GODINA III prosinac 2005. Broj 9 - Nexe Grupa

metodologije. S prvim edukacijamakrenulo se u velja~i ovegodine, a uslijedila je podjelasvih zaposlenika u male grupeod 5 do 15 ljudi, jer je jednaod glavnih poruka metodologijeda svi zaposleni moraju bitiuklju~eni u proces.Prvi klju~ s kojim se krenulo uDilju je Klju~ 1: ^i{}enje i organizacija,a koji je polu~io izvanredneefekte. VoditeljKlju~a je Mirjana @upan, voditeljOdjela za proizvodnju crijepaPogon II – Slavonka. Processe odvijao kroz tzv. 5S faza:– sortiranje i otklanjanje nepotrebnihpredmeta– organiziranje predmeta kojeupotrebljavamo– ~i{}enje– odr`avanje reda i ~isto}e– odr`avanje samodisciplineKlju~ je iznimno dobro prihva}en,a polu~io je efekte premakojima je radno mjestobolje organizirano, ljudi seugodnije osje}aju na svomradnom mjestu, sve je nadohvatruke i vidljivo je u svakomtrenutku rada, pove}an je stupanjza{tite na radu, smanjenje gubitak vremena koji je ranijebio usmjeren na tra`enjepotrebnih alata i ostalih resursanu`nih za rad. Osim toga,to~no su odre|ena mjesta zasve vrste otpada u tvornici, pametoda daje naglasak i naekolo{ki aspekt poslovanja.Upravo je na dan na{eg razgovoraprovedeno i ocjenjivanjeu~inaka grupa i pojedinaca uprovedbi zadataka iz klju~a 1.A najbolje grupe i pojedinci su:1. Najbolje grupe po pogonima:Invalidi, Morski val iDuga2. Najve}i pomaci po pogonima:Elektro, [kovacini iGipsaona3. Najbolji pojedinac je gospodinMirko Beljan iz pogonaII – SlavonkaBitno je za ista}i kako se ocjenjivanjevr{i po istim kriteriji-»INVALIDI«1. Ivan Pervan –voditelj grupe2. Ladislav Ki{3. GordanaKruhoberac4. Ivan Mati}5. Rudolf Maras6. Dragan Gomer~i}7. Zdravko Ivankovi}8. Pejo Petru{i}»MORSKI VAL«1. Mirjana Jerkovi}–voditelj grupe2. Branka Vukovi}3. Gordana Doli}4. Danica Salopek5. DobrilaMatan~evi}6. Neda Te{i}»DUGA«1. Slavica Stojak –voditelj grupe2. \uro Kne`evi}2. Damir Stojak3. Mata Grgi}4. Vedran \elatovi}5. Ivan Galovi}6. Ivan Nikoli}NAJBOLJIPOJEDINACMIRKOBELJANNAJBOLJE GRUPE PO KLJU^U 1

»ELEKTRO«GRUPE KOJE SU OSTVARILE NAJVE]I POMAK1. Vladimir Zdep -voditelj grupe2. Josip Han`ek3. Branko Radmanovi}4. Damir Jovi}5. Slavko Petrove}ki6. Dragan Juri}7. Sini{a Petrove~ki8. An|elko Miljak9. Dane Bi~ani}10. Daniel Radmanovi}11. Zlatko Musi}12. Andrija Komarec»[KOVACINI«1. Marin Jovi} -voditelj grupe2. Josip Rap~an3. Ivan Cindri}4. Zlatko Starinec5. Dane Ga{ljevi}»GIPSAONA«1. Ivan Ba~i} - voditeljgrupe2. Milan Begovi}3. Tomislav Jakovljevi}4. Zoran [tefanovski5. Adam Ga{parovi}6. Ivan Dogan7. Ivica Andrik8. Bo{ko Grabov~i}Vilu{i}9. Ilija Radi}10. Ivan Sebastijan11. Stevo Gr|an12. Nikola Bari}Fotografijaprikazuje kakoizgleda oglasnaplo~a na kojoj sea`urno unose svepromjene ipomaci kojepojedina grupaostvariprovedbomaktivnosti naodre|enomklju~u.ma za bilo koju tvrtku, koji suusporedivi s bilo kojomtvrtkom na svijetu u kojoj seprovodi metodologija 20 klju-~eva, a sustav je jednostavan –ocjenjuje se po kriteriju da/ne.Takav na~in omogu}ava usporedbuunutar same tvrtke, ali is drugim tvrtkama.Trenutno u Dilju postoji30-ak grupa. Svaka grupa imasvoju oglasnu plo~u koja jesvakodnevno mjesto susreta.Naime, svaki se dan prijepo~etka rada grupe sastajuispred oglasnih plo~a i razgovarajuo ciljevima koje morajuposti}i ili o problemima koji semoraju rije{iti.Kako isti~e voditeljica klju~a 3:Aktivnosti u radnim grupamaMarija Jovi}, cilj je svega generiranjemikro odluka – {to trebapopraviti, koji dio opremetreba pomaknuti..., i da sviradnici sudjeluju u rje{avanjuproblema i kreiranju ideja zapobolj{anje. Time se stvaraatmosfera zajedni{tva. Dakle,kona~ni je u~inak dvostran:ekonomska korist za tvrtkujer se ne{to radi na bolji na~in,pa se stvaraju u{tede u energiji,odr`avanju, smanjuje se{kart..., a s druge strane pove}avase zadovoljstvo zaposlenika,jer se uva`avaju njihoviprijedlozi i ja~a timski rad.Od trenutnih aktivnosti, sugovornicisu istaknuli rad na definiranjuPravilnika o sustavuvrednovanja i nagra|ivanjaideja, jer – najbolji moraju bitii nagra|eni!Zaklju~no, gospo|a Maru{i}isti~e da je za primjenu ovemetodologije u nekoj tvrtkiprije svega nu`na posve}enosttop managementa i potpunopoznavanje klju~eva od stranevoditelja. A nakon {to se, kao{to je to slu~aj u Dilju, svi zaposlenipredano posvete provedbiove metode, ista postajei kulturom tvrtke i sastavnidio svakodnevnog posla. Zazaposlenike to tada nije osje}ajobveze u vidu dodatnog rada,ve} osje}aj zajedni{tva, timskograda i me|usobnog uva-`avanja.

