kampanja će biti uspješna samou slučaju davanja prijedloga kako razriješiti nastalu emocionalnureakciju ili kako izbjegavati prijetnju navedenuu kampanji. U slučaju kampanja vezanih uz borbu protivAIDS-a ta informacija bi bila upućivanje na testiranje (prijetnjaje kasno saznavanje dijagnoze) ili pravilno korištenjekondoma u spolnim odnosima (prijetnja je rizik prijenosainfekcije). Ako kampanja ne sadrži ove informacije, prikazanaprijetnja će osobu navesti na poricanje rizika, čimese kontrolira emocionalna reakcija izazvana prijetnjom(strah).Također se ne smije zanemariti utjecaj same poruke kojase šalje. U pravilu, što je veća razlika između ponašanja osobei ponašanja koje zagovara kampanja, to će motivacijausvajanja tog novog ponašanja biti manja. Recimo, teže jespolno aktivnu populaciju nagovoriti da apstiniraju, negoda koriste kondome.Korištenje HIV-pozitivnih osoba u kampanjama promicanjazaštite reproduktivnog zdravlja nije se uvijek pokazalakao učinkovita metoda. Takva komunikacija možepovećati osjećaje osobne ranjivosti do te mjere da osobapokrene procese kojima će kontrolirati strah (poput poricanjavlastitog rizika za HIV-infekciju). Na taj način nećebiti pokrenuti željeni procesi kontrole prijetnje (poputusvajanja navike prakticiranja sigurnog seksa). No, takvakampanja povoljna je za smanjivanje diskriminirajućihstavova prema osobama koje žive s HIV-om.Okvir persuazije mora se odnositi na procjenuosobnog rizikaVećina ljudi se boji bolesti, no to ne znači da ujednomisle kako postoji osobni rizik da oni obole od te bolesti.Budući da ljudi u procjenama rizika zaraze HIV-om osobnirizk procjenjuju manjim od rizika drugih ljudi, kampanjebi trebale izazvati percepciju osobnog rizika kako bipersuazija uspjela. U osnovi to znači promjenu percepcijeda se AIDS događa drugima.Učinkovita kampanjaNajučinkovitija kampanja s promjenama u ponašanjušest tjedana nakon kampanje sadrži kombinaciju velikognaglaska na prijetnju i visoke procjene osobnog rizikate veliku efikasnost odgovora na prijetnju (naglašavanjeonog što se može poduzeti kao sigurnu metodu otklanjanjaprijetnje). Prijetnje koje nisu sadržavale učinkovitemehanizme njihovog uklanjanja stvorile su kod ljudi suprotanefekt od očekivanog.Relevant Thoughts and Behavior. Review of General Psychology, 6, 3,287-304.

HUHIVINFO BILTEN 2011.AUTORdr. sc. Siniša Zovko, dr. med.Iglomanija• Ovaj članak dio je teksta doktorske disertacije Utjecaj politike smanjenjašteta zlouporabe droga na promjenu zdravstvenog ponašanjaintravenskih korisnika droga koju je autor obranio na Medicinskomfakultetu sveučilišta u Zagrebu 2011. godine. Disertacija je temeljenana desetogodišnjem provođenju Harm Reduction programa HrvatskogaCrvenog križa. Sažetak disertacije:“Istraživanjem su obuhvaćeni aktivni intravenski korisnici droga (ovisnici)s područja grada Zagreba i grada Zadra. Na uzorku od 300 ispitanika,aktivnih intravenskih korisnika droga, ispitane su i utvrđenesocijalne determinante i odnos prema bolesti ovisnosti. Istraživanjemje utvrđeno da programi smanjenja šteta zlouporabe droga imajuutjecaj na promjenu zdravstvenog ponašanja aktivnih i. v. korisnikadroga koje se iskazuje kao smanjenje učestalosti dijeljenja pribora za injiciranjedroga, veća učestalost testiranja na hepatitis C, hepatitis B i HIV,te povećanom motivacijom razmišljanja o liječenju bolesti ovisnosti izapošljavanju. Utvrđeno je i da intravenski ovisnici u Hrvatskoj čestozamjensku terapiju uzimaju i. v. putem, a pri tome razvijaju ovisnost ointravenskom uzimanju supstanci – “iglomaniju”. Ispitanici su svojubolest ovisnosti o drogama doživljavali i kao bolest uvjetovanu osobnimizborom načina (stila) života.”Iglomanija je izraz kojim se opisuje potreba i. v. korisnikadroga (ovisnika) za uzimanjem psihoaktivnih supstanciintravenskim injiciranjem.Analiza rezultata istraživanja ukupnog uzorka ispitanika,s obzirom na navike intravenskog korištenja sredstavaovisnosti, pokazuje da većina ispitanika (68,3%) smatrada su ovisni i o intravenskom načinu uzimanja psihoaktivnihsredstava, osim ovisnosti koju su razvili premasredstvu; 14,3% izjavljuje da ne znaju jesu li ovisni i onačinu uzimanja, a 17,3% izjavljuje da nisu ovisni o intravenskominjiciranju supstance. Kao glavni razlog zaštodrogu uzimaju i. v. injiciranjem, 73,3% ispitanika navodizadovoljstvo (užitak), a manji dio to čini zbog maksimalnogiskorištavanja količine droge (19,3%) ili zbog osjećaja“krize” (7,3%). Velika većina ispitanika (84,7%) navodi dasupstitucijsku metadonsku terapiju uzima intravenozno;40,7% ispitanika to čini često ili redovito. Nasuprot tome,buprenorfinsku supstitucijsku terapiju čak 81,7% ispitanikanikada ne uzima intravenski.Tablica 1. Karakteristike uzorka s obzirom na navikeintravenoznog korištenja sredstava56 57

