Kronika - Splitsko-dalmatinska županija

2 kronika sdžKUD Jedinstvo utemeljeno davne 1919. godine, jedno je od najstarijihi najtrofejnijih kulturno - umjetničkih društava u Republici Hrvatskoj.Početkom pedesetih godina prošlog stoljeća unutar KUD-a osnovanaje folklorna sekcija iz koje je proistekao današnji ansambl. Zahvaljujućikvaliteti svojih nastupa ostvarena su gostovanja na pozornicama brojniheuropskih gradova, kao i na pozornicama Sjeverne Amerike, Australije,Afrike i Azije. U desetljećima minulog rada "Jedinstvo" je vitrine popunilotrofejima s najvećih svjetskih smotri i festivala folklora. Danas KUD broji400 članova raspoređenih u plesni ansambl, mješovitu vokalnu grupui mandolinsko - tamburaški orkestar, školu plesa, mandoline i gitare, teklub veterana.04. prosinca 2009. društvo je Svečanom sjednicom skupštine društva,kojoj je uz brojne uzvanike nazočio župan Splitsko-dalmatinske županijeante Sanader obilježilo 90. godina uspješnog rada i djelovanja. Svojgrad i županiju počastili su za svoj rođendan onako kako najbolje znaju- svečanim koncertom u splitskoj Spaladium Areni. Gledatelji, njih 3600koji su do posljednjeg mjesta ispunili gledalište, uživali su gledajućispektakularni program u kojem je sudjelovalo 210 članova svih sekcija igeneracija društva. Koncert je sadržavao glazbene točke orkestra i klapa,te devet koreografija iz svih krajeva Lijepe naše. Splitsko-dalmatinskažupanija prepoznala je rad društva i njegovu ulogu u kulturnom životu,te je uz Ministarstvo kulture RH, Ministarstva turizma RH i Grada Splitabila pokrovitelj ovog hvale vrijednog događaja.Čestitamo svim članovima društva uz želju da i dalje uspješnopredstavljaju Split, Splitsko-dalmatinsku županiju i Hrvatsku u svijetu.

kronika sdž3Poštovano čitateljstvoKako znamo za dobre želje nikad nije prekasno.Zato Vam svima skupa želimo čestit Božić i sretnui uspješnu 2010. godinu. Povodom proteklihblagdana župan i njegovi zamjenici posjetili sutradicionalno ustanove onih najpotrebnijih očemu možete pročitati u ovoj Kronici. Od važnijihdogađaja izdvajamo teme: iz rada skupštine, projektSOLUTION, ugovor o koncesiji za distribuciju plina,veleposlanici i učenici u Županiji, brandiranježupanije, te nastavak priče o našim općinama.Sve ovo, kao i ostale zanimljivosti u studenom iprosincu 2009. donosimo u broju Kronike.Uredništvo kronikeImpressum:"Kronika Splitsko-dalmatinske županije"Informativno glasiloSplitsko-dalmatinske županijeISSN 1332-6465Broj 65, studeni - prosinac 2009.Nakladnik: Splitsko-dalmatinska županijaGlavna urednica po ovlaštenju župana:Mihovila FranetovićUredništvo:Zamjenica glavne urednice:Ana-Marija ŠkorićAnđelka Vuković, Luka Brčić, Meri Maretić,Zvonimir MimicaTajnica Uredništva: Meri RoguljićAdresa uredništva: Split, Domovinskog rata 2,Telefon: 021 400 019,E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hrwww.dalmacija.hrGrafička priprema i tisak: ≈DES« - Split

4 kronika sdžKRONOLOGIJA DOGAĐAJAžupanijska skupštinaIZ RADA S1. studenogaU cijeloj Splitsko-dalmatinskoj županiji obilježenDan Svih Svetih.3.-6. studenogaOdržan znanstveni skup “Stjepan Gunjača ihrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološkabaština”.5. studenogaOdržana 6. sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinskežupanije.Otvorena 19. Međunarodna manifestacija vinogradarai vinara Sabatina 2009." koja je okupilaviše od 500 uzvanika. Splitsko-dalmatinska županijaje uz Grad Trogir, Grad Kaštela, te VladuRH i dva resorna ministarstva bila pokrovitelj ovevelike manifestacije koju već tradicionalno organiziraZadružni savez Dalmacije.Na Sabatini su organizirane stručne radionice,degustacije mladih vina, te Sabor vinogradara ivinara.6. studenogaŽupan otvorio manifestaciju „Oktoberfest uSplitu“, koja se održala u šatoru na Bačvicama.Organiziralo ju je Hrvatsko-njemačko društvo usklopu Dana njemačke kulture koji su ove godinebili u znaku 20-te obljetnice pada berlinskogzida.6. SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE SDŽ6. sjednica je održana 5. studenoga 2009. godine. Nakon prihvaćanjadnevnog reda prešlo se na vijećnička pitanja. Imajući u vidu da će tvrtkaRegionalni centar čistog okoliša poslovati po profitnom principu i da suunaprijed poznati kupci njegovih usluga (gradovi i općine Županije, a možei šire) vijećnik Stjepan Kolovrat pitao je da li su oni predviđeni za sudjelovanjeu osnivačkim ulozima i da li je sa svima njima, a posebno s najvećimkorisnicima, sklopljen sporazum ili su pak uplatili udjele. S obzirom da ćese na udaljenosti od oko 20 km graditi drugi centar (u Šibensko-kninskojžupaniji) vijećnik Kolovrat to smatra prevelikim luksuzom. Ako su to profitnicentri po principu dobiti i gubitka logično bi bilo da se dvije županije dogovoreo izgradnji jednog centra kojem bi pokrovitelj trebalo biti nadležnoministarstvo. Zanima ga da li postoji takav međužupanijski dogovor?Odgovor je dala Marija Vuković, v.d. pročelnice Upravnog odjela za zaštituokoliša. Do sada su sklopljena 44 ugovora s gradovima i općinama iu njima se ovi obvezuju dostavljati otpad Regionalnom centru. Iza ovogaslijedit će ostali ugovori o financiranju i sl. Radi se o dosta kompleksnomprojektu koji će se odvijati po fazama. Strategijom RH i Planom gospodarenjaotpadom RH predviđeni su županijski centri na način da svaka županijaima svoj regionalni centar. Županijskoj skupštini će uskoro biti dostavljenoizvješće o radu Regionalnog centra. U dopuni odgovora zamjenik županaVisko Haladić je naveo kako je Strategijom predviđeno do 2010. godinesaniranje i zatvaranje svih deponija na području otoka, a u međuvremenuse moraju izgraditi transfer stanice.Na sjednici je donesena Odluka o izmjenama i dopunama proračunaSplitsko-dalmatinske županije za 2009., te Odluka o izmjenama i dopunamaOdluke o izvršavanju Proračuna Splitsko-dalmatinske županije za2009. godinu. Vijećnici županijske skupštine prihvatili su programe o izmjenamai dopunama programa javnih potreba u zdravstvu, socijalnoj skrbi,predškolskom odgoju, osnovnom i srednjem školstvu, kulturi i tehničkojkulturi, te športu.Doneseni su zaključci o davanju prethodne suglasnosti na Izmjene idopune statuta srednjih škola na području Splitsko-dalmatinske županije.Također su doneseni zaključci o davanju suglasnosti na statute Domazdravlja Splitsko-dalmatinske županije, Stomatološke poliklinike Split, tezaključci o davanju suglasnosti na odluke o izmjenama i dopunama statutaLjekarne Splitsko-dalmatinske županije, te Poliklinike za rehabilitaciju osobasa smetnjama u razvoju Split. Vijećnici su donijeli Odluku o sklapanjuSporazuma o prijateljstvu i suradnji Splitsko-dalmatinske županije i Vukovarsko-srijemskežupanije, te Odluku o dopuni odluke o osnivanju Savjetaza zdravlje splitsko-dalmatinske županije. Na sjednici je odlučeno da serasprava o prijedlogu Odluke o ustrojstvu i djelokrugu rada upravnih tijelaSplitsko-dalmatinske županije smatra prvim čitanjem.A. M. ŠkorićUz tradicionalni meni, pivo i kobasice, gostesplitskog Oktoberfesta zabavljala je glazbenaskupina Blaskapelle München te trio Music byKole. Svečanom otvaranju nazočio je potomakposljednjega bavarskog kralja Luitpold Princ odBavarske.

županijska skupštinakronika sdž5KUPŠTINEKRONOLOGIJA DOGAĐAJA7. SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE SDŽ7. sjednica Županijske skupštine je održana dana 26. studenoga, a započelaje vijećničkim pitanjima.Pitanje vijećnika Vice Viskovića vezano je uz članak iz Slobodne Dalmacije,a koji se odnosi na nasipanje i devastiranje pomorskog dobra na potezuod hotela Lav do Mimica. Najizraženiji primjer devastacije je nasipanjei formiranje „luka“ u Krilu Jesenice gdje su se na rasponu zračne linije od500-tinjak metara formirale dvije luke. Zanimalo ga je da li postoje pravomoćnegrađevne dozvole za takve radove i tko im je investitor, te da li postojikoncesionar nad tim „lukama“. Pomoćnik pročelnika Upravnog odjela zapomorstvo mr.sc. Željko Mišić odgovorio je kako je to nasipavanje zabrinjavajućeza svih. Županija nema direktne ingerencije što se tiče inspekcijskihovlasti ali su o tome upoznali Lučku kapetaniju. Njihov inspektor je izašaona teren, te poduzeo odgovarajuće mjere. O istom je obaviještena i građevinskainspekcija. To su nasipi koji prelaze okvire normalnog ponašanja, aza koje nije izdana nikakva dozvola, ni građevinska ni lokacijska. U pripremije izrada prostorno planske dokumentacije ali ništa relevantno da bi se odobrilograđenje.Mr.sc. Sinišu Rudelja zanimalo je kako županija može pomoći u otklanjanjuproblema nastalih u realizaciji projekta izgradnje šetnice uz kanjon Cetine.Naime Općina Zadvarje pokrenula je projekt izgradnje šetnice uz kanjonCetine čime žele bolje valorizirati vrijednosti Cetine i vodopada Gubavica.Ivan Gabelica, ravnatelj Javne ustanove za upravljanjem zaštićenimprirodnim vrijednostima dao je odgovor na ovo pitanje. Kanjon Cetine napodručju Općine Zadvarje nalazi se pod preventivnom zaštitom koja traje trigodine. Za to vrijeme vidjeti će se da li to područje ima kvalitete zaštite. Rješenjeo preventivnoj zaštiti doneseno je u kolovozu 2008. Za sve radnje kojese namjeravaju raditi u kanjonu Cetine treba ishoditi uvjete zaštite prirode.Općina Zadvarje je uz sami rub kanjona Cetine izbagerirala ne šetnicu većput širine 6 m uz koji Općina namjerava graditi urbane vile za strance. Sdruge strane govoreći o zaštiti mislilo se na zaštitu vodotoka i ruba kanjona.Zakon o zaštiti prirode kaže da u zaštićenom području stranac ne može bitivlasnik nekretnine. Na poziv Ustanove građevinska i inspekcija zaštite okolišasu zabranile radove. Ukoliko Općina Zadvarje u svom prostornom planuza to područje dobije dozvolu gradnje, onda će se to moći i realizirati.Županijska skupština donijela je Odluku o davanju prethodne suglasnostina Ugovor o koncesiji za izgradnju distribucijskog sustava i distribucijuplina na dijelu Splitsko-dalmatinske županije: gradovi Split (naselje Kamen,Split, Stobreč i Žrnovnica), Solin, Kaštela i Trogir naselja: Trogir, Plano iDivulje) i dijelovi općina Dugopolje, Klis i Seget (naselja: Dugopolje, Klis,Seget Donji i Seget Vranjica). Prihvaćeno je Izvješće o stanju priprema zaizgradnju Regionalnog centra gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinskežupanije. Županijska skupština donijela je Zaključak o davanju suglasnostina Statut Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije. Prihvaćenisu zaključci o davanju prethodne suglasnosti na izmjene i dopune statuta:Obrtničke škole Split, Prirodoslovno tehničke škole split, Zdravstveneškole split, Srednje škole Brač Supetar, Srednje škole Ivana Lučića Trogir,Srednje strukovne škole Blaž Jurjev Trogiranin Trogir, Srednje školeTin Ujević Vrgorac, Srednje škole jure Kaštelan Omiš, srednje škole AntunMatijašević Karamaneo Vis, Srednje strukovne škole Josipa Jelačića Sinj,Srednje strukovne škole Makarska i Srednje škole fra Andrije Kačića Miošića.Donesena su rješenja o razrješenju i imenovanju predsjednika i članovaupravnih vijeća, školskih odbora, te Zaključak o izboru tri predstavnika otokau Otočno vijeće.11. studenogaŽupanijska uprava za ceste počinje uređenje dioniceŽC 6082 između Otoka i Hana. Radove jedanas u Otoku svečano otvorio zamjenik županaLuka Brčić. Tom prigodom istaknuo je kakoje projekt na rekonstrukciji dionice Otok - Han,na inače najdužoj prometnici u Splitsko-dalmatinskojžupaniji, ne samo jedna od najvećih županijskihinvesticija u cestovnoj infrastrukturi većje osobito hvalevrijedan i poticajan u vremenimakada se opiremo tjeskobi recesije. Uređenje 6km duge dionice ŽC 6082 Otok – Han trajati će6 mjeseci. Radove, u vrijednosti 7 milijuna kuna,izvodit će tvrtka PZC Split.10. studenogaŽupan primio veleposlanika Države Izrael.Predstavnice Udruge udovica branitelja Domovinskograta na primanju u županiji.Potpisan Ugovor o izradi Strateškog plana brandiranjaSplitsko-dalmatinske županije.12. studenogaPredstavnici Hrvatske udruge poslodavaca podružniceDalmacija u Županiji.14. studenogaTradicionalnom procesijom oko povijesne jezgrete svečanom svetom misom koju je u katedralisv. Lovre, uz asistenciju svećenika Trogirskogdekanata, predvodio msgr. Ilija Janjić, biskupkotorski, započela proslava blagdana svetogaIvana, trogirskog biskupa i zaštitnika.15. studenogaNa perivoju Malačka tradicionalno obilježen DanPlaninarskog saveza Splitsko-dalmatinske županije.Planinare iz petnaestak društava iz našei susjednih županija poslužilo je lijepo vrijeme.Posebni gosti bili su planinari iz Planinarskogsaveza Bosne i Hercegovine.Po povratku sa planinarske ture, koja se odvijalapod budnim okom vodiča pred središnjimA. M. ŠkorićKrižem služena je Sveta misa, koju je predvodiodon Ante Bilandžić, župnik župe Pujanke iz Splita.Župan Ante Sanader i predstavnici Saveza -predsjednik Ivica Sorić, tajnik Filip Balić podijelilisu predstavnicima i gostima zahvalnice i majice.Slijedeće godine okupljanje planinara Županijeodržat će se na Mosoru.