Slavonija IGM d.d. Na{ice Zavr{ni radovi za termo programU Slavoniji IGM d.d. Na{ice u tijeku su zavr{niradovi u sklopu investicije u postrojenje zaproizvodnju termo bloka, odnosno nakotlovnici, kao i monta`a transporterapiljevine, a kamioni koji dopremajupiljevinu u Slavoniju IGM polako punedeponiju. Ova }e investicija Slavoniji IGMd.d. Na{ice donijeti zna~ajnu konkurentnuprednost. Naime, radi se o termo bloku –proizvodu koji u sebi sadr`i lako sagorivutvar – piljevinu, a koja u proizvodu ostavljamikropore, pa je posljedi~no tome, ovajproizvod izvrstan termoizolator.U svijetu se, pak, u proizvodnji termo bloka koriste isuncokretove ljuskice iz uljara, ko{tano bra{no, nou IGM-u su se odlu~ili na piljevinu, kaonusproizvoda drvne industrije i malih pilana kojihima dosta u Slavoniji.Termo blok pravi je europski proizvod – na{a uzdanica zaEuropu. Proizvod je to cjenovno vi{e kategorije, pa kao takavtrpi ve}a optere}enja kod prijevoza. Time nam se otvarajuizvozne mogu}nosti na tr`i{tima Ma|arske, Rumunjske iBugarske.Jelen Do a.d. Jelen Do Na Sajmu u Ni{uNa prvom regionalnom sajmu zapo{ljavanja mladih ju`ne i jugoisto~neSrbije, odr`anom 17. studenog u Ni{u, Jelen Do a.d.uspje{no je predstavio Nexe grupu i njene ~lanice.Dobrom organizacijom sajma, Centar za razvoj gra|anskogdru{tva «Milenijum» iz Ni{a, kroz partnerski projekt sa Ameri~komambasadom i Privrednom komorom Srbije, povezao je 36poslodavaca, me|u kojima Coca Cola-u, Procter&Gamble, SocieteGenerale Yugoslav Bank, Delta M, Simpo i druga zvu~naimena sa mladima u potrazi za poslom, te omogu}io poslodavcimada promoviraju svoje poslovanje.[tand Nexe grupe – Jelen Dola bio je izuzetno posje}en, pa smo«ubrali» blizu 200 CV-ja, a Sajam je bio prilika da se prezentirajupromotivni materijali Nexe grupe, pa je tra`en «katalog vi{e».Uz predstavljeni imageuspje{ne kompanije kojaula`e u ljudske resurse,posjetitelje je posebnofascinirao podatak daje u toku prethodne godineu Nexe grupi karijeruzapo~elo izme|u50 i 70 visoko obrazovanihmladih ljudi.Divizija za ciglu i crijep STROJKO 2005 u SofijiU cilju {irenja na nova tr`i{ta, Nexe grupa je u listopadu u suradnjis partnerom iz Ni{a izlagala na sajmu Strojko 2005 u Sofiji.Izlo`eni su ciglarski proizvodi IGM Stra`ilova a.d. Sremski Karlovci,kao i crijep Poleta a.d. Novi Be~ej, za koje su posjetitelji pokazaliizniman interes.Naime, potencijal tr`i{ta zemalja pristupnica EU posebno se ogledau sna`nom rastu investicija, a time i znatnom pove}anju obujmagra|evinskih radova. Kako je val investicija zahvatio i Bugarsku,posebice njen obalni dio – interes za gra|evinskim materijalimabio je velik od prvog dana sajma.Ono {to predstavlja poseban izazov je ~injenica u razli~itosti stila ina~ina gra|enja. Primjerice, bugarsko tr`i{te ne poznaje “fert”sustav gradnje, kao ni klasi~ni blok 25/29.Samim time, osim prodajnihi marketin{kihaktivnosti, naglasak }ebiti na edukaciji i sustavnomradu sa projektantimai investitorima,kako bi se postupnousvojili resursimaprihvatljiviji na~ini gradnje.

Susret s kupcima u Poletu a.d.Novi Be~ej2005. godina u Poletu a.d. Novi Be~ej obilje`ena je dvjemazna~ajnim investicijama. Polet je tako bogatiji za dvije visoko moderniziraneproizvodne linije; linija za proizvodnju specijalnog i bibercrijepa (investicija je vrijedna 9 milijuna USD) i linija za proizvodnjukerami~kih podnih plo~ica (investicija je vrijedna 10 milijunaUSD). Kako bi kupce upoznali s najnovijim proizvodnim mogu}nostimaovih rekonstruiranih pogona, 28. listopada 2005. godineuprili~en je susret s kupcima.U izlo`benom salonu upravne zgrade dobrodo{licu gostima iz 20poduze}a po`eljeli su doma}ini iz Poleta. Nakon kratkog uvodnoggovora direktora za prodaju kerami~kih plo~ica Branka Majinskog,gosti su obi{li rekonstruirani pogon Lingl, gdje su s proizvodnihlinija upravo “silazili” prvi komadi biber crijepa.Mogu}nosti opreme za proizvodnju specijalnog i biber crijepa renomiranihproizvo|a~a Rieter Werke, Keller iz Njema~ke i TeplotechnaPrumyslove Pece iz ^e{ke, kupcima je objasnio dr. ZoranBa~akli}, direktor proizvodnje crijepa i kerami~kih plo~ica. U ovompogonu proizvodit }e se 22 vrste specijalnih crijepova za kompletnoformiranje krova, kapaciteta 3.000.000 komada godi{nje ili proizvodnja11.000.000 komada godi{nje biber crijepa izuzetnotra`enog na tr`i{tu. Investicija je vrijedna 9.000.000 USD.Kupci su potom obi{li pogon za proizvodnju kerami~kih plo~ica.Pored postoje}e linije za zidne kerami~ke plo~ice, gosti su spa`njom pratili rad nove suvremeno opremljene linije za proizvodnjupodnih kerami~kih plo~ica. S mogu}nostima te linije upoznalaih je Dragica Neborovski, dipl.ing. tehnologije, {ef proizvodnjekerami~kih plo~ica.Nova linija ima kapacitet 4.000 m 2 na dan osnovnog formata33cm x 33 cm, odnosno 1.400.000 m 2 godi{nje. Osim osnovnogformata, na liniji je omogu}ena proizvodnja podne kerami~keplo~ice od formata 20cm x 20cm do formata 40cm x 40cm postandardima JUS EN 176, GRUPA BI. Plo~ice se proizvode potehnologiji jednostrukog brzog paljenja – “monocutura”, na temperaturipe~enja oko 1190°C.Instalirana je oprema vode}ih talijanskih proizvo|a~a Sacmi, Barbieri&Tarozzi,Sistem, OMS, odnosno trenutno najsuvremenijana svjetskom tr`i{tu, a njene glavne odlike su maksimalni stupanjiskori{tenja s minimalnom potro{njom energije. Nova linija zaproizvodnju podnih kerami~kih plo~ica povezana je s postoje}omlinijom zidnih kerami~kih plo~ica i to automatskim transportom ililaserski navo|enim vozilom. Vrijednost investicije je 10.000.000USD.Kupci su se uvjerili da }e sada imati zaokru`eni proizvodni programkerami~kih plo~ica “Standard plus” i usugla{enost dizajnazidnih i podnih plo~ica kao i proizvodnju specijalno dekoriranihplo~ica (bordure, inserti, paneli).Dru`enje je nastavljeno u hotelu “Tiski cvet” uz hranom i pi}embogat stol, te pjesmu do kasnih ve~ernjih sati. U Poletu ne krijuzadovoljstvo velikom zainteresirano{}u kupaca i jo{ jednom sesvima zahvaljuju na ukazanom povjerenju.

