Sjeverac 2010.pdf - Osnovna škola Ljudevita Gaja Zaprešić

ZIMADragi čitatelji,opet smo se potrudili da u novom broju Sjeverca nađete nešto zanimljivo,a posebnu pozornost posvetili smo 30. rođendanu našeškole. Nadamo se da će vam se Sjeverac svidjeti!Zabavite se!Vaša Novinarska grupaSadržaj:30. rođendan naše škole.................................................................425 godina imena naše škole............................................................6Školske kute i platnene papuče?!.....................................................8Puno smijeha, pokoja suza!.............................................................9Otac i sin u kemičarima................................................................10Čitajmo, pišimo i govorimo njemački..............................................11Pula u našem srcu........................................................................12Utrka s nagradama.......................................................................13Dvorci našega kraja......................................................................14Nova knjiga naše profesorice.........................................................18Haj, ja sam online........................................................................20Što u naš dan stane?....................................................................24Slobodno vrijeme: Van, na zrak!.....................................................29Ženska sportska godina.................................................................30Likovni radovi na temu Ljudevit Gaj...............................................32Impressum:SJEVERAC, list učenika OŠ Ljudevita Gaja, broj 16, rujan 2010. godineUredništvo: Iris Brcković, Marta Bužanić, Hanna Davidović (7.d), Fabijan Leovac, Martin Gabričević, FranjoBarun, Sanja Tanodi (7.b), Jasmina Mrvoljak (8.b), Bruno Brebrić, Jan Peranić (5.d), Patrik Hrkać (4.d)Likovni rad na naslovnici: Danijela Vlahov, 5.cVoditeljica: Lidija Kapetanović, prof.Ravnateljica: Đurđica Šepac, prof.Oblikovanje i priprema za tisak: Dijana HađasijaTisak: 3

Đurđica Šepac: ravnateljica naše školeŠkolo, sretan ti rođendan!Poštovane kolegice i kolege, poštovaniroditelji, dragi učenici!Ove školske godine obilježavamo 30.obljetnicu rada naše škole. Dan škole,a posebice ovaj jubilarni, prilika je kadase vrednuju postignuća i uspjesi. S ponosomističem da ih je zaista mnogo jeručenici naše škole kontinuirano postižuizuzetne rezultate u znanju, umjetnostii športu.4Naša škola sastoji se od matične školeu Zaprešiću i područne škole u Pojatnu.U školi imamo 927 učenika u 37razrednih odjela. Učitelji u školi izvodenastavu i druge oblike neposrednogaodgojno-obrazovnog rada. Težimo produktivnomznanju učenika i posvećujemopozornost komunikaciji s djecom iroditeljima. Težimo razvijanju humanihi toplih odnosa s djecom. Poučavanjeje usmjereno na učenike umjesto nasadržaje te se ostvaruje primjerenijepoučavanje, osuvremenjuju se odgojnoobrazovnisadržaji i oblikuju odgojnoobrazovniciljevi i zadaće primjerene razvojnimrazinama učenika. U školi radi58 učitelja i 17 ostalih zaposlenika.Nastava je potpuno stručno zastupljena.U školi djeluje produženi boravakza učenike 1. i 2. razreda. Učenici od1. razreda uče engleski jezik, a od 4.razreda izborno mogu učiti njemački jezik.Za djecu s većim zdravstvenim teškoćamaorganiziramo i provodimo već 9.godinu nastavu u kući. U školi imamodopunsku nastavu za učenike koji težesvladavaju nastavno gradivo, a s darovitimučenicima radi se na dodatnoj i izbornojnastavi. Od ove školske godine,u trećim razredima, provodimo projekt„Identifikacija i rad s darovitim učenicima“.Programe, CAP-prevencija zlostavljanjadjece, provodimo za učenikei roditelje drugih razreda, a CAP TEEN- prevencija zlostavljanja tinejdžera zaroditelje i učenike osmih razreda. Učenicis teškoćama u ponašanju uključenisu u program „Modifikacija ponašanjaputem igre„. Škola ima stručni tim odčetiri stručna suradnika: knjižničara,pedagoga, defektologa i psihologa.U školi djeluju mnogobrojne izvannastavneaktivnosti koje učenicima pružajumogućnost samostalnog i istraživačkogučenja. Uvijek smo imali mnogoizuzetno motiviranih i izvrsnih učenika.Svake godine učenici naše škole sudjelujuna mnogobrojnim natjecanjima odškolske do državne razine. Tako su primjericeu šk. god. 2008./2009. bili napet državnih natjecanja, a u šk. god.2009./2010. na šest državnih natjecanjai dva poluzavršna natjecanja ušportu. Posebno smo ponosni na postignućana Lidranu, eko-kvizu, povijesti,geografiji, kemiji, biologiji, matematici,fizici, engleskom i njemačkom jeziku,košarci, odbojci i rukometu. Uz ovu jubilarnuobljetnicu izdali smo 16. brojškolskog lista Sjeverac, drugi put smoobnovili status eko-škole. Eko-ekipaprovela je istraživanje na temu: Kakavzrak udišemo i Svjetlosno zagađenje uZaprešiću. Filmska družina Gajevci snimilaje brojne filmove, a najznačajnijisu Utrka za znanjem i Osmašica koji suna Državnoj reviji hrvatskog filmskogi video stvaralaštva djece osvojili prvenagrade.Ovom prilikom zahvaljujem svim našimučiteljima koji nesebično ulažu svojeznanje, zalaganje i ljubav u rad s djecom.Hvala roditeljima, posebice članovimaŠkolskog odbora i Vijeća roditelja,na svesrdnoj podršci koju su nam pružaliu provođenju pojedinih programa.U ime cijele škole zahvaljujem GraduZaprešiću koji osigurava sredstva zaprovedbu svih naših programa. Navodimsamo neke: izgrađena ograda okoškolskog dvorišta i igrališta, izgradnjaškolskih igrališta u matičnoj i područnojškoli, rekonstrukcija školske kotlovnice,zamjena dotrajale stolarije naškoli, pokrenut projekt dogradnje škole,sufinanciranje prehrane za učenikei škole u prirodi, financiranje učiteljakoji rade u produženom boravku i školskogpsihologa, škole plivanja i programaModifikacija ponašanja putem igre.Svim našim učenicima i djelatnicimačestitam Dan škole. Učenicima želimmnogo uspjeha u radu i nadalje mnogoelana te svaki dan neki razlog za veselje.Đurđica Šepac, prof.

Dragutin Grgas Beli: u školskom dvorištu je 170Sve je nekad biNaša škola ove godine obilježava 30 godina rada, od čega 25 pod imenom Ljudevita Gaja.Lucija: Recite nam nešto o nastanku skulptureLjudevita Gaja?Beli: Bio je to radostan trenutak. Nova škola „Sjever“ uZaprešiću dobila je ime hrvatskog preporoditelja LjudevitaGaja. Poseban trenutak za mene bio je kada je na internomnatječaju prihvaćena moja skica, a kasnije i izvedbaskulpture. Modelirao sam Gaja u naravnoj veličini, 170cm, a zatim je napravljen odljev i postav. Bio sam sretanšto sam u svemu tome sudjelovao.Jurica: Kako je tekao rad na izradi skulpture?Beli: Bilo je puno entuzijazma. Radilo se ovim koracima- skica, određivanje mjesta postava, rad ljevačke radionice,postav. Kada govorim o suradnji s vašom školom,dodat ću za vas mlade jednu zanimljivu informaciju.Naime, s tadašnjim učiteljem likovne kulture, gospodinomOstrešom pokrenuo sam 1980. osnivanje Galerije Rotondakoja je obuhvaćala kružni dio prizemlja i kata vaše škole.U Galeriji su izlagali članovi naše Likovne udruge, ali iveć afirmirani umjetnici koji su radili taktilne skulpture,medalje, linearni crtež, apstraktnu umjetnost. Na taj smonačin našoj sredini i školskoj djeci (u to doba 1400-1500učenika) priuštili da prate što se događa u suvremenojhrvatskoj umjetnosti. Izložbe je uvijek pratila brojna publika,dvjestotinjak posjetitelja, ali što je vrlo važno, i učeniciškole. Uz izložbe su organizirani i umjetnički programi,birani koncerti, a izdvojit ću posebno impresivan nastupZagrebačkih solista. Nažalost, Galerija je 90-ih godinaprestala s radom, a fundus je nedovoljno poznat i prezentiran.Jan: Kako ste Vi započeli kiparsku karijeru?Beli: Sklonost obradi materijala pokazao sam još kao dijete.Pasući konje i krave uz rijeku Krapinu, trgao samglinu, mijesio tu žitku masu i oblikovao bakice, dedeke,krave, konje. Nažalost, ništa mi od toga nije ostalo. Nisamto znao pretočiti u tvrde materijale. Ostalo mi je neštoradova iz gimnazijskih dana, koje ljubomorno čuvam. Uosnovnoj školi bila je stvaralačka atmosfera, mnogo smoradili, oslikavali zidove. Nakon osnovne škole upisao sampedagošku gimnaziju i, iako mi je bilo teško, završio samje s vrlo dobrim uspjehom. Teško se bilo školovati, bilismo relativno siromašni. U susjedstvu gimnazije radila jePedagoška akademija, gdje sam upoznao likovne umjetnikei profesore Otona Glihu, Mladena Vežu, Branka Ružića.Nisam odmah prve godine uspio proći prijemni ispit, niu Zagrebu ni u Ljubljani. Moji radovi nisu dosegli nivoantičke kulture, a na kiparstvo Likovne akademije primalose samo šest studenata.Mladenački bunt me nakon toga odveo u Njemačku, gdjesam radio i financijski se osamostalio, a na večer sampohađao i plaćao privatnu likovnu školu i šest se mjesecipripremao za prijamni ispit. Bio sam najsretniji čovjek nasvijetu kada sam ga položio. Diplomirao sam 1976. u klasiprofesora Ivana Sabolića na Likovnoj akademiji u Zagrebu,s kojom se ponosim i kojoj pripada posebno mjesto u srednjojEuropi. Naši umjetnici su cijenjeni, priznati i poznatiu svijetu. Na Akademiji sam čestito naučio zanat, a nastudiju, koji je trajao pet godina, radilo se vrlo mnogo.Jurica: Nekoliko učenika naše škole pohađaloje Likovnu akademiju. Što možete reći o njima?Beli: Da, na primjer Relja Rajković, Ivan i Luka Čačić.Ivan Čačić i Irena Škrinjar završili su kiparstvo, a danasona vodi našu Likovnu udrugu. Svi su se oni i nekoliko godinaprije upisa na Akademiju, neki i kod mene, pripremaliza vrlo zahtjevan prijemni ispit. Mladi umjetnici već kodupisa moraju znati pokazati snagu, u protivnom će se vrloteško upisati.6