6 kronika sdžSjednica je održana 22. prosinca pod predsjedanjem Petroslava Sapunara,predsjednika Županijske skupštine. Na sjednici je donesena Odlukao ustrojstvu i djelokrugu rada upravnih tijela Splitsko-dalmatinske županije.Po spomenutoj Odluci upravna tijela i službe županije su: Ured župana,Tajništvo županije, Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak i europske integracije,Upravni odjel za pomorstvo i turizam, Upravni odjel za zdravstvoi socijalnu skrb, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport, Upravni odjelza proračun i financije, Upravni odjel za graditeljstvo, komunalne poslove,infrastrukturu i zaštitu okoliša, Upravni odjel za prostorno uređenje, Službaza javnu nabavu i Služba za unutarnju reviziju.Županijska skupština prihvatila je Proračun Splitsko-dalmatinske županijeza 2010. godinu.Proračun je usklađen sa postojećom gospodarskom situacijom i uvjetimaprovođenja mjera racionalizacije potrošnje radi smanjenih planiranihprihoda i primitaka te potrebom preusmjeravanja plana na razvojneprograme. Ukupni prihodi i primici se planiraju u iznosu od 471,6 milijunakuna, što je -3,5% manje od procjene u 2009. Od ukupnih sredstava, 197,4milijuna kuna se planira ostvariti od matičnih županijskih prihoda i primitaka,215,7 milijuna kuna od decentraliziranih izvora, 22,9 milijuna kunaod pomoći iz Državnog i lokalnih proračuna i 35,6 milijuna kuna od ostalihnamjenskih prihoda.Od ukupno raspoređenih sredstava 59,5% se odnosi na financiranjeprograma u prosvjeti, kulturi, športu, socijalnoj skrbi i zdravstvu, 12,6% naprograme u gospodarstvu i turizmu, 11% na rashode djelatnosti, 8% na infrastrukturui razvoj lokalne samouprave, 6,3% na zaštitu okoliša i prostornoplaniranje i 2,6% na financiranje rada predstavničkog i izvršnog tijela.Unatoč ograničenom i smanjenom fiskalnom kapacitetu i gospodarskojkrizi, ovim proračunom se osigurava kontinuitet ravnomjernog razvoja svihpodručja ulaganja kao i svih lokalnih jedinica.Županijska skupština donijela je programe javnih potreba u srednjem,osnovnom školstvu, predškolskom odgoju, kulturi i tehničkoj kulturi, zaštitekulturne baštine, športu, zdravstvu, socijalnoj skrbi, sufinanciranju vjeržupanijskaskupštinaKRONOLOGIJA DOGAĐAJAIZ RADA S18. studenogaPod pokroviteljstvom Splitsko - dalmatinske županije,a u organizaciji PD «Imber» Omiš i u sklopuPrograma «OČUVAJMO BILJNI I ŽIVOTINJSKISVIJET NAŠIH PLANINA», pred zadovoljnim auditorijemod pedesetak nazočnih, održano je predavanje«Vodozemci i gmazovi Mosora». Predavač,profesor biologije i kemije Stjepan Mekinić predavanjeje popratio slikama svake pojedine vrstevodozemaca i gmazova, a svojim sigurnim nastupomi stručnim poznavanjem teme uspio je razbitipredrasude o tim životinjama te pobrati dugotrajanpljesak nazočnih.20. studenogaPrije samog predavanja voditelj sekcije «Čuvariplaninske prirode PD «Imber», Miomir Fistanić,održao je kratku prezentacijuprograma čijivoditelj je predsjednikdruštva Zvonimir Kujundžić.Izaslanstvo Splitskodalmatinskežupanije uVukovaru.Obilježen je dan sjećanjana stradanje mještanaŠkabrnje.Veleposlanik Republike Austrije Jan Kickert posjetioSplitsko-dalmatinsku županiju.23. i 24. studenogaOdržane su prezentacije Programa Etno – eko selaDol u Postirama na Braču i Velo Grablje na Hvaru.te su za iste i predstavljeni Poslovno – upravljačkimodeli i studije izvodljivosti.Program Etno – ekosela predstavio je pročelnik Upravnog odjela zaturizam Splitsko –dalmatinske županije, JoškoStella, a Poslovno-upravljačke modele i studijeizvodljivosti dr.sc. Ivo Kunst iz Instituta za turizamZagreb. Na predstavljanju u Postirama okupilose preko 25 zainteresiranih građana. Osimnjih prezentaciji su nazočili predstavnici udruge „Hrapočuša“ koji posebno brinu za etno-eko Dol inačelnik općine Postira Ivica Mihačić. U Gradskojlođi u Hvaru predstavljeno je etno-eko selo VeloGrablje, a sam interes je bio zamjetan s obziromda je predstavljanje pratilo preko 60 žitelja kako8. SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE SDŽ

županijska skupštinakronika sdž7KUPŠTINEKRONOLOGIJA DOGAĐAJAgrada Hvara tako i većinom ljudi iz Velog Grablja.Skupu su nazočili pročelnik u gradskoj upravi JoškoDomančić, te Ita Pavičić iz gradske uprave GradaHvara.25. studenogaU organizaciji Savjeta mladih Splitsko-dalmatinskežupanije u Gradskoj knjižnici Marka Marulića održanaje javna tribina o Nacrtu Županijskog programadjelovanja za mlade.26. studenogaOdržana 7. sjednica Županijske skupštine.27. studenogaUčenici trećih razreda Osnovne škole Bijaći iz KaštelNovoga posjetili županiju.Upriličeno primanje za veleposlanika KraljevineBelgije.1. prosincaskih zajednica Splitsko-dalmatinske županije za 2010. godinu. Donesen jeProgram razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva,projekata EU i ostalog gospodarskog razvoja, program razvoja turizma ipomorstva, Program ulaganja Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalneposlove, infrastrukturu i zaštitu okoliša.Vijećnici Županijske skupštine prihvatili su Zaključak o davanju prethodnesuglasnosti na Prijedlog Financijskog plana i utvrđivanje prijedlogaPlana građenja i održavanja županijskih lokalnih cesta za 2010., Zaključako odobravanju programa rada i Financijskog plana Županijskog savjetamladih za 2010., Plan zdravstvene zaštite u Splitsko-dalmatinskoj županiji.,Plan o izmjenama plana rashoda za nabavu proizvedene dugotrajneimovine i dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini u osnovnom i srednjemškolstvu Splitsko-dalmatinske županije za 2009. doneseni su zaključcio davanju prethodne suglasnosti na Izmjene i dopune statuta srednjihi osnovnih škola Splitsko-dalmatinske županije, te rješenja o razrješenju iimenovanju članova školskih odbora.A. M. ŠkorićŽupaniju posjetio njemački veleposlanik.2. prosincaPlivači iz kluba „Cipal“ u Županiji.3. prosincaU Domu za psihički bolesne odrasle osobe u Trogiruotvorene su prostorije za fizikalnu terapiju.Uređene su donacijom Splitsko-dalmatinske županije,u iznosu od 60 tisuća kuna, a opremljene uzpomoć Kapelana Nizozemskih kraljevskih zračnihsnaga. Svečanom otvaranju nazočio je splitskodalmatinskižupan Ante Sanader.Obilježen Međunarodni dan osoba s invaliditetom.4. prosincaKUD Jedinstvo iz Splita svečano obilježilo 90 godinasvog uspješnog rada.6. prosincaU gradovima Komiži i Omišu proslavljen sv. Nikolanjihov zaštitnik.Prema drevnom običaju, Komižani u prisutnostisudionika regate sv. Nikola za samce, obilježavajublagdan sv. Nikole, zaštitnika pomoraca i putnika,koji se u Komiži slavi i kao Dan grada. Na brežuljkuispred župne crkve Svetog Nikole, za spas svih

8 kronika sdžposjetiKRONOLOGIJA DOGAĐAJAbrodova i mornara svijeta, pali se obredni oganj(običaj star stotinama godina) u kojem su nestalestotine drvenih barki kojima su Komižani od davninaplovili po ovom moru koje život znači.7. prosincaPovodom nadolazećih božićnih blagdana zamjenikžupana Luka Brčić posjetio dom „Maestral“, te centre„Juraj Bonači“ i „Mir“.8. prosincaDan borbe protiv korupcije.9. prosincaZamjenik župana Luka Brčić posjetio je Klub roditeljaosoba s mentalnom retardacijom „Zvono“,Zavod za rehabilitaciju „Samaritanac“ i Klub roditeljadjece oboljelih od malignih bolesti «Sanus» uSplitu.U sklopu svog školskog programa učenici 3. i 4.razreda Osnovne škole Vladimir Nazor iz Postiraposjetili Županiju.10. prosincaPovodom obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednikadr. Franje Tuđmana pred središnjimkrižem groblja Lovrinac izaslanstva Grada i Županijepoložili vijence.12. prosincaU trogirskoj je katedrali Sv. Lovre održan adventskikoncert "Božić u Dalmaciji".16. prosincaŽupan primio članove Hrvatskog plemićkog zbora.Održana Konferencija za novinare povodompredstavljanja i razmjene Ugovora o koncesiji zaizgradnju distribucijskog sustava i plina na dijeluSDŽ.22. prosincaOdržana 8. sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinskežupanije.23. prosincaŽupan upriličio već tradicionalno primanje zanovinare. svim okupljenim novinarima zaželiosretan Božić i uspješnu Novu Godinu, te izrazioželju za daljnjom uspješnom suradnjom novinarai županije.29. prosincaUpriličeno je primanje za udruge hrvatskih braniteljaSplitsko-dalmatinske županije proizašlih izDomovinskog rata.30. prosincaŽupan Splitsko-dalmatinske županije Ante Sanaderi zamjenik Luka Brčić posjetili su Društvomultiple skleroze u Splitu.VELEPOSLANIU mjesecu studenom i prosincu 2009. četiri velDonosimo kratak pregled tih posjeta.Dana 10. studenoga upriličeno je primanje za veleposlanika Izraela YossiaAmrania. U pozdravnoj riječi župan Ante Sanader govorio je o svomprošlogodišnjem boravku u Izraelu gdje je upoznao sve njegove ljepote.Zbog toga se raduje ovom susretu i nada se da će se iz njega roditi jednabolja i polodonosnija suradnja. Ta suradnja, kazao je župan mogla bi seostvariti prije svega na gospodarskom planu. Upoznao je veleposlanikaAmrania sa mogućnošću ulaganja u gospodarske zone i tehnološki park,te sa mogućnošću bolje suradnje na polju turizma. Naglasio je kako je Županijaosnovala i Agenciju za razvoja kao pomoć, odnosno servis straniminvestitorima prilikom ulaganja. Veleposlanik se zahvalio na ovako vedrojdobrodošlici usprkos kišovitom vremenu u Splitu, te naglasio kako Izrael iHrvatska imaju puno dodirnih točaka. Morali su se izboriti za svoju samostalnost,te su okruženi sa puno susjeda. Također smo i mediteranske zemljei možemo puno pomoći jedni drugima. Veze između Izraela i Hrvatskesu dobre, ali ih treba još više produbiti i učvrstiti. Potencijali za suradnjusu mnogobrojni, ali sada je na nama da ih iskoristimo kao svoje prednosti,kazao je veleposlanik Amrani. Razgovaralo se i o turističkoj suradnji, te jezaključeno kako sa jedne i sa druge strane treba raditi na promoviranju imarketingu, obzirom da je konkurencija na mediteranu barem na područjuturizma velika. Prošle godine izraelski turisti, njih oko 35 tisuća posjetilo jeHrvatsku i prenijelo svoja iskustva o toj zemlji, kazao je veleposlanik, alitih turista može biti još više. Ovome bi umnogome moglo pomoći i uvođenjedirektnih letova između dviju država. Također je naglasio kako trebaunaprijediti kako državnu tako i bolju suradnju među regijama Izraela i Hrvatske.Primanju su nazočili predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunari predsjednica Židovske općine Split Ana Lebel.Veleposlanik Republike Austrije Jan Kickert Županiju je posjetio 20.studenoga. U ime župana i svoje osobno dobrodošlicu mu je zaželio predsjednikŽupanijske skupštine Petroslav Sapunar. Obzirom da je ovo prviposjet njegove ekselencije Jana Kickerta županiji upoznao je svog visokoggosta sa njenim značajkama. Također se osvrnuo na gospodarstvo,sa posebnim naglaskom na mogućnosti ulaganja u gospodarske zone itehnološki park. Zahvalivši se na srdačnoj dobrodošlici veleposlanik Kickertnaglasio je kako su Austrija i Split povijesno povezani. Danas se tapovezanost očituje preko turizma i trgovine. Austrijski poduzetnici spadajumeđu najaktivnije ulagače u Hrvatskoj. – Nadam se da ću uskoro svojehrvatske prijatelje moći pozdraviti i u Europskoj uniji – kazao je veleposlanik,te naglasio kako Austrija daje sve od sebe kako bi se ulazak Hrvatskeu EU što prije ostvario. Primanju su nazočili Marin Mrklić, počasni konzulRepublike Austrije u Splitu, Sanja Širić, počasna vicekonzulica RepublikeAustrije u Splitu i Visko Haladić, zamjenik župana.Veleposlanik Kraljevine Belgije, njegova ekselencija Chevalier Marc deSchoutheete de Tervarent posjetio je 27. studenoga Županiju. Pozdravioga je predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, te ga ukratkoupoznao sa značajkama naše županije, kao i sa gospodarskim prilikama.Veleposlanik je zahvalio na dobrodošlici, te izrazio nadu u još širu budućusuradnju dviju zemalja. Naglasio je kako se stavlja na raspolaganje za bilokakav kontakt posebice kada se radi o gospodarskoj suradnji. – Naša željaje da zemlje ove regije što brže uđu u europsku uniju- kazao je veleposlanik.