STRU^NI ^LANAKKONTROLA I OCJENA KVALITETE CRIJEPA I KERAMI^KIKontrola i ocjena kvalitete crijepa u Srbiji iCrnoj Gori i Hrvatskoj vr{i se na osnovunacionalnih standarda. U Srbiji i Crnoj Gorito su standardi sljede}ih oznaka: JUSB.D1.010 koji propisuje tehni~ke uvjete zapre{ani crijep od gline i JUS B.D8.010 kojimsu propisane metode ispitivanja crijepovaod gline. U Hrvatskoj je situacija identi~na,{to zna~i da tako|er postoje dva nacionalnastandarda: HRN B.D1.010 – propisujetehni~ke uvjete za pre{ani crijep odgline i HRN B.D8.010 – propisuje metodeispitivanja crijepa.Standardima JUS B.D1.010 i HRNB.D1.010 definirani su tehni~ki propisi kojiobuhva}aju : Oblik i mjere proizvoda, Klasifikaciju proizvoda, Karakteristike kvalitete, kao {to su:– Izgled,– Vodonepropustljivost,– Postojanost na mrazu,– Nosivost,– Sadr`aj vapna i soli, Provjeravanje kvalitete proizvoda, Ozna~avanje i na~in isporuke proizvoda.Zanimljivo je napomenuti da crijep i uSrbiji i Crnoj Gori i u Hrvatskoj podlije`ecertifikaciji kao postupku u kom se izdavanjemcertifikata od strane ovla{tene institucijepotvr|uje da je odre|eni proces,proizvod ili usluga, usugla{en s tehni~kim idrugim propisom, odnosno standardom ilitehni~kom specifikacijom. Certifikat zacrijep izdan od strane ovla{tene institucijeva`i godinu dana od dana izdavanja, pri~emu se nakon {est mjeseci vr{i kontrolausugla{enosti.U svibnju ove godine, Komisija za standardeSaveznog zavoda za standardizaciju uoblasti glinenih proizvoda Srbije i Crne Gore,dala je nacrte novih nacionalnih standardakoji su usugla{eni sa europskim standardimaza crijep i to: JUS EN 1304 – Crijepovi od gline za preklopnopolaganje – Definicije i specifikacijeproizvoda – Identi~an europskom standarduEN 1304: 1998/A1:1999, JUS EN 1024 - Crijepovi od gline za preklopnopolaganje – Odre|ivanje geometrijskihkarakteristika – Identi~an europskomstandardu EN 1024: 1997, JUS EN 538 - Crijepovi od gline za preklopnopolaganje – Ispitivanje otpornostipri savijanju – Identi~an europskomstandardu EN 538: 1994, JUS EN 539-1 - Crijepovi od gline zapreklopno polaganje – Odre|ivanje fizi~kihkarakteristika – Dio 1: Ispitivanjevodonepropustljivosti – Identi~an europskomstandardu EN 539-1: 1994, JUS EN 539-2 - Crijepovi od gline zapreklopno polaganje - Odre|ivanje fizi~kihkarakteristika – Dio 2: Ispitivanjeotpornosti na mraz - Identi~an europskomstandardu EN 539-2: 1998.O~ekuje se da }e do kraja 2005. godine navedenistandardi biti i slu`beno objavljeni,te da }e po~eti njihova primjena u Srbiji iCrnoj Gori.Na usvajanju europskih standarda za crijepintenzivno se radi i u Hrvatskoj, tako da }eisti biti objavljeni u bliskoj budu}nosti.Objavljivanje europskih standarda za crijepu Srbiji i Crnoj Gori i u Hrvatskoj, zahtijevat}e usugla{avanje prate}ih propisa.Pretpostavka je da }e certifikacija crijepabiti ukinuta i da }e postojati samo zahtjevza tipsko ispitivanje proizvoda od straneakreditiranog laboratorija, odnosno izjavaproizvo|a~a o uskla|enosti kvalitete proizvodasa standardom na osnovu kojeg jeproizvod deklariran.