centimetara visok spomenik Ljudevitu Gajulo suvremeno…U školskom je parku i spomenik Ljudevitu Gaju, djelo akademskog kipara Dragutina Grgasa BelogMnogo sam naučio o obradi materijala, svladao bazne materijale,glinu, odljev u gipsu, odljev u bronci, rad u drvui klesanje drva, ali i najteže i najveselije - klesanje kamena.Lucija: Razlikuje li se suvremena umjetnost prije30 godina od ove danas?Beli: Da i ne. Sve je nekad bilo suvremeno, puno toga odeu zaborav, a nešto u ništavilo. Nešto nije bilo priznato, recimoprije 300 godina, a odjednom se dogode nove spoznajeo čovjeku, ljudskom biću, društvu, pa neka umjetnostispliva na površinu, postaje IN, dok neke slavljene zone uumjetnosti nisu dosegle vječnost, već plešu na rubu, a bilesu broj jedan. Ako likovna djela autentično govore, postajudio vječnosti jer govore istinu o čovjeku, društvu, o BITKUi filozofskoj postavci - što ja kao autor mogu istinito reći osebi i vremenu u kojem se krećem.Razlog našeg posjeta kiparu Dragutinu Grgasu Belom nijeDa sam ptica…preletjela bih cijeli svijet.Najviše bih letjela iznad mora, velikih oceana.Lijepo bi bilo biti ptica, sve bih vidjela i divila seljepoti svijeta.Ali i tužno bi bilo biti ptica jer o toj ljepoti ne bihnikome mogla pričati.Nikolina Gojković, 3.dLaura Lozić, 5.dMihaela Budimir, 3.dDaniela Veselinović, 5.d Matea Krajina, 6.d'Stara vura'samo skulptura Ljudevita Gaja nego i projekt Wiki dverikoji je pokrenula knjižnica Ante Kovačić u suradnji sosnovnim školama, u kojem povijesna grupa naše školeproučava povijest dvorca Jakovlje. Uz taj je dvorac i Parkskulptura, a među pedesetak radova i „Stara vura“, djelogospodina Grgasa.Članovi povijesne grupe: Lucija Grladinović, 8.b, JuricaPicak, 8.a, i Jan Stojanoski, 8.cJelena Cerovečki, 6.c7

Sanja Benčić-Nogić: naša petašica i naša profesoricaUčeničke kute i platnene papuče?!Profesorica likovne kulture ove se godine vratila u svoju i našu školu, školu u kojoj je 1980. bila prvageneracija petaša i u kojoj je danas profesoricaPrve asocijacije na osnovnuškolu?Eh, sjećam se da je tadana mjestu današnje petice(P5) bila garderoba. U njojje bilo naše sastajalište- i dan je mogao početi!Škola je mirisala na novo,a sjećam se da su uučionici likove kulture bilipodešivači za podizanjeradne plohe.Što je još bilo drugačije?Bilo je obavezno nošenje učeničkih kuta i platnenih(!)papuča. A tadašnji profesor engleskog jezika, veliki zaljubljeniku glazbu, redovito je za učenike viših razreda uposebnim prigodama organizirao ples-disko večer u blagovaoniciu kasnim popodnevnim satima. Sretna sam da sambila pripadnik tadašnje generacije!Koliko dugo već radite kao profesorica likovne kulture?Profesorica sam već 12 godina.Jeste li mislili da ćete biti profesorica?Nisam. To je krenulo slučajno. Nisam to uopće očekivala.Uživate li u tome?Da. Jako. Jednostavno volim ovaj posao. Moglo bio se reći daje moje uživanje proporcionalno zainteresiranosti učenika.Zašto ste studirali baš likovnu umjetnost?Pa, i to je počelo slučajno. Istina, oduvijek sam obožavalalikovni i imala ogromne oči na satu likovne kulture.Gdje ste sve dosad radili?Počela sam u zaprešićkimškolama „Ljudevit Gaj“ i „AntunAugustinčić“. Nakon toga nekolikosam godina putovala u Ivanić-Grad.Točnije 10 godina. Tamo sam radilau matičnoj školi u Ivanić-Gradui u područnoj školi u PosavskimBregima. To je malo mjesto, pet kilometaraudaljeno od Ivanić-Grada,nema ga ni na karti, a kako autobusirijetko voze do tamo, najčešćesam morala putovati taksijem doškole.Kako se osjećate kada vidite daneki Vaš učenik ima talent?To je izvanredan osjećaj. Jedna odnajljepših stvari na svijetu!Kako je predavati vlastitoj djeci?Trenutno predajem samo jednom svom djetetu i nemam problema.Imam jednak odnos s njom kao i s ostalom djecom. Mojedijete je na satu za mene učenik kao i sva ostala djeca.Zna li se Moreni dogoditi da Vam na satu kaže mama?U učionici, kada diže ruku, ne, ali kad pod odmorom dođe domene kako bi me pitala nešto, zna joj doći pa kaže mama. Ali,odmah bude ups! I ispravi se i kaže profesorice. Na početku jebilo teže, ali se naviknula. Kod kuće sam naravno samo mama.Slikate li kod kuće?Pa ne baš. Više radim neke skice jer uglavnom slobodno vrijemeposvećujem svojoj obitelji.Planirate li napraviti neku izložbu?Razmišljala sam o tome, ali nije to tako lako. Treba se posvetitisamo tome, a meni je trenutno obitelj jako važna. Kaddjeca malo odrastu i kad se sve to složi, napravit ću jedanveliki „zaron“ u sve to i vidjeti kako će ispasti.Tko Vam je najdraži umjetnik ili način umjetnosti?Ah, to je kao da pitate mamu koje joj je dijete najdraže (smijeh).Teško je zapravo nekog izdvojiti: prije bih mogla reći dami se sviđaju apstrahirani pejsaži Frana Šimunovića, kolorizamOskara Hermana…Imate li kod kuće mnogo umjetničkih djela?(smijeh) Pa moglo bi se reći da su zidovi prilično popunjeni,ali ne pretrpani. Napravljen je sklad u čijoj se okolini mojaobitelj i ja ugodno osjećamo.Što Vam je na prvom mjestu?Obitelj i uvijek obitelj. Sada kada su mi djeca manja, uživamu tome i provodim svaki slobodni trenutak s njima. Kada jednomodrastu, više to neću moći.Iris Brcković, 7.d8