posjetikronika sdž9CI U ŽUPANIJIeposlanika i jedan konzul posjetila su županiju.Veleposlanik Države IzraelZa sedam mjeseci Belgija će predsjedati EU, te ćese truditi da pregovori idu što brže, naglasio je veleposlanik.U nastavku primanja razgovaralo se o gospodarskojsuradnji, te kako je što lakše ostvariti. Zamjenikžupana Luka Brčić predložio je i kulturnu suradnju,obzirom na veliki broj kulturnih udruga koje broji županija.U sklopu svog posjeta Splitu povodom 1. konferencijepočasnih konzula Republike Njemačke u RepubliciHrvatskoj, veleposlanik dr. Bernard Fisher posjetio je1.prosinca Splitko-dalmatinsku županiju. Riječi dobrodošliceuputili su mu župan Ante Sanader i predsjednikŽupanijske skupštine Petroslav Sapunar. U razgovoruje najviše bilo riječi o suradnji sa naglaskom na onugospodarsku, te kako je poboljšati. Župan je upoznaoveleposlanika sa mogućnošću ulaganja u gospodarskezone, te sa projektom Tehnološkog parka u Vučevici.Kroz sljedeću godinu očekuje se još bolja suradnja,kazao je veleposlanik Fisher. Naime, za svibanj idućegodine u organizaciji Odbora njemačkog gospodarstvaplanira se njemačko – hrvatska konferencija o gospodarskojsuradnji. Konferencija bi okupila sve veće gospodarstvenike,ali i predstavnike malih i srednjih poduzećadviju zemalja, te bi se razgovaralo o poboljšanjuhrvatskog izvoza. Župan je istakao ulogu Njemačke upriznavanju neovisnosti naše zemlje, te posebice njenogtadašnjeg kancelara Hansa-Dietricha Genschera.Nada se da potpora neće izostati i sada pred ulaskomHrvatske u Europsku uniju.Veleposlanik Republike AustrijeA. M. ŠkorićPočasni konzul Republike NjemačkeVeleposlanik Kraljevine Belgije

10 kronika sdžDana 29. prosinca 2009. upriličeno je primanje za udruge hrvatskih branitelja Splitsko-dalmatinskežupanije proizašlih iz Domovinskog rata. Na već tradicionalnom božićnom primanju župan Ante Sanaderzahvalio se svim udrugama na suradnji. Po svim najavama 2010. biti će teška godina, ali, naglasio je županmoramo biti optimistični kao što su to bili naši branitelji dok su stvarali Hrvatsku. Sa novim sastavomu županiji i novim proračunom stvoreni su uvjeti za daljnji rad udruga i provođenje svih njihovih aktivnosti,kazao je župan. U ime koordinacije udruga županu se na suradnji zahvalio tajnik Vlado Lasić. Županijaje ispunila 80% posto obećanja koje je dala udrugama, istakao je Lasić. Naglasio je kako nisu zadovoljnisa novim Zakonom o braniteljima, te tražio da se utječe na rad državnih službi naročito prilikomzapošljavanja branitelja. Primanju su nazočili: Jelena Erenović predsjednica Udruga udovica branitelja- Domovinskog rata, Miljenko Modrić Hvidr-a SDŽ, Slavko Galiot predsjednik Udruge oboljelih braniteljaSDŽ, Frane Rogulj Zajednica udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata SDŽ, Želimir Čizmićpredsjednik Udruge dragovoljaca HRM, Davor Perković predsjednik UDVDR RH SDŽ, Ivan Zdilar predsjednikUHBDR SDŽ, Dragan Maretić UHDDR SDŽ, Ante Grubišić predsjednik UHDVDR SDŽ, VelimirRamljak Hrvatski vitezovi – ratni veterani 90/91, Mate Delašpredsjednik Prvi hrvatski redarstvenik, Miro Morić Udrugahrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a, Toma Miletić predsjednikZajednice udruga hrvatskih ratnih veterana, PetarGojun predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskihlogora Mario Vujević predsjednik Udruge maloljetnihdragovoljaca Domovinskog rata SDŽ, Marko Jurkopredsjednik Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-aSDŽ, Zoran Buzdovačić, predsjednik Hrvatskog časničkogzbora, Abdurahman Haskić predsjednik Udruge Bošnjakabranitelja iz Domovinskog rata Hrvatske, Damir MatijevićUdruga veterana ZNG 4. brigade, Ivica Bubić predsjednikudruge veterana Domovinskog rata 158. brigade HV i 6.domobranske pukovnije. Žarko Tole predsjednik Kluba priposjetiPREDSTAVNICE UDRUGE UDOVICA BRANITELJA DOMOVINSKOGRATA NA PRIMANJU U ŽUPANIJIUdruga Udovica branitelja Domovinskog rata ovaj prijemiskoristila je kako bi zahvalila županu i Županiji na velikojpomoći pruženoj u proteklih nekoliko godina. Ne radise samo o novčanoj pomoći, jer ponekad novac nije sve,kazala je predsjednica udruge Jelena Eranović, već potporauopće za rad Udruge. Splitsko-dalmatinska županija većdugi niz godina pomaže djeci poginulih branitelja na raznenačina. Tako njih 261 prima potporu od 350 kuna mjesečno.Predstavila je i nekoliko programa za sljedeću godinu.Jedan od njih je i program obilježavanja Dana pobjedei Dana hrvatskih branitelja koji bi se obilježio svečanomakademijom u kojoj bi sudjelovali Splitsko-dalmatinska županija,Grad Split i Udruga. To je nešto što je obveza svihnas prema našim braniteljima, istaknula je predsjednica.Također se planira obilježavanje Dana neovisnosti, a programje predviđen na Malačkoj kod spomen obilježja. Župan se zahvalio, te istakao kako će i daljepodupirati njihov rad i programe. Primanju su nazočili predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunari Savjetnik za obranu Damir Gabrić.A. M. ŠkorićPRIMANJE ZA UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE PROIZAŠLE IZ DOMOVINSKOG RATA

posjetikronika sdž11padnika i prijatelja 141. brigade HV, Renato Čevra-Čuntre predsjednik Udruga specijalne jedinice policijeBATT Split iz Domovinskog rata. Njihovi domaćini uz župana Antu Sanadera bili su: Petroslav Sapunarpredsjednik Županijske skupštine SDŽ, Luka Brčić i Visko Haladić zamjenici župana, članovi Odbora zaratne veterane Županijske skupštine, te Damir Gabrić savjetnik župana za braniteljska pitanja.A. M. ŠkorićČLANOVI PLIVAČKOG KLUBA“CIPAL“ NA PRIMANJU UŽUPANIJIPovodom obilježavanja Međunarodnog danaosoba s invaliditetom koji se obilježava 3. prosincaupriličeno je primanje za članove plivačkogkluba „Cipal“ Split.Klub okuplja plivače s invaliditetom, a međunajuspješnijima je te vrste u Hrvatskoj. Uz 25 medaljana otvorenom prvenstvu Hrvatske u Zagrebu,održanom od 6. do 7. prosinca 2009. godine,„Cipli“ su kao članovi hrvatske reprezentacije bilimeđu najuspješnijim natjecateljima i na brojnimmitinzima u Austriji, Italiji, Češkoj i Slovačkoj. Također,član kluba Dino Sinovčić osvajač je brončane medalje na seniorskom EP za osobe s invaliditetom,održanom u Reykjaviku, od 16. do 25. listopada 2009. godine, dok je Ante Rađa, tek 14-godišnjak, naistom natjecanju i u velikoj konkurenciji, isplivao osobne rekorde i bio blizu ulaska u finale. Važno jenapomenuti da su obojica i vjerojatni kandidati HPO za odlazak na Paraolimpijske igre u London 2012.godine. Župan Ante Sanader čestitao je ovim uspješnim sportašima, te im dao potporu za daljnji rad.Čestitkama su se pridružili predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar, te zamjenici županaLuka Brčić i Visko Haladić. Predsjednica kluba Vera Sinovčić predstavila je klub, te kazala kako je onprvenstveno osnovan kako bi se poboljšalo zdravstveno stanje osoba sa invaliditetom. Trener SlobodanGlavčić govorio je o treninzima svojih plivača, te o uvjetima rada. Kako bi se taj rad stimulirao županija jeklubu dala sredstva u iznosu od 10.000 kuna. Ovi vrhunski sportaši - plivači kazali su kako im je najdražamedalja ekipno zlato koje su dobili na državnom prvenstvu, koja govori o njihovoj upornosti, usprkoshendikepu. Mnogi bi na njihovom mjestu odustali od sporta ali, Nikola Malić, Sven Maretić, Ante Rađa,Dino Sinovčić i Rober Zdilar dokaz su volje i želje, a i primjer kako ispuniti svoje slobodno vrijeme i obogatitisvoj život usprkos svim preprekama.A. M. Škorić

12 kronika sdžposjetiUČENICI U ŽUPANIJIUčenici trećih razreda Osnovne škole Bijaći iz KaštelNovoga, njih osamdesetak, u sklopu predmeta prirodai društvo, posjetili su 27. studenoga Županiju. Ovo veseloi razigrano izaslanstvo dočekali su zamjenik županaLuka Brčić i pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu,kulturu i šport Zdravko Omrčen. – Nikada nismo užupaniji primili veselije i brojnije izaslanstvo – kazao jezamjenik župana Brčić, te nastavio kako se nada da ćeim ovaj posjet ostati u lijepom sjećanju. Zamjenik Brčićje učenicima približio rad Županije i njenih odjela, a zajednosa pročelnikom Omrčenom pokušao je odgovoritina zanimljiva pitanja koja su postavljali. Pitanja su sevećinom odnosila na novu školu koja se gradi: koliko ćebiti učionica, da li će biti sportska dvorana veća negopostojeća itd. Učenica Sara Čudina pročitala je pismo,a učenica Nina Kesić pročitala je pjesmu koju je napisalasvom županu. Sve ovo nalazi se u knjižici uz slike idruga pisma želja, prijedloga ali i kritika koje su učeniciove škole napisali županu. Zamjenik Luka Brčić obećaoje da će ova zanimljiva knjižica dočekati župana na njegovomradnom stolu kad dođe. U pratnji vesele družinebila je njihova ravnateljica Jadranka Šošić, te učiteljice:Ljiljana Peran, Ankica Jakeljić, Tončica Biliškov i IvanaLukas-Bartulović.Županiju su 9. prosinca posjetili i učenici 3. i 4. razredaOsnovne škole Vladimir Nazor iz Postira, a u sklopusvog školskog programa. U ime župana dobrodošlicuim je zaželio Zdravko Omrčen, pročelnik Upravnogodjela za prosvjetu, kulturu i šport. Upoznao ih je saradom Županije i njenih tijela, te odgovarao na njihovapitanja. Svojom dječjom razdraganošću najviše su seraspitivali kada će ih pročelnik posjetiti u njihovoj školii njihovim Postirama. Učiteljica Senka Zrilić zahvalilase na susretljivosti županije, te upoznala pročelnika sasvojim učenicima među kojima su mali pjevači, glumci,recitatori, ali i pjesnici. Djeca su donijela i poklone:voće iz svog zadrugarskog voćnjaka, učenički rad „Postirskizvonik“, te Zbornik radova koji su nastali za vrijememanifestacije „Nazorovi dani“ koji se svake godineodržavaju u Postirama. U pratnji mališana iz Postirabile su i učiteljice Danijela Radić, te Kristina Frančeski.A. M. Škorić

posjeti kronika sdž 13HRVATSKI PLEMIĆKI ZBORŽupan Ante Sanader upriličio je 16. prosinca primanje za članoveHrvatskog plemićkog zbora. Sa radom Zbora, te kako se postajenjegov član župana je upoznao Marko Mladineo predsjednikogranka južna Hrvatska.Hrvatski plemićki zbor je u studenome 1995. osnovala grupaod 17 potomaka plemićkih loza sjeverne i južne Hrvatske, te Zagrebačkežupanije. Zbor je osnovan kao nacionalna udruga hrvatskogplemstva. Cilj udruge je okupiti sve što je od hrvatskogplemstva ostalo, a što poštuje tradiciju i voli svoju zemlju, istakaoje Mladineo. Zbor ne teži privilegijama, jer smatra da su one nespojives demokratskim društvom. Potrebno je stoga jasno i čvrstoodrediti ciljeve i smjernice djelovanja Zbora u želji da se služi svojojzemlji kako su u teškim vremenima nacionalne opasnosti služilinaši preci, od Krbavskog polja do Klisa, od Siska do Lepanta iSegeta, istaknu je predsjednik.Od vremena doseljenja Hrvata u njihovu sadašnju domovinuu 7. stoljeću, pa tijekom izgradnje ranovjekovne hrvatske države,hrvatsko je plemstvo igralo bitnu ulogu u očuvanju državne samobitnosti Hrvatske. Hrvatski narod, od dobahrvatskih kneževina do zrele dobi Hrvatskog Kraljevstva u 10. stoljeću, u svojim plemenskim prvacima i vođamaimao je svoje predstavnike i branitelje. Uz kneževe, a poslije hrvatske kraljeve, važne odluke donosile su NarodneSkupštine u kojima su sudjelovali rodočelnici hrvatskih plemena, hrvatski župani, pokrajinski upravitelji hrvatskihzemalja i banovi kao kraljevi namjesnici i zamjenici, svećenstvo, ali i običan slobodan puk hrvatski. Već u 10. stoljeću,od vremena Branimira, Hrvatska je međunarodno priznata država.Poznato je da se prvi Sabor slavonskog plemstva sastao u Zagrebu 1273. i to samo 10 godina nakon prve općeskupštine engleskog plemstva sazvane za kralja Henrika III, a što se smatra povijesnim početkom europskog parlamentarizma.Nacije koje nisu imale svoje plemstvo, nisu imale ni svoju državu, kazao je Mladineo, pa zato akosmo mi ovdje od 7. stoljeća, dio zasluge nesumnjivo pripada i hrvatskom plemićkom staležu.Rad Zbora je isključivo humanitarni, a o programima koji se provode župana je upoznao dr. Branimir Lukšićčlan Zbora. Za sada se radi na dva programa: pomoć zlostavljanim ženama, te pomoć djeci oboljeloj od malignihbolesti.Prvi predsjednik Zbora bio je pokojni prof.dr.sc. Nikola Cindro, a sadašnji predsjednik je mr.sc. Ivo Durbešić. Hrvatskiplemićki zbor ima sjedište u Zagrebu, te ogranke u Osjeku, Zadru i Splitu. Zbor okuplja dvjestotinjak članova,a u Splitu je njih 30. Župan je dao potporu njihovom radu i projektima, jer kako je naglasio hrvatsko plemstvo imaveliki povijesni značaj za stvaranje Hrvatske.PREDSTAVNICI HRVATSKE UDRUGE POSLODAVACAPODRUŽNICE DALMACIJA U ŽUPANIJIA. M. ŠkorićDana 12. studenoga upriličeno je primanje za Hrvoja Marušića, novoizabranog predsjednika podružnice Dalmacije,Hrvatske udruge poslodavaca i Vesne Ivić-Šimetin, direktorice Regionalnog ureda u Splitu.U konstruktivnom razgovoru tema je bila kako unaprijediti i poboljšati gospodarstvo u Splitsko-dalmatinskoj županiji.Župan je čestitao predsjedniku Marušiću na novom mandatu, kao i direktorici Ivić-Šimetin. Naglasio je kakou novom mandatu možemo naći zajednički interes, posebno kada se radi oulaganju u gospodarske zone, a tu udruga može dati svoje smjernice. Kaošto je Vlada RH dala potporu na državnoj razini, tako i Županija daje punupotporu Udruzi na lokalnoj razini. Predsjednik Marušić naglasio je kakoje suradnja sa Županijom primjer kako treba surađivati na lokalnoj razini.Splitsko-dalmatinska županija prepoznala je činjenicu da su poduzetnicimotor za pokretanje gospodarstva. Također je naglasio kako očekuje većusuradnju i aktivnost udruge u županijskom gospodarsko-socijalnom vijeću.Predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar također je podržaorad Udruge, te kazao kako su sve ideje, inicijative i primjedbe dobrodošle.Pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i obnovu Ivan Udovičićupoznao je predstavnike poslodavaca o potpori koju županija već nizgodina daje malim i srednjim poduzetnicima kroz znanje, kredite ali istotako i povoljnom ponudom zemljištaA. M. Škorić