U NABAVI S NOVIM DIREKTOROMI NOVA ORGANIZACIJSKA SHEMAOd 01. rujna 2005. godine, Bo`o Ljulj novije direktor Sektora nabave u Nexe grupi.1982. godine do{ao je u Na{icecement d.d.Na{ice, obavljao je poslove referenta nabave,te potom i {efa nabave. Kratko vrijemebio je direktor Na{i~kog interijera d.o.o.Na{ice, da bi se potom «vratio» u Na{icecementna radno mjesto direktora marketinga.Obavljao je i funkciju direktora Divizijeza betone i agregate. U na{em poslovnomsustavu, proveo je ukupno 24 godine. O novomizazovu u poslovnoj karijeri, planovimai trenutnim aktivnostima u Sektoru nabave,razgovarali smo nekoliko dana nakon {to jeUprava Dru{tva pozitivnim ocijenila noviorganizacijski prijedlog nabave Nexe grupe.- Prvo sam, sa svojim suradnicima, pristupiosnimci stanja nabave u ~lanicama u svimzemljama, kako bismo stekli sliku o zaposlenicimai njihovim kvalifikacijama, radnojsposobnosti, kao i o problematici s kojomse susre}u u samom radu. Nakon toga pristupilose rje{avanju organizacijske problematikes ciljem objedinjavanja nabavnihprocesa i formiranjem zajedni~ke nabave nanivou Nexe grupe, odnosno centralizacijaprocesa nabave u nabavu Nexe grupe – poja{njavanovi direktor nabave.Nastavlja kako je nakon snimke stanja uslijedilakonkretizacija prijedloga organizacijenabave i izrada prijedloga organizacijskesheme za Upravu Dru{tva. Ista je jednoglasnousvojena, tako da je sada organizacijanabave koncipirana kroz 6 odjela, a ~ini jeukupno 35 zaposlenika.- Svaki odjel vodi voditelj odjela koji je u`especijaliziran za odre|eno nabavno podru~je,a istovremeno smo uva`avali i ~injenicuo struci pojedinog voditelja. Tako jenpr. voditelj jednog odjela dipl. ing. strojarstva,drugog gra|evinarstva, tre}eg elektrotehnike,zatim diplomirani ekonomist, ovisnoo grupi proizvoda ili usluga koje se nabavljaju.Dakle, zastupljena je ve}ina profilain`enjera – isti~e Bo`o Ljulj.Odjel ~ine referenti i suradnici iz svih zemaljau kojima imamo ~lanice, a njihov je zadatakda nabavljaju robu ili usluge za sve ~laniceunutar zemlje u kojoj rade, bez obzirana njihovo fizi~ko radno mjesto.Ovakvom organizacijom i radom nabaveNexe grupe, cilj je ostvariti sinergiju tj. benefitekroz objedinjavanje potreba istihvrsta roba ili usluga, te vr{iti zajedni~ko jednogodi{njeugovaranje strate{kih proizvodakako bi se osigurale ni`e nabavne cijene ~lanicama,a u kona~nici i ni`i tro{kovi proizvodnje.Za Republiku Hrvatsku, planirani jepo~etak primjene nove organizacije od 01.sije~nja 2006. godine, a u Bosni i Hercegovinii Srbiji i Crnoj Gori najkasnije odpo~etka drugog kvartala 2006. godine, odnosnokad se ispune svi tehni~ki preduvjeti– informati~ka i komunikacijska povezanostu prvom redu, ali i kadrovska ekipiranost.U svim je ~lanicama implementiran PIS –poslovni informacijski sustav koji omogu}ujepotpuno automatiziran rad nabaveod ispostavljanja zahtjeva za nabavu, slanjaupita, izdavanja narud`benica dobavlja~ima,te zaprimanja robe.- Na{e trenutne aktivnosti, osim po~etkaimplementacije usvojene organizacije, u-glavnom se odnose na ugovaranje strate{kihproizvoda za 2006. godinu, a ugovarajuse i energenti i odre|eni rezervni dijeloviza predstoje}e remonte na{ih proizvodnihpostrojenja – zaklju~uje Bo`o Ljulj.

LUKA TRANZITPrvih godinu dana u sastavu Nexe grupeKrajem 2005. godine navr{it }e se godinu dana od kada je LukaTranzit d.o.o. Osijek u sastavu Nexe grupe. O tome {to se promijeniloi kakvi su planovi u budu}nosti razgovarali smo s Ivicom\erijem, dipl. oec., direktorom Luke Tranzit d.o.o. Osijek.- Ulaskom Nexe grupe u vlasni~ku strukturu Luke Tranzit nastalesu brojne promjene. No, tijekom privatizacijskog postupkaosje}alo se pozitivno ozra~je kod svih zaposlenika. Naime, gotovosu svi zaposlenici znali tko je Nexe grupa, jer je to bio jedan odna{ih najzna~ajnijih poslovnih partnera, poznata tvrtka koja je uvijekispunjavala sve svoje obveze. Zaposlenici su to prepoznali, paod samog po~etka nije bilo nikakvih pote{ko}a – isti~e Ivica \eri.