HUHIVINFO BILTEN 2011.SL. 1. DISTRIBUCIJA ISPITANIKA OBZIROM NA OVIS-NOSTI O I. V. NAČINU UZIMANJA SUPSTANCESL. 4. DISTRIBUCIJA ISPITANIKA OBZIROM NA I.V. UZIMANJE SUPSTANCE – METADON I MJESTOISTRAŽIVANJAOvi rezultati potvrđuju hipotezu istraživanja da i. v.ovisnici u Hrvatskoj vrlo često uzimaju supstitucijskuterapiju intravenskim putem, te da razvijaju i ovisnost ointravenskom uzimanju supstance – iglomaniju. Iako seintravensko uzimanje droga tradicionalno veže uz bolestovisnosti (posebice opijatne, heroinske), rađeno je maloistraživanja s ciljem razumijevanja problematike intravenskeovisnosti. Jean Paul Grund analizira intravenskouzimanje droge u kontekstu subkulture korisnika droga;Barnard M. A. istražuje dijeljenje pribora za injiciranjedroga u odnosu rizičnosti zaraze HIV-om; Battjes i Pickinskomentiraju dijeljenje pribora za injiciranje iz nacionalnei međunarodne perspektive.ta smjesa uljane strukture koja se preko “filtera” navlačiu štrcaljku i injicira. Za takav način korištenja metadonauvijek se koriste štrcaljke zapremine 2 ml ili 5 ml, a nikadainzulinske štrcaljke koje inače predstavljaju standardnuštrcaljku za ubrizgavanje heroina.Buprenorfin se, što je pokazalo i istraživanje, rjeđe injicira.Može se pripremati kao i metadonske tablete, a ponekadse otapa i u fiziološkoj otopini, te injicira. Kada se govori ozlouporabi buprenorfina, on se najčešće zloupotrebljavana način da se smrvljene tablete ušmrkavaju u nosnice.Takav način zlouporabe, po iskazima ispitanika, vrlo ječest u zatvorima.Dubinskim intervjuima provedenim među ispitanicima Tijekom terapeutskog procesa liječenja bolesti ovisnostiovog istraživanja dobili su se kvalitativni podatci o intravenskomapstinencija od glavnog sredstva ovisnosti je osnovniuzimanju droga. Kao glavni razlog intraven-standard ispravnog liječenja. Apstinencija podrazumijevaSL. 2. DISTRIBUCIJA ISPITANIKA OBZIROM NAskog uzimanja droga ispitanici većinom navode razlog i prestanak uzimanja sredstva zlouporabe intravenskimOVISNOSTI O I. V. NAČINU UZIMANJA SUPSTANCE I“postizanja vrhunskog osjećaja zadovoljstva” (koje se u putem. Budući da većina heroinskih ovisnika heroin uzimaMJESTO ISTRAŽIVANJASL. 5. DISTRIBUCIJA ISPITANIKA OBZIROM NA I. V.ovisničkom slengu naziva “flash”). Ispitanici na početkuintravenskim putem, i da pri tome razvijaju snažanUZIMANJE SUPSTANCE – BUPRENORFINkonzumiraju heroin ušmrkavanjem. Dio njih nakon toga oblik ovisnosti i o intravenskom načinu uzimanja sredstvapuši heroin (u praksi heroin se stavlja na aluminijsku foliju,zlouporabe, tijekom liječenja uvijek se mora posvetitikoja se s donje strane zagrijava upaljačem ili svijećom; iznimna pozornost i ovisnosti pacijenta o intravenskomkorisnici udišu dim sagorjelog heroina izravno udisanjem korištenju droga, iglomaniji. Bez rješavanja problema iglomanijekroz nos, ili putem plastičnih cjevčica koje stave u nosnicu).povećava se rizik od zlouporabe supstitucijskeU Hrvatskoj ovisnici takav način konzumiranja terapije. Ispitanici u ovom istraživanju nisu mogli definiratiheroina nazivaju “folijanjem” ili “čejsanjem”. Ovisnici uglavnompravi razlog nastavljanja korištenja supstitucijske terapije58 ne preferiraju takav način korištenja heroina jer intravenskim putem, te se može pretpostaviti da je i to59smatraju da takvim načinom gube veliku količinu droge,koja izgara i koju onda ne stignu konzumirati. Intravenskiminjiciranjem smatraju da koriste maksimalnu količinudroge, a ujedno postižu i maksimalni osjećaj zadovoljstvai euforije. Više ispitanika izjavilo je: “Jednom kada počneškoristiti iglu i špricu, to je to. Nema boljeg. Nikada.”ekspresija kompulzivnog ponašanja karakterističnog zaličnost ovisnika.SL. 5. IGLOMANIJA – NEKROTIZIRAJUĆI UPALNIPROCESI DORZUMA STOPALA. POSLJEDICA UBRIZ-GAVANJA METADONASL. 3. DISTRIBUCIJA ISPITANIKA OBZIROM NA I. V.UZIMANJE SUPSTANCE - METADONSL. 6. DISTRIBUCIJA ISPITANIKA OBZIROM NA I. V.UZIMANJE SUPSTANCE – BUPRENORFIN I MJESTOISTRAŽIVANJAPosebnost heroinskih ovisnika u Hrvatskoj je i injiciranjesupstitucijske terapije. Budući da se terapija dijeli u oblikutableta, zanimljiv je način pripreme istih za injiciranje.Metadonske tablete se konzumiraju na dva načina. Tzv.jednostavan način pripreme, koji slovi među ovisnicimakao “loš” i “bezvezan”, znači da se tablete smrve u prah,koji se otapa u vodi (neki puta blago zagrijanoj), te se takvaotopina navlači preko filtera (smotuljak vate, filter odcigarete) u štrcaljku i injicira. U Hrvatskoj tako pripremljenmetadon ovisnici nazivaju “krečom”,. Prema takvomnačinu injiciranja vlada prijezir, jer on često izaziva vrlobolne apscese na mjestima injiciranja, tromboze, dubokeflebitise. Unatoč tomu, takav način korištenja metadonaje prisutan i događa se u situacijama krize ovisnika ili stanjimasvijesti kojima dominira kompulzivna potreba za uzimanjemsupstance. “Ispravan” način pripreme metadonaradi se na način da se smrvljene tablete (mrve se žlicom,čekićem, tarionikom s batićem) otapaju u 70-postotnommedicinskom alkoholu. Za kvalitetno otapanje potrebnoje najmanje 30 minuta, a ponekad se tablete ostavljaju uotopini i do dva sata, ili preko noći. Nakon toga, površinaalkoholne otopine se zapali ili se posuda u kojoj se otopinanalazi zagrijava na izvoru topline. U posudi ostaje gus-

HUHIVINFO BILTEN 2011.SL. 6. IGLOMANIJA – LOKALNI UPALNI PROCES.POSLJEDICA UBRIZGAVANJA METADONA, UZPRISUTAN EDEM ŠAKESL. 9. IGLOMANIJA – NEKROTIZIRAJUĆI UPALNIPROCESI DORZUMA STOPALA. POSLJEDICA UBRIZ-GAVANJA METADONASL. 7. IGLOMANIJA – OŽILJCI POTKOLJENICE.POSLJEDICA INJICIRANJA METADONASL. 10. IGLOMANIJA – OŽILJCI I APSCESI POT-KOLJENICE. POSLJEDICA INJICIRANJA METADONA60 61SL. 8. IGLOMANIJA – PODLAKTICE OSOBE KOJAINTRAVENSKI KORISTI DROGE. EDEM PODLAKTICAI NESTANAK VENA NA PODLAKTICAMARoche d.o.oBanjavčićeva 22, 1000 Zagreb - HRtel. +385 1 4722 333, fax. + 385 1 4722 300

HUHIVINFO BILTEN 2011.AUTORLatica Mirjanić, mag. psih.Izvještaj:domovi zdravljaKampanja“Prekrižihepatitis B,prekrižihepatitis C”Promocija testiranja na virusne hepatitiseu domovima zdravljaZAHVALE:Ovim putem bismo se željeli zahvaliti sponzorima kampanje:• Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske• Privredna banka Zagreb• Johnson & JohnsonLjubazne zahvale B1 plakatima.Zahvale Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”na podršci u ovoj kampanji.Zahvale domovima zdravlja u Gradu Zagrebu.UKLJUČENE INSTITUCIJEU svrhu poticanja na odlazak na testiranje, u suradnjisa Klinikom za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”,Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Gradskim uredza zdravstvo i branitelje Grada Zagreba i Ministarstvomzdravstva i socijalne skrbi pokrenuli smo kampanju podomovima zdravlja diljem Republike Hrvatske.ZAŠTO KAMPANJA?Hepatitis je danas u svijetu jedan od vodećih javnozdravstvenihproblema. Prije svega, govorimo o problemu velikogbroja infekcija i činjenici da se infekcija hepatitisomdogađa mnogo lakše nego što je to slučaj kod niza drugihvirusa. Osim toga, problem je i taj što velik broj osobanije svjestan da živi s tim virusom dok bolest ne dođe62 63u naprednu fazu i sve su posljedice puno teže, a samimtime je i liječenje puno kompliciranije. Još uvijek je slabopoznata činjenica da svaka dvanaesta osoba u svijetu živis kroničnim oblikom hepatitisa B ili C. Ako govorimo ojednom školskom razredu djece, lako je zaključiti da toznači u prosjeku troje djece u svakom razredu. Procjenaza Hrvatsku govori da oko 1,7% populacije živi samos jednim od virusa – hepatitisom C, što čini gotovo 75000 ljudi. Poznavajući putove transmisije hepatitisa, te sobzirom da je riječ samo o hepatitisu C, lako je zaključitikoliko je stanje alarmantno.U Republici Hrvatskoj još uvijek ne postoje epidemiološkipodaci o virusnim hepatitisima, a svijest o potrebi testiranjajoš je uvijek jako niska. I ova se bolest, kao i mnogedruge, zbog stigmatizirajućeg pristupa koji ih vežesamo uz određene subpopulacije u društvu, pripisujeodređenom opisu ljudi. Mnogi ljudi koji se ne svrstavajuu te subpopulacije, ne smatraju se ugroženima te su zbogsame te činjenice izloženiji mogućnosti infekcije. Od velikeje važnosti skrenuti pozornost na mogući rizik – biloaktualni ili prošli, te na taj način prevenirati mogućnostinfekcije. Cilj cijele kampanje je potaknuti na preispitivanjevlastitih stavova i zdravlja, a ne stigmatizirati druge.KAKO SE KAMPAJA PROVODILA?Na 1100 oglasnih mjesta u cijeloj Republici Hrvatskoj udomovima zdravlja izvješen je plakat Jeste li se ikada testiralina hepatitis B ili hepatitis C u razdoblju 1. lipnja do11. rujna 2011. godine.Kako bismo utvrdili poticajniji kanal komunikacije zagrađane, u Gradu Zagrebu se provodila pojačana kampanja.Ona se sastojala u kampanji u javnom gradskom prijevozupovodom Svjetskog dana hepatitisa 28. srpnja 2011.godine. Kampanju su mogli popratiti građani u razdobljuod 17. do 31. srpnja 2011. godine.U razdoblju od 1. rujna do 31. listopada 2011. građaniGrada Zagreba mogli su osobno popuniti anketu u kojojsu bili navedeni rizici od zaraze. Isti rizici navedeni su i naplakatu. Domovi zdravlja u koje su ankete distribuiraneizabrani su slučajnim odabirom po teritorijalnoj podijeljenostidomova zdravlja u Zagrebu (istok, zapad i centar).Na taj način osigurana je procjena osobnog rizika odzaraze hepatitisom, što plakat sam po sebi ne jamči.GRAD ZAGREBDOMOVI ZDRAVLJAZAPADCENTARISTOKREZULTATI I KOMENTARIUkupno je sudjelovalo 116 osoba. U Tablici 1. mogu sevidjeti deskriptivni podaci osoba koje su ispunile anketu.Sudionici su većinom žene, osobe srednje stručne spremei zaposlene osobe u Zagrebu. Medijan dobi (34) sugerirada su procjenu vlastitog rizika infekcije virusnim hepatitisimaispunile osobe dobne skupine koja se inače povezujes asimptomatskom fazom bolesti.