14 kronika sdžgospodarstvo, razvitak i obnovaPOTPISAN UGOVOR O IZRADI STRATEŠKOG PLANA BRANDIRANJASPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJEUgovor o izradi Strateškog plana potpisali su Srećko Radnić, direktorAgencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije i Ivica Vidović, predsjednikgrupacije McCann Erickson u Hrvatskoj, čiju je pripremu i monitoring McCannErickson dobio na javnom natječaju. Župan Splitsko-dalmatinske županijeAnte Sanader istaknuo je kako se s procesom brandiranja započelo kakobi ključni proizvodi naše županije i njezin identitet postali prepoznatljivi nesamo u domaćim nego i u međunarodnim okvirima. Neka i drugi uživaju uljepotama naše županije i u proizvodima koje stvaramo. Upravo zato trebaimati dobar brand i strateški plan. Želimo da kad se spomene Dalmacija iSplit u Europi da se zna ono najbolje. Nada se da će ovaj strateški plan bitidobro odrađen na dobrobit sviju. Županija će za sada u program uložiti 300tisuća kuna, dok će se ostatak sredstava osigurati kroz razvojne programežupanije. Naime, kroz njih će se poticati proizvodnja i prezentacija proizvodakoji su poput lavande do sada bili zanemareni. Očekuje se da će proces prikupljanja i obrade polaznih podloga, teiznalaženje konkretnih prijedloga potrajati više mjeseci u okviru čega će se organizirati i nekoliko interaktivnih radionicaunutar kojih će biti uključeno niz gospodarskih i kulturoloških područja na različitim županijskim razinama.Kako su potpisnici istaknuli, namjera je Dalmaciju i Split napraviti prepoznatljivima u Europi, te u potpunosti iskoristitidosad zapostavljene prirodne potencijale. Stvaranjebranda je poput stvaranja filma, bitni su scenarij,režiser i produkcija, tako će biti i s jačanjem zaštitnogznaka Splitsko-dalmatinske županije, naglasili su potpisniciugovora.Županija je također unutar ovog projekta prepoznalai važnost sudjelovanja medija s kojima će se razvitišto kvalitetnija suradnja. Osim Slobodne Dalmacije kaonositelja medijske prezentacije toga projekta, potpisnicisu pozvali i ostale medije da se uključe u zajedničkobrandiranje prepoznatljivih simbola ove regije.A. M. ŠkorićODRŽANA SJEDNICA GOSPODARSKO-SOCIJALNOGVIJEĆA SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJEDana 30. studenog 2009. održana je sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća Splitsko-dalmatinske županije o temi„Zadaci udruga sindikata i poslodavaca u implementaciji mirenja u rješavanju individualnih radnih sporova na razini poduzećai ustanova“, a na prijedlog Ureda za partnerstvo Vlade RH. Svrha je bila upoznati predstavnike u Vijeću s potrebnimpreduvjetima za daljnju žurnu primjenu projekta „Mirenje u individualnim sporovima“ u praksi, o čemu je izvijestioovlašteni miritelj za našu županiju, Ivan Matešić. Tako se u kolektivne ugovore poduzeća i ustanova treba unijeti odredbao mirenju, a temeljem iste donijeti i Pravilnik o mirenju u individualnim radnim sporovima, kojim se uređuje postupak mirenja,način pokretanja postupka,određivanje miritelja/ice,imenovanje tajnika/ice za mirenje,opća pravila postupka teostala pitanja organizacijske iadministrativne naravi. Nakontoga, potrebno je izraditi „registar“,odnosno evidenciju svihindividualnih radnih sporova,kako bi se mogli pokrenuti postupcimirenja od strane svakestranke u pojedinom sporu.

gospodarstvo, razvitak i obnovakronika sdž15Također, na istoj sjednici prihvaćen je prijedlog Hrvatske udruge sindikata – županijskog ureda u Splitu o sastavljanjuažuriranog prikaza poslovnog i financijskog stanja trgovačkih društava s poteškoćama u poslovanju na područjuSplitsko-dalmatinske županije, kao priprema za razgovor s predsjednicom Vlade RH, nadležnim ministrima i Hrvatskimfondom za privatizaciju. Također, posebno će se izdvojiti popis poduzeća, za koja će se, zatražiti žurna privatizacija,izuzev onih u stečaju, odnosno koja su predmet Trgovačkog suda.Sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, pod predsjedanjem Viska Haladića, zamjenika župana, nazočili su: IvanUdovičić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, Ljubica Boban, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, SinišaRudelj i Andrea Vrgoč, vijećnici Županijske skupštine, predstavnik poslodavaca Goran Vržina; predstavnici sindikata:Jozo Marić iz HUS-a, Špiro Barčot iz SSSH, Ante Pavlović iz URSH, Tinka Zemunik iz MHS.A. M. RošinPREDSTAVLJEN UGOVOR O IZGRADNJI DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA IDISTRIBUCIJE PLINA NA DIJELU SDŽŽupanijska skupština Splitsko-dalmatinske županije na 7. sjednicidonijela je Odluku o davanju prethodne suglasnosti na Ugovor okoncesiji za izgradnju distribucijskog sustava i distribuciju plina na dijeluSplitsko-dalmatinske županije, odnosno za gradove Split (Kamen,Split, Stobreč, Žrnovnica), Solin, Kaštela i Trogir (naselja Trogir, Plano,Divulje) i dijelove općina Dugopolje, Klis i Seget (naselja Dugopolje,Klis, Seget Donji i Seget Vranjica).Ugovor i sam projekt predstavljen je javnosti 16. prosinca 2009.Koncesija je putem međunarodnog natječaja dodijeljena austrijskojtvrtki EVN AG na 30 godina. Ugovor su službeno razmijenili župan AnteSanader i član predsjedništva uprave kompanije EVN Peter Layr. Ukupnavrijednost projekta je između 360 i 380 milijuna kuna, a obuhvaća 626kilometara cjevovodne mreže, čiju će izgradnju u cijelosti financirati ovaaustrijska kompanija. Prve cijevi biti će postavljene već početkom ove2010., a završetak radova planiran je krajem 2011. kada će se na tajplinski sustav moći priključiti i prvi potrošači plina. Peter Layr kazao jekako je na temelju Ugovora predviđeno da cjelokupne radove izgradnjeovog plinskog sustava izvode tvrtke sa splitskog područja. Naglasio jeda će se prilikom izvođenja montažnih radova moći zaposliti između50 i 100 radnika, a izravno će se zaposliti između 15 i 25 radnika uzasebnoj podružnici EVN-a koja će se utemeljiti u Splitu, a zvat će seEVN Croatia Plin d.o.o.Izgradnja plinofikacijskog sustava, trenutno je najveći infrastrukturniprojekt na području Splitsko-dalmatinske županije istakao je županSanader.Za plinifikacijski sustav, čiju će izgradnju financirati EVN, postojioko 81.000 potencijalnih potrošača od čega su 35 posto kućanstva.Predstavljanju su nazočili zamjenik župana Visko Haladić, pročelnikupravnog odjelaza gospodarstvo,razvitak i obnovuIvan Udovičić,Ranko Vujčić stručni savjetnik za industriju, energetiku, prometi veze, te Ana Franetović, stručni savjetnik za malo i srednjepoduzetništvo. U ime koncesionara EVN AG: član uprave dr.Peter Layr, direktor društva EVN Croatia Plin d.o.o., WalterKrecht, direktor EVN-ove kćeri VTE za Hrvatsku Ante Pavić,zamjenik Mario Kušeta, te predstavnik odvjetničkog društva„Borić & partneri“ (zastupa EVN).A. M. Škorić

16 kronika sdžprojektiSudjelovanje Splitsko-dalmatinske žuEASY, SOLUTION iJedan upravo priveden kraju, nova dva pokrenuta, a jedan u završnoj fazi pripreme za prijavu na natječaj IPA Jadranska prekograničnasuradnja - strateški projekti. Tako bi se ukratko mogla opisati trenutna situacija u Županiji i to u okviru aktivnosti ''EU projekti''.Privodeći kraju završne izvještaje u okviru projekta EASY, Splitsko-dalmatinska županija započinje nove aktivnosti u okviru projekataSOLUTION i ENER-SUPPLY.Na natječaju Europske Unije za programe FP7 (Energy, Concerto), Splitsko-dalmatinskoj županiji, kao predstavnici Hrvatske, spartnerima Austrijom, Švicarskom i Finskom, te Slovenijom kao promatračem, u studenom 2009. godine odobren je projekt SOLUTION(Sustainable Oriented and Long-lasting Unique Team for Energy Self-Sufficient Communities), dok je kao područje primjene projektapredviđen otok Hvar. Osim Splitsko-dalmatinske županije sveukupni tim hrvatskih partnera čine i tvrtke HEP-OIE i iC-Eurocontact.U istom mjesecu, na natječaju EU za Jugo-istočno Europu (SEE), odobren i projekt ENER-SUPPLY (Energy Efficiency and RenewableSupporting Policies in Local Level for Energy) gdje je Županija jedan od partnera, dok je u okviru EU Programa Inteligentnaenergija Europe završen dvogodišnji projekt EASY (Energy Actions and Systems in Mediterranean Local Communities), koji je u cijelostirealiziran na otoku Braču (Slika 1).Konačno, u prosincu 2009. godine održan je sastanak svih nacionalnih partnera u okviru priprema projekta HOLISTIC (AdriaticHolistic Fire Protection Programme) za natječaj IPA programa (Jadranska prekogranična suradnja) čije otvaranje se očekuje u prvomkvartalu 2010. godine. Priprema projektnedokumentacije je u završnoj fazi, dokje sastanak s internacionalnim partnerima(Italija, Bosna i Hercegovina, Crna Gorai Slovenija) predviđen početkom veljače2010. godine.Slika 1. Procjena korištenja solarnihkolektora na otoku BračuZa Splitsko-dalmatinsku županiju projektEASY, realiziran u suradnji s partnerima iz Grčke, Italije i Španjolske, pokazao se od velike tehničke i strateške važnosti. Naša jeŽupanija, temeljem svojih dosadašnjih iskustava u sustavnom promišljanju energetike, za vrijeme trajanja projekta stvaranja energetskogmodela karakterističnog za sredine na Mediteranu, aktivno doprinosila podizanju kvalitete samog projekta. Rezultat ovog modela,primijenjenog i testiranog na otoku Braču, je održivi energetski plan te institucionalni okvir za implementaciju i realizaciju svih aktivnostiopisanih u planu. Tijekom realizacije projekta EASY, a temeljem međunarodne suradnje i prezentacija na konferencijama, Županija jeprepoznata kao kvalitetan partner, a što je u konačnosti i rezultiralo sudjelovanjem u novim istraživačko razvojnim programima EU.PROJEKT SOLUTIONSvrha projekta SOLUTION je potaknuti javne i privatne kapacitete u cilju izgradnje pokaznih primjera energetski samodostatnih zajednica,pri čemu je poseban naglasak na integraciji i demonstraciji mjera i novih tehnologija na području energetike i zaštite okoliša.Od ukupno 21 milijun i 678 tisuća eura vrijednosti projekta SOLUTION, iznos od nešto više od 5 milijuna eura će se utrošiti naaktivnosti unaprjeđenja sustava gospodarenja energijom na otoku Hvaru.Tijekom pet godina trajanja projekta, odnosno do studenog 2014. godine, planirana su ulaganja u obnovu svih zgrada u vlasništvuŽupanije (osnovne i srednje škole, te Domovi zdravlja) na cijelom otoku Hvaru, i to u skladu s najnovijim europskim standardima energetskeučinkovitosti. Osim ulaganja u javni sektor predviđeno je i ulaganje u obnovu objekata privatnih vlasnika i to do 50% ukupnevrijednosti rekonstrukcije objekta.Podaci projekta ''Sustavno gospodarenje energijom'' (SGE, realiziran u suradnji s UNDP Hrvatska) bit će vrlo dragocjeni pri provedbiprojekta SOLUTION, a da bi se projektom definirani ciljevi u potpunosti ostvarili biti će potrebna financijska potpora Fonda za zaštituokoliša i energetsku učinkovitost (nepovratna sredstva), te HBOR-a u obliku povoljnih kredita.Slika 2. Prosječna dozračena energija sunca na horizontalnu plohu u MWh/m2

projektikronika sdž17panije u projektima Europske unijeENER-SUPPLYTakođer, na najsunčanijem Jadranskom otoku, otoku Hvaru, projektom je predviđena izgradnja sunčane elektrane snage 1 MW(Slika 2), te izgradnja postrojenja za proizvodnju i energetsko iskorištavanje bio-plina iz komine, odnosno ostataka prerade maslina ivinove loze. Iz ovakvih energetskih postrojenja proizvodila bi se električna i toplinska energija za zadovoljavanje dijela lokalnih potreba,i to uz isključivo korištenje obnovljivih izvora energije.Nadalje, projekt uključuje i istraživanje na razvoju i primjeni sustava pohranjivanja viška proizvedene energije (primjerice, s komprimiranimzrakom ili vodikom). Za istaknuti je da na području korištenja vodika kao energenta naša Županija ima već postignute rezultatei to kroz poticanje razvojno-istraživačkih projekata Laboratorij za nove termo-energetske tehnologije pri Fakultetu elektrotehnikestrojarstva i brodogradnje, koji se bavi istraživanjem i razvojem gorivnih ćelija i njihovih primjena (Slika 3). Gorivne ćelije, korištenjemvodika kao gorivo, proizvode električnu energiju koja se zatim koristi za pogon vozila pri čemu se ne stvaraju nikakve štetne emisije.Nusproizvod cijelog procesa je voda i vodena para. Mnogi proizvođači automobila intenzivno rade na ovoj tehnologiji jer u tome videbudućnost automobilskog pogona.Slika 3. Primjena gorivnih ćelija za pogon vozila i brodica (sajam SASO 2009 i Dani hrvatske male brodogradnje,travanj 2009, hotel La Meridien Lav)PROJEKT ENER-SUPPLYProjekt ENER-SUPPLY, ukupne vrijednosti od 1.758.461 EUR i trajanja 3 godine, je komplementaran postojećim aktivnostima iplanovima Splitsko-dalmatinske županije. Njegovom realizacijom će se osigurati dodatno znanje o trenutnim inicijativama Europskeunije u području energetske učinkovitosti (EE) i korištenja obnovljivih izvora energije (OIE). Splitsko-dalmatinska županija je odabranakao područje primjene projekta zbog njene duge tradicije planiranja energetskog razvoja i mnogih aktivnosti koji se provode u područjuenergetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije.Partneri u projektu su istraživačke organizacije s dugim iskustvom rada na području energetike i energetske efikasnosti, s potrebnimznanjima i kvalifikacijama, ali i lokalne zajednice koje imaju iskustva u planiranju projekata iz područja EE i OIE te korištenju sredstavaiz Europskih fondova za njihovu realizaciju. Za Hrvatsku projekt će provoditi Energetski institut ''Hrvoje Požar'', a osim u našojžupaniji projekt će se implementirati još u Međimurskoj županiji i Gradu Labinu.Cilj projekta ENER-SUPPLY je pomoć regionalnoj i lokalnoj samoupravi u poboljšanju energetske bilance povećanjem udjela korištenjaobnovljivih izvora energije i primjenom mjera energetske učinkovitosti.U projektu nije predviđeno financijsko sudjelovanje Splitsko-dalmatinske županije, no rezultati projekta i cjelokupna dokumentacijaposlužiti će kao struktura za reviziju stanja, izradu dokumenta i Akcijskih planova za EE i OIE.Pripremili: Ranko Vujčić idr. sc. Zlatko Jankoski