- Po~etkom 2005. godine zapo~ela je realizacija najavljenih ulaganja,a prije svega realizacija investicije u novo postrojenje zaproizvodnju betona. Na`alost, ista investicija kasni zbog administrativnihpote{ko}a, jer smo gra|evinsku dozvolu dobili tek krajemstudenoga. Bez obzira na to, svi mikseri i oprema stigli su navrijeme. Nadamo se da }emo u rano prolje}e mo}i zapo~eti monta`upostrojenja – napominje direktor Luke Tranzit.Nakon vlasni~kog restrukturiranja, Luku Tranzit zahvatio je i procesreorganizacije, kako ljudi tako i procesa – kako je sam naziva:faza prilagodbe i ~i{}enja ostataka «socijalisti~kih ostataka i radni~kogsamoupravljanja». Posebno va`nim u procesu restrukturiranjaisti~e primjer transformacije kratkoro~nih obveza Dru{tva udugoro~ni kredit, {to je dalo krila za o`ivljavanje i pove}anjeodre|enih poslovnih aktivnosti.U drugoj polovini 2005. godine krenulo se i s izradom nove organizacijeDru{tva koja je definirana na 123 neodre|eno zaposlena.Ranije je Tranzit zapo{ljavao 158 ljudi. Od toga je 35 prihvatiloprijedlog dobrovoljnog odlaska uz otpremnine, a taj je postupakjo{ uvijek u tijeku. Sindikat je pozitivnim ocijenio ovaj proces i noveakte (dru{tveni akti, kolektivni ugovor) i cijeli je proces usugla{enna obostrano zadovoljstvo. Rezultat, pak, nove organizacijeje pove}anje radne discipline, a pove}ana je i efikasnost.Suradnja sa sektorima potpore u Nexe grupi vrlo je dobra. Napo~etku je, naravno, unijela malu zbrku i nesnala`enje, jer je takavna~in rada za zaposlene Luci Tranzit potpuna novost. Me|utim,nakon edukacija i radionica, stanje se pobolj{alo i uhodanost radana relaciji sektori potpore – Luka Tranzit sve je bolja.Na kraju, Ivica \eri dodaje kako se u tvrtki, nakon dolaska Nexegrupe, osje}a profesionalan i ljudski pristup, vidljiva je razvojnaperspektiva kroz nova ulaganja u opremu i ljude.Pretovar – uzdanica daljnjeg rasta tvrtkeGlavna djelatnost Luke Tranzit je pretovar. Tako }e do kraja ovegodine, prema sada{njim procjenama, biti ostvaren pretovar ukoli~ini od 500.000 t, {to je gotovo 10% vi{e u odnosu na plan, aza ~ak 50% vi{e u odnosu na 2004. godinu. Ovom rastu pridonijelaje pove}ana aktivnost na tim poslovima unutar tvrtke, ali i okru`enjekoje pove}ava svoju poslovnu aktivnost, gdje prije svegamislimo na izvozne mogu}nosti za sirovinsku osnovu iz Bosne iHercegovine, ali i kroz uvoz odre|enih roba za doma}e tr`i{te. I ubudu}nosti, u Luci Tranzit daju veliki zna~aj tom segmentu kaoosnovnoj djelatnosti. Tako je strategijom Dru{tva za razdoblje2006. - 2010. godina planirano 15%-tno godi{nje pove}anje pretovara(2006. godine 920.000 t).- Mo`da bi ovi pokazatelji bili i ve}i da je plovnost rijeke Drave nadobrom nivou. Drava je, me|utim, hirovita i podlo`na propadanju,pa se doga|a da je nivo Drave na nekim mjestima prenizak zaplovidbu stranih brodova koji su skloniji ostavljati bar`e na u{}uDrave, {to zna~i pove}anje tro{kova za guranje bar`i u luku. Kakobi se ovaj problem {to prije i bolje rije{io, u ra{~i{}avanje plovnogputa Drave trebale bi se uklju~iti odre|ene institucije npr. Lu~kauprava, Centar za razvoj unutarnje plovidbe i Agencija zaodr`avanje plovnih putova, pri Ministarstvu mora, turizma, prometai razvitka RH – dodaje Ivica \eri.Druga djelatnost Luke Tranzit je proizvodnja i prodaja pijeska. Dosada je Luka Tranzit u tomu bila gotovo bez konkurencije, no uposljednje vrijeme pojavila se jaka konkurencija koja utje~e i naprodaju Tranzitovih koli~ina koje su ove godine smanjen je u odnosuna proteklo razdoblje.Od ostalih aktivnosti, Ivica \eri najavljuje da bi se uskoro trebaorealizirati projekt preseljenja stare luke na prostor nove luke, {tobi zna~ilo izgradnju terminala za rasute terete ~ije bi se financiranjetrebalo vr{iti iz prora~una (radi se o kapitalnim ulaganjima), ato bi zasigurno pove}alo prekrcaj rije~nog tereta. U tijeku je izradaidejnog projekta, isho|enje dokumentacije za lokacijsku dozvolu,a u narednih {est mjeseci taj bi projekt mogao za`ivjeti.Intermodalni Promotivni CentarLuka Tranzit jedan je od osniva~a Intermodalnog PromotivnogCentra na nivou RH, a koji udru`uje sve luke u RH, velike {pediterei cestovne prijevozni~ke tvrtke, dakle sve vrste transporta uRH. Osnovna je zna~ajka IPC-a povezivanje Dunava s Jadranom.Na nedavno odr`anoj me|unarodnoj konferenciji u Opatiji, istaknutje veliki zna~aj ulaganja EU u cijeli plovni tok Dunava i njegovihsastavnica (Drave npr.) i zasigurno }e se u budu}nosti ra~unati nave}e u~e{}e rije~nog transporta u ukupnom transportu. Njegovo jetrenutno u~e{}e u ukupnom transportu samo 1%?!