HUHIVINFO BILTEN 2011.Tablica 1.: Deskriptivni podaciTablica 2.: Rizici infekcije hepatitisom64 65Što se samih rizika tiče (Tablica 2.), u skladu sa nastojanjimanismo zahvatili najbrojniju skupinu osoba koje žives kroničnim hepatitisom C (intravenski ovisnici droga.).Također ovim uzorkom nisu zahvaćene osobe koje su imaletransplantaciju organa i dijalizu bubrega (vjerojatnozbog dobne skupine) te je rizik procijenila samo jedna osobas hemofilijom. Najčešći rizici koje su osobe navele suoperativni zahvat prije 1993. godine (20,7%), transfuzija(17,2%), kontakt s tuđom krvi (10,3%), nezaštićeni spolniodnos sa slučajnim partnerom (7%) i dijeljenje oštrih higijenskihpredmeta (6%)Tablica 3.: Odlazak na testiranje i edukacijaOd dosadašnjih odlazaka na testiranje, najučestalije jetestiranje na hepatitis B (20,9%), dok se na testiranje naHIV i hepatitis C građani podjednako odlučuju. 34,5%građana je cijepljeno, a manje od trećine njih je imaloneku dodatnu edukaciju o virusnim hepatitisima, izuzevinformacija koje su čuli u školi.

HUHIVINFO BILTEN 2011.Tablica 4.: Binomijalni testTablica 5.: Povezanost između varijabli uzetih u analizu (φ – koeficijent)Korelacije među varijablama prikazane su pomoću φ – koeficijenta, koji se izračunava na sljedeći način:66 67Binomijalni test računa razlikuje li se udio dobiven uuzorku od očekivanog. Udio za svaku pojedinu kategorijuračuna se:Proporcija = Nkategorije/NukupniOčekivana proporcija (P0) za varijable bila je 0,5, odnosnopretpostavila se podjednaka zastupljenost obje kategorijeu uzorku. Značajnost je izračunata preko z-vrijednosti.U uzorku se pojavljuje podjednak broj osoba s obziromna dvije činjenice. Prva je jesu li ikada bili na operativnomzahvatu, a druga jesu li imali nezaštićeni spolni odnos uposljednjih 6 mjeseci (stalna veza). Broj osoba sa svim ostalimrizicima je u značajno manjoj proporciji prisutan uovom uzorku. Kako je riječ o manjem dijelu populacije,moguće je još uvijek govoriti o skupinama pod povećanimrizikom, promatramo li stanovnike Grada Zagreba koji suu trenutku provedbe kampanje koristili usluge domovazdravlja.http://stattrek.com/lesson1/formulas.aspx; One-sample z-test forproportions: z-score = z = (p - P0) / sqrt( p * q / n )U Tablici 5. od prikazanih korelacija, dodatna edukacija ovirusnim hepatitisima, od čega se izuzima ona edukacijakoja se stiče u školi, povezana je sa testiranjem na HIV,hepatitis C, hepatitis B i sa cijepljenjem protiv hepatitisaB. Cijepljenje se povezuje sa sva tri testiranja te se testiranjatakođer međusobno povezuju.Dodatno se testiranje na hepatitis B povezuje s kontaktoms tuđom krvi, a testiranje na HIV i hepatitis C s odlaskomna operativni zahvat. Transfuzija se također povezuje soperativnim zahvatom.Što se još rizika tiče, dodatna edukacija se povezuje snezaštićenim spolnim odnosom u posljednjih šest mjeseci.Kontakt s tuđom krvi se povezuje s dijeljenjem oštrihhigijenskih predmeta, a to dijeljenje je povezano s odnosomsa slučajnim partnerom.Odnos sa slučajnim partnerom se povezuje s nezaštićenimspolnim odnosom u posljednjih šest mjeseci, a takav odnosse dodatno povezuje s tetoviranjem ili piercingom.φ2 = χ2/N

HUHIVINFO BILTEN 2011.RIZICIKako se virusni hepatitisi mogu prenijeti unutar obiteljiili suživotu, dodatni prijedlog je usmjeriti kampanju nesamo na osobu nego naglasiti najbližu okolinu kao subjektmogućeg rizika. Ako osoba sama svoj rizik procjenjujenisko, možda će s većom lakoćom procjenjivati rizikbliske osobe i potaknuti razgovor o odlasku na testiranje.Potrebne su sustavne edukacije populacije o virusnimhepatitisima jer se povezuju s odlaskom na testiranje nesamo hepatitisa B i C nego i s testiranjem na HIV. Moždabi bilo korisno uz sadašnju ponudu besplatnog i anonimnogtestiranja na HIV uvesti takvo sustavno testiranje i zavirusne hepatitise. Posebna kampanja mogla bi se usmjeritina spolno aktivno stanovništvo, s jakim naglaskom naasimptomatski karakter ovih infekcija.Prema posljednjim podacima za HIV, 30%-40% osobakoje su na liječenju dolaze preko centara za besplatno ianonimno testiranje. Potrebno je učiniti više kako bi sepacijenti otkrivali još u asimptomatskim fazama.Treba naglasiti kako ovaj uzorak nije obuhvatio niti jednogovisnika opojnih droga, no u Republici Hrvatskoj zaaktivne ovisnike već postoje programi smanjenja štete kojisu povod za testiranje na hepatitis C, uključujući i vanjskeprograme pomoću kojih se ova skupina pod povećanimrizikom testira.Veliki nedostatak ovih podataka je što nisu obuhvaćeneosobe koje su bile na transplantaciji ili dijalizi. Prijedlogje dodatno istraživanje odlaska na testiranje onih koji subili u riziku.70 71PREPORUKEDijeljenje oštrih higijenskih predmeta (uključujući ičetkicu za zube) i kontakt s tuđom krvi dovodi se u vezuna način da većina osoba nije imala jedan od ova dva rizika.Slično vrijedi za dijeljenje oštrih higijenskih predmetai odnos sa slučajnim partnerom.Nezaštićeni spolni odnos u posljednjih šest mjeseci povezujese s tetovažom ili piercingom (22,9% u odnosu na7,4%).Također, odnos sa slučajnim partnerom češći je kodosoba koje se tetoviraju ili imaju piercing (iako je njihovbroj u ovom uzorku mali). Osim toga, od onih koji suimali nezaštićeni spolni odnos u posljednjih šest mjeseci(41,2%), njih 17% je taj odnos imalo sa slučajnim partnerom.No, 63,2% osoba nije bilo u ovakvom riziku te jeukupno gledajući 7% njih imalo odnos sa slučajnim partnerom.Od onih koji su bili na operativnom zahvatu, 27,1% je primiotransfuziju, a 40,7% je tu operaciju imalo prije 1993.godine.Potrebno je pojačati kampanju na testiranja na virusnehepatitise s posebnim naglaskom na rizike prijenosa virusa,pogotovo operacija prije 1993. godine, transfuzija,kontakt s tuđom krvi te nezaštićeni odnosi sa slučajnimpartnerom. Bilo bi korisno da te kampanje budu sustavne.Dodatni prijedlog je naglasiti jedan od rizika u svakoj godinikampanje i pritom uputiti osobe da se jave civilnomsektoru ili zdravstvenim institucijama po dodatne informacije.Takvo informiranje može biti dodatni oblik edukacije,koje potiču odlazak na testiranje. Ključni cilj kampanjeje osobu zainteresirati za dodatno informiranje.Kako se operacija prije 1993. godine ne povezuje sodlaskom na testiranje na hepatitis C, dodatni prijedlog jeda takva kampanja bude fokus iduće godine, s naglaskomna okolnosti operacija koje su mogle biti rizične, jer ćepuna informacija vjerojatnije zainteresirati osobu za dodatnoinformiranje.