18 kronika sdžprojektiInstrument pretpristupne pomoći (2. dio)Instrument for Pre-accession Assistance (IPA)Nakon kratkog uvoda o Instrument pretrpistupne pomoći IPA u prošlom izdanju Kronike Splitsko- dalmatinske županije,slijedi kratak pregled prijavljenih projekata na natječaje programa prekogranične suradnje,a koji se odnose na IPA programJadranske prekogranične suradnje te Prekogranični program Hrvatska – Bosna i Hercegovina. Splitsko-dalmatinska županija iAgencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije su pripremile i prijavile 10 projekata prekogranične suradnje ukupne vrijednosticca 23,5 milijuna eura. U ovom broju Kronike predstavljamo njih 5.IPA prekogranični program Hrvatska- Bosna i Hercegovina 2007-2013Projekti prijavljeni na natječaj IPA program prekogranične suradnje RH – BIH:Projekt „KAMEN“ („STONE“ ) u okviru Prioriteta 1., Mjere 1.2. koja se odnosi na promociju poduzetništva.Prijavitelj: Agencija za razvoj Splitsko Dalmatinske županije.Ciljevi projekta su: doprinos razvoju gospodarstva u prekograničnom prostoru Hercegovine i Dalmacije kroz razvoj i promocijupoduzetništva u sektoru obrade kamena, popularizacija kamenoklesarstva kao tradicionalnog biznisa u Dalmaciji i Hercegovini,povećanje broja stručnog kadra i poslovnih subjekata u sektoru kamenoklesarstva, izgradnja kapaciteta za izgradnju iobnovu kulturnog nasljeđa (tradicionalnih kuća).U projektu sudjeluje ukupno 5 partnera iz BiH i Hrvatske. Partneri iz Hrvatskekoji sudjeluju u projektu su: Agencija za razvoj Splitsko Dalmatinske županije, Gospodarska komora Splitsko Dalmatinske županijete Kamenoklesarska škola Pučišća. Ukupna vrijednost projekta: 562.916,00 €, a trajanje projekta je 20 mjeseci.Projekt “ETOUR” u okviru Prioriteta 1., Mjere 1.1 koja se odnosi na razvoj zajedničke turističke ponude.Cilj projekta je poboljšanje gospodarske povezanosti pograničnih područja te unaprjeđenje suradnje na području turizmakroz razvoj prepoznatljive turističke ponude bazirane na zajedničkom kulturnom i prirodnom nasljeđu. U projektu sudjeluje ukupno6 partnera iz BiH i Hrvatske. Partneri iz Hrvatske koji sudjeluju u projektu su : Dubrovačko Neretvanska županija, Regionalnarazvojna agencija Dubrovačko Neretvanske županije te Agencija za razvoj Splitsko Dalmatinske županije. Ukupna vrijednostprojekta: 609. 406 €, a trajanje projekta je 24 mjeseca.IPA Jadranski prekogranični program 2007-2013Projekti prijavljeni na natječaj IPA Jadranske prekogranične suradnjeProjekt „SLID“ ( Socijalna i radna inkluzija osoba s invaliditetom ) u okviru Mjere 1.3.Prijavitelj projekta: Splitsko Dalmatinska županijaCilj projekta je poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom kroz unapređenje postojećih usluga, razvoj kreativno-rehabilitacijskihradnih programa (razvoj DES-a kao regionalnog rehabilitacijskog centra ), provedbu novog modela profesionalne rehabilitacije,edukaciju i razmjenu dobrih praksi i iskustava sa sličnim institucijama, ustanovama i udrugama na području Jadranskihregija u Italiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Hrvatskoj. Sam projekt je usklađen sa Nacionalnom strategijom zaizjednačavanje prava osoba s invaliditetom i sa Županijskom Strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom.Aktivno u izradi, a kasnije i u implementaciji će sudjelovati i Županijsko Povjerenstvo za osobe s invaliditetom Splitsko dalmatinskežupanije. U projektu sudjeluje ukupno 11 partnera iz Albanije,BiH, Crne Gore,Hrvatske i Italije. Partneri iz Hrvatske su :Splitsko Dalmatinska županija, MUOSID i DES. Ukupna vrijednost projekta: 2. 476. 087,00 €, a trajanje 30 mjeseci.Projekt “CRISE “ u okviru Prioriteta 2. koji se odnosi na očuvanje prirodnih i kulturnih resursa. Projekt je osmišljen u suradnjis članicama Jadranske Euroregije.Osnovni cilj projekta je uspostava jedinstvenog prekograničnog sistema za nadgledanje i zajedničkog plana za djelovanjenad nepredviđenim situacijama na Jadranskom moru s ciljem jačanja institucionalnih sposobnosti regija na Jadranu kako bise spriječili ekološki i tehnički rizici i kako bi se u slučaju incidenta ubrzala i koordinirala sposobnost reakcije, smanjilo vrijemeintervencije i na taj način povećala efikasnost djelovanja. U projektu sudjeluje ukupno 14 partnera iz Albanije, BiH, CrneGore,Hrvatske i Italije. Partneri iz Hrvatske su : Ministarstvo mora prometa i infrastructure, , Dubrovačko Neretvanska županijaIstarska županija, Primorsko Goranska županija, Zadarska te Splitsko Dalmatinska županija. Ukupna vrijednost projekta: cca4.500.000,00 €, a njegovo trajanje je 36 mjeseci.Projekt „ADRISTORICAL LANDS” - History, culture, tourism, art and ancient crafts of European Adriatic Territory (Povijest,kultura, turizam, umjetnost i tradicionalni obrti Jadranske obale) u okviru Prioriteta 2., mjere 2.4. Održivi razvoj turizmaCilj: stvaranje zajedničke strategije valorizacije lokalne povijesne kulturne baštine, razvoj kulturnog turizma, poticanje razvojaruralnih područja temeljem valorizacije prirodne i kulturne baštine kroz model etno-eko sela U projektu sudjeluje ukupno 13partnera iz Albanije, BiH, Hrvatske, Italije i Slovenije. Partner iz Hrvatske je Agencija za razvoj Splitsko Dalmatinske županije.Aktivnosti koje će provoditi na području SDŽ: priprema dokumentacije za infrastrukturne radove u etno eko selima na otoku Hvaru,osnivanje informativnog centra za korisnike (sela) koji bi uključivao odvjetničko, arhitektonsko, građevinsko i poduzetničkosavjetovanje , edukacija lokalnog stanovništva o poduzetničkim prilikama u Etno-eko selima , izrada studije kojom bi se definiralistandardi etno-eko sela te promocija etno eko sela u cijeloj Jadranskoj regiji.Vrijednost projekta: cca 3.900.000,00 € , a njegovo trajanje je 36 mjeseci.Pripremile: A. Vuković i M. Tomašević

prosvjeta, kultura i športkronika sdž19Znanstveni skup “Stjepan Gunjača i hrvatska srednjovjekovnapovijesno-arheološka baština”Prigodnom svečanošću otvoren je 3. studenoga četverodnevni znanstveni skup pod nazivom “Stjepan Gunjačai hrvatska srednjovjekovna povijesno-arheološka baština”, a koji se odvijao do 6. studenog 2009. godine. Skup jeorganiziran povodom 100-te obljetnice rođenja akademika Stjepana Gunjače, uglednog istraživača i znanstvenika.Arheolog i povjesničar Stjepan Gunjača iznimna je osoba hrvatske arheologije. On je sasvim sigurno označiovažnu prekretnicu u istraživanju drevne hrvatske baštine i njezinom očuvanju. Rođen je 1909. godine u Sinju, školujese u Sinju i Zagrebu, a nakon što je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu preuzima dužnost vršiteljdužnosti kustosa Muzeja hrvatskih starina u Kninu. Tamo, u srcu stare hrvatske države predani Gunjača počinjeplodni 50-godišnji istraživački rad koji se nastavlja na tradiciju utemeljitelja hrvatske arheologije don Frane Bulića ifra Luje Maruna. Vrhunac svog istraživačkog rada dosiže 1976. godine, otvaranjem Muzeja hrvatskih arheološkihstarina u Splitu. Stjepan Gunjača bio je neumoran terenski istraživač čije je ime vezano za sve arheološke lokaliteteizmeđu Zrmanje i Cetine, pa i šireg dalmatinskog i primorskog područja. Godinama sustavno istražuje mjestoBiskupiju, drevni posjed kninskog biskupa. Na njemu nalazi Pet crkava za koje se vezuje zborovanje i ubojstvohrvatskog kralja Zvonimira. Iskapanja otkrivaju obrise starih bazilika, crkava, pronalaze brojne reljefe, bareljefe,novac, nakit, oružje koji bitno pridonose zaokruživanju znanja o staroj hrvatskoj državi.Gunjača istražuje i lokalitete u Sinju, Zadru, Setoviju, Brnazama, Ninu, Bribiru, te otkriva mnoge dotada nepoznatearheološke spomenike, revidira poznate lokalitete i otkriva bezbrojne nove činjenice koje će promijenitidotadašnja shvaćanja i historiografske činjenice.Opsežna Gunjačina znanstvena ostavština sadrži više od stotinjak studija, rasprava, analiza i sinteza koja dokazujuda je na području hrvatske države postojala snažna i stalna nacionalna kultura što se razvijala usporedno sEuropom, koja kvalitetom za njom ne zaostaje, a kvanitetom daleko nadmašuje dotadašnje spoznaje. Gunjača jeumro 6. prosinca 1981. godine u Splitu. Do kraja života istraživao je kulturno-povijesnu baštinu hrvatskog srednjovjekovlja.Posljednje dane života radio je na kapitalnom djelu topografije i povijesne geografije hrvatskih zemalja,za koju je građu skupljao punih 10 godina.Organizator skupa je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika Split, podpokroviteljstvom HAZU uz financijsku potporu Ministarstva kulture i gradaKnina, te uz suradnju grada Vrlike, Kninskog muzeja i Muzeja grada Splita.Kao izaslanik ministra kulture Bože Biškupića nazočio je Rade Buzančić,pročelnik Konzervatorskog odjela Trogir dok je ispred Splitsko-dalmatinskežupanije otvaranju znanstvenog skupa nazočio zamjenik župana Visko Haladić.Skupu su nazočili i članovi obitelji Gunjača kojima su uručene Zahvalniceu povodu darivanja biblioteke Stjepana i Zlatka Gunjače Muzejuhrvatskih arheoloških spomenika u Splitu.„Stjepan Gunjača cijeli se život borio za starohrvatske spomenike tenam je podario jedinstveni nacionalnimuzej sa spomenicima kojisu vrlo rijetki i u svjetskim razmjerima“kazao je Tomislav Šeparović,ravnatelj MHAS-a dodavši dana spomenutom skupu sudjelujeviše od 40 sudionika iz Hrvatskete Bosne i Hercegovine.Na otvorenju je govorio akademikNenad Cambi, a predavanjaje prigodno otvorio Mate Zekan suvodnim referatom o životu i djeluovoga poznatog arheologa podnazivom “Stjepan Gunjača - muzealac,istraživač, znanstvenik”.Pripremila: A. M. Škorić

20 kronika sdždogađaji, susretiSPORAZUM O PRIJATELJSTVU I SURADNJI IZMEĐUVUKOVARSKO-SRIJEMSKE I SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJEU sklopu posjeta Vukovarsko-srijemskoj županiji, izaslanstvo Splitsko-dalmatinske županije predvođeno županomAntom Sanaderom, održalo je 17. studenog radni sastanak s županom Vukovarsko-srijemske županijeBožom Galićem i njegovim suradnicima. Razgovaralo se najviše o budućoj suradnji ovih dviju županija.Kako bi se suradnja produbila, te se ove dvije udaljene, ali u mnogim crtama slične županije približile županiAnte Sanader i Božo Galić potpisali su Sporazum o prijateljstvu i suradnji između Vukovarsko-srijemske i Splitskodalmatinskežupanije.Župan Ante Sanader istakao je kako je nužno da na turističke stolove u Dalmaciji dođu proizvodi iz ovog kraja,iako županija i župani sami nisu proizvođači, oni su ti koji moraju otvoriti vrata poduzetnicima, kako bi se poljoprivrednii prehrambeni proizvodi mogli direktno plasirati.„Puno je priča o „zeleno-plavoj magistrali“, a mi želimo tu priču pretočiti u stvarnost koja bi bila na korist žiteljimai jedne i druge županije“- kazao je nakon potpisivanja sporazuma župan Božo Galić.U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., koji se protekle godine obilježavao pod geslom'Vukovar je jučer, danas i sutra', župani Galić i Sanader, sa svojim suradnicima, su zapalili svijeće kod spomenobilježja, svim žrtvama Vukovara i vukovarske bolnice, u dvorištu Opće bolnice Vukovar.Izaslanstvo naše županije, koje su osim župana činili predsjednikŽupanijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije Petroslav Sapunar,zamjenik župana Visko Haladić, predsjednik Savjeta mladihSplitsko-dalmatinske županije Stipe Čogelja i Ivica Škarić, nakonprigodnog programa u dvorištu bolnice, kao sudionici Dana sjećanjana žrtvu Vukovara, uputili su se predvođeni vukovarskim braniteljimai članovima Udruge 'Vukovarske majke' u Koloni sjećanjagradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskograta gdje su uz državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapalitisvijeće u spomen na poginule hrvatske branitelje i civile u agresijina Vukovar.Dan sjećanja na žrtve srpske agresije na Vukovar obilježen je i u Splitu.18. studenoga najduža ulica u Splitu – Vukovarska ulica obasjana je stotinama svijeća.