Ljiljana Mifka, dipl. oec., u Na{icecementu d.d. Na{ice provela je svojukupni dosada{nji radni sta`. Naime, 1984. godine kao diplomirani ekonomistdo{la je u Na{icecement d.d. Na{ice. Nakon odra|enog pripravni~kogradnog sta`a, njen je nastavak karijere jedino i samo vezan uz prodaju cementai Namala. Dugo godina obavljala je rukovode}e funkcije u prodaji, aod 01.09.2005. godine njen je naziv radnog mjesta promijenjen u direktoricuSektora prodaje cementa i Namala.Vedra, dobro raspolo`ena i komunikativna direktorica, isti~e kako u svomposlu najvi{e voli kontakte s kupcima, dinami~nost, komunikaciju. Kako nijeosoba koja pretjerano voli uredski posao, slu`bena putovanja ne predstavljajujoj teret. S obzirom na dugogodi{nje radno iskustvo u prodaji, sve}inom je kupaca ostvarila kvalitetne i korektne poslovne odnose, a to paksmatra najvrjednijim postignu}em svog rada.Dipl. oec. Ljiljana Mifka, direktorica sektora prodaje cementa i NamalaProdaja cementa i Namala, organizacija i koordinacija radaSektora prodaje cementa, definiranje politike prodaje i strategije,glavne su nadle`nosti direktorice Sektora prodaje cementai Namala u Na{icecementu d.d. Na{ice dipl. oec. LjiljaneMifka.- Na`alost, glavnina se aktivnosti prodajnog osoblja, pa i menesame, odnosi na naplatu potra`ivanja. Uobi~ajeno, krajem godineu gra|evini je smanjen obim djelatnosti, pa s kupcima nastojimoizna}i najbolji na~in rje{avanja nastalih obveza — isti~eLjiljana Mifka. Od ostalih aktivnosti isti~e da je u tijeku prikupljanjeupitnika za mjerenje zadovoljstva kupaca. Naime, svakegodine Na{icecement d.d. provodi anketiranje kupaca, a naosnovu tako dobivenih rezultata i nakon njihove analize donosese zaklju~ci {to }e se promijeniti, novo uvesti ili se vi{e ne}eprovoditi. Na primjer, jedan od zaklju~aka temeljenih na prijedlozimakupaca je odluka da se tijekom 2006. godine u asortimanuNa{icecementa na|u i pakiranja cementa u vre}ama od25 kg. Kako bi jo{ vi{e istakli va`nost usmjerenja prema kupcu,kao i pove}anju njegova zadovoljstva, osnovano je i radno mjestosavjetnika za primjenu proizvoda, pa tako kupci iz prve rukeod stru~ne osobe mogu dobiti poja{njenja na sva pitanja izovog segmenta.- Sektor prodaje cementa i Namala ~ini 17 zaposlenih: 3 referenticeprodaje kojima je glavna aktivnost zaprimanje narud`bi,3 fakturistice, 5 referenata otpreme, te 3 samostalnareferenta prodaje, a na zagreba~kom podru~ju imamo i voditeljaklju~nih kupaca. U Sektoru imamo i mladu suradnicu kojase uglavnom bavi analitikom prodaje, a trenutno je tu i jedanpripravnik. Na{a otprema na usluzi je kupcima od 06-22 sata, anije rijedak slu~aj da u jeku sezone iza|emo kupcima u susretprema njihovoj potrebi i zahtjevu i izvan redovnog radnog vremena— sa zadovoljstvom govori Ljiljana Mifka.- Ove godine zapo~eli smo organiziranje susreta s kupcimauvre}anog i rasutog cementa, a s obzirom da je ta ideja odstrane na{ih kupaca izvrsno prihva}ena i ocijenjena, tu }emotradiciju nastaviti i u 2006. godini. Njegovanje odnosa s kupcimaogleda se i kroz redovite posjete, pa tako upravo krajemposlovne godine nastojimo obi}i sve na{e kupce kako bismoim se zahvalili na suradnji tijekom godine — zaklju~uje LjiljanaMifka. Planovi, planovi..Na{icecement d.d. Na{ice }e u 2005. godiniostvariti prodaju cementa i Namala u koli~ini odpreko 900.000 t, a za 2006. godinu planirana jeprodaja od gotovo 1 milijun t. Velike nade pola`use u otvaranje novih tr`i{ta (Ma|arska, Slovenija),te tradicionalno nastavak izvoznih aktivnostina tr`i{tu Bosne i Hercegovine.

Nakon burnog prolje}a, u prve dane jeseni smo u{li jednako `ivo.^etvrti razredi osnovnih {kola grada Na{ica O[ Dore Peja~evi} iO[ Kralja Tomislava nau~ili su {to je cement, kako se proizvodi ikoja je njegova primjena. Tvornicu je posjetilo oko 80 u~enika, aotprilike isto toliko ih je sudjelovalo i na radionici. Kakva je bila atmosferana radionicama najbolje govore na{e fotografije.Obilasci su protekli bu~no, kao i ina~e, i uz potpuno odu{evljenjemehanizacijom tvornice i upravlja~kim centrom. Na kraju su se inastavnici i pratitelji zajedno s djecom malo zasladili slasticama una{em restoranu.Niti posjet {kolama od strane na{ih «stru~njaka za radionice» nijepro{ao manje `ivopisno. Djeca su sama mije{ala beton, te ga punilau svoje modle. Voditelji su izgubili glasove poku{avaju}i nadja~atidje~ju graju, dok su se nastavnice slatko smijale – one to ipakrade svaki dan!!!Ekipa zaslu`na za realizaciju ovog dijela programa je bila: Damir[ulc, Renata Bunjevac-Turalija, Marija \urokovi}, Ksenija Papa,Mihael Lustig i Nenad Cili.Ovo, naravno, nije kraj, jer je upravo zavr{en natje~aj likovnih i literarnihradova za {kolarce 4. razreda osnovnih {kola. Natje~aj jebio otvoren do 01. prosinca, a nakon toga nas je ~ekao te`ak odabirnajboljih radova. S obzirom na pristigle radove, moramo re}ida su sve to prekrasni mali umjetni~ki radovi!Naravno, i mi nastavljamo s na{im planom aktivnosti. Trenutnoprovodimo predavanja i obilaske sa starijim «{kolarcima»: u~enicima8. razreda osnovnih {kola i 4. razreda srednjih {kola, ali o tomepuno vi{e u sljede}em broju, kada }e se i u~enici oku{ati u pisanjupriloga za na{e Novosti.Pripremila: Ksenija PapaSamostalni referent za kvalitetu i okoli{Na{icecement d.d. Na{ice

