pdf (14,9 MB) - Å umarski list

Poštarina plaćenau gotovu1-31975

ŠUMARSKI LISTGLASILO SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVAI DRVNE INDUSTRIJE SR HRVATSKERedakcijski odborUži RO: prof. dr. M. Androić, prof. dr. D. Klcpac, dr. Nikola Komlenović, ing. S.Tomašcvski, ing. S. Vanjković;Širi RO (terenski): ing. D. Bartovčak, ing. M. Cvitić, ing. A. Frković, ing. J.Harapin, ing. V. Hiblcr, ing. I. Kisiček, ing. K. Kožul, ing. T. Lucarić, ing. M.Markanović, ing. S. Milković, ing. I, Mrzljak, ing. A. Pavlović, ing. I. Pavša, ing. K.Posavec, ing. M. Simonović, ing. B. Tkalčić, ing. U. Trbojević, ing. Ž. Vrdoljak;Međurepublicki RO (dopisni): prof. dr. S. Jovanovic (Beograd), dr. Ž. Kosir(Ljubljana), prof. dr. K. Pintarić (Sarajevo), doc. dr. R. Rizovski (Skoplje),dr. D. Vučković (Titograd).Časopis je oslobođen od plaćanja osnovnog poreza na promet proizvoda natemelju mišljenja Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturuSR Hrvatske br. 1416/1-1974 od 22. 03. 1974. g.Glavni i odgovorni urednik:Dr Branimir PrpićSIJEČANJ—OŽUJAKTehnički urednik i korektor:Branka BađunUrednik — Editor — Redacteur — Sehriftleiter: Na pragu jubileja — A Forthcoming JubileeCelebration — A la veille de la celebration d'un jubile — Die bevorstehende Jubilaumsfeier.UDK 634.0.114.4(497.13)M. K a 1 i n i ć : Prilog klasifikaciji tala pod šumom bukve i jele na Medvednici — Classificationof soils covered with Beech/Fir forests in in the Medvednica Mountain (nearZagreb) — Une contribution a la classification des sols converts des peuplements deHetre et de Sapin dans la Montagne de Medvednica (pres de Zagreb) — Ein Beitragzur Klassifikation der Boden bestoekt mit Buchen/Tannenbestanden im Medvednica--Gebirge (in der Nahe von Zagreb).UDK 634.0.352:658.542.1S. Tomanić: Komparativna studija vremena kronografskom i multimomentnom metoodmpri sječi i izradi drva — A comprative time study in felling and primary conversionby stop-watch time study and the work sampling method — Une comparative des tempsa l'abattage et au faconnages des bois par le chronometrage et par la methode desobservations instantanees — Vergleichende Zeitstudie bei Fallung und Ausformung mitHilfe der Zeitstopp- und Multimomentmethode.UDK 634.0.232.1:634.0.176.1 Salix spp.Đ. Kovačić-A. Krstinić: Uspijevanje nekih klonova stablastih vrba na čistinamaLonjskog polja — Thriving of certain clones of arborescent Willows in the open areasof the Lonjsko Polje — La croissance de certains clones des Saules arborescents sur dessurfaces libres de Lonjsko Polje — Wilchsigkeit einiger Klone der baumartigen Weidenauf dem Freiflachen von Lonjsko Polje.Naslovna fotografija:Hibridna vrba (S. x viridis Fr.) — prelomljene sadnice iz kojih tjera više izdanakau Lonjskom Polju.Foto: A. Krstinić