Juraj Slipac: bivši učenik naše škole i top-stipendist o danima u osnovnjakuPuno smijeha, poneka suza!U osnovnoj školi Juraj nije razmišljao o tome što će postati kad odraste, a tamburicu-bisernicu počeo je sviratisamo kako bi dobio obećani cestovni biciklKada si krenuo u školu ?U prvi razred sam krenuo 1991. s učiteljicom AnkicomMaroš. Kao danas se sjećam kad sam prvi put kročio u zgraduškole. Sve je bilo tako veliko, imao sam osjećaj da više ništaneće biti kao prije. I nije bilo… Učiteljica nas je kao nestašnepiliće pokušavala postrojiti, ali nama je sve bilo tako zanimljivoi novo. Doduše, pomalo i zastrašujuće, ali ubrzo smo seprivikli na novonastalu situaciju.Prve asocijacije na osnovnu školu i tvoj razred?Puno smijeha, poneka suza.Kako je prošao prijelaz u više razrede?Najveća mi je promjena bilo to što smo svaki sat mijenjaliučionicu i profesore. Osjećao sam se tako odraslo. Tusu počeci najboljih i vječnih prijateljstava, prvih dječjihljubavi, iskazivanja karaktera sitnim neposlusima i vječita(bezuspješna!) borba protiv autoriteta. Profesori su bili dobronamjernipa su nam olakšali sve promjene i pomogli namutoj fazi odrastanja. Hvala im na tome!Je li bilo ‘zanimljivo’ imati mamu profesoricu u istoj školi?Stariji učenici kojima je predavala uvijek su me žicali da improšvercam test. S druge strane, znala je skoro sve što sedogađa u razredu i prije nego što bih joj ja rekao. Naš jepas bio „cijepljen“ protiv jedenja zadaća i na njega se nisammogao izvući ako sam ju kada zaboravio napisati, a bolestansam bio samo ako se u školi taj dan nije pisao test.Kojih se profesora ili predmeta rado sjetiš ?Tek kad prođu godine shvatiš koliko je bilo lijepo i bezbrižno uosnovnjaku. Svi su mi profesori ostali u lijepom sjećanju, bezizuzetaka! Imao sam jako dobru razrednicu, Milku Basaru,koju pamtim kao strogu, ali pravednu.Jesi li sudjelovao u izvanškolskim aktivnostima?U 5. razredu počeo sam svirati tamburicu-bisernicu uTamburaškom zboru „Gaj“. Iako sam počeo svirati samo dabih dobio obećani cestovnibicikl, toliko samzavolio glazbu da samkasnije završio i srednjuglazbenu školu. Taljubav još traje. Par putagodišnje imam koncerte, ačlan sam i orkestra „100tamburaša“.Što si mislio da ćešpostati dok si išao u osnovnuškolu?U osnovnoj školi nisam previše razmišljao o tome, a na krajusrednje morao sam birati između dvije ljubavi: ljubavi premaglazbi i ljubavi prema medicini. Kako na Muzičkoj akademiji,kao ni nigdje u Hrvatskoj, ne postoji studij tambure, medicinase nametnula kao prirodan izbor. Medicina je kao strukasjajan izbor, puna mogućnosti, i veselim se budućem radu, aglazba je postala divan hobi i savršen bijeg iz svakodnevice!Što znači biti top-stipendist ?Tjednik Nacional godišnje dodjeljuje 30-40 top-stipendijanajboljim studentima. Osim prosjeka ocjena, nagrada dobivenihtijekom studija i izvanfakultetskih aktivnosti, vrednujese i uspješnost u hobijima (sport, umjetnost), aktivnostu udrugama, humanitarni rad. Top stipendiju sam dobio predkraj studija, 2009. To je bio „šlag na torti“, znak da su mojrad i trud prepoznati i cijenjeni. Ipak se isplatilo puno učiti uosnovnoj i srednjoj školi, pa na fakultetu. Veliki je ponos bitimeđu „izabranim“ studentima, a jako je puno izvrsnih…Što bi želio specijalizirati?Želio bih specijalizirati otorinolaringologiju. To je dio medicinekoji se bavi sluhom (kojim sam fasciniran) i najsavršenijiminstrumentom na svijetu - ljudskim glasnicama.Imaš li vremena za prijatelje?Naravno! Uz dobru organizaciju vremenasve je moguće. Istina je da se treba truditii učiti, ali uz svakodnevni rad to nije problem.Nema slađeg od izlaska cijele ekipes faksa nakon položenog ispita!Koju glazbu slušaš i kakve filmovevoliš?U osnovnoj školi nisam vjerovao da ćuovo ikad reći, ali stvarn jako volim slušatiklasičnu glazbu. Kad bi barem Beethovenživio u današnje vrijeme, ne bi oglušio!Otorinolaringolog bi ga operirao, a mibismo uživali u još više njegovih remekdjela.Volim i tamburaše, a doma često„navijam“ Deep Purple i Queen. Najdražimi je film i dalje „Forrest Gump“, a supermi je i ova nova 3D tehnologija.Marta Bužanić, 7.d, prof. Kapetanović9

KEMIČARI: jedna od najstarijih grupa za dodatni rad u našoj školiOtac i sin u kemičarimaOvo je priča o kemiji u našoj školi i mojoj obitelji. U našojobitelji ta je priča počela još davno, kad je moj tata išao uovu školu, a ponovno je postala zanimljiva kada je u petomrazredu mom bratu Dominiku (sada 8.d) profesorica Antolpočela predavati prirodu. Listajući imenik, došla je do mogbrata i odmah ga je upitala za tatu. Otišla je u kabinet ipokazala mu njegove slike s natjecanja iz kemije.Ove godine sudjelujem i ja u kemičarima, pa sam odlučioispitati tatu o tome kako je bilo nekad. Tata se prvo nasmijaokad sam mu to spomenuo, a onda se vratio u prošlosti prisjetio. Bilo je to prije 26 godina. To su bile prve generacijenaših kemičara, već su tada ulagali velik trud ipostizali sjajne uspjehe. Moj tata Dalibor i njegov prijateljDražen Pokupec, pod mentorstvom profesorice Antol,dospjeli su do republičkog natjecanja iz kemije. To je biloza vrijeme bivše Jugoslavije u kojoj je tada bila i RepublikaHrvatska. Prvo se moralo proći na natjecanjima u svojojrepublici, da bi se došlo do državnog. Tata se sjeća dasu tada radili zanimljive pokuse na svježem mesu i sličnezanimljive projekte.U današnje vrijeme to je malo drugačije, a čini mi se daKemičari imaju bolje uvjete za rad. Ove godine i menise pružila prilika sudjelovati na školskom natjecanju izkemije. Prošao sam dalje i bio je to novi izazov za menei još 5 učenika. Marljivo smo radili na novim pokusimai usavršavali gradivo. Na Županijskom natjecanju EnaOrešković (7.c) osvojila je 1. mjesto i sprema se za državnonatjecanje, a još je četvero učenika bilo među prvih 10.Rezultat nam je bio više nego dobar, a profesorica Antolbila je zadovoljna i svima je čestitala. Sljedeća školskagodina tek je pred nama, kemičari iz naše škole su marljivii željni uspjeha. U 25 godina vrijednog rada bili su na čak12 državnih natjecanja, pa vjerujemo da će ih biti još.Mnogi bivši učenici naše škole nastavili su se natjecati iu srednjoj školi, a jedan od njih je i Ilija Čović koji je biohrvatski olimpijac na svjetskoj Olimpijadi iz kemije. EniOrešković ove godine želim puno znanja i sreće u izvođenjupokusa, a svim kemičarima još mnogo uspjeha.Martin Brumen, 7.b10

DSD grupa - Deutsches Sprachdiplom među našim šestašimaČitajmo, pišimo i govorimo njemačkiJedna od novih grupa u našoj školi vezana je uz izbornu nastavu njemačkog jezika. DSD je projekt dobivanjanjemačke jezične diplome koji se već neko vrijeme provodi u hrvatskim srednjim školama, a dokaz je odličnogpoznavanja njemačkog jezika u čitanju, pisanju, slušanju i govorenjuU našoj školi DSDeksperimentalnoje među šestašimapokrenula profesoricanjemačkog jezikaGordana Stazić-Malenica. U sklopurada DSD grupebio je i odlazak uVaraždin. U ranojutro 11.12.2009.krenuli smo uVaraždin. Kadasmo stigli, prvosmo razgledaliBožićni sajam. Biloje šareno i veselos puno božićnihukrasa. Primilisu nas u zgradiŽupanije, gdje smopred županom pjevali božićne pjesme u pratnji nekolikoinstrumenata. Slikali smo se i otišli u šetnju Varaždinom.Jeli smo, zabavljali se, šetali i razgledavali vanjski izgleddvorca. Posjetili smo Elektrotehničku školu, gdje su namstariji DSD-ovci pričali o svom programu. Nakon toga smose odvezli do osnovne škole u Varaždinskim Toplicama,gdje smo razmjenjivali poklone i zabavljali se. Bilo nam jeodlično. Bilo je to još jedno lijepo iskustvo. U Hrvatskoj jeveć mnogo srednjih škola koje provode DSD program, a nadamose da će biti sve više i osnovnih škola. Sjajno iskustvoi rezultate imali su i učenici izborne nastave njemačkogna Županijskom natjecanju u Ivanić-Gradu.Lana Ujević je zauzela 1. mjestomeđu učenicima koji su boravili uNjemačkoj, Matej Jularić zauzeoje 2., Ana Hrkać 3., a ostali suučenici bili među prvih 10 odukupno 44 natjecatelja. Najvećeoduševljenje svojim rezultatom iiskrene čestitke ove je školske godinezaslužila upravo Lana Ujević(8.b), državna prvakinja u poznavanjunjemačkog jezika! Znamo daje do Državnog natjecanja vrlo vrlo teško doći, ali biti prvau državi to je doista izniman rezultat kojim se naša školai svi mi ponosimo ove jubilarne godine.Dakle, učimo njemački!DSD grupa11

EKO-GRUPA naše škole: ponovno na državnomPula u našem srcuU svakom novom broju Sjeverca Eko grupa već ima rezerviranu stranicu, svake su godine izvrsni i mi ih sradošću pratimo riječima i slikom. Evo kako je bilo ove godine u PuliNeki su u autobusu spavali,a neki marljivo ponavljaligradivo. Vozeći se,divili smo se prirodnimljepotama Gorskog kotarai Istre.U Puli su nas ljubazno dočekali u hoteluPalma. Nakon ukusnog i obilnogručka u hotelu Histria pripremali smose sa prezentaciju našeg projekta: „Svjetlosnoonečišćenje Zaprešića“. Ispredkongresne dvorane smo počeli gristinokte!Hladnog jutra u petak12. ožujka ekološkaekipa u sastavu:Morena Benčić, TinOrešković, StelaGalušić i JuricaPicak, krenula jena put u Pulu, naEkološki kviz Lijepanaša.dio kviza. Ujutro oko osam sati već smo bili spremni ikoncentrirani za test. Prije ulaska u veliku dvoranu posjetionas je isti onaj osjećaj od prošlog dana - trema! Uvelikoj dvorani svako je sjeo na svoje mjesto i napisaokoliko zna. Poslije testa smo otišli u razgledavanje Pule.Prva postaja nam je bila antička pulska Arena. Saznalismo puno zanimljivih stvari o gladijatorskim borbama io samoj Areni. U tunelima ispod Arene su nam pokazaliamfore i preše za vino i maslinovo ulje koje su se koristileu antičko doba. Zatim smo prošetali ulicom Sergijevacau kojoj se nalaze Dvojna vrata. Jeste li znali daje u Puli živio poznati pisac James Joyce? Mi nismo,pa nam se svidjelo što smo saznali jednu novu zanimljivostvezanu uz Pulu. Poslije obilaska Pule gladni iumorni smo se vratili u hotel gdje su bili objavljeni rezultati.Osmi smo u državi, nismo razočarani, ali nismoni oduševljeni. Poslije ručka smo se upustili u avanturupenjanja po škrapama, takozvani škraping. Za vrijemeškrapinga tražili smo i životinje, a najčešće smo pronalazilicrvenu moruzgvu. Nakon napornog iuzbudljivog popodneva otišli smo pogledatiusmeni dio natjecanja. Navečer okodevet sati bili smo toliko iscrpljeni danismo mogli odigrati ni partiju bele pasmo svi otišli u krpe. U nedjelju ujutrosmo spakirali stvari i pozdravili se s Pulom.Vraćali smo se u svoj Zaprešić, uautobusu smo se malodosađivali, malo spavali,ali naravno i malozabavljali.Jurica Picak, 8.a, iStela Galušić, 7.dNajveću tremu imaoje Jurica koji je prezentiraoprojekt, alije prezentacija dobroprošla unatoč nervozi.Po izlasku iz dvoraneosjetili smo golemoolakšanje pa smo sezaputili u sobe, na kojupartiju bele ili Pictionaryja,ali ne predugo jersmo sutra imali pismeni12