HUHIVINFO BILTEN 2011.AUTORTomislav Beganović, predsjednik Udruge HUHIVOtvorenoSavjetovališteUdruge HUHIVS oduševljenjem vas obavještavamo da je dana 4. 10.2011. i službeno otvoreno Savjetovalište za virusnehepatitise pri Klinici za infektivne bolesti “Dr. FranMihaljević” u Zagrebu, Mirogojska 8.Kao što znate, HUHIV je uvijek puno ulagao u programei projekte prevencije spolno i krvlju prevosivih bolestimeđu općom, ali i rizičnom populacijom, te u edukaciju.No, naš glavni fokus djelovanja je na brizi za oboljele.Svrha ovoga Savjetovališta je prije svega briga za oboljele.Za bolju prilagodbu na bolest te za poboljšanje kvaliteteživota nužno je osigurati sveobuhvatnu skrb te interdisciplinaranpristup liječenju. Bitna je sinergija zdravstvenogosoblja i zaposlenika Savjetovališta, u ovom slučaju psihologai socijalnog radnika, kako bi se pomoglo ljudimai kako bi oni na jednom mjestu dobili cjelokupnu skrb teadekvatno liječenje. U nas često nije dostupna psihosocijalnapodrška u radu s oboljelim osobama, ali iskustvazemalja s višegodišnjom praksom interdisciplinarnostiukazuju na njenu važnost.I na samom kraju, službeni dio otvorenja Savjetovališta zavirusne hepatitise pripao je voditeljici Referentnog centaraza liječenje i dijagnostiku virusnih hepatitisa, prof.dr. sc. Adriani Vince, koja je HUHIV-u i Savjetovalištupoželjela daljnji uspjeh u radu.Djelatnici HUHIV-a zahvaljuju se od srca još jednom svimavama koji ste na bilo koji način sudjelovali u pripremii realizaciji ovog, za nas, velikog projekta.Holistički pristup postiže se interdisciplinarnim radom, uovom slučaju suradnjom Savjetovališta za virusne hepatitisei Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”,čime je pogođenim osobama, uz zdravstvenu skrb,omogućena i psihosocijalna podrška. Na taj ćemo način72 utjecati na povećanje kvalitete života naših korisnika.73Radom Savjetovališta utjecat ćemo na povećanje kvaliteteživota osoba pogođenih krvlju prenosivim infekcijama,kojima će psihosocijalna podrška biti osigurana kroz svefaze bolesti.Ovim se putem također želimo zahvaliti onima bez čijepomoći ne bismo i uspjeli, a to su Ministarstvo zdravstvai socijalne skrbi te Klinika za infektivne bolesti “Dr. FranMihaljević”, ali i svima vama koji ste na bilo koji način sudjelovalii pomogli u realizaciji naših programa i projekata.Kako zbog ranije dogovorenih obveza nitko iz Ministarstvazdravstva i socijalne skrbi nije mogao prisustvovati,dajemo vam jedan mali dio njihovog službenog dopisakoji je upućen prilikom samog otvorenja Savjetovališta.“…Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi cijeni naporekoje Vaša udruga ulaže na području borbe protiv HIV-a ivirusnih hepatitisa te na području psihosocijalne podrškezaraženim i oboljelim osobama te daje podršku otvorenjunavedenog Savjetovališta čije će djelovanje dodatnodoprinijeti boljem informiranju o navedenim bolestimakao i borbi protiv infekcija HIV-om i virusnim hepatitisimaopćenito.Želimo Vam puno uspjeha u budućem radu.U potpisu, potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva i socijalneskrbi;Mr. Darko Milinović, dr. med.”

HUHIVINFO BILTEN 2011.AUTORHUHIVZaštiti sebe ipomozi drugima!Zahvaljujući filozofiji DM-a, većosmu godinu zaredom, u razdobljuod 1. 11. do 1. 12. po 2 kn od svakogkupljenog kondoma odvaja se zaborbu protiv AIDS-a.DM-drogerie markt d.o.o. filozofijaKao društveno odgovorna kompanija kontinuirano razvijamohumanitarne, zdravstvene, sportske i edukativneprojekte i kampanje korisne za zajednicu u kojoj djelujemote ujedno omogućujemo kupcima da osobnimuključivanjem u njih postanu angažirani građani za općedobro zajedniceVažnost kondomaKondom od lateksa je najbolji način zaštite od spolnoprenosvihbolesti koji učinkovito pomaže zaštiti reproduktivnogzdravlja. Kondom se ne smije nositi udžepu jer može doći dotermičkih i mehaničkih oštećenja.Uvijek treba upotrijebiti novi kondom tijekom bilo kojegspolnog odnosa. Korištenje kondoma je najučinkovitijaprevencija u borbi protiv AIDS-a.više informacija na www.dm-drogeriemarkt.hr76 77

HUHIVINFO BILTEN 2011.AUTORLatica Mirjanić, mag. psih.Obilježavanjesvjetskog danaAIDS-a26. 11. - 1. 12.Znanjem protivpredrasuda80 81KAMPANJA U JAVNOM PRIJEVOZUSvjetski dan AIDS-a 2011. u organizaciji Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-ai virusnog hepatitisa, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Gradskog uredaza zdravstvo i branitelje, Plive i Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država uHrvatskojNAZIV: Znanjem protiv predrasudaVRIJEME ODRŽAVANJA: 26. 11. 2011. – 2. 12. 2011.MJESTO ODRŽAVANJA: INFO ŠATOR, Trg Petra Preradovića u Zagrebu,Velika dvorana Doma sportova u ZagrebuOvogodišnja kampanja u javnom prijevozu povodom Svjetskogdana AIDS-a provodila se od 6. 11. do 4. 12. 2011.godine. Ukupno smo obuhvatili 350 oglasnih površinajavnih prijevoznika Grada Zagreba.Poseban cilj ovogodišnje kampanje je poticanje na odlazakna testiranje, jer u 2011. godini pada broj testiranja.Poseban naglasak stavili smo na našu SOS telefonsku uslugu,preko koje osobe mogu besplatno dobiti savjet.OVOGODIŠNJI ŠATORI ove godine su u šatoru s nama bili Hrvatski Crveni križ iUdruženje studenata medicine CroMSIC. Ovim putem imse zahvaljujemo na suradnji i entuzijazmu koji su pokazaliu tjednu AIDS-a.Većina posjetitelja predavanja (koji su se u šatoru duljezadržali) dalo je ocjenu 4 ili 5, što pokazuje da smo i ovegodine postigli zadovoljavajuću atmosferu i udobnostnašim posjetiteljima.

HUHIVINFO BILTEN 2011.82Grafički prikaz 1.: Koliko Vam je bilo ugodno u našemšatoru?NAJAVA DOGAĐAJA83PONEDJELJAK, 28. 11. 2011.12:00h – Konferencija za novinare - najava aktivnostiorganizirao Gradski ured za zdravstvo i branitelje GradaZagreba i Udruga HUHIVSUDIONICI:Nada Brkljačić, dr. med. – voditeljica Odjela za zdravstvoGradskog ureda za zdravstvo i branitelje, MODERATOR-ICAGradonačelnik Grada Zagreba g. Milan Bandić, dipl. politolog– pozdravni govordr. Tatjana Nemeth-Blažić, Hrvatski zavod za javnozdravstvo – epidemiološka slika HIV-a u RepubliciHrvatskojLatica Mirjanić, glasnogovornica Udruge HUHIV – predstavljanjeaktivnosti udruge u tjednu AIDS-aProf. dr. sc. Josip Begovac, Klinika za infektivne bolesti“Dr. Fran Mihaljević” – trenutni trendovi i mogućnosti uRepublici HrvatskojPredstavnik Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RepublikeHrvatske

HUHIVINFO BILTEN 2011.84 UTORAK, 29. 11. 2011.svakom polazniku na šator. Svaki paket sadržavao je12:00h – Konferencija za novinare - najava Pozitivnog brošuru o sljedećim spolnoprenosivim bolestima: hepa-85koncertatitisi, gonoreja, humani papiloma virus, klamidija, genitalni• Koncert se održava 02.12.2011. u Domu sportova uherpes i sifilis.20:00hSUDIONICI:PLIVA – Tamara Sušanj Šulentić, direktorica komunikacijaPrimeros – Ljerka BorićSvadbas – Pavle MiholjevićOrganizator Pozitivnog koncerta – Sanjin ĐukićPsihologinja u Udruzi HUHIV – Latica MirjanićPROGRAM:Zaštita reproduktivnog zdravljaNaziv: Dođi, isprobaj, educiraj se!Ideja: Samostalno učenje kroz igru i brošureOpis: Putem igre učenici su učili kako se prenosi HIV.Tri osnovna načina prijenosa (spolnim putem, krvlju i sazaražene majke na dijete) bilo je ilustrirano pomoću dvijekutije, osmišljene za igru – za prijenos spolnim putempotrebno je ubaciti lopticu s velike udaljenosti u maluprobušenu na vrhu kutije; za prijenos krvlju (dijeljenjezaraženih igala i šprica, transfuzija i transplantacija organa)te za prijenos sa zaražene majke na dijete (pri vaginalnomporodu, dojenjem) zadatak je bio ubaciti lopticuu kutiju kojoj je jedna strana bila otvorena (loptica jemorala uči sa strane).Brošure: Edukacija o drugim spolnoprenosivim bolestimaprovodila se preko paketa brošura koji su bili uručeniSUBOTA, 3. 12. 2011.13:00h – 15:00h – “Primeros University”• polaznici su mogli naučiti sve što ste oduvijek željeliznati o seksu kroz smijeh• program su vodili stand up komičari iz Studia smijeha –Marina Orsag i Aleks Curać• najbolji su osvojili vrijednu Primeros nagradu – godišnjuzalihu kondomaPRIMEROS UNIVERSITY