događaji, susretikronika sdž21SJEĆANJE NA VUKOVARToga dana 18. studenog 1991. završila je 87 dana duga borba između pripadnika bivše JA i srpskih paravojnihpostrojbi, te malog kontingenta vukovarskih branitelja. Napad je započeo 25. kolovoza te godine, a tri mjesecakasnije slomljena je obrana grada.Grad je branilo oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, te dragovoljaca HOS-a koji su tijekomobrane grada ustrojeni u 204. vukovarsku brigadu HV-a. Ukupan broj srpskih snaga koje su napadale Vukovarprocjenjuje se na oko 80 000, a broj stalno angažiranih vojnika bio je oko 30 000. Napadalo se sa 1600 tenkovai oko 2000 komada topništva, a JA je uposlila ukupno 11 brigada operativne vojske, od čega devet oklopno-mehaniziranih,a pomoć su pružale postrojbe Teritorijalne obrane Srbije i pobunjenih hrvatskih Srba, te paravojnedragovoljačke postrojbe kao što su Arkanovci i Šešeljevci. Nakon pada Vukovara, počeo je niz ratnih zločina, odkojih su neki kažnjeni, ali nažalost nedovoljno i na međunarodnim sudovima. Prema podacima vukovarske Općebolnice, tijekom agresije na Vukovar stradale su 1624 osobe, od kojih je do sloma obrane grada stradalo njih 905,a među njima i 12 djece. Ranjeno je 219 osoba među kojima je bilo i 30 djece. Ali žrtvama tu nije kraj. U koncentracijskelogore odvedeno je 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja,među kojima je bilo i civila. Iz grada je prognano 22 000 Hrvata istanovnika nesrpske nacionalnosti.Još uvijek je nepoznata sudbina stotina hrvatskih branitelja. Usprkostomu što je ovo bila najkrvavija bitka Domovinskog rata, bitka ukojoj je hrvatska strana doživjela najveće gubitke, te usprkos tomušto Vukovar nije reintegriran do 1998. godine, bitka za Vukovar i kasnijipad tog grada bili su ključni faktori za priznavanje nezavisnostiHrvatske od strane drugih zemalja i međunarodnih institucija.Ne sjećam se ništa osim kolone koja je toga dana neprestanoemitirana na televiziji. Ispaćena i prestrašena lica hrabrih djece,staraca, žena, muževa…Svi smo se zbog tog događaja osjećalibespomoćno. Kako je tek bilo vukovarcima?! Kako je bilo njihovimobiteljima, rodbini, prijateljima?! Iako sam u to vrijeme i sama bila svjedok srpskih razaranja u rodnom gradu, ovoje ipak bilo previše. Previše neljudski, okrutno i za ne povjerovati!Danas, da li se sjećamo, jer zaista bi trebali. Možda nam je naporno prisjećati se svake godine ovih strahota.Kako ih tek doživljavaju oni koji su prošli ovu kalvariju. Mnogi još uvijek ne znaju gdje su njihovi najmiliji i to jestrašno. Kako ćemo im život i sjećanja učiniti lakšima. Svaki put u srcu možemo im reći hvala, hvala vam dobri ihrabri ljudi na vašoj žrtvi. Sjećati se i ne zaboraviti, to je sve što oni žele. Djecu treba voditi u Vukovar, pokazatiim kako je teško bilo, kako su oni sada mirni, jer su tamo neki njima daleki i nepoznati ljudi podnijeli najveću žrtvu– dali svoje živote i mladost. Ne dopustimo, danas nakon 18 godina da sve to postane samo zaborav! OltarDomovine pun je priča o junacima. Na nama je da te priče oživimo i približimo budućim naraštajima, a ne da ihprepustimo zaboravu.Obilježen dan sjećanja na škabrnjske žrtve18. studenoga obilježen je dan sjećanja na stradanje mještana Škabrnje.Na spomen obilježje masovne grobnice u ime svih izaslanstava vijence su položili predstavnici Zajedniceudruga civilnih stradalnika Domovinskog rata. Uz brojne dužnosnike počast žrtvama srpske agresije odali sui predstavnici Splitsko-dalmatinske županije Luka Brčić, zamjenikžupana i Damir Gabrić, viši stručni referent za pitanja branitelja,poslova obrane i razminiranja. Komemorativna svečanost održanaje na Trgu Franje Tuđmana u Škabrnji, a nazočnima se prigodnimgovorom obratio načelnik Općine Luka Škara i zapovjednik 1.škabrnjskog bataljuna Marko Miljanić. U ime predsjednice VladeRepublike Hrvatske nazočnima se obratio ministar Božidar Kalmeta,u ime Hrvatskog sabora, potpredsjednik Josip Friščić, a kaoizaslanik predsjednika Republike Hrvatske kontraadmiral ZdenkoSimičić. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na središnjem križuna groblju svetoga Luke u Škabrnji počast žrtvama odalo je višeod 30 izaslanstava.

22 kronika sdždogađaji, susretiOKRUGLI STOL “RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U PRAKSI“U organizaciji Povjerenstvaza ravnopravnost spolovaSplitsko-dalmatinskežupanije, a povodom 25.studenoga - dana borbe protivnasilja nad ženama održanje okrugli stol sa temom„Ravnopravnost spolova upraksi“. Sudionici ovog skupabili su članovi povjerenstavagradova Splitsko-dalmatinskežupanije.Ovom prilikom raspravljalose o novom Zakonu oravnopravnosti spolova,te o ulozi povjerenstava unjegovoj primjeni. O stanju uSplitsko-dalmatinskoj županijipo ovoj problematici nazočneje upoznala predsjednicažupanijskog povjerenstvaIvanka Luetić - Boban, teje istaknula kako su u svimgradovima naše županijeosnovana povjerenstva.O samom zakonu i njegovoj primjeni, te o tome koja je glavna zadaća novoosnovanih povjerenstava nazočne suupoznale pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik i predstojnica Ureda za ravnopravnostspolova Helena Štimac Radin. Vladin Ured za ravnopravnost spolova stručna je služba za obavljanje poslova u vezis ostvarivanjem ravnopravnosti spolova., kazala je Štimac Radin. Nadalje, Ured je zadužen za koordinaciju radažupanijskih povjerenstava. Zaključeno je kako je potrebno educirati članove novoosnovanih povjerenstava kakonjihovo osnivanje ne bi ostala samo formalnost.Pravobraniteljicu Gordanu Lukač Koritnik i predstojnicu Ureda Helenu Štimac Radin prethodno su primili županAnte Sanader i njegov zamjenik Visko Haladić. Razgovaralo se o aktualnim temama kao što su zastupljenost ženau političkom i društvenom životu, sigurna kuća, te položaju žena u društvu.A. M. Škorić

događaji, susretikronika sdž23AKTIVNOSTI SAVJETA MLADIH SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJEU organizaciji Savjeta mladih Splitsko-dalmatinske županije, 25. studenog 2009. godine u Gradskoj knjižniciMarka Marulića održana je javna tribina o Nacrtu županijskog programa djelovanja za mlade. Rasprave radnihgrupa vodile su se prema tematskim područjima – „Obrazovanje i informatizacija“, „Zapošljavanje i poduzetništvo“,„Socijalna politika“, „Zdravstvena zaštitai reproduktivno zdravlje“, „Aktivnosudjelovanje u društvu“, „Kultura islobodno vrijeme“, „Mobilnost, informiranjei savjetovanje“. Zaključci s utvrđenimproblemima na koje, u tim područjima,nailazi mlada populacija naše Županije tepredloženi načini kako istima doskočiti,još će se jednom provjeriti sa sudionicimatribine elektronskim putem nakon čega ćese kao gotov tekst Nacrta programa uputitina raspravu na Županijsku skupštinu.Osim predstavnika brojnih udrugamladih, u radu tribine, u ime Splitskodalmatinskežupanije sudjelovali su: ViskoHaladić, zamjenik župana, pročelnikupravnog odjela za zdravstvo i socijalnuskrb, Branko Ora, stručni savjetnik zamalo gospodarstvo, Ljubica Boban, stručnisavjetnik za zdravstvo, socijalnu skrb ihumanitarna pitanja, Josip Matković - v.d.pročelnika Upravnog odijela za zdravstvoi socijalnu skrb, Ante Radovčić - stručnisavjetnik za prosvjetu, Meri Maretić - stručnisavjetnik za kulturu, udruge građana iinformiranje te Alojzije Šupraha - stručnisavjetnik za šport. Prisustvovali su i ŠimunAnđelinović, prorektor Sveučilišta u Splitu,Davorka Kovačić Borković i dr. Ključević izNastavnog zavoda za javno zdravstvo, IgorMaretić, savjetnik za šport pri Gradu Splitu,Josip Radojković iz Ureda državne upraveu Splitu, dr. Margi Sirotković iz Poliklinikeza rehabilitaciju osoba sa smetnjamau razvoju, Silvana Nikolić Perasović izGradskog društva Crvenog križa Split,Renato Jerončić iz Hrvatskoga zavodaza zapošljavanje – Područni ured Split,Tomislav Prljević iz Razvojne agencijeSDŽ, te vijećnici Županijske skupštine AnteMihanović i Goran Sučić.Članovi Savjeta mladih Splitsko-dalmatinske županije boravili su u Vukovaru 28. studenog 2009. gdje su sesusreli s predstavnicima Savjeta mladih Vukovarsko- srijemske županije. Na sastanku u županijskoj Vijećnici, gdjeih je u ime Bože Galića, vukovarsko-srijemskog župana pozdravio Nikola Mažar, županijski vijećnik, razmijenjenasu dosadašnja iskustva u djelovanju županijskih Savjeta za mlade te raspravljeno niz pitanja s kojima se susreću ujavnom djelovanju. Zaključeno je da se uspostavljena suradnja ojača čim prije i na formalnoj razini te da se osmislezajednički projekti, u koje bi uključili i studente Sveučilišta u Splitu i Veleučilišta u Vukovaru. Sastanku su u imeSavjeta mladih SDŽ nazočili Stipe Čogelja (predsjednik) i Vide Popović te Ante Mihanović, županijski vijećnik, a uime Savjeta mladih VSŽ Valentina Faletar (predsjednica), Andrijana Bošnjak, Monika Leko, Gordana Kobac i IvanAračić.Savjet mladih SDŽ

24 kronika sdždogađaji i susretiBOŽIĆNE ČESTITKEŽupan Ante Sanader posjetio je 3. prosinca supružnike Alidu i Tonija Rogulj injihove sedmomjesečne trojke, Ivonu, Jakova i Josipa u njihovom domu u Trogirute im je, uz čestitke, darovao 10 tisuća kuna. „U Splitsko-dalmatinskoj županiji,koja u skladu sa svojom populacijskom politikom već ima programe potpore obiteljimas više djece, odlučili smo od ove godine dodatno, barem na takav simboličannačin podijeliti njihovu radost ali i olakšati im prve mjesece roditeljstva, posebicekod višeplodnih trudnoća“ – podsjetio je župan Sanader i poručio - „Trebala bisvaka obitelj težiti barem troje djece!“. Peteročlanim Roguljima zaželio je sretnepredstojeće blagdane i dug život u zdravlju i sreći.Zamjenik župana Luka Brčić posjetio je 7. prosinca Dom za djecu i mladež„Maestral“ Split, Specijalni centar za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“ i Centarza smještaj i rehabilitaciju „Mir“, Rudine. Djeca iz „Maestrala“ nestrpljivo su otvaralapoklone, a u centrima „Juraj Bonači“ i „Mir“ svog gosta štićenici su dočekalipjesmom i smijehom.Blagdanske čestitke donio je 10. prosincaKlubu roditelja osoba s mentalnomretardacijom „Zvono“., Zavodu za rehabilitaciju „Samaritanac“ i Klubu roditeljadjece oboljelih od malignih bolesti «Sanus» u Splitu. Nije se zaboraviloni one najstarije koji trebaju našu pomoć. Tako je zamjenik županaLuka Brčić posjetio 17. prosinca centar Halo za pomoć. Udruga "Halo zapomoć" je humanitarna nevladina organizacija čiji je cilj prikupljanje humanitarnepomoći i donacija u svrhu povećanja kvalitete življenja starijih,nemoćnih i invalidnih te djece i ratnih stradalnika koji su u stanju egzistencijalnihpotreba i psiho-fizičke nesigurnosti. Glavni program udrugeje pružanje pomoći i nadzora putem telefona starijim, nemoćnim i invalidnimosobama koje žive same (Halo za Pomoć), ali je udruga registriranai za druge djelatnosti koje nastojioživiti (jačanje svijesti građana za očuvanje zdravlja i zdravog okoliša, jačanjarodoljublja, dobročinstva i čovjekoljublja, jačanje i promocija kulturemira. Dana 30. prosinca 2009. godine župan Splitsko-dalmatinske županijeAnte Sanader i zamjenik Luka Brčić posjetili su Društvo multiple sklerozeu Splitu. Predsjednik Ante Marić upoznao ih je s brojnim aktivnostimaDruštva i načinom pružanja pomoći oboljelima. Kao znak zahvalnosti zasvesrdnu pomoć koju Županija daje Društvu uručio je županu zahvalnicu.Prigodom božićnim blagdanima domaćinima su uručeni prigodni čekoviu iznosu od 10.000,00 kn.A. M. Škorić