GAJEVCI: filmska skupina i dalje vrijedno radiUspješna utrka s nagradamaFilmska skupina naše škole postizala je dosad sjajne rezultate, a među najvećim zasigurno su osvojena dvaprva mjesta na 47. reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštva djece u KoprivniciNa 47. reviji hrvatskog filmskog i videostvaralaštvadjece, koja je održana je od 24. do 27. rujna2009. godine, sudjelovali su učenici 8.a razredaIvana Mihaljević i Matej Jularić, te učenik 6.crazreda Luka Vuletić. Film Osmašica dobio je prvunagradu dječjeg ocjenjivačkog suda, a film Utrkaza znanjem prvu nagradu stručnog ocjenjivačkogsuda. Nagrađeni su i odlaskom u Kraljevicu gdjeće se održati ljetna radionica dokumentarnogfilma. Osim osvojenih nagrada, skupina se i lijepozabavila i družila u razgovoru s hrvatskim filmskimstručnjacima. Svi njihovi uspjesi prikazani su i naHRT-u u emisiji Kokice. Ekipa HRT-a došla je u našuškolu 21. prosinca 2009. i intervjuirala učenike 8.aJuricu Picaka i Ivanu Mihaljević te mentoricu MarijuRadočaj.GajevciRevija u TuškancuUstanova za rehabilitaciju djece s oštećenjem vida i dodatnimoštećenjima Mali dom Zagreb, zagrebačka Osnovna školaRudeš i Hrvatski filmski savez organizirali su filmski programpod naslovom Još jednom za Riju. Program je održan 21. ožujka2010. u kinu Tuškanac u Zagrebu. Filmska skupina Gajevci(nas dvadeset i troje) prisustvovala je projekciji filmova.Ivana Mihaljević predstavljala je skupinu naše škole i našfilm Osmašica. Voditeljica skupine Marija Radočaj dala jeintervju za emisiju Zašto tako Hrvatskog radija. Bilo je tojoš jedno vrijedno iskustvo i predstavljanje naše škole ifilmske skupine Gajevci.13

POVIJESNA GRUPA: ozbiljan i vrijedanDvorci naU sklopu projekta Wiki dveri, pokrentog u suradnji osnovnih škola s Gradskom knjižnikako je zaprešićki kraj, kraj između Medvednice, Save i Sutle, doista prava riznica jer se nkurija, crkava, kapela nastalih u prošlim stoljećima, oni su za Sjeverac napravili prikaz iLUŽNICAImanje je najprije pripadalo obitelji Čikulin, zatim se izmjenjujeniz vlasnika, a u 18. st. njegov vlasnik postaje obitelj Rauch.Pavao Rauch preuredio je ili ponovo sagradio dvorac 1791. god.Nakon smrti Geize Raucha dvorac s pripadajućim zemljištemkupuju sestre milosrdnice, sestre Sv. Vinka Paulovskog, kojega 1928. nazivaju „Marijin dvor“, te i danas pod tim imenomdjeluje kao duhovno-obrazovni centar. Oko dvorca je jedan odnajljepših perivoja, prostire se na 8,1 ha. Nadomak dvorca jeraskošna tri stoljeća stara platana, a podalje su jezero, sjenice,klupe i 2,5 km šetnica.JANUŠEVECNajljepši klasicistički dvorac Januševec izgrađen je na blagojuzvisini Marijagoričkog prigorja, nad savskom dolinom. Daoga je sagraditi barun Vrkljan između 1820. i 1830. premanacrtima arhitekta Bartola Felbingera. Vlasnici dvorca bili suVrkljan, Waterton, Neiperger, Nugent, Dumreicher, Mayer,Stenberg. Za vrijeme Dugog svjetskog rata u dvorcu su sesmjestili Nijemci i ustaše koji ga prilikom povlačenja 1945.miniraju. Dvorac je bio teško oštećen, njegova obnova je sprekidima trajala od 1947.do 1989.godine. Nakon obnove udvorcu je smješten Državni arhiv Hrvatske.LADUČPotkraj 19. st dvorac je dala podići obitelj Vranyczany.Glavnim pročeljem dvorac je okrenut dolini Save. U srediniglavnog pročelja je altana (izbočena terasa), glavni ukrasdvorca. Iznad nje je na prvom katu otvorena terasa. Iza dvorcaje engleski perivoj i šuma, jezera nažalost više nema, ali su tuizgrađeni sportski tereni. Nakon Drugog svjetskog rata dvoracje nacionaliziran i u njega je smješten dječji dom.GORNJA BISTRANajljepši kasnobarokni dvorac Gornja Bistra dao je sagraditigrof Krsto Oršić 1773., što je vidljivo prema grbu obiteljiOršić. U zapadnom krilu je kapela, a ima i zaseban ulaz jersu ju koristili mještani. U unutrašnjosti dvorca najznačajnijaje središnja dvorana, ukrašena bogato oslikanim freskamamitološkog sadržaja. Zanimljive iluzionističke slike krase inekadašnji kabinet. Za perivoj postoje sačuvani originalninacrti iz 18.st., a pripadao je francuskom tipu perivoja.Perivoj je zaštićen kao hortikulturni spomenik. U dvorcu jedanas smještena Bolnica za kronične bolesti dječje dobi.14

ad u suradnji s gradskom knjižnicomšega krajacom Ante Kovačić, povijesna grupa naše škole proučava povijest dvorca Jakovlje. No,a malom prostoru nalaze deseci vrijednih kulturno-povijesnih građevina, dvoraca,ostalih dvoraca “prosutih po obroncima Medvednice i Marijagoričkog prigorja“JAKOVLJEPosjed i dvorac Jakovlje prvi se put spominje 1546. kada gakupuje Jakov Sekelj. Dvorac je najvjerojatnije u 18. st. izgradilaobitelj Oršić na umjetno izgrađenom uzvišenju, a potom jemijenjao vlasnike. Uz već spomenute obitelji Sekelj i Oršićkao vlasnici dvorca spominju se Gottali, Rauchi, Kronfeldi, aposljednji vlasnici do Drugog svjetskog rata bili su obitelj Sixta.Nakon rata je nacionaliziran, a 1972. dvorac uz financijskupomoć Ministarstva kulturekupuju Hrvatsko društvolikovnih umjetnika iUdruženje likovnih umjetnikaprimijenjene umjetnostiHrvatske. Požar, potresi nedostatak novca zaodržavanje doveli su dvoracdo propadanja i uništavanja.Da bi se prikupila sredstvai senzibilizirala javnost zapotrebu obnove dvorca,akademski kipar Ratko Petrićpokrenuo je kiparsku kolonijui osnovao Park skulptura uJakovlju. Danas je u Parku 50kiparskih ostvarenja.ZaprešićZaprešić, od 1995. postaje grad.Ivanec, Bistra, Zdenci, Brdovec… savršeni sklad!Legende: Zaprešćje, Zaprega - to sad važno nije,važno je, važno, što se u njem krije.Muzeji, galerije, pa čak i Novi dvori,taj nam dvorac njegovu slavu tvori!Ondje je Jelačić bio ban,živjeti u takvom gradu svakome je san!Spomeniku banovom stvarno treba prić´,slavan nam je, slavan, naš Zaprešić!Antonio Cicvara, 4.aNOVI DVORIBan Josip Jelačić 1851. “od novca što mu ga je dao car FranjoJosip kao dar za spas truloga prijestolja“ (Đ. Szabo) postajevlasnik Novih dvora za 175.000 forinti, nakon Zrinskih, Čikulina,Sermaga, Festetića i Erdodija. Spomeničku i gospodarsku cjelinuNovih dvora čine dvorac, kapela Sv. Josipa, grobnica, perivoj,voćnjak, stambene i gospodarske zgrade, povrtnjak, obradivozemljište i park, šuma površine 20,5 ha. U kompleks Novih dvoraulazi se kroz 200-metarsku aleju divljih kestena. Gospodarskiobjekti s lijeve i desne strane izgrađeni su krajem 18. i u 19.st.,najstarija vršilnica je iz 17.st. Nekadašnje dvokatno spremišteplodina obnovljeno je i od 1987. postaje galerijsko-muzejskiprostor Matija Skurjeni, a obnovljena vršilnica služi kao izložbenii koncertni prostor. Kukuružnjaci, staje, mljekarstvo i stambenezgrade obnovu tek očekuju. Dvorac se obnavlja sredstvimaMinistarstva kulture, Zagrebačke županije i Grada Zaprešića.Početkom devedesetih obnovljena je kapela Sv. Josipa.Vodoskok, jezero, mostići, šetnice već su uređeni. Neogotičkagrobnica, izgrađena po nacrtima Hermana Bollea, obnovljenaje 1992. i čuva posmrtne ostatke najpoznatijeg hrvatskog banaJosipa Jelačića i njegove obitelji.Članovi povijesne grupe: Jurica Picak, 8.a, Lucija Grladinović,8.b, Kristina Kovačić, 8.c, Manda Kovačević, 8.a, Jan Stojanovski,8.c, Sara Mandić, 8.d15