ŠUMARSKI LI STSAVEZ INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA IDRVNE INDUSTRIJE HRVATSKEGODIŠTE 99. SIJEČANJ — OŽUJAK GODINA 1975.NA PRAGU JUBILEJAPrije 99 godina ugledao je isvjetlo dana prvi broj »šumarskog Lista«.Od godine 1877. on izlazi neprekidno, izvješćuje nas o zbivanjima iz područjašumarstva i drvne industrije 'te širi našu znanstvenu stručnu misao širomsvijeta.Ta obljetnica nije značajna samo za naše strulke. Ona ima šire značenjejer »šumarski List« je prvi tehnički časopis koji se pojavio u Jugoslavijii proslava stogodišnjice njegova izlaženja predstavlja kako jubilej našihstručnih saveza tako i Saveza inženjera i tehničara Jugoslavije te Savezainženjera i tehničara Hrvatske.Kako ste obaviješteni iz zapisnika Upravnog odbora Savez inženjera itehničara šumarstva i drvne 'industrije Hrvatske je odlučio obilježiti 100godinan izlaženja »Šumarskog Lista« na više načina. U godini 1975. dioprostora u našem časopisu se posvećuje značajnijim zbivanjima iz povijestinaših struka i koristeći ovu priliku pozivamo vas na suradnju. Godine 1976.tiska se posebna publikacija u kojoj će po oblastima biti obrađeno sve onoštto je od prvoga broja do danas objavljeno u »šumarskom Listu«. Oko45.000 tiskanih stranica našeg časopisa bit će prikazano sažeto na oko 250stranica. Taj zamašan posao se polako privodi kraju, a brigu o tome vodiposebno izabran redakcijisiki odbor koji zajedno s autorima obljetnice broji20 članova.Uz proslavu 100-godišnjice izlaženja »šumarskog Lista« dužni smo proslavilijoš \jednu veoma značajnu obljetnicu, jednu godinu koja je davnoprethodila izlaženju prvoga broja našeg časopisa, a vrijeme i zbivanja izanje stvorili su za to uvjete. To je proslava 130-godišnjice osnutka Hrvatskoslavonskogšumarskog društva koje je godine 1846. započelo djelovati kaoposebna sekcija Hrvatsko-slavooskog gospodarskog društva. U navedenojediciji obradit će se rad našega Saveza od 1846. godine do danas uz iznošenjeznačajnijih društvenih zbivanja u proteklom razdoblju.U tome vremenskom odsječku, od tuđinske austrougarske vlasti do našegsamoupravnog socijalističkog društva, prošla je naša stručna organi-1

zacija Ikroz iveoma raznolika i nerijetko ikrizna razdoblja koja isu nas dovelado naših obljetnica i ovog oblika udruživanja u Savezu inženjera i tehničaraHrvatsike.Mjesto i uloga našega Saveza u današnjem urbaniziranom idruštvu jeznačajna i složena. Zahvaljujući radu i entuzijazmu brojnih generacija našihstručnjaka u proteklom razdoblju ponosimo se izgledom naših šumai neprocjenjivim bogatstvom -šumskog fonda. Porastom broja stanovništvai podizanjem životnog standarda rastu potrebe za proizvodima drvne industrije,a istovremeno se od nas traži da sačuvamo i, 'dapače, da usavršimošumu tu najvažniju komponentu ekološke ravnoteže prirodne okoline čovjeka.To čini naš položaj veoma složenim, ali udruženi u stručnu organizacijumi smo u stanju dati društvu smjernice ikako postupati sa šumomda se postigne željeni cilj.Usprkos velikog broja vrsnih šumarskih i -drvarskih stručnjaka, kojineumorno rade u iprivrednim i drugim organizacijama diljem naše zemljeulažući u svoj posao ogroman intelektualni potencijal, u društvenom životunaše organizacije se osjeća stagnacija. Po suradnji u »šumarskom Listu«do.'jmlje se !kao da je sve zamirlo i da se ništa ne radi. Zna isđ,, međutim 1 ,da je upravo obratno, da se puno i dobro radi, a »Šumarski List« je mjestogdje treba iznositi i usavršavati stručna iskustva.Ipak ima nešto veoma zabrinjavajuće. Prema »Šumarskom Listu« seodnosimo: Jkao da nije naš, ikao da >je tuđe glasilo o ikojemu netko drugitreba voditi brigu. Dovoljno je spomenuti da su od preko 3.000 inženjerai tehničara naših struka jedva nešto preko 300 (pretplatnici »ŠumarskogLista«. Svaka nova pretplata daje nam veliku moralnu podršku, ali svakonjeno otkazivanje, a toga nažalost ima, posebno nas zabrinjava. Neslaganjesa strukturom našeg časopisa ne može biti razlog za otkazivanje »šumarskogLista«. (Uredništvo i Redaikci|ja tiska ono što od vas dobiva i prematome — kakvi smo mi svi takav je i naš časopis.I sada na pragu ovih obljetnica pozivamo vas da u njihovoj proslaviuzmete učešće, da surađujete i da se pretplatite kako ne bi bili prisiljenismanjivati tiražu »šumarskog Lista« uoči njegova velikog jubileja.Urednik2

PRILOG KLASIFIKACIJI TALA POD ŠUMOM BUKVE I JELE(ABIETI-FAGETUM PANNONICUM PROV.) NA MEDVEDNICIDr MIRJANA KALINIĆ, dipl. ing. šum., viši naučni suradnikUVODZajednicu šume buikve i jele u savsko-dravskom međurječju nalazimona Medvednici (Zagrebačka gora) i na Macelj gori, zatim na Ravnoj gori iIvanščici, kao i na Papuku. Područje bukve i jele u ovim je gorama rnaloizučavano, naročito u (pedološkom i fitocenološkom smislu.S obzirom ma (značenje