događaji i susretikronika sdž25TRADICIONALNOBOŽIĆNO DRUŽENJES NOVINARIMAKao i svake godine u Splitskodalmatinskojžupaniji upriličenoje tradicionalne božićno druženjesa novinarima. U blagdanskomugođaju raspravljalo se o raznimpitanjima, a bila je ovo prilika razgovaratiu opuštenoj atmosferikako poboljšati i olakšati suradnjunovinara koji prate rad Županije ižupanijskih službi. Župan je svimokupljenim novinarima zaželio sretanBožić i uspješnu Novu Godinu,te izrazio želju za daljnjom uspješnomsuradnjom. Željama su sepridružili predsjednik ŽupanijskeSkupštine Petroslav Sapunar i zamjenikžupana Visko Haladić.“BOŽIĆ U DALMACIJI“U jedinstvenom ambijentu trogirske katedrale Sv. Lovre održan je 12. prosinca adventski koncert "Božić u Dalmaciji".Svojim napjevima, koji su oduševili mnogobrojnu publiku dvanaest klapa uvelo nas je u božićno ozračje.Klape Čiovo, Kampanel, Neverin, Tragos, Pivači KUD-a Cambi, Ventula, Činkvina, Mela, Rašpe, Faroski kantaduri,Mindula i Vokalisti Salone izmamilo je osmjeh na lice svih ljubitelja dalmatinske pjesme ne samo izvedbom, veći izborom jedinstvenih pjesama koje obilježavaju božićno vrijeme u Dalmaciji.Oduvijek su ljudi kroz koledarske pjesme čestitali Božić, a klapaVentula oživila je jednu takvu koledu - “Solinsku“ -… tri ti vrila prikokuće vrila – prvi uja, drugi vina, treći Božjeg mira! Sinove ženija,ćeri udava, Bog ti dava sa svih strana! Bolja čestitka ne može se nizamisliti u božićno vrijeme kako nekad tako i danas. Mogla se joščuti : „Ave Maria“, „Rodilo ti žito i šenica“, „Kad se Bog čovik učini“,„Ovoga vrimena“, prigodna, a uoči blagdana svete Lucije „Na dobrovam sveta Lucija dojde“, itd.- Utjelovljenje Krista , kada Bog postaje jedan od nas, središnjije događaj u kršćanstvu. Nadahnuti ljudi izražavaju svoju zahvalnostBogu na daru svog jedinog Sina putem glazbenog i likovnogizričaja. Ovdje smo večeras da u otajstvu Božića damo slavu Bogukoji nam i danas pruža ruku da nas podigne – istaknuo je na početkukoncerta dekan Trogirskoga dekanata i katedralni župnik donPavao Piplica, pozdravivši sve nazočne ljubitelje klapske pjesme.Izvodeći zajedno poznatu božićnu pjesmu "Svim na zemlji mir,veselje", klape su potvrdile što nam božićno vrijeme poručuje, apublika je to prepoznala nagradivši ih gromoglasnim pljeskom.Ovaj jedinstveni doživljaj ostvaren je u organizaciji klape Čiovočiji je umjetnički voditelj Mario Markovina. Svojim entuzijazmommaestro Markovina omogućio je svojim sugrađanima i ostalim žiteljimažupanije ljubiteljima starih napjeva jedinstvene „gušte“. Nadamose da će ovaj jedinstven projekt zaživiti i prijeći u tradiciju.A. M. Škorić

26 kronika sdžPiše: Ante IVANKOVIĆOpćine SDŽOPĆINE SPLITSKO-DADonosimo nastavak priče o nazivimaSUTIVANNaselje u istoimenoj općini, na sjeverozapadnojobali otoka Brača, 14 kilometara južno od Splita. Popisstanovništva zatekao je 2001. godine u Sutivanu759 stanovnika.Sutivan se smjestio zapadno od crkvice SvetogIvana i troapsidalne starokršćanske bazilike u predjeluMostir, na lokalitetu koji se spominje već 1205.godine kao „super sanctum Johannem“. Prvi su temeljenovom naselju postavili doseljenici Ivanovići izPodgore oko 1477. godine. Za njima je došao JakovNatalis (Natalis-Božičević) koji je 1505. godine u uvalipri moru u dnu luke na nekadašnjem morskom žalusagradio kuću-kulu koja postoji i danas a vlasništvoje obitelji Ilić. Na pročelju kuće nalazi se natpis nakojem je uklesana godina 1505. godina. Kad se novoosnovanonaselje povećalo, posebnom odlukomdužda Valiera 1579. godine odvojilo se od svoje matičnežupne crkve u Donjem Humcu.[17]Sutivan se zbog renesansne kule (1505) kule JakovaBožičevića Natalisa i utvrđenog kaštela obiteljiMarjanović (1777) spominje u povijesnim ispravamakao castel San Zuane i castrum S. Joanis.Naziv Sutivan sadrži pridjev svet i osobno imeIvan, koje hrvatska prilagođenica biblijskog imenahebrejskog podrijetla. Ono je najprije glasilo Yehohanan,pa je stezanjem nastalo Yohanan (Yoh ili Yahveh= Bog, hanan = milostiv je) sa značenjem: Bogu mio,Bogom dan, dar Božje milosti.Ime se kršćanskim dijelom svijeta proširilo štovanjemi Ivana Krstitelja i Ivana apostola, tako da je primjericepostalo najčešće osobno ime u Hrvata.Od imena Ivan u hrvatskom jeziku je stvorenoviše od 500 prezimena, te više od 50 naziva naselja.ŠESTANOVACNaselje u istoimenoj općini, smješteno na raskrižjucesta Dubci-Cista, Blato na Cetini-Zagvozd,48 kilometara jugoistočno od Splita. Popis stanovništvazatekao je 2001. godine u Šestanovcu 530stanovnika.Od tih 530 Šestanovčana njih 26 iz ukupno osamobitelji imaju prezime Šestan, po kojemu je naselje iprozvano. Navodeći prezimena tipa Šestak, Šestek,Šestuh, Šestić, Šesto, Šestan P. Šimunović dodaje:„katkad se tako nazivalo dijete rođeno sa šest prstijuna ruci, kao u Madone koju sam vidio na crkvenojslici u Nerezinama (ili na nozi što je manje vjerojatnojer se to teže opažalo).“[18]U Hrvatskoj pak danas živi 1110 stanovnika sprezimenom Šestan (Zadar, Istra, Rijeka, Zagreb,Međimurje, Pag).

Općine SDŽLMATINSKE ŽUPANIJEopćina Splitsko-dalmatinske županijekronika sdž27ŠOLTAOpćina na istoimenom otoku u srednjodalmatinskomotočju, površine 58, 9 kilometara četvornih,na kojoj živi 1479 stanovnika (2001. godine). Sjedišteopćine nalazi se u najvećem naselju na otoku, uGrohotama (425 stanovnika).Šoltu u antici spominje grčki geograf Pseudoskilaku IV. stoljeću prije Krista pod nazivom Olynta,što u prijevodu znači nesazrela smokva.Dolaskom Rimljana Olynta je preimenovana,ovisno o autoru koji ju spominje, u: Solenta, Solentia,Solentij, što znači da je rimski naziv za Šoltuznači: nevezan, od kopna odvojen otok.U srednjem je vijeku s nazivom Soluta bilježi juSplićanin Toma Arciđakon u djelu Historia Salonitana.Današnje ime otoka Šolte nametnu mletačkidijalekt talijanskog jezika, kada su Mlečani zavladaliovim dijelom Jadrana.Evo i nekoliko zanimljivosti iz povijesti Šolte.U 4. stoljeću je car Dioklecijan, koji je živio usvojoj palači (današnja jezgra grada Splita), koristionajmanju uvalu u Nečujmu kao svoj ribnjak. Zatomu je naziv i danas Piškera, a ruševine su još uvijektu, na dnu mora.Na Šolti je onodobno dvogodišnji mir1509-1511) našao i otac hrvatske književnosti SplićaninMarko Marulić (1450-1524), koji je upravo unečujnosti (tišini) Nečujma, u manjem pustinjačkomstanu njegova kuma i prijatelja, splitskog kanonikaDujma Balistrilića dobio nadahnuće za svoje kapitalnodjelo epski spjev „Juditu" koji je i posvetioupravo Balistriliću.Još je jedan velikan hrvatskog humanizmaStarograđanin Petar Hektorović (1487-1572) tridesetakgodina nakon Marulićeve smrti pohodio tomjesto i divljenje njegovim čarima izrazio je u svomdjelu „Ribanje i ribarsko prigovaranje“.Pokraj ruševina gotičke crkvice iz 15. stoljećanalazi se jednostavna kamena kuća koja je nekadapripadala Dujmu Balistriliću, prijatelju pjesnika MarkaMarulića, koji je u njoj i prebivao; u kući je danasuređena memorijalna zbirka posvećena Marku Maruliću,a pred kućom spomen-stup podignut u častpjesniku Petru Hektoroviću.TUČEPINaselje u istoimenoj općini, smješteno na je naobali Bračkog kanala i ispod južnih padina Biokove,64 kilometra jugoistočno od Splita. Popis stanovništvazatekao je 2001. godine u Tučepima 1763 stanovnika.Tučepi se prvi put spominju u Kreševskoj poveljiiz 1434. godine, kojom bosanski vojvoda i knez Donjihkrajeva oko Sane i Vrbasa Juraj Vojsalić vratiobraći Pavlu, Nikoli i Vlatku Jurjeviću i Vuku Vukičevićuzemlje koje im je oteo velmoža Sandalj Hranić.Uz bosanska i primorska mjesta u ispravi se spominjei „selo Tučepi s pravimi, mejami i kotari“;Nakon što ustvrdio da je naziv Tučepi pluraliatantum i da se sklanja kao imenica „stvari“, te imasmo dva padežna oblika Tučepi i Tučepima, K. Jurišićje dodao da je taj „naziv nadaleko rasprostranjen:- Tučep(i) na pola puta između Kosovke Mitrovicei Peći;- Tučapy u Češkoj;- Tučepi u Galiciji.“[19]Naziv Tučepi s jezičnog motrišta vjerojatno jestaroilirskog podrijetla, jer jezikoslovci s Kosovato izvode pomoću današnjeg albanskog jezika: tuznači pokraj ili kod, a cep znači pojilo, korito, vrelo,izvor. Dakle, kosovski su Tučepi selo pokraj izvoraili pokraj pojila (pojilišta). K. Jurišić dodaje da sesredišnji dio Tučepa naziva Moča, u kojem se nalazivrelo što tijekom godine ne presušuje, pa isto vrijediza makarske kao i za kosovske Tučepe.

28 kronika sdžOpćine SDŽZADVARJEZadvarje je jedino naselje u istoimenoj općini,koja je smještena je između Grada Omiša, općinaBrela i Šestanovac na kopnu, a na moru graniči sbračkom općinom Selca. Obalni dio općine u dužiniod četiri kilometra nalazi se u uvali Vrulja čijese obale visoko i strmo izdižu iznad mora premaprijevoju Dubci (280 metara nadmorske visine), kojisu i danas jedina prometna poveznica obalnog izaobalnog prostora. Popis stanovništva RepublikeHrvatske zatekao je 2001. godine u Zadvarju 277stanovnika.Toponimijska složenica sastoji se od prijedlogaza i imenice dvar(j)e (vrata).Prvi dio složenice prijedlog za, uz ostalo, označujenekoga ili nešto smješteno s druge strane, najčešćeneke uzvisine, brda, planine.Priču o drugom dijelu složenice o imenici dvarjezapočinjemo s današnjim nazivom prolaza sa Strossamayerovašetališta u Gornji Grad u Zagrebu-Dverce u kojem je sačuvan spomen na nekadašnjagradska vrata, na dveri (dverce je umanjenica).Zatim treba podsjetiti i da je najprije je postojalagospodska, vlastelinska kuća, dvor i na njoj vrata(najčešće dvokrilna) zvana dveri, a kasnije je došlodo prijevoja (umjesto glasa „e“ glas „a“) pa umjestodveri imamo dvari odnosno dvare.Naime, u zaleđu Omiša, upravo na vratimaImotske krajine prema moru, smješteno je naseljeZadvarje, u svakom smislu vrata ili dveri Primorja injegova zaleđa. U tom slučaju najprije je riječ o seluDvare (u venecijanskim dokumentima najčešće sepisalo Doare), a iza njega se nalazila tvrđava Zadvar(j)e.U imotskom selu Dobranjama toponim Zadvareoznačuje zemljište, koje se nalazi iza vrata, iza prolazau novi prostor.ZAGVOZDSloženica Zagvozd sastoji se od prijedloga za iimenice gvozd, koje je nekoć značenje bilo šuma,gora, planina. Dakle, Zagvozd je naselje iza šumeili u ovom slučaju iza planine obrasle šumom, izaplanine Biokove, koju Imoćani i Hercegovci nazivajuBi(j)akova.Da je gvozd onodobno značio isto što i imenicagora, svjedoči i činjenica što se hrvatska planina naKordunu s današnjim nazivom Petrova gora u srednjemvijeku zvala Gvozd. Naziv je promijenjen dabi se obilježilo jedno od kultnih mjesta hrvatske povijesti,mjesto pogibije posljednjeg hrvatskog kraljanarodne krvi i imena Petra Svačića (Snačića) 1097.godine.Danas se najveće naselje ispod nekadašnjegGvozda također zove Gvozd (1303 stanovnika), araniji mu je naziv glasio Vrginmost;Inače, gvozd je s jezičnog motrišta zanimljiv pojam.Naime, to je praslavenska i sveslavenska imenica,kojoj značenjem odgovara latinski “clavus”,dakle klin, klinac, ali drveni, klin načinjen od drveta.Primjerice u ruskom jeziku gvozd6 znači isto što idvije tuđice u hrvatskom jeziku: ekser (turcizam) ičavao (romanizam iz mletačkog narječja talijanskogjezika), a u češkom pak jeziku imenica hvozdej značidaska, kao i u staropoljskom imenica gwozd. Međutim,prodirući u još dublju jezičnu prošlost: gvozdje najranije označavao “drvenu oštricu, izraslu ušumi, neizdjeljanu ili pak izdjeljanu, pa odatle gvozdsa značenjem drveni klin i mjesto gdje je izrastaošuma”.[20]Dakle, gvozd je onodobno značio štodanas znače imenice šuma, dubrava, gora, lozaodnosno pak ono što se u nekim slavenskim jezicimanaziva les.Kad je pak napretkom tehnike drveni klin zamijenjens klinom, načinjenim od željeza, onda je gvozdpo zakonu sinegdohe dobio novo značenje, postaoje istoznačnica imenice željezo. S vremenom jeimenica gvožđe, izvedenica od gvozd, dobrano izuporabe potisnula i imenicu željezo.Na tragu rečenog je i prvo spominjanje Zagvozdau vrijeme Drugog crkvenog sabora, održanog 553.godine u Saloni (Solin), pod nazivom Montenense(latinski mons, montis, f. = planina), što je samo prijevods latinskog na hrvatski jezik “za gvozdom,” zaplaninom, to jest za planinom Biokovom, gledajući smorske strane, iz Makarskog primorja.