Školska natjecanjaMatematikaMihaela Gregurin, 4.eDominik Vrbanić, 5.bTin Orešković, 6.dIvan Karetić, 7.dFranjo Blažević, 8.bGeografijaBruno Brebrić, 5.dTin Oreškovć, 6.dIvan Karetić, 7.dFranjo Blažević, 8.bHrvatski jezikAndrea Bernat, 7.bFranjo Blažević, 8.bKemijaEna Orešković, 7.cBiologijaEna Orešković, 7.cFranjo Blažević, 8.bFizikaMarko Lukić, 8.aStjepan Petruša, 8.dEngleski jezikSara Mandić, 8.dNjemački jezikLana Ujević, 8.b(stranci)Ana Hrkać, 8.aInformatikaTin Orešković, 6.dStjepan Petruša, 8.dTehnički odgojAna Kolednjak, 5.cPetra Dalić, 6.bAnamaria Vođinac, 7.dMarko Lukić, 8.aNjemački jezik:1. Lana Ujević, 8.b (stranci)2. Matej Jularić, 8.a3. Ana Hrkać, 8.aKemija:1. Ena Orešković, 7.cGeografija :3. Tin Orešković, 6.dBiologija:3. Ena Orešković, 7.c3. Franjo Blažević, 8.bEngleski jezik:2. Danijel Šimon, 8.a16ŽUPANIJSKA NATJECANJAFizika:1. Marko Lukić, 8.aTehnička kultura:3. Petra Dalić, 6.b3. Anamaria Vođinac, 7.d3. Marko Lukić, 8.aPredloženi za državniLidrano:Filmska skupina GajevciŠkolski list SjeveracPoluzavršnice:Košarka (djevojke)Odbojka (djevojke)DRŽAVNA NATJECANJANjemački jezik - Lana Ujević, 8.b (stranci)Kemija - Ena Orešković, 7.cBiologija - Ena Orešković, 7.cEngleski jezik - Danijel Šimon, 8.aFizika - Marko Lukić, 8.a, i Stjepan Petruša, 8.dEko-kviz Lijepa naša (Morena Benčić, 5.c, Tin Orešković, 6.d,Stela Galušić, 7.d, Jurica Picak, 8.a)Njemački jezik - Lana Ujević, 8.b (državna prvakinja)

PROFESORI I UČENICI: izvrsni rezultati, ali i nezaboravni trenuciPoznajemo se već!Ovaj kutak u Sjevercu posvećujemo našim dragim profesorima. Da, onima koji nas ponekad ljute, koji nasvesele, koji nas ocjenjuju… Većina učenika do osmog razreda već dobro upozna svoje profesore i veseli serečenicama koje vrlo često izgovaraju na satuprof. Išek: „Danas ćemo opet trenirati za ispit znanja!“„Aaaa ne, ja se više zbog vas neću živcirati! Aaa ne!“prof. Antol: „Vidim ja da vi niste ni knjige otvorili!“prof. Antonić: „Zašto vi ne pjevate?“prof. Tkalčević: „Ustani! Širiš nervozu i ometaš nastavu!“„Predlažem da se preseliš u prvu klupu kako ne bi ometao!“prof. Jelić: „U pedagošku!“„Sad je dosta! Sad zapisujem!“prof. Kapetanović: „Baci žvakaću!“„Ovo više nema smisla, djeco!“prof. Marković: „Nema letanja! Ja sam zamolio!“„Sjedi, jedan!!“„Pa jer ti možeš šutit’ i jest’?“prof. Marić: „U čemu je problem? Čemu buka?“„Hoćeš ti sad malo pričat’, a ja da šutim?“prof. Matičec: „Dok vi pišete, ja pitam!“prof. Pernar: „E, izbacit ću te van!“prof. Svedružić: „Samo ti pričaj koliko želiš, a kad dođetest, neće biti dobro!“„E pa, daj slušaj! Opet ćeš dobiti jedan!“prof. Slipac: „Djeco, vi morate učiti! Ili jabuke s jabukamaili kruške s kruškama!“Prof. Tvorek: „Sat je počeo, pooozdrav!„‘Di je gumica za kosu?“PS. Nedostajat ćete nam sljedeće godine.Jasmina Mrvoljak, 8.bBez muke nema nauke!Feničani su dolazili u doticaj s BUBELONCIMA.F. Magellan je portugalski RONILAC.Kaspijsko jezero je NAJMNOGOLJUDNIJE.Atacama je poznato TURISTIČKO MJESTO.Postoje dvije vrste deva: jednogrba i DVOKATNA.Hijeroglifi su SLIKIČASTO pismo.Saudijska Arabija ima najveće zalihe RIBE.Nijemci su napali SSSR 1941. godine s oko 4,5 vojnika.Harry Potter and the goblet of fire = Dlakavi Lončar iplamena đezvicaI jedan profesorski:Sada ću ti to glasno zapisati pa ćeš čuti.Laura Ivančević, 7.cIvan Karetić, 7.dImalo o roditeljima:Postoje samo dva roditelja. To su mama i tata. Oni te paze i mazei tako dalje, ali ponekad su pravi daveži. Pogotovo mame! Stalnoponavljaju isto: skloni ovo, odnesi ono, pospremi sobu! I takoponavljaju iz dana u dan. A moram priznati da ni tate nisu ništabolji. Stalno sjede pred televizorom i gledaju tekme. Kad ih neštopitaš ili zamoliš, ovo su odgovori: evo, sad ću, samo da završi, pitajmamu, nemam pojma. I tako svaki dan. Ali ima tu i dobrih stvari- kao kad te odvedu u Mc Donald’s, kada ti stave crtić i pomažuu nekim stvarima. Ipak ću ono loše staviti sa strane, a dobro usredinu. Najvažnije je da me vole i da ja njih volim!Lena Šuša, 2.c17

Branka Blažić: treća knjiga pjesama naše profesoriceDauko, tam daukoU Gradskoj knjižnici Ante Kovačić jesenas, 26.11.2009., predstavljena je još jedna knjiganaše drage profesorice hrvatskog jezika Branke Blažić, „Dauko, tam dauko“. To je njezinaveć treća zbirka pjesama, do sada je objavila „Gorenčice“ i „U kom grmu leži zec“, a mi smobili jako ponosni jer smo u njoj i mi sudjelovali. Likovni radovi zastupljeni u knjizi zapravo sucrteži nastali još u našem drugom razredu na temu kućice od slatkiša, koje smo radili s bivšomučiteljicom Jasnom Martinko. Na naslovnoj stranici je rad Hanne Davidović (sada 7.d). U knjizisu pjesme na kajkavskom narječju inspirirane dječjim bajkama, a neke od njih smo čuli tijekompredstavljanja. Predstavljanje knjige nam se jako svidjelo, bilo je mnogo bivših učenika i profesora,a posebno nam se svidio nastup pjevačice Dunje Knebl.Tea Ožegović i Hanna Davidović, 7.dE DA MI JEE da mi je vlovitiklokot potočekaimekotu vetrekai prh tičekai zraček sunčekaIl loptu mesečkabar mesečev srpiteru malu zvezduče ne zvezdic kupDa mi je vlovitves smeh celog svetaSebastian Vagner, (2.d) 7.dvenčeka bi splelamamiv lasi dela.Tea Ožegović, (2.d) 7.d18Hanna Davidović, (2.d) 7.d