HUHIVINFO BILTEN 2011.MAKING LOVE BETTER s PRIMEROSNEDJELJA, 4. 12. 2011.10:00h – 17:00h - kontinuirane aktivnostiKONTINUIRANO (svaki dan 10:00h – 18:00h)• Dođi, isprobaj, educiraj se!• HIV-stigma• Testiraj svoje znanje86 87Smanjenje stigme i diskriminacije osoba koje žive sHIV-omKVIZ ZNANJANAGRADA – JEDNOGODIŠNJA ZALIHA KONDOMANaziv: HIV-stigmaIdeja: Samostalno učenje kroz igru, brošure i davanje vlastitihidejaOpis: Putem igre učenici su učili kako se HIV ne prenosi.Svi načini bili su ilustrirani jednom kutijom na vrhu kojeje bila ‘’tabla’’ s dvije rupe. Cilj je bio odjednom bacitinekoliko loptica i pogoditi što više rupa. Po završetkuigre, svakom je sudioniku podijeljen letak Hrvatskog Crvenogkriža Kako se HIV ne prenosi. Nakon ovog dijelasudionici su bili upućeni na sljedeću aktivnost – U prozirnukutiju ispred koje je stajao plišani crveni medvjedići natpis “Kako biste uključili osobe koje žive s HIV-om?”.Svoje ideje sudionici su zapisati na za to predviđene listićepored kutije i ubaciti u kutiju. Nakon ovog dijela svakomsudioniku je dana brošura udruge “Ne diskriminiraj, negose informiraj!”.Tijekom trajanja šatora prikupljen je 101 stav “Kako bisteuključili osobe koje žive s HIV-om’”. Stav je obrađen premadva kriterija. Prvi je bio valencija stava, a drugi načinuključivanja osoba koje žive s HIV-om. S obzirom na valenciju,riječ je o stavu prihvaćanja, suzdržanom stavu iodbijanju. Načini uključivanja osoba koje žive s HIV-omsu druženje, davanje podrške, instrumentalna pomoć,izbjegavanje, jednako postupanje kao s drugima i konstantnoponašanje (bez promjene ponašanja).

HUHIVINFO BILTEN 2011.S obzirom da istraživanje kvalitete života osoba koje žive Grafički prikaz 3.: Način uključivanja osoba koje žives HIV-om u Republici Hrvatskoj pokazuje kako je socijalnas HIV-omdomena kvalitete života najviše narušena kod osobaJEDNAKO POSTUPANJE KAO S DRUGIMA:koje žive s HIV-om, što se objašnjava izlaganjem diskriminaciji,marginalizaciji i socijalnoj izolaciji, posebno vesele• Kao i svaku koja nema HIV.88 DAVANJE PODRŠKE:• Jednako kao i druge osobe. Ne bih se drugačije odnosila89pozitivni primjeri i komentari mladih ljudi koji su posjetilišator. 75,2% ima stav prihvaćanja osoba koje žive sHIV-om. Osim toga, 63,4% osoba bi se spremno uključilou život osobe koja živi s HIV-om, od kojih bi se 26,7% snjom družilo, 23,8% bi davalo podršku, a 9,9% bi pružilopomoć. Također veseli 6,9% onih koji ne bi promijenilisvoje ponašanje u slučaju da saznaju kako je netko pozitivan,a njih 23,8% bi osobi koja živi s HIV-om pristupilo najednak način kao i seronegativnim osobama.Grafički prikaz 2.: Valencija stava prema osobama koježive s HIV-omDRUŽENJE:• Uglavnom ne bi bio isključen iz svega samo zbog svojebolesti. Druženje!!! :)• Osim što bih s njima kontaktirao današnjim uobičajenimsredstvima (Facebook, mobitel), družio bih se s njima i osobno,pospješujući nediskriminaciju!• Pa sigurno ju ne bih isključila iz društvenog života, jernaprotiv, ona se ne razlikuje od ostalih niti po izgledu, nitipo razmišljanjima i slično... :)• Apsolutno bi se socijalizirao s njom. Vodio bih seksbez zaštite, jer zašto bi se ona osjećala manje vrijednom.Onda bi zajedno posjećivali bolnice i učlanili se u programzaštite.• Vodio bih ju na svoje svirke, druženje s ekipom, upoznaoju sa svojim životom i pokušao ju razumjeti.• Na svaki mogući način.• Pozvala bih ju na kavu.• Prihvatila tu osobu, uključila ju u svoj život, družila ses njom, upoznala ju sa svojim prijateljima i pokušala jojpomoći.• Prihvatio bih ga kao normalnu osobu, zato što se HIVne prenosi ako ste prijatelj i dolazite u fizički kontakt sazaraženom osobom.• Ja bih bio na oprezu, ali bih se s njime družio.• Pomogao da se socijalno uključi.• Ja bih se potrudio.• Normalnim druženjem. Mislim da postoji previše stereotipao osobama koje su zaražene HIV-om, kao što ivećina ljudi ne zna razliku između HIV-pozitivne osobei AIDS-a.• Ja bih se normalno družio s njom i naravno pružio jojpomoć, ako joj je ona potrebna.• Družio bih se s njom kao i sa svakom drugom osobom.• Izlazila s njom i družila se.• Više razgovarala s tom osobom i družila se s njima osobnoi preko društvenih mreža.• Ja bih se družila s takvom osobom. Sprijateljila bih se snjom.• Uključila bih ju u sve životne aktivnosti s obzirom da sene prenosi socijalnim kontaktom.• Ja bih mu dala podršku i razgovorom mu nekako pomogla.• Ja bih joj dala podršku. Ne bih ju osuđivala jer se to možesvakome dogoditi.• Pomogao da se nosi s bolesti.• Poklonio bih joj veeelikog medu.• Pružala bih ljubav, kao i svima.• Ne bih ju nikako izbacila iz svog života. Bila bih još bližas njom jer joj treba potpora u životu zbog toga.• Podržavala i ohrabrivala da zaštiti druge ljude da ne dobijuHIV.• Ponašala bih se s njom kao i sa svim drugim prijateljima,bila bih joj podrška.• Razgovarala s tom osobom i bila bih uz nju.• Bila bih joj prijatelj. Bila bih uz nju i njenoj borbi s HIVom.• Pružila bih joj potporu.• Ja bih ju prihvatila i pomogla joj da se ne osjeća usamljenim.• Pričala s njom/njim i imala normalan odnos.• Ja bih ju podržavala da zaštiti ljude oko sebe od HIV-a.• Učinio da se osoba ne osjeća izolirano te pokušao osobiosigurati život koji je imala prije saznanja tog problema.• Ja bih joj/mu pružila podršku u bilo kojem smislu i bilabih pravi prijatelj! :)• Družila se normalno s tom osobom i pokušala ju utješitii pomoći što više mogu da se ta osoba osjeća bolje.• Družila se s njom i bila s njom sve do kraja. Dala bih jojveliku podršku i uvijek bi bila uz nju.• Normalno živjela uz njega, uz više pažnje.BEZ PROMJENE PONAŠANJA:• Nastavila se družiti kao i dosad.• Uključio samo ženske osobe, jer za muške nisam spolnoorijentiran.• Zašto bih ju uključio, kada niti ne bi trebala bitiisključena.• Ako mi je ta osoba prijatelj, ponašala bih se normalno iprijateljski s tom osobom!• Ja bih se ponašala prema njoj kao i prema svim drugimprijateljima, kao i dosad.• Nastavila druženje, HIV nije prepreka.• Ne bih tu osobu ni isključio.INSTRUMENTALNA POMOĆ:• Svakom čovjeku u nevolji treba pomoći.• Trudila se da nastavi normalno sa svojim životom.• Ponudio bih joj posao kod mene u turističkoj agenciji.Naravno, adekvatno stručnoj spremi.• Pomagala bih mu/joj.• Zaposlio bih ju/ga.• Pomogao na bilo koji način.• Prihvatila tu osobu s tom bolesti i pokušala joj pomoćiu životu.• Pomogao da normalno živi, koliko god je to moguće.prema njoj.• Uključila bi je u svoj život kao i svaku drugu osobu s kojomsam prijatelj, jer stigmatizacijom nećemo ništa postići.• Kao i svaku drugu osobu, uz obraćanje pažnje na faktorerizika za njeno i moje zdravlje.• Kao i bilo koga drugog.• Tretirati kao i svaku drugu osobu.• Uključila bih je kao svakog tko nema HIV.• Ja bih se ponašala potpuno normalno kao i prema svakojdrugoj osobi budući da ona ne zaslužuje biti stigmatiziranazbog svog stanja.• Ja bih je uključio u normalne aktivnosti u koje su uključeniapsolutno svi ljudi. Dakle, tretirao bih je kao i sve drugeljude.• Bez diskriminiranja, sasvim normalno kao i svaka drugaosoba.• Družila se isto kao i sa ostalima.• Odnosila bih se prema toj osobi kao prema svima ostalima.• Normalno kao i svaku drugu osobu.• Ja bih ju uključila kao i svaku drugu osobu koju upoznamtokom života.• Družila bih se sa zaraženom osobom kao i sa svimadrugima.• Ponašala bih se prema njoj normalno kao prema svakomdrugom čovjeku.• Ja bih ju tretirao kao i svaku drugu osobu, a ne ju izolirao,jer samo na taj način je “oporavak moguć”.• Uključila bih ju u svoj život na isti način kako bih uključilai zdravu osobu.