Općine SDŽkronika sdž29ZMIJAVCINaselje u istoimenoj općini, smješteno je na jugozapadnom dijelu Imotskog polja, između Kamenmosta i Runovića,112 kilometara jugoistočno od Splita. Popis stanovništva Republike Hrvatske zatekao je 2001. godine u Zmijavcima2130 stanovnika.Naziv Zmijavci izveden je od imenice zmija, naziva gmazova ljuskaša, koji se kreću puzeći, a dio ih ima i otrovnezube.Zanimljivo je spomenuti da imenica zmija s jezičnog motrišta ima isti korijen kao i imenica zmaj, što je naziv krilatenemani odnosno čudovišta kojeg je tijelo sastavljeno od dijelova raznih životinja.U Hrvata je relativno malo toponima izvedenih od imenice zmija, uglavnom u mikrotoponimiji.I nekoliko je hrvatskih prezimena s jezičnog motrišta nastalo je od imenice zmija. Prezime Zmijarević u Hrvatskojdanas ima 110 osoba (Ploče, južna Dalmacija), a V. Vrčić je neuvjerljiv s tvrdnjom da je ekonim Zmijavci nastao odtog prezimena, koje je ustvari izvedeno od zanimanja zmijar (onaj koji lovi zmije, zmijolovac).[17] D. Vrsalović, op. cit., str. 137.[18] P. Šimunović, Hrvatska prezimena, Zagreb 2006., str. 153.[19] K. Jurišić, op. cit., str. 97.[20] P. Skok, op. cit., knjiga I., str. 643.

30 kronika sdžGRADOVIGrad Split• Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split• Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253• Faks: (+385 21) 310-254• E-mail: grad@split.hr• Web: http://www.split.hrGrad Hvar• Adresa : Fabrika bb, 21450 Hvar• Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094• Faks: (+385 21) 718-096• E-mail: procelnik@hvar.hr• Web: http://www.hvar.hr/gradhvarGrad Imotski• Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski• Telefon: (+385 21) 841-125• Faks: (+385 21) 841-078• E-mail: grad-imotski@st.htnet.hr• Web: http://www.imotski.hrGrad Kaštela• Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac• Telefon: (+385 21) 205-205• Faks: (+385 21) 224-201• E-mail: gradonacelnik@kaštela.hr• Web: http://www.kastela.hrGrad Komiža• Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža• Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019• Faks: (+385 21) 713-166, 713-019• E-mail: grad.komiza@st.t-com.hr• Web: http://www.komiza.hrGrad Makarska• Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska• Telefon: (+385 21) 608-400, 608-401• Faks: (+385 21) 612-046• E-mail: gradonacelnik@makarska.hr• web: http://www.makarska.hrGrad Omiš• Adresa: Trg kralja Tomislava 5/1, 1310 Omiš• Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059• Faks: (+385 21) 862-022• E-mail: grad@omis.hr• Web: http://www.omis.hrGrad Sinj• Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj• Telefon: (+385 21) 708-601, 821-081• Faks: (+385 21) 826-591• E-mail: info@sinj.hr• Web: http://www.sinj.hrGrad Solin• Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin• Telefon: (+385 21) 555-200, 555-201• Faks: (+385 21) 211-120• E-mail: gradonacelnik@solin.hr• Web: http://www.solin.hrGrad Stari Grad• Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad• Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022• Faks: (+385 21) 717-818• E-mail: grad@stari-grad.hr• Web: http://www.stari-grad.hrGrad Supetar• Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar• Telefon: (+385 21) 756-710• Faks: (+385 21) 756-712• E-mail: grad-supetarst.t-com.hr• Web: http://www.gradsupetar.hrGrad Trilj• Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj• Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135• Faks: (+385 21) 831-198• E-mail: grad-trilj@st.htnet.hrGrad Trogir• Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir• Telefon: (+385 21) 800-401• Faks: (+385 21) 800-408• E-mail: tajnik@trogir.hr• Web: http://www.trogir.hrGrad Vis• Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis• Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031• Faks: (+385 21) 711-063• E-mail: grad-vis@st.t-com.hrGrad Vrgorac• Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac• Telefon: (+385 21) 674-031, 674-128• Faks: (+385 21) 674-012• E-mail: grad@vrgorac.hr• Web: http://www.vrgorac.hrGrad Vrlika• Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika• Telefon: (+385 21) 827-023, 827-024• Faks: (+385 21) 827-222• E-mail: grad@vrlika.hr• Web: http://www.vrlika.hrOPĆINEINFO STRANICE SDŽOpćina Baška vodaSjedište: Baška VodaAdresa: Obala sv. Nikole 65Telefon: (+385 21) 620-244, 620-691Fax: (+385 21) 620-244E-mail: opcina.baska.voda@st.t-com.hrWeb: http://www.baskavoda.hrOpćina BolSjedište: BolAdresa: Uz pjacu 2Telefon: (+385 21) 635-811, 635-114Fax:: (+385 21) 635-044E-mail: nacelnik@opcinabol.hrWeb: opcinabol.hrOpćina BrelaSjedište: BrelaAdresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1Telefon: (+385 21) 618-561, 618-330Fax: (+385 21) 618-331, 618-330E-mail: opcina-brela@st.t-com.hrWeb: http://www.opcina-brela.hrOpćina Cista ProvoSjedište: Cista ProvoAdresa: Cista Provo bbTelefon: (+385 21) 722-201, 722-103Fax: (+385 21) 670-218, 722-105E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hrWeb: http://www.opcina-cista-provo.hrOpćina DicmoSjedište: DicmoAdresa: Kraj bbTelefon: (+385 21) 837-937Fax: (+385 21) 837-466E-mail: opcinadi-1@st.htnet.hrOpćina Dugi RatSjedište: Dugi RatAdresa: Poljička cesta 133Telefon: (+385 21) 734-900, 735-291Fax: (+385 21) 734-900E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hrWeb: http://www.dugirat.comOpćina DugopoljeSjedište: DugopoljeAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1Telefon: (+385 21) 668-290, 668-280Fax: (+385 21) 668-286E-mail: opcina-dugopolje@st.htnet.hrWeb: http://www.dugopolje.hrOpćina GradacSjedište: GradacAdresa: Stjepana Radića 3Telefon: (+385 21) 697-601Fax: (+385 21) 697-549E-mail: opcina-gradac-proracun@st.t-com.hrOpćina HrvaceSjedište: HrvaceAdresa: Hrvace bbTelefon: (+385 21) 829-005, 829-186Fax: (+385 21) 829-700E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hrOpćina JelsaSjedište: JelsaAdresa: Riva bbTelefon: (+385 21) 761-400, 761-548Fax: (+385 21) 761-549E-mail: nacelnik@jelsa.hrWeb: http://www.jelsa.hrOpćina KlisSjedište: KlisAdresa: Megdan 68Telefon: (+385 21) 240-292, 240-445Fax: (+385 21) 240-292E-mail: opcina.klis@st.t-com.hrWeb: www.klis.hrOpćina LećevicaSjedište: LećevicaAdresa: 21 202 LećevicaTelefon: (+385 21) 250-099Fax: (+385 21) 250-099E-mail: opcinale@globalnet.hrOpćina LokvičićiSjedište: LokvičićiAdresa: Lokvičići bbTelefon: (+385 21) 853-700Fax: (+385 21) 853-700E-mail: opcina.lokvicici@st.hinet.hrOpćina LovrećSjedište: LovrećAdresa: Dr. Franje Tuđmana 7Telefon: (+385 21) 723-001Fax: (+385 21) 723-002E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hrWeb: http://www.lovrec.hrOpćina MarinaSjedište: MarinaAdresa: Ulica Ante Rudana 47Telefon: (+385 21) 889-088Fax: (+385 21) 796-541E-mail: opcina-marina@st.t-com.hrWeb: http://www.marina.hrOpćina MilnaSjedište: MilnaAdresa: Sridnja kala bbTelefon: (+385 21) 636-122Fax: (+385 21) 636-122E-mail: milna@milna.hrOpćina MućSjedište: Donji MućAdresa: Donji Muć bbTelefon: (+385 21) 652-225, 652-237Fax: (+385 21) 652-214E-mail: opcina-muc@st.t-com.hrWeb: http://www.muc.hrOpćina NerežišćaSjedište: NerežišćaAdresa: Nerežišća bbTelefon: (+385 21) 637-300, 637-059Fax: (+385 21) 637-058E-mail: op-nerezisca@st.t-com.hrWeb: http://www.nerezisca.comOpćina OkrugSjedište: Okrug GornjiAdresa: Bana Jelačića 17Telefon: (+385 21) 886-358Fax: (+385 21) 887-477E-mail: opcina-okrug@st.htnet.hrOpćina OtokSjedište: Otok na CetiniAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana 8Telefon: (+385 21) 834-503Fax: (+385 21) 835-088E-mail: opcina-otok@st.t-com.hrWeb: http://www.opcina-otok.hrOpćina PodbabljeSjedište: DrumAdresa: KamenmostTelefon: 021 848 064Fax: 021 848 064Općina PodgoraSjedište: PodgoraAdresa: A. Kačića Miošića 2Telefon: (+385 21) 625-299, 625-103Fax: (+385 21) 625-279E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hrWeb: http://www.podgora.hrOpćina PodstranaSjedište: PodstranaAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana 3Telefon: (+385 21) 330-545, 330-477Fax: (+385 21) 330-271E-mail: opcina.podstrana@st.htnet.hrWeb: http://www.podstrana.hrOpćina PostiraSjedište: PostiraAdresa: Vrilo bbTelefon: (+385 21) 632-133Fax: (+385 21) 632-107E-mail: opcina.postira@st.t-com.hrOpćina PrgometSjedište: PrgometAdresa: Prgomet bbTelefon: (+385 21) 797-790, 797-788Fax: (+385 21) 797-790E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hrOpćina Primorski DolacSjedište: Primorski DolacAdresa: Primorski Dolac bbTelefon: (+385 21) 899-445Fax: (+385 21) 899-445E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hrOpćina ProložacSjedište: Proložac DonjiAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana bbTelefon: (+385 21) 846-158Fax: (+385 21) 846-158E-mail:mate.lasic@st.t-com.hrWeb: http://www.prolozac.hrOpćina PučišćaSjedište: PučišćaAdresa: Trg svetog Jeronima bbTelefon: (+385 21) 633-205, 633-290Fax: (+385 21) 633-205E-mail: opcina@pucisca.hrWeb: http://www.pucisca.hrOpćina RunovićiSjedište: RunovićiAdresa: Trg fra Mije Runovića bbTelefon: (+385 21) 849-507, 849-125Fax: (+385 21) 849-508E-mail: opcina-runovici@st.htnet.hrWeb: http://www.runovici.hrOpćina SegetSjedište: Seget DonjiAdresa: Trg hrvatskog vitezovaŠpiro Ševo PrzelinTelefon: (+385 21) 880-037, 880-171Fax: (+385 21) 880-037, 880-171E-mail: opcina.seget@inet.hrOpćina SelcaSjedište: SelcaAdresa: Trg Stjepana RadićaTelefon: (+385 21) 622 663Fax: (+385 21) 778-187E-mail: info@selca.hrWeb: www.selca.hrOpćina SućurajSjedište: SućurajAdresa: Sućuraj bbTelefon: (+385 21) 773-229, 773-435Fax: (+385 21) 717-736E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hrOpćina SutivanSjedište: SutivanAdresa: Blato bbTelefon: (+385 21) 638-366, 717-508Fax: (+385 21) 717-509E-mail: opcina-sutivan@st.t-com.hrWeb: http://www.sutivan.hrOpćina ŠestanovacSjedište: ŠestanovacAdresa: Šestanovac bbTelefon: (+385 21) 721-006, 721-441Fax: (+385 21) 721-006E-mail: info@opcina-sestanovac.hrWeb: http://www.opcina-sestanovac.comOpćina ŠoltaSjedište: GrohoteAdresa: Podkuća 8Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123,Fax: (+385 21) 654-130E-mail: opcina-solta@st.htnet.hrOpćina TučepiSjedište: TučepiAdresa: Kraj 39 ATelefon: (+385 21) 623-568Fax: (+385 21) 623-595E-mail: opcina-tucepi@st.t-com.hrWeb: http://www.tucepi.hrOpćina ZadrvarjeSjedište: ZadvarjeAdresa: Zadvarje bbTelefon: (+385 21) 729-018Fax: (+385 21) 729-018E-mail: opcina.zadvarje@st.t-com.hrOpćina ZagvozdSjedište: ZagvozdAdresa: Franje Tuđmana 65Telefon: (+385 21) 847-080, 670-172Fax: (+385 21) 847-080E-mail: opcina.zagvozd@st.t-com.hrWeb: http://www.zagvozd.hrOpćina ZmijavciSjedište: ZmijavciAdresa: ZmijavciTelefon: (+385 21) 840-588, 840-177Fax: (+385 21) 840-177E-mail: opcina.zmijavci@st.t-com.hrWeb: hhtp//www.zmijavci.hr

kronika sdž31Splitsko-dalmatinska županija• Sjedište: Split• Adresa: Domovinskog rata 2• Telefon: 021 400 200• Fax: 021 345 164• E-mail: splitsko.dalmatinska.zupanija@dalmacija.hr• Web stranica: http://www.dalmacija.hrŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELII SLUŽBETajništvo ŽupanijeTel: + 385 21 400 252Fax: + 385 21 400 087Adresa: Domovinskog rata2/IVUpravni odjel za proračun i financijeTel: + 385 21 400 272Fax: + 385 21 400 071Adresa: Domovinskog rata 4/IIIUpravni odjel za poslove lokalne samoupraveTel: + 385 21 400 242Fax: + 385 21 400 085Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za prosvjetu, kulturu i športTel: + 385 21 400-222Fax: + 385 21 400-000Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrbTel: + 385 21 400-223Fax: + 385 21 400-000Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel zakomunalne poslove igraditeljstvoTel: + 385 21 400 292Fax: + 385 21 400 086Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za zaštitu okolišaTel: +385 21 400-120Fax: + 385 21 490-941Adresa: Bihaćka 1Upravni odjel za prostorno uređenjeTel: +385 21 400-130Fax: + 385 21 490-940Adresa: Bihaćka 1Upravni odjel za gospodarstvo, razvitak iobnovuTel: +385 21 400 232Fax: +385 21 400 085Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za turizamTel: +385 21 400 092Fax: +385 21 400 224Adresa: Domovinskog rata 2/pr.Upravni odjel za pomorstvoTel: + 385 21 400 282Fax: + 385 21 400 153Adresa: Domovinskog rata 2/ISlužba zajedničkih poslovaTel: +385 21 400 212Fax: + 385 21 400 166Adresa: Domovinskog rata 2/IVSlužba unutarnje revizijeTel: + 385 21 400-299Adresa: Domovinskog rata 2/IVSlužba za javnu nabavuTel: +385 21 400 030Fax: + 385 21 400-166Adresa: Domovinskog rata 2/I

Foto: PETAR BOTTERIOtok HVARHVAR - najsunčaniji otok u Hrvatskoj, jedan je od deset najljepših otoka nasvijetu, jedno od najljepših podmorja na Mediteranu, a sada i dio europskogenergetskog projekta “SOLUTION“.