Ivan Pavičić: najčitatelj Gradske knjižnice Ante KovačićPokušat ću srušiti svoj rekord!Od početka školske godine Ivan Pavičić, učenik 6.c razreda, posudio je najviše knjiga uzaprešićkoj gradskoj knjižniciŠto za tebe znači riječ knjiga?Knjiga je pojam za dobropotrošeno vrijeme.Kada si počeo intenzivnočitati knjige?Intenzivno u drugom razredu.Kakav je osjećaj biti učenikkoji je pročitao najviše knjiga u gradu?Odličan, u početku sam bio uzbuđen, ali nisam bio iznenađen jersam posuđivao jako puno knjiga.Što misliš koliko si knjiga pročitao do sada?Znam da sam u 2009. godini u školskoj knjižnici pročitao 142knjige, a ovako oko 300-400.Zašto voliš čitati i koju vrstu knjiga?Čitanje mi je jako zanimljivo, osobito kada se radi o dobroj knjizi.Čitanjem bolje ispunim slobodno vrijeme nego gledanjem televizije.Najviše čitam hororce, znanstvenu fantastiku i zagonetneknjige.Koji te pisac ili knjiga najviše oduševljava?J. K. Rowling i Harry Potter. Pročitao sam sve dijelove višeputa. Knjiga je dosta napeta i sadrži magiju, volio bih upoznatispisateljicu.Jesi li ikada posudio knjigu i poslije se razočarao?Jesam, mnogo puta. Znao sam posuditi i jako dosadne knjige.Što misliš o lektirama za šesti razred?Većina njih je dosadna, ne veselim se baš lektiri, više volimčitati po svom izboru.Kupuješ li knjige ili ih samo posuđuješ?Kod kuće imam mini biblioteku, zasad imam stotinjak knjiga.Misliš li nastaviti puno čitati?Naravno, pokušat ću srušiti svoj vlastiti rekord!Jasmina Mrvoljak, 8.b, i Lea Herceg, 8.cLana Ujević, 8.bSara Capan, 5.cŠto čitati?Naslov: FebaAutorica: Ana Đokić-PongrašićOvaj roman govori o četrnaestogodišnjojdjevojčici koja umjesto u školu svakoga danaodlazi na kraj grada gdje je nov i njoj nepoznat svijet. Svakidan odlazi tramvajem do zadnje stanice, pa uz ogradunapuštenog zoološkog vrta dolazi do pothodnika... Tu je tajnepoznati svijet, svijet koji joj uskoro postaje poznat, postajejoj jedini prijatelj.“Četrnaest godina je ponekad dovoljno vremena da čovjek o svemupočne sam donositi zaključke. Četrnaest godina je ponekad dovoljnovremena da se zamrzi čitav svijet. Ili barem onaj njegov dobro poznatidio. Sa četrnaest godina netko može odlučiti napustiti kuću i otićida se više nikada, baš nikada ne vrati.”Marta predlaže - vi odlučiteNaslov: Labuđe ljetoAutorica: B. ByarsRadnja romana odvija se za vrijeme ljetnihpraznika. Sara, glavni lik, ima stariju sestruWandu, mlađeg brata Charlija i tetu koja se brine o njima.Jednog je poslijepodneva s Charlijem otišla na jezero gdje senalaze lijepi, snježno bijeli labudovi. Tijekom noći, dok su svispavali, Charlie je ustao iz kreveta, pa potom krenuo premajezeru tražeći lijepe labudove. Pritom se izgubio u šumi. Slijediuzbudljiv nastavak.Ova američka književnica piše isključivo za tinejdžere. Roman“Labuđe ljeto” prvi je preveden na naš jezik.Marta Podolšak, 8.d19

KNJIŽNICA: predstavljanje knjige ‘Haj, ja sam online’ Melite RundekTri želje jednog GizmeRiječ je o povučenom dječaku Gizmi koji želi prestati biti povučen, pa potraži pomoć na internetu. Od računalatraži da mu ispuni tri želje - želi imati društvo, ne biti više sramežljiv i naći djevojku.Spisateljici Meliti Rundek postavili smo i neka pitanjaJe li roman “Haj, ja sam online“ nastao po istinitomdogađaju ili je to priča iz vaše mašte?Koliko dugo pišete knjige za djecu?Pišem odmalena. Prvu pjesmu napisala sam sa sedamgodina, a prvi kriminalistički roman u 5. razredu osnovneškole.Gdje pronalazite inspiraciju za tako lijepe knjige?Pa, inspiraciju pronalazim u svakodnevnom životu.Nešto je istinito, a nešto izmišljeno.Koji vam je najdraži lik u knjizi?Svi su mi jednako dragi.Smatrate li da u današnje vrijeme postoji punodječaka poput Gizme koji pronalaze prijateljejedino preko interneta?Da, mislim da ima jako puno dječaka poput Gizme.Jeste li zadovoljni kako mladi prihvaćaju vašeknjige?Jako sam zadovoljna, sviđaju im se.Dakle, više ne morate birati između knjige ili kompjutora. Uknjizi Melite Rundek imate sve, a ako želite saznati jesu li sedječaku ispunile sve tri želje - pročitajte knjigu.Kristian Razum, 5.a i Zrinka Kovačević, 5.bIz sadržaja:Gizmo i Praćka najbolji su prijatelji.Oduvijek. Svih svojih petnaestgodina. Gizmo povučenošuti, a Praćka priča i sve zna.Pojavila se i tajanstvena, zanimljivaInes - u minici i s dobrimnogama - i pogledala Gizmača uoči. No priča uopće ne bi počela da Majstor nijesastavio neobično računalo koje „ne pali od prve“.Tek kad se to računalo smjestilo u Gizmačevusobu, sve je krenulo… Gizmo je poželio tri želje,spojio se na internet i, gle čuda, iz računala su sepočeli pojavljivati Visoki, Krpica, Lady Moonlight iCountess! Nakon nekoliko klikova mišem Gizmačuse sasvim promijenio život! Countess je bila jakozamamna, a tek Foxy Lady!Gabrijela Pavišić, 5.b20

Roman završava ulomkom Poslije kraja:Igraj fair play i zaštiti se!Kutak za roditelje i profesore::nije BAUKPriča je završila. Ili još traje… Pretražujući internet, kao i ti,naišla sam na stranicu www.prekinilanac.org, gdje se izmeđuostalog govori i o zlostavljanju na internetu, kako se od njegaobraniti i kako se nositi s njim. Da te ne bi ugnjetavao nekiFrki, tamo možeš naći mnogo korisnih savjeta i brojeve telefonana koje se možeš obratiti; između ostalog, tu je i brojHrabrog telefona (0800-0800), koji možeš nazvati ako tenetko na internetu maltretira. Znam da ćeš i sam/sama bitiznatiželjan/znatiželjna i pronaći podatke, pa da ne duljim,htjela bih samo prenijeti neke upute koje tamo stoje.• Ne šalji zlonamjerne SMS poruke ili e-poštu. Prije nego štoklikneš na opciju „pošalji“, zapitaj se kako bi se ti osjećao/osjećala da primiš tu poruku.• Nemoj se uključivati u ankete, rasprave i komentare kojinekog izruguju, ocrnjuju ili ogovaraju.• Ne snimaj i ne prosljeđuj fotografije i snimke koje drugemogu dovesti u neugodnu situaciju, osramotiti ih ili izložitiismijavanju i vrijeđanju.• Zaštiti sebe lozinkom i pazi komu je daješ jer i prijateljikatkad mogu postati neprijatelji.• Ne navodi osobne informacije osobama koje nisi upoznao/upoznala uživo. Kada pišeš o sebi, piši što općenitije.• Ne objavljuj na internetu ništa što ne bi volio/voljela da videtvoji prijatelji i poznanici, čak ni u e-pošti ili SMS poruci.• Neki se odrasli, ali i vršnjaci, lažno predstavljaju i pretvarajuda su prijatelji jer ih zanimaju slike seksualnog sadržaja iliimaju seksualne želje i namjere. Upravo zato budi na oprezu,ne samo s informacijama i fotografijama koje dijelišnego i prilikom upoznavanja s „virtualnim prijateljima“.Podsjeti se da je sve ono što znaš o tvom „prijatelju“ samoono što ti je ta osoba rekla te da ništa od toga ne mora bitiistina.• Ako želiš uživo upoznati „virtualnog“ prijatelja, dogovoriprvi susret na javnom mjestu gdje ima dosta ljudi. Ne nalazise nasamo s njim, nego povedi nekoliko prijatelja i prijateljicaili odraslu osobu kojoj vjeruješ.• Prije nego što napišeš poruku, priču ili objaviš fotografiju,zapitaj se hoćeš li time nekoga povrijediti. Nemoj činitidrugima ono što ne želiš da drugi čine tebi.• Čuvaj sebe i druge! Sve što vrijedi za čuvanje podataka otebi, vrijedi i za čuvanje tuđih podataka.• I u svijetu mobitela i interneta poštuj pravila ponašanja kaoi u svakodnevnome životu!Facebook... Tu riječ čujete ili čak izgovorite barem dvaputa dnevno (prijeteći da će te nam uskratiti uživanjena kompjutoru) i većina vas zna što je to i čemu služi.Ipak, evo nekoliko informacija za roditelje i profesorekoji o tome malo ili ništa ne znaju. Facebook je internetskastranica na kojoj osobe, ako imaju otvoren profil,mogu stavljati fotografije i glazbu. Kao što ih mogustavljati, tako mogu i gledati ili komentirati fotografijesvojih prijatelja. Na facebooku se također može dopisivati,pridruživati raznim grupama i postajati obožavateljisvega i svačega... Mišljenja o toj internetskoj stranici supodijeljena, jedni smatraju kako je bezveze i ne služiničemu, dok drugi smatraju da je odlična. U početkuje facebook bio zamišljen samo za studente Harvardakako bi mogli razmjenjivati informacije o fakultetu, novrlo brzo se proširio diljem svijeta. Postao je stranicaza komuniciranje i zabavljanje u slobodno vrijeme, a uposljednje dvije godine zabilježeno je 13 slučajeva ovisnostio toj društvenoj mreži. Iako je jedno od pravila facebookada profil ne smije kreirati nitko mlađi od 13godina, istraživanja nekih engleskih časopisa pokazalasu da su 10-15 posto profila na toj stranici otvorila djecaispod 13 godina, koja su lagala o godinama kako bimogla otvoriti svoj profil. Čak se počelo šuškati kako ćese facebook zabraniti svim osobama mlađim od 18 godina,pa će se pri otvaranju profila tražiti broj osobneiskaznice.I, za kraj, što reći? S internetom i facebookom treba bitioprezan i držati se pravila, ali je mladima jako zabavan.Dakle, mi ćemo uživati u facebooku dok još možemo, neželimo da naši profili budu izbrisani, a vi nas pokušajterazumjeti.Marta Bužanić, 7.dJosip Kožarić, 3.d21