HUHIVINFO BILTEN 2011.IZBJEGAVANJE I OPREZ:• Nikako.• Ne bih ju uključila u svoj život.• Neka se liječi.• Ne bih stupila u spolne odnose s njim.• Normalno bih se družila s tom osobom, ali bih izbjegavalajedino kontakte putem krvi i spolni kontakt s tomosobom.• Savjetovala bih ljude o osobama koje imaju HIV i kako sedržati nekakve prevencije.• Pazio u našim odnosima da ne bude nikakvog kontaktakrvlju niti spolnog odnosa.• Koristila kondom i bila oprezna u kontaktu s krvlju.Tablica 1.: Kako se HIV prenosiTablica 2.: Kako se HIV ne prenosiTablica 2.: Zaštita reproduktivnog zdravlja i testiranjeEdukacija budućih medicinskih djelatnikaGrafički prikaz 4.: Polaznici predavanjaNaziv: Educirajmo budućnost90Ideja: Edukacija budućih medicinskih djelatnika u svrhuveće profesionalnosti i smanjenje diskriminacije u zdravst-91venom sustavu prema osobama koje žive s HIV-omSuradnja: profesori sa Stomatološkog fakulteta, medicinskesestre sa Zavoda za infekcije imuno kompromitiranihbolesnika (VI/1 odjel) Klinike za infektivne bolesti “Dr.Fran Mihaljević”, Udruženje studenata medicine CroM-SIC, Hrvatski Crveni križOpis: Buduće medicinske sestre educirala je medicinskasestra koja ima iskustvo kliničkog rada sa osobama koježive s HIV-om. Studenti stomatologije biti će educirani oproblematici liječenja HIV-a u stomatološkoj praksi. Nakonpredavanja studentima će biti distribuirane brošureUdruge - HIV i stomatolog te Manifestacije spolnoprenosivihbolesti u usnoj šupljini.Kviz znanjaNaziv: Testiraj svoje znanjeIdeja: Provjera naučenogOpis: Nakon gore opisanih aktivnosti polaznici su ispunitiupitnik Kviz znanjaKviz je ispunilo 400 posjetitelja šatora. Dob posjetitelja sekretala od 14 do 82 godine, sa srednjom vrijednosti od25,75 godina. Medijan iznosi 22 godine, što pokazuje dasmo uspjeli u svom naumu educiranja populacije ispod 25godina, što je prema najnovijim podacima prosječna dobkada mladi saznaju za svoj HIV-pozitivan status. Osimtoga, bilo je 64,9% posjetiteljica te 35,1% posjetitelja.Iz dobivenih rezultata, može se reći da posjetitelji imaju ilisu stekli zadovoljavajuću razinu znanja o prijenosu HIVvirusa.Posebno veseli znanje o sredstvu zaštite reproduktivnogzdravlja i mogućnosti koje daje testiranje na HIV.Ono što još uvijek zabrinjava je podatak da 25,8% posjetiteljašatora misli da se HIV može prenijeti socijalnimkontaktom.Predavanjima je ukupno prisustvovalo 87 učenika/učenica i studenata (86,2% ženskog spola). Dobna granicakretala se od 14 do 24 godine, što nam je početno i bilaciljna skupina s obzirom na podatak da mladi u prosjekusaznaju za vlastitu HIV-infekciju s 25 godina. Aritmetičkasredina dobi od 17,47 godina (Sd=1,83) pokazuje da smododatno zahvatili buduće medicinske djelatnike koji ćeveć iduće godine raditi u zdravstvenom sustavu.LEGENDA: MS - buduće medicinske sestre, Stom – budući dentalniasistenti i tehničari u stomatološkim ordinacijama, Pravo – studentipravnog fakulteta i učenici gimnazija u Zagrebu

HUHIVINFO BILTEN 2011.UTORAK, 29.11.2011.11:00hUloga medicinske sestre u brizi za pacijentekoji žive s HIV-omGrafički prikaz 5.: Koliko ste zadovoljni dananašnjomaktivnosti u šatoru?Grafički prikaz 6.: Koliko Vam je današnji dan u šatorukoristio?• Naučio sam neke stvariGrafički prikaz 7.: Što Vam je nedostajalo?• Željka Županac, med. sestra, i medicinske sestre sa Zavodaza infekcije imuno kompromitiranih bolesnika (VI/1odjel) Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljevi攊to Vam se posebno svidjelo?• Ne znam• Saznali smo nove stvari o HIV-u• Baloni• Bilo je zanimljivo• Da traje duže92 • Edukacijsko predavanje• Dobili smo kondome• Sve je bilo super93Predavanju je prisustvovalo 51 učenica Srednje škole zaprimalje, Škole za medicinske sestre Vrapče i Škole zamedicinske sestre Mlinarska.• Ekipa koja radi ovdje je supač, a gospođa koja prezentiraje smiješna• Ma sve je super• Materijali• Prezentacija i pitanja• Predavanje je bilo zanimljivo• Sve• Predavanje je bilo ok• Na kraju pitanja i odgovori• Cjelokupno predavanje• Pitanja na kraju, rasprava!• Svidjelo mi se iskustvo medicinske sestre i znanje kojenam je prenijela• Predavanje, dijeljenje kondoma• Ubacivanje loptice u kutiju, dijeljenje kondoma• AV sredstva• Ništa• Svidjele su mi se igre, kondomi, čokoladice• Sve mi se svidjelo• Pristupačnost osoblja• Cijeli program• Svidjela mi se cjelokupna prezentacija i medo sa stola• Igre, čokoladice, kondomi• Igra i kondomi• Podjela brošura, kondoma, predavanjeKako Vam je dan proveden u šatorukoristio?• Bilo je toplo• Možda nemamo zadnji sat• Viškom informacija• Pomogao je da još naučim nešto što nisam znala• Informirali smo se• Bilo je zanimljivo• Dobro• Bilo je zanimljivo i toplo• Donekle• Naučili smo nešto o HIV-u• Divno je• Ugodno i zanimljivo• Doprinijelo je mojem dosadašnjem znanju o HIV-u• Dobro mi je koristilo• Sada znam puno više o osuđivanju ljudi koji boluju odHIV-a• Većinu stvari i sami znamo• A bilo je korisno• Relativno korisno• Nove informacije• Dodatne informacije• Većinu toga sam znala• Već smo u školi to sve naučili• Nikako, skoro sve pa znao• Jako korisno, ponovila sam gradivo• Super, svi smo se lijepo družili• Naučila sam puno više o HIV-u i AIDS-u• Proširila sam svoje znanje o HIV-u• Koristilo mi je na način da sam više saznala o zdravstvenojnjezi• Veoma zanimljivo• Dobili smo kondomeKako možemo postati još bolji?• Nisam dobila kutijicu od crvenog križa• Sve je bilo u redu• Više predavanja• Sve je bilo dobro• Još malo predavanja, češće• Sve je divno• Više informacija• Ništa nije nedostajalo• Stolci, više slika, fotografija• Bili ste super• Hrane• Durex kondomi• Ne bih ništa mijenjao• Ništa. Samo dajte više za jesti14:00hHIV i virusni hepatitisi – transmisija u stomatološkojpraksi• dr. sc. Vlaho Brailo, dr. stom., Stomatološki fakultetSveučilišta u ZagrebuPredavanju je prisustvovalo 24 učenika Zdravstvenogučilišta u Zagrebu i Upravne i birotehničke škole.