Krajem godine obi~no zbrajamo rezultate poslovanja u protekloj godini, pravimo usporedbe, analize iraznorazne statistike, te planove i ciljeve za sljede}u godinu.Zbog toga smo i mi, za ovaj zadnji broj Nexe novosti u ovoj godini, odlu~ili prikazati na{u Grupu u 2005.godini kroz brojke u okviru aktivnosti Sektora za ljudske resurse.Na po~etku }emo prikazati kako se kretao broj radnika po ~lanicamaiz godine u godinu.USPOREDNI BROJ RADNIKA PO ^LANICAMANAZIV TVRTKE31.12.2003.31.12.2004.31.10.2005.NEXE GRUPA d.o.o. 29 44 46NA[ICECEMENT d.d. 391 392 388SLAVONIJA IGM d.d. 142 140 141DILJ d.d. 387 398 390NA[I^KI INTERIJER d.o.o. 150 169 147FERAVINO d.o.o. 66 70 66STAROSNASTRUKTURAGodinestarosti%20-25 526-30 831-35 836-40 1241-45 2146-50 2551-55 1556-60 660 i vi{e 0,6UKUPNO 100KVALIFIKACIJSKASTRUKTURAStru~nasprema%VIII (dr.) 0,03VII/2 (mr.) 0,2VII/1, VSS 9VI, V[S 3V, VKV 3IV, SSS 27III, KV 30II, PKV 4I, NKV, NSS 24UKUPNO 100OSILOVAC d.o.o. 53 42 46NA[I^KI AUTO-CENTARd.o.o.16 17 18CEMENT MARKET d.o.o. 5 7 7GASTRO-MARKET d.o.o. 27 28 28NEXE BETON d.o.o. 10 13 21NC BETON PROIZVOD d.o.o. 37 42 44LUKA TRANZIT d.o.o. - - 134POLET 667 599 553JELEN DO 343 303 278STRA@ILOVO 152 106 78GP PUT d.d. 256 234 265TOS d.o.o. - 28 56AGREGATI I BETONI d.o.o. - 17 29NEXE SARAJEVO d.o.o. - 6 7UKUPNO: 2.731 2.655 2.742NAPOMENA: Nisu uklju~eni radnici iz pogona GP Put-a -Kenija, Pakistan i Uganda (oko 753 radnika)U sljede}e tri tablice prikazujemo Vam starosnu, kvalifikacijskui spolnu strukturu Nexe grupe na dan 31.10.2005. godine.Napominjemo da se postoci prikazani u tablicama odnose naukupan broj zaposlenih na navedeni datum, odnosno 2.742.SPOLNA STRUKTURANAZIV TVRTKE MU[KARCI @ENENEXE GRUPA d.o.o. 27 19NA[ICECEMENT 345 43SLAVONIJA IGM 126 15LUKA TRANZIT 115 19NA[I^KI INTERIJER 136 11FERAVINO 46 20OSILOVAC 39 7DILJ 334 56NC BETON PROIZVOD 38 6NEXE BETON 19 2NAC 13 5GASTRO-MARKET 7 21CE-MA 5 2JELEN DO 245 33POLET 386 167STRA@ILOVO 63 15AB SARAJEVO 27 2TOS 53 3GP PUT 242 23NEXE SARAJEVO 2 5UKUPNO 2.268 474% 83 17

21. listopada 2005. godine Nexegrupu posjetilo je Dru{tvo za cesteVia Vita iz Vara`dina. Oko 50-ak posjetiteljatom je prigodom obi{lona{u vinariju FeraVino u Feri~ancima,tvornicu cementa Na{icecementd.d. Na{ice i tvornicu opekeSlavoniju IGM d.d. Na{ice.U ranim poslijepodnevnim satimagosti su posjetili Zavi~ajni muzejGrada Na{ica, gdje ih je ravnateljicaMuzeja gospo|a Silvija Lu~evnjakupoznala s povije{}u Grada, posebicepovijesnim ~injenicama vezanimuz obitelj Peja~evi}, po kojima suNa{ice poznate.Potom je uslijedio «malo ozbiljniji»dio posjete. Naime, gostima su prezentiranenovosti iz Divizije za ciglu icrijep, a posebno iz Divizije za cement.Prezentatori su bili direktorprodaje crijepa za RH Hrvoje Milanovi},stru~ni suradnik za primjenu proizvodau Na{icecementu d.d. Na{iceRenata Bunjevac Turalija i {eficaSlu`be upravljanja kvalitetom proizvodau Na{icecementu d.d. Na{iceMarija \urokovi}.Dru`enje je nastavljeno uz ru~ak –izvrsne kulinarske uratke osoblja HotelaPark, te zvonke zvuke slavonsketamburice....U organizaciji Sindikata graditeljstva – ogranak Na{icecementa i uz financijskupotporu Na{icecementa d.d. Na{ice, 37 zaposlenica Na{icecementad.d. Na{ice, Slavonije IGM d.d. Na{ice, Na{i~kog interijera d.o.o. Na{ice iGastromarketa d.o.o. Na{ice od 30. rujna do 2. listopada 2005. godine posjetiloje Istru i tako «pobjeglo» od svakodnevice.Tijekom boravka uIstri, na{e su zaposleniceposjetile Nacionalnipark Brijuni,Pulu, Pore~, najmanjigrad na svijetu– Hum, Motovun, ana povratku i Nacionalnipark Risnjak.Od sredine studenoga 2005. godine, sektori riznice,ra~unovodstva, strate{kog planiranja ikontrolinga, te informatike na novoj su lokaciji.Naime, njihova je nova «baza» zgrada Na{i~kogautocentra d.o.o. Na{ice, Vinogradska 6.Osim navedenih sektora, na ovoj je lokaciji odstudenoga i ~lan Uprave mr. Kre{imir Dundovi}.Centrala +385 31 616 500Tajnica +385 31 616 501Fax +385 31 616 555Iako je to bio naporanput, napor seisplatio. Jer, Istra jezaista – ~arobna.