Terenska nastava: bogat i zanimljiv program na ŽumberkuBez fotoaparata nikamo!Povijest, geografija, kemija, vjeronauk i tjelesna kultura - sve to na terenskojnastavi na Žumberku za učenike osmih razreda. Osmaši su 20. listopada 2009.u sklopu terenske nastave imali doista bogat nastavni dan. Grgosova špilja,Vapnenica u Otruševcu kraj Samobora, Grkokatolička crkva Sv. Jurja i Uskočkimuzej u Stojdragi, Jazovka i slap Sopote u Sošicama, Župna crkva i spomenkuća Alojzija Stepinca u Krašiću - bile su najvažnije stanice terenske nastaveučenika osmih razreda. A slike koje su nam donijeli bile su još jedan razlogzašto smo baš njih odabrali za naš Sjeverac. Dakle, sljedeće godine fotoaparateu ruke i na terensku nastavu.Novinarska grupa1. Grad u kojem je 1875. osnovano Hrvatsko planinarsko društvo 2. Park prirode koji su na terenskoj nastavi posjetiliučenici 8. razreda (kraći naziv) 3. Ime kompozitora Livadića 4. Naselje kraj kojeg je Jazovka i Sopotski slap5. Jedna od zaštićenih vrsta na području PP Žumberak - Samoborsko gorje 6. Naziv špilje u Otruševcu krajSamobora 7. Crkveni naslov Alojzija Stepinca i Franje Kuharića6.5.1.3.4.2.7.Rješenje: Ime naselja poznatog po tumulima na ŽumberkuKrižaljku nacrtala: Ivana Mihaljević, 8.a24

SURADNJA S RODITELJIMA: četvrtaši u Zagrebačkom kazalištu lutakaPetar Pan s našom mamomU siječnju smo bili pozvanina predstavu Petar Pan.Održana je u Zagrebačkomkazalištu lutaka. UloguWendy glumila je mamanašeg Maxa, glumica MarinaKostelac. Upravo zahvaljujući njoj nakon predstave moglismo razgledavati Kazalište lutaka i zaviriti u život glumaca.Upoznali smo scenu, ulice u kojima su smještene lutke irekviziti. Na sceni je bio postavljen veliki brod koji namse posebno svidio. Bili smo i u radionici za izradu lutaka.Na kraju smo razgovarali s glumicom, gospođom MarinomKostelac, o njenoj ulozi i glumačkom pozivu. Zahvalni smojoj što smo bili gosti i upoznali život kazališta.Učenici četvrtih razredaŠto čitati i gledati: Imaju odgovor prvaši!„Meni se najviše svidjelo kadaje gusar Smee pitao kapetanaKuku: „Što je to mama?“. Onje rekao:„Mama je… mama jemama, tupane!“Katarina Pandurević, 4.aLutkarski film Srce u snijegu - Borna Serdarušić, 1.c Hrabrica - Marta Utović, 1.c Crvenkapica - Marta Utović, 1.c25

LITERARNI KUTAK: čemu služi glava, čemu služi Noktojed, što nas sve može svladati?Imamo odgovore iČemu služi…Ove su godine učenici naše škole postavljali i odgovarali na teška pitanja.…glava?Glava je lopta,pametna sklopka,smještena na širok štapzvan vrat.Glava služi za razmišljanje,za učenje i pjevanje.Ima dvije kuglice kojima segledai dva uha kojima se čuje čaki muha.Moja je glava pametnaali i pomalo luda,no ponosim se njome jer sidaje truda.Tomislav Kezunović, 4.ePetra Pantar, 6.d…glava?U glavu stavljamo sve što je potrebno, a izbacujemo sveružne stvari. Glava ima: dva oka, dva uha, jedan nos, jednausta i kosu. U mozgu je ono sve što mi želimo, to je kaonekakva kartica na koju sve spremamo . Glavom možemomaštati, razmišljati, igrati se i sve drugo raditi, glavomtreba razmišljati. Glava je kao sef našeg tijela. Glava nemože prestati misliti .Goran Marinović, 4.d…glava?Glava služida mislii smisli,da zbrojii pomnoži.Glava snove krijei pamtišto je bilo prije.…LjubibaviLjubici?Moje čudovište ljubavi LjubibaviLjubici ima crvenukosu. Njegova odjeća je ucrvenoj boji. Ima i crvenečizme. Njegova prekrasnacura zove se Aninini. Kadase netko posvađa, čudovištepuhne i svi opet postanuprijatelji ili cura i dečko.Stela Fazlić, 2.e…SlatkoMamić?Petra Šintić, 6.b…Noktojed?Moje kućno čudovište se zove Slatko Mamić. To ječudovište koje me uvjerava da uzmem puno slatkiša.Govori mi da su svi slatkiši zdravi i da ih možemo pojestikoliko možemo. Ja znam da to nije istina i pokušavam gane slušati, ali nije lako.Patrik Pavlović, 2.dDorjana Kos, 4.aHela Maković, 3.cMoje kućno čudovište se zove Noktojed. Moj Noktojed me non-stop tjera da grickamnokte, a moj tata mi stalno govori da to ne radim. On nema nokte jer kako bi ih imao kadaih stalno grize. Sva sreća, ja ih još imam. Dlakav je i sive je boje. Ima jako dugu kosu. Nemogu ga otjerati jer je sad u meni. Tata mi govori da je štetno grickati i čupati nokte jerkad ih potrgam do kože, to neće biti dobro i morat ću kod doktora. Ali ja Noktojeda nikakone mogu spriječiti jer me non-stop gnjavi, govori mi da ne slušam tatu, da i dalje grickamnokte i da mi neće biti ništa. Ja ga pokušavam ne slušati, ali me on ne prestaje gnjaviti.Maja Smolar, 2.d26Filip Romić, 6.a Petra Dalić, 6.b

na najteža pitanja!Mi smo se iznenadili kamo sve putuju njihove misli i što sve u njihov dan stane!Svladala me……zanimljiva idejaDa sam djevojčica, sigurno ne bih imaotoliko autića. Igrao bih se lutkama izamišljao kako ću jednog dana bitimama. Djevojčice stalno nešto šapuću,pa bih i ja s njima dijelio tajne. Da samdjevojčica sigurno bih više pomagaomami. Možda bih manje volio nogomet,a više odbojku ili ritmiku. Na kraju, mislimda mi se dani ne bi puno razlikovali. Idjevojčice i dječaci jednako imaju pravona sretno djetinjstvo. Da sam djevojčica,dane bih provodio u igri i svemu što djecarade u cijelom svijetu.Fran Košpić, 2.a…ljubav…glupostU subotu, prije klizanja u Samoboru,išli smo u kupovinu. Ispred trgovinese nalazio automat s igračkama.Moja prijateljica i ja zajedno smopokušavale izvaditi igračku. Kad samja bila na redu, uspjela sam izvaditidvije igračke odjednom. Moja prijateljicavrištala je od sreće, a ja sam ihsebično uzela sebi. Jedna od igračakabio je tigrić kojeg je ona jako željela.Rasplakala se, a ja joj ga nisam htjeladati. Nikako je nisu mogli umiriti, alija nisam odustajala. Drugi sam danshvatila da sam pogriješila i dala samjoj igračku.Bruna Štoos, 3.b…glupostKada sam bila kod bake i djeda,razmišljala sam o gluposti.Razmišljala sam jako dugo. Nakonnekog vremena, shvatila samda me glupost svladala. Uvijek meprati pa čak i kad pišem zadaću.Kada nešto krivo napišem, glupostje sretna. Ali kada mi mamapregleda zadaću i kaže da mi jenešto netočno, glupost pobjegne,ali se ubrzo vrati da je nitko nevidi. Bježala sam od gluposti, alije ona uvijek bila brža od mene.Opet sam otišla u sobu razmišljatii shvatila da ja činim gluposti i daje glupost nepobjediva.Mia Čović, 3.cSvoju ljubav susrela sam u školi. Traje već tri godine. Kada vidim svoju simpatiju, osjećam se ispunjeno, lijepo i pomislimda smo sami na svijetu. Ima smeđe oči, kratku kosu i trenira nogomet. Nekada ga nazovem i pitam ga želi li se igrati samnom. Za Valentinovo sam mu poklonila srce na kojem je pisalo da ga volim. Moja simpatija se zove Filip. Ide sa mnomu razred. Kada sam bila kod Filipa, pala sam i ozlijedila se, a on mi je pomogao.Teodora Gašparuš, 3.c…slatka ljutnja…ah, ta ljubavKada si tu, sav sam nježan.U trbuhu mi se stvaraju leptirići,oči mi se sjaje,ne mogu skinuti osmijeh s licamakar bio i najtmurniji dan.Kada te nema, čini mi sekao da godine prolaze, prolaze...Tada se sjetimda ne mogu bez tebe.Fran Fereža, 4.eIva Falačec, 7.c Darija Katarina Nastasić, 1.cPetra Brebrić, 3.dDanijela i Marijelasvađale se jako,i vjerujte, neće im biti lako.Svađale se hoće li autobusomići ribaritiili će samo ljenčariti.Svađale se hoće li zeca i ribubaciti susjedovom prijatelju.Svađale se da li medo zimski san spavaili po snježnoj šumi zeca ganja.Danijela i Marijelanapokon se smirilei ubrzo se pomirile.Kristijan Ćosić, 4.r PŠ Pojatno27