HUHIVINFO BILTEN 2011.Grafički prikaz 9.: Koliko Vam je današnji dan u šatorukoristio?Grafički prikaz 10.: Što Vam je nedostajalo?Kako Vam je dan proveden u šatorukoristio?Kako možemo postati još bolji?• Naučila sam puno o HIV-u i drugim bolestima• Sve je ok• Predavanje je bilo jako korisno i naučili smo načine • Smatram da ništa ne biste trebali promijeniti jer je predavanjezarazekorisno i informativno• Naučila sam nešto novo o HIV-u iako sam to znala iz • Sve je super, ali mislim da bi trebali imati konstantnaškolepredavanje za mlade, a i stare, za koje mislim da baš nisu94 • Koristilo mi je jer prije nisam imala bas nekih zanimanja upućeni, jer većina kao sve zna, a zapravo tek u šatoru95Grafički prikaz 8.: Koliko ste zadovoljni današnjom aktivnostiu šatoru?Što Vam se posebno svidjelo?• Sve mi se svidjelo• Anonimne ankete, predavanje• Predavanje koje je jako edukativno i puno informacija• Pristupačnost svih u šatoru, a i predavanje mi je bilo super.Saznala sam puno stvari za koje uopće nisam ni znala.Sve 5!!!• Posebno mi se svidjela prezentacija. Jednostavno, aliinformativno! Zanimljivo! Saznala sam dosta novih informacija,a posebno mi se svidjela statistika.• Letci, ankete, bomboni, ljudi• Ništa posebno• Sve, primjeri o oboljelima iz cijelog svijeta• Sve super• Podaci zaraženosti sa HIV-om• Pjesma prije prezentacije i sama prezentacija• Ma sve• Svidio mi se način izlaganja. Saznala sam mnogo korisnihinformacija, koje ce mi pomoći ubuduće• To što smo naučili da se kapica ne vraća na iglu i da sevirus prenosi sa pacijenta na sestru i stomatologa. Sviđami se što ima mnogo statistika iz svijeta• Sviđa mi se elokventnost izlagača. U iščekivanju prezentacijemuzika je bila odlična. Primjeri su odlični. Svidjelomi se povremeno ubacivanje subjektivnog mišljenja. Svidjelisu mi se i savršeno ravni zubi izlagača• Podaci navedeni u prezentaciji - prijenos HIV-a s pacijentana pacijenta, postekspozicijski postupci, zaštita odprenošenja HIV-a u stomatologiji• Prezentacija• Uljudnost, pristupačnost i toplina volontera, mnogo podatakakoji se mogu koristiti u različite svrhe, informacijao tome što treba napraviti u slučaju uboda• Točni podaci o riziku• Primjeri u određenim državama. Postoci zarazeza sve ovo, ali sada znam i, iskreno, ovo me potaklo narazmišljanje mojih budućih učinaka• Pa saznala sam što trebam napraviti ako se ubodemzaraženom iglom. Da trebam pustiti krv i sprati velikomkoličinom vode• Informativno• Dosta toga sam naučila već u školi, ali sada znam više,kolike su male šanse dobiti HIV• Znam što ću učiniti ako do rizika dođe• Saznala sam puno važnih podataka• Naučila sam nešto iz prezentacije. Bilo je zanimljivo ijako dobro prezentirano.• Dobra edukacija• Koristio je zbog korisnih informacija koje sam saznala.Također sam dobila i mnogo letaka koje ću vrlo radopročitati i dati svojoj obitelji da se informiraju.• Pa dosta jer smo dobili dosta letaka iz kojih možemosaznati ono što nas zanima i predavanje mi se također svidjelo.Puno smo naučili, hvala.• Saznala sam da se kapica ne vraća na iglu (iskorištenu)zbog koje se u 50% slučajeva inficira stomatološko osoblje.Dobila sam puno letaka i ukoliko će me nešto doistazanimati ću pročitati• Koristilo mi je zbog toga što sam čula o nekim postupcimakako spriječiti prijenos i ozljede prilikom zahvata• Koristilo mi je da saznam više o HIV-u• Naučila sam nove i korisne informacije• Dosta je koristilo• Znam kako se mogu bolje zaštititi i kako štititi pacijenta.• Dosta toga sam već znala iz školedobije adekvatno znanje• Nije mi ništa nedostajalo. Sve je bilo dobro, informativnoi zanimljivo• Ma super ste!• Nije bilo zanimljivo• Ništa nije nedostajalo• Ne morate biti bolji, već ste najbolji• Ništa nije nedostajalo, sve je lijepo objašnjeno. Ne možebiti bolje.• Uvedite grijanje i stolice s naslonom. Sve drugo možeproći.• Možda ponuditi bolje bombone te da pojačate grijanje,jer je strašno hladno. Da se skrati trajanje prezentacije• Mogli ste ponuditi kvalitetnije bombone (šum šum sujeftini). Prezentacija se mogla skratiti jer publika gubi intereszbog previše statistika• Sve je bilo super• Grijanje je bilo vjerojatno na minimumu• Sve je odlično

HUHIVINFO BILTEN 2011.Ljudska prava osoba koje žive s HIV-omNaziv: Stigma nije dobar sudacIdeja: Edukacija budućih pravnika; Okrugli stol Stigmanije dobar sudacSRIJEDA, 30. 11. 2011.14:00hOdavanje tajne kao pravni problem HIV/AIDS-a• mr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička, dipl. iur., Pravnifakultet u Sveučilišta u ZagrebuPredavanju i okruglom stolu prisustvovalo je 12 studenataPravnog fakulteta u Zagrebu. Šator su u trenutku predavanjaposjetili i učenici XV. gimnazije u Zagrebu, koji sunakon igara ostali i na Okruglom stolu Stigma nije dobarsudac. Obrađeni podaci odnose se na studente prava.Grafički prikaz 11.: Koliko ste zadovoljni današnjomaktivnosti u šatoru?Što Vam se posebno svidjelo?• Predavanje magistre Sunčane Roksandić Vidličke iGrafički prikaz 13.: Što Vam je nedostajalo?mnoštvo promotivnih materijala• Puno materijala, entuzijazam volontera, okrugli stol iiskustva iz prakseGorana Lončarić, odvjetnička vježbenica u OD Antolić96 • Bilo je zabavno i svašta smo naučilii suradnici97UDRUGA HUHIV• Brošure• Opuštena atmosfera• Bilo je zabavno i poučno• Način organizacije sa socijalno/pravnog gledišta, teobrazovanje iz medicinskog aspekta• Okrugli stol i rasprava• Opuštena atmosfera• Posebno mi se svidjelo to što sam čula neke nove informacijei naučila puno korisnih stvariGrafički prikaz 12.: Koliko Vam je današnji dan ušatoru koristio?Kako Vam je dan proveden u šatoru koristio?• Nova znanja• Koristilo je• Saznala sam svašta• Saznala sam više• Puno sam saznala o HIV-u, i neke nove informacije, npr.da se HIV često puta ne prenosi preko posteljice• Većinu sam već znala, ali bilo je zanimljivo utvrditi gradivo• Saznala sam neke dosta nepoznate činjenice o HIV-u• Naučio sam i statističke brojke• Shvatila sam da više sami ljudi diskriminiraju nego štoih drugi diskriminiraju. I druge se diskriminira, samo nadrugim temeljima. Treba razviti svijest da je AIDS samobolest i da je tim ljudima najgore, ali to ne treba skrivati!!!• Može se otići u osnovne i srednje škole i početi od djecekako bi se od malih nogu mijenjala svijest. Strašno je dadanas još postoje osobe koje bi pokrenule “hajku” protivosobe sa AIDS-om. Ne treba se sramiti sebe. Ne može sedanas nikoga diskriminirati, pogotovo putem medija!!! Netreba to skrivati, pogotovo od najbližih.SRIJEDA, 30. 11. 2011.15:00hStigma nije dobar sudac• Okrugli stolMODERATOR:Tomislav Beganović, predsjednik Udruge HUHIVSUDIONICI:MINISTARSTVO PRAVOSUĐAZdravka Jagić, pravosudni inspektorURED PUČKOG PRAVOBRANITELJAJanja Pavković, savjetnica pučkog pravobranitelje zapravne posloveURED VLADE REPUBLIKE HRVATSKE ZA LJUDSKAPRAVAInes Loknar Mijatović, savjetnica u Vladinom ureduKLINIKA ZA INFEKTIVNE BOLESTI DR. FRANMIHALJEVIĆKristina Duvančić, dipl. soc. rad.Šime Zekan, dr. med.PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBUprof. dr. sc. Ksenija Turkovićmr. sc. Sunčana Roksandić-VidličkaODVJETNIČKO DRUŠTVO ANTOLIĆ I SURADNICIZaključci s obzirom na teme:1.) Zaštita anonimnosti osoba koje žive s HIV-om krozpravni sustav Republike HrvatskeŠto se tiče čuvanja anonimnosti, treba ojačati postojećemehanizme u smislu izgrađivanja pravnog sustava.Moguće je da se praksa iz kaznenih postupaka (npr. zaštitadjece) “prelije” u građanske postupke i time ostvare mehanizmikoji dodatno osiguravaju anonimnost. Dodatno,oni koji su u postupku te mehanizme moraju koristiti.2.) Koja je alternativa dugotrajnim sudskim sporovimaza ostvarivanje osnovnih ljudskih pravaKako možemo postati još bolji?• Šteta što je ponestalo Primeros proizvoda• Nedostatak kondoma• Sve je bilo super• Još interaktivnih sadržaja• Nisam dobio kondomU slučaju dobivanja otkaza uslijed zdravstvenog stanja(koje nije kontraindikacija za obavljanje posla), osimtužbe i naknade štete, osobe se imaju pravo obratitiDržavnom inspektoratu. Inspekcija rada će utvrditi je lipoštovana procedura prilikom davanja otkaza, a poslodavacbi morao biti jako vješt u nalaženju nekog drugograzloga za davanje otkaza.Kako sporovi u Republici Hrvatskoj ne nude brza rješenja,predlažemo mirenje kao efikasniju mogućnost. U takvomje postupku izglednija nagodba, a u samo mirenje bi semogao umiješati Ured pučkog pravobranitelja uz jakupodršku nevladinog sektora.