Predstavljamo odabrane projekte u kategoriji: Zdravlje i ekologija Dru{tvo za {portsku rekreaciju branitelja Zagreb –projekt hipoterapijskog i terapijskog jahanja za HRVI,branitelje, dragovoljce i djecu – invalide s posebnim potrebama;ciljevi projekta su vi{estruki – od fizi~kih postignu}a(razvoj ravnote`e i osje}aja za simetriju), psiholo{kih postignu}a(pobolj{anje samopouzdanja, osje}aja za vanjski svijet, za vlastiti`ivot, pobolj{anje emocionalne kontrole i samodiscipline), dosocijalnih postignu}a (stvaranje prijateljstva, razvoj po{tovanjaprema `ivotinjama, u`itak); ECES – Europski edukacijski centar slijepih iz Zagreba– «Dan za danom do zdravlja» – projekt prevencije, za{titei pobolj{anja zdravlja osoba s invaliditetom; projekt sesastoji od niza edukativnih radionica s ciljem prevencije irje{avanja psihofizi~kih zdravstvenih problema uklju~uju}i dijetetiku,zdravstveni odgoj, psihologiju komunikacije, ekologiju,njegu tijela i tjelesnu i zdravstvenu kulturu; Eko centar Zlatna Greda – centar za za{titu prirodnihi kulturnih vrijednosti Kopa~kog rita i Baranje – projektobnove mosta u Eko centru Zlatna Greda; Eko centar bavise aktivnostima edukacije u~enika, studenata i lokalnog stanovni{tva,za{titi Kopa~kog rita i mo~varnih ekosustava, o~uvanju irevitalizaciji tradicionalnih i kulturnih vje{tina Kopa~kog rita iBaranje; svrha projekta je vra}anje u funkciju tradicijskog objektakoji je nekada bio upravna zgrada pustare Zlatna Greda; Javna ustanova Park prirode Papuk, Vo}in – projektturisti~ke afirmacije park {ume Jankovac – pou~na stazaJankovac; zbog brojnih prirodnih fenomena, park {uma ima visokuobrazovnu i turisti~ku vrijednost; u cilju iskori{tenja i afirmacijetih potencijala, Nexe grupa dala je doprinos realizacijiPlana namjene povr{ina, sheme prometnih povr{ina, oplo~enja,parkirali{nog prostora, suvenirnice i drugih infrastrukturnih elemenatai turisti~kih popratnih sadr`aja (pou~na staza, lo`i{ta, infotable, prostor za kamping, amfiteatar ljetne {kole, podest za~amce i ribolov); Udruga invalidne djece Valpov{tine Zvono, Beli{}e –projekt ure|enja kabineta za fizikalnu terapiju i provo|enjete~aja Vojta fizikalne terapije; projekt je namijenjenroditeljima invalidne djece koji bi trebali usvojena znanjaVojta terapije primijeniti u svakodnevnoj terapiji s invalidnomdjecom; Nexe grupa projekt je poduprla kupovinom opreme(stol za vje`banje, nabavka i postavljanje ogledala, strunja~e,lopte, valjci); Dru{tvo za pomo} mentalno retardiranim osobamaOsijek – projekt ure|enja zgrade i prostora Dru{tva zapomo} mentalno retardiranim osobama; Nexe grupa djelomi~noje potpomogla ovaj projekt kako bi se stvorili bolji i humanijiuvjeti za rad Dru{tva i bolje pru`anje pomo}i svojim ~lanovima; Udruga za organsko-biolo{ku proizvodnju BIOPA,Osijek – projekt «Unapre|enje kvalitete `ivota kroz edukacijuo o~uvanju okoli{a i ekolo{koj poljoprivredi»; ciljovog projekta je upoznavanje stanovni{tva – mogu}ih proizvo|a~a,prera|iva~a, trgovaca i potro{a~a – o odlikama, koristi ibudu}nosti ekolo{ke proizvodnje, osposobljavanje {to ve}egbroja ljudi za rad u ekolo{koj poljoprivrednoj proizvodnji, te osiguranjeraznih oblika pomo}i ~lanovima koji se bave ovakvim vidompoljoprivredne proizvodnje; Udruga «Prijatelji okoli{a» Osijek – projekt «Postupanjes otpadom – ekolo{ke edukativno-prakti~ne radionicerecikliranja papirnog otpada u vrti}ima i osnovnim{kolama»; djeca uklju~ena u ovaj projekt skupljala su papirniotpad i odvajala ga u zasebne spremnike, usitnila i pripremila zarad u radionici; Nexe grupa u potpunosti je poduprla ovaj projektsa svoje strane; vjerujemo kako }e ovakav projekt podi}isvijest o za{titi okoli{a na{ih mali{ana; Udruga Centar za kompost Osijek – projekt novog izdanja«Malog priru~nika o kompostiranju»; cilj priru~nikaje na jednostavan i sa`et na~in, slikom i rije~ima, ~itatelja uvestiu tehnologiju kompostiranja; priru~nik }e biti podijeljen {kolama,dje~jim vrti}ima, ~lanovima raznih ekolo{kih udruga i institucija; [portsko udi~arsko dru{tvo «[aran» Na{ice – projekture|enja velikog na{i~kog parka; Dru{tvo svake godineodradi 8.000 do 10.000 radnih sati na ure|enju ove prirodneoaze centra Na{ica; Dru{tvo se brine i o perivoju obitelji Peja~evi},a 2003. godine u akciji «Uredimo Hrvatsku» dobili supriznanje Zeleni cvijet kao tre}i najbolji ure|eni park u RH; Osnovna {kola Dore Peja~evi} Na{ice – projekt «Ekosustav osiguranja prava u~enika na jednako obrazovanje,~ist okoli{ i o~uvanje zdravlja»; ciljevi projekta su pove}anjestupnja zdravstvene sigurnosti u~enika, ekolo{ko zbrinjavanjeotpada i osiguranje uvjeta za nastavu pod kro{njama(o`ivljavanje betonskog dvori{ta, ~i{}enje parka oko {kole iure|enje okoli{a, postava klupa i stolova, izrada prilaznih staza iograde vrta);

Kako napredujuekolo{ki projekti?!Rezultati natje~aja za donaciju projekata su po~eli pristizati,neki financirani projekti su ve} zavr{eni, dok je ve}inajo{ uvijek u tijeku.Projekt koji zaslu`uje posebnu pa`nju, ne samo zbog svogsadr`aja i u~inka, ve} i zbog izuzetne spremnosti na suradnju,je projekt Javne ustanove Parka prirode Papuk: Projektturisti~ke afirmacije park {ume Jankovac – pou~nastaza Jankovac. Namjena dodijeljene donacije bilo je pokrivanjetro{kova projektne dokumentacije i idejno rje{enjeprojekta pou~ne staze Jankovac. Kako je Ustanovauspjela ugovoriti tro{kove po manjoj cijeni, od iznosa donacijesu provedene i izrade mostova. Kako su radili i {toje napravljeno, uvjerite se sami!Ostali projekti koje je bitno istaknuti, je projekt osje~keudruge «Prijatelji okoli{a» proiza{le iz osje~kog Centra zakompost, ~ije aktivnosti gotovo svakodnevno mo`emopratiti preko tiska, te Ekolo{kog dru{tva «Zeleni» Osijek.