GLEDALI SMO I ČITALI:Tko pjeva, zlo ne misliKnjiga Vjekoslava Majera 'Dnevnik malog Perice' i prema toj knjizi snimljen film ˝Tko pjeva, zlo ne misli˝ugodno su nas iznenadili u lektiri za sedmi razredI u knjizi i u filmu priču nam priča šestogodišnji Perica koji ne razumije što sedogađa u njegovoj obitelji i njemu je sve to zabavno.Film mi se više svidio. Gledala sam ga i prije nego što sam pročitala knjigu.Zanimljiviji mi je jer je nekako potpuniji i ima više događaja, a likovi su zanimljiviji.Glavne uloge tumače Franjo Majetić (tata Franjo), Mirjana Bohanec(mama Ana), Relja Bašić (gospon Fulir), Mia Oremović (teta Mina) i TomislavŽganec (Perica). Film mi se svidio i zbog toga što vidimo Zagreb između dvasvjetska rata i kako je tada sve izgledalo: interijeri i moda, ljudi su se drugačijeizražavali, neke neobične riječi. Film je podnaslovljen kao ljubavna komedija spjevanjem pa se u njemu i pjeva, a to su uglavnom poznate hrvatske ljubavnepjesme. Ovaj je film 1971. nagrađen brončanom Arenom i proglašen je najboljimhrvatskim filmom svih vremena. Režirao ga je poznati hrvatski redateljKrešo Golik.Ulica, tj. dvoriše u kojem se odvija radnja nalazi se u Basaričekovoj 11 na Gornjemgradu, a gostionica ˝K Žnidaršiću˝ inspirirana je legendarnom zagrebačkomgostionicom koja se nalazi u Basaričekovoj 9, u susjednoj kući. I film i knjigami se jako sviđaju jer pokazuju da sasvim običan život može biti veoma zanimljivopredočen, i gledateljima i čitateljima. Postoje i razlike između knjigeu filma, npr. u knjizi se ne spominje prezime obitelji, a u filmu se prezivajuŠafranek, teta Mina i gospon Fulir se vjenčaju, dodan je odlazak u Samobor, odlazak na kupanje na Savu, znatiželjnesusjede... Pročitajte knjigu i pogledajte film, svidjet će vam se!Hanna Davidović, 7.dJeste li znali?Gospon Fulir slavi 80. rođendan!Relja Bašić, kojega svi znajukao gospona Fulira, rođen je 14.veljače 1930. u Zagrebu. Diplomiraoje glumu na Akademijidramske umjetnosti (ADU) u klasidr. Gavelle. Od 1955. do 1967.ostvario je niz uloga s istaknutimredateljima (Stupica, Radojević,Gavella, Paro, Habunek, Violić,Juvančić, Spaić) i odigrao 498predstava u dramskom ansambluHNK u Zagrebu. Kao samostalan glumac i redatelj djeluje uTeatru ITD, Kazalištu Komedija, Zagrebačkom kazalištu mladihi na Dubrovačkim ljetnim igrama, odigrao je još 797 predstavai realizirao svojih prvih šest režija (Ljubaf, Crna komedija, Jedandan u smrti Joe Egg, Stara vremena, Obećanja i Hotel Plaza). Godine1974. osnovao je prvo putujuće privatno kazalište Teatar ugostima, u kojem ostaje sve do 2004. Teatar u gostima je tijekom30 godina izveo 4213 predstave u 340 mjesta i gradova diljemHrvatske i u inozemstvu. Filmska karijera Relje Bašića ne brojisamo 56 domaćih nego i 71 strani film, na kojima je surađivaosa značajnim osobama europskog i svjetskog filma.Iris Brcković, 7.d28Gabrijela Jurišić, 8.cValentina Janžek, 7.c

SLOBODNO VRIJEME: pobjegnite od kompjutora i otkrijte ljepotu svijetaVan, na zrak!Ne zaboravite da je kompjutor ipak samo STROJ, stoga izađite i promatrajte prirodu, boje, biljke, životinje…Moj pasMoj kućni ljubimac,veliki crni pas,svakoga danausrećuje nas.Ima velike sjajne očii klempave uši,svakoga uljeza u dvorištuon nanjuši!Veselo maše repom,trči, oko kuće,i kada je hladnoi kada je vruće.Moji prijateljiuvijek se prestrašekad glasno zalajeto VELIKO pseto naše.Svi je dobro znaju,ona nije mala,to je moj ljubimac,newfoundlander NALA!Bijeli zvončićJa sam mali bijeli cvjetić,ime mi je zvončić.Glavicu mi držizeleni tanki končić.Nježan sam i tih,zime se ne bojim,toplo proljetno suncevolim.Zvoniti vam ne znamiako se zvončić zovem.Proljeće nagoviještambijelim sjajem svojim.Juraj Crneković, 4.cŠašavi mraviPod zelenom travomigrala se mravica smravom.Plavi, žuti, zeleni,svi oni tamo žive,i rade oni, rade,pa se poslije slade.A kad mjesec dođei kad dan prođe,svi mravi odmarajui poslije spavaju.Ti mali šašavi mraviskrivaju se u našoj travi.Žive oni, žive,sve to oni prožive.Arijana Matić, 4.cAna Sever, 4.cAdam Teklić, 7.bVodaPitanja mnoga: kojeg jerodai gdje se koristi VODA?VODOpad, VODOskok,koristi im VODA,također su tu nadvoj-VODA i vojVODA.VODOvod, VODOinstalateristo s vodom,tko zna s kakvim je sveVODA rodom.Karlo Cicvara, 3.bBruno Ferenec, 2.d Valentino Ernečić, 7.a29

SPORT: marljivo treniranje i aktivno slobodno vrijemeŽenska sportska godina!Ove školske godine naši sportaši i sportašice ostvarili su odlične rezultate na natjecanjima. Ipak, može sereći da je ovo bila ženska sportska godinaKošarkašice suprvo pobijedile naopćinskom natjecanju,a onda sui na županijskompobijedile sveekipe u skupini,plasirale su u finalei osvojile ga!U Bjelovaru su, upoluzavršnici natjecanja, izgubile u finalu te tako zauzeledrugo mjesto! Svaka čast djevojke!Odbojkašice su također pobijedile na općinskom natjecanjui plasirale se na županijsko natjecanje u VelikojGorici. Tamo su također pobijedile sve u skupini, plasiralese u finale - koje su, naravno, osvojile! U poluzavršnicinatjecanja, točnije u Bedekovčini, zauzele su trećemjesto! Čestitke i njima!I ostali su postigli odlične rezultate! Rukometašice suu Križu osvojile peto mjesto na županijskom natjecanju,a rukometaši suzauzeli drugo mjestona općinskom natjecanju.Nogometašisu na općinskomnatjecanju zauzelitreće mjesto.Sportaši i sportašiceiz osmih razredazaželjeli su mnogosreće onima koji ostajuigrati za našuškolu i zahvaljujuprofesoru i profesoricitjelesnog odgojašto su ih podržavalii trpjeli sve njihovenestašluke!Jasmina Mrvoljak, 8.bSkromnost i vrhunski rezultati:To je Gabrijela!Zamolivši Gabrijelu Jurišić iz 8.d da nam se kratko predstavi, ostalismo jako iznenađeni njezinom skromnošću. Svoje vrhunske rezultate uHrvatskoj i svijetu predstavila nam je ovim riječima:- Tae kwon do treniram pet godina u klubu Zaprešić. Imam viši crvenipojas. Na natjecanjima dosad ostvarivala sam DOBRE rezultate. Bilasam tri puta treća na državnom kadetskom prvenstvu. Prva sam bilana natjecanjima u Splitu i u Bihaću, te sam proglašena najboljom juniorkomturnira. Potom sam na natjecanju u Mostaru također bila prvai tada sam proglašena najboljom starijom kadetkinjom. Nedavno samnastupila u Nizozemskoj na Dutch openu. To je turnir A klase. Sudjelovalasu 954 natjecatelja iz raznih europskih država. Izgubila sam na„zlatni bod“, što znači da nisam uspjela ostati u borbi za medalju. Izamene je već puno dobrih rezultata, a takvima i još boljima se nadam iu budućnosti.Sigurni smo da će Gabrijelini rezultati i u budućnosti biti sjajni, a želimojoj i malo manje skromnosti!Novinarska grupa30

A za još 30 godina…Ljudevit GajLjudevit GajKip Ljudevita Gaja zasigurnoće i dalje ispred škole stajatidok će nove generacije(kao i naša i one prije nas)prolaziti.On će samo stajati…Lucija Grladinović, 8.bLjudevit GajLjudevit GajHanna Davidović, 7.dSvoju školu za 30 godina zamišljam još većom jer vjerujem da će se nadograditi još jedan „krug“. U novom krugu bitće ormarić za svakog učenika i nove učionice. Umjesto knjiga i bilježnica svaki učenik i učitelj imat će jedan ekranveličine udžbenika koji će moći nositi kao laptop, a taj ekran će reagirati na dodir pa će učenici pisati prstom po njemu.Umjesto ploče bit će veliki ekran kojim će profesor upravljati preko svojeg ekrana. Škola će biti moderna, a učenicidiscipliniraniji. Vjerujem da će se zasaditi i neke nove rijetke, zaštićene vrste biljaka kako bismo ih sačuvali.Franko Jurčec, 6.dKristina Andrić, 6.aZamišljam da će moja školaza 30 godina biti najveća i najmodernijau Europi. Bit će uzeleno-smeđoj boji. Imat će jošmodernije dvorište, što znači daće imati dva bazena - jedan zaplivače, a drugi za neplivače.Oko spomenika Ljudevitu Gajubit će raznovrsno cvijeće. Imat ćeoko 1200 učenika i radit će u trismjene: prva će biti od 8-10.30,druga od 10.35-13.05, a trećaod 13.10-15.40.Filip Vrbanić, 6.aBorna Benčić, 2.dMatija Regvar, 6.d31

Daniel Ilić, 7.cHanna Davidović, 7.dInes Stanić, 6.cJasmina Mrvoljak, 8.bKlara Mišak, 5.cLana Ujević, 8.b Lucija Grladinović, 8.b Manda Kovačević, 8.cMarino Vidaković, 8.dMartina Hrkać, 8.a Romina Burić, 6.c Sanja Tanodi, 7.bSara Mandić, 8.d Dea Markulin, 8.b Morena Benčić, 5.c Bruna Galogaža, 5.a