HUHIVINFO BILTEN 2011.ČETVRTAK, 1. 12. 2011.SVJETSKI DAN AIDS-A98 993.) Kampanje namijenjene suzbijanju diskriminacijeS obzirom da će trebati proći još puno vremena kako biHIV danas postao ono što je bila homoseksualna osoba50-ih godina prošlog stoljeća, treba raditi na osvještavanjuljudi s postojećim mehanizmima i potrebno je razvijatinove mehanizme.Potrebno je otvoreno izlaziti s problemom u javnost, jerse tako na najbolji način ruše predrasude, a ne još višemistificirati cijelu problematiku. U jednom će se trenutkustvoriti dovoljno kritične mase koja izlazi u javnost i tek ćese tada situacija promijeniti.Potrebna je potpuno nova informacijska kampanja temeljenana novim podacima, s time da je potrebno datipotpunu informaciju.4.) Zaštita osobnih podataka (zdravstvenog stanja)kroz e-zdravstvo i koji su daljnji koraci u postizanjuzadovoljavajuće razine ljudskih prava u HrvatskojPrema sadašnjoj situaciji moguće je preko šifra (čiji jekodni plan dostupan na internetu) saznati zdravstvenostanje pojedinca, s naglaskom da je to omogućeno nemedicinskimdjelatnicima (doznake za bolovanje kojese nose poslodavcu). Prema HZZO-u bi se trebao vršitizajednički pritisak od strane osoba koje žive s HIV-om,osoba koje žive s mentalnim bolestima, trudnica... Daljnjije prijedlog da se naglasi prikrivanje dijagnoze, a ne stavitinaglasak na rizične skupine.5.) Način rješavanja dosadašnjih slučajeva diskriminacijeosoba koje žive s HIV-om u zdravstvenom sustavuDanašnja praksa odnosi se na niz problema koji su ostavljenina rješavanje samim liječnicima odgovornimza pacijenta. Osim izlaženju ususret pacijentu, liječnicinastoje vlastitim postupanjem u radu s kolegama odaslatiporuku kako nije jednostavno dobiti HIV u izravnomkontaktu, pogotovo ako je osoba na terapiji. To su sadaveć potvrđene medicinske činjenice.6.) Jačanje mehanizama kojima se sprečava odavanjetajne među zaposlenicima u javnoj službiTrebao bi se napraviti protokol postupanja (protokol oradu) za osobe zaposlene u javnim službama. Taj protokolbi jasno definirao u kojim situacijama se smije, a u kojimane proslijediti informacija. Time bi se spriječilo sadašnjeodavanje tajne i diskriminacija koju čine osobe zaposleneu tim službama.PETAK, 2. 12. 2011.Održavanje rok-koncerta u dvorani Domasportova.Izvođači su: Kawasaki 3P, Stereo MC, Svadbas,Dubioza KolektivBila je puna velika dvorana Doma sportova (više od 10000 ljudi)!

HUHIVINFO BILTEN 2011.Popis centaraza HIV savjetovanje i testiranjeZAGREBReferentni centar za HIV/AIDS, Klinika za infektivne bolesti“Dr. Fran Mihaljević” Mirogojska 8, ZagrebRadno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 15,30 do 18,30 satiTelefon: 01/4678 243Hrvatski zavod za javno zdravstvoRockefellerova 7, Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti - Savjetovališteza HIV/AIDS, Rockefellerova 12Radno vrijeme: utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati i svaka druga(parna) subota od 10 do 12 satiTelefon: 01/ 4863 237Info telefon (od ponedjeljka do petka): 01/ 4683 004 ili 01/ 4683 005DUBROVNIKZavod za javno zdravstvo na 1. katu - Odjel za epidemiologijuDr. Ante Šercera 4ARadno vrijeme: ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18 satiTelefon: 020/341 000KORČULAPlokata bb, KorčulaRadno vrijeme: četvrtkom od 11-13, moguće i prema dogovoru,telefon: 020/715021, 099/7720026OSIJEKZavod za javno zdravstvo Osiječko-baranjske županijeTihana Kniewald, dr. med.106 Franje Krežme 1Kornelija Gedike, vms.107Radno vrijeme: ponedjeljkom od 7 do 16 sati, od utorka do četvrtkaod 7 do 15 satiTelefon: 031/225 711 i 031/225 717PULAZavod za javno zdravstvo Istarske županijeNazorova 23Radno vrijeme: ponedeljkom i četvrtkom od 15 do 17 satiTelefon: 052/529 017 i 052/529 046RIJEKANastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije,Epidemiološki odjel Krešimirova 52a, RijekaRadno vrijeme: srijedom od 12 do 17 sati, ponedjeljkom i četvrtkomod 12 do 15 satiTelefon: 051/358 798 ili 098/369 844SLAVONSKI BRODZavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije,V. Nazora bbRadno vrijeme: utorak i četvrtak od 15 do 16 satiTelefon: 035/ 447-228SPLITZavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije,Služba za epidemiologiju, Ambulanta za AIDS, Vukovarska 46Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 8 do 15 satiTelefon: 021/ 539 824, 091/ 88 03 513Udruga HELP, Mihovilova širina 1, SplitRadno vrijeme: ponedjeljak i četvrtak od 15 do 17 satiTelefon: 021/ 346 664IZDAVAČHrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa (HUHIV)Maksimirska 51a, 10 000 ZagrebOIB: 35361878872T/F: 01/ 4666655GSM: 091 3377 113HUHIV SOS TEL: 0800 448 767E: info@huhiv.hrWEB: www.huhiv.hrŽIRO RAČUN PBZ2340009-1100195705UREDNIŠTVOTomislav BeganovićKristina Duvančić, dipl. soc. adLatica Mirjanic, mag. psih.Dragan MiličićSTRUČNI SURADNICIJosip Begovac, prof. dr. sc.Adriana Vince, prof. dr. sc.Miroslav Lisić, prof. dr. sc.Tomislav Maretić, prim. dr.Snježana Židovec Lepej, dr. sc.Šime Zekan, dr. med.Vlaho Brailo, dr. sc.Zlatko Hamarić, mr. sc.Zdravka Jagić, pravosudni inspektorJanja Pavković, savjetnica pučkog pravobranitelja za pravne posloveTena Šimonović Einwalter, koordinatorica za područje suzbijanjadiskriminacijeteKsenija Turković, prof.dr.sc.Sunčana Roksandić-Vidlička, mr. sc.Gorana Lončarić, odvjetnička vježbenicaTatjana Vlašić, stručna suradnicaInes Loknar Mijatović, savjetnica u Vladinom ureduSiniša Zovko, dr. sc.Zoran Gardašanić, dr. med.Lejla Bosak, dr. med.Branko Kolarić, doc. dr. sc.Ivica Pavić, prof. dr. sc.Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med.Mario Poljak, prof. dr. sc.Aleksandar Štulhofer, prof. dr. sc.Slavko Sakoman, prof. dr. sc.Vlasta Hiršl Hećej, prim.mr. sc.Jolanda Pažanin, dr. med.Dragutin Ptiček, dr. med.Inga Obad Kovačević, mr. pharm.Anita Bijelić, mr. pharm.Viviana Radica, studentica medicineDanijela Stiplošek, prof. psihologijeIvana Zadražil, dipl. soc. pedagogLEKTORJasmina SočoZADARZavod za javno zdravstvo Zadar, Kolovare 2Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 9 do 11 satiTelefon: 023/300-841Ulica Don Ive Prodana 12 (kod crkve sv. Šime)Radno vrijeme: ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18 satiTelefon: 023/318-152DIZAJNRafaela Dražić, www.rafaeladrazic.netTISAKKerschoffset, ZagrebPRIPREMU, TISAK I DISTRIBUCIJU BILTENA FINANCIRABoehringer-Ingelheim

108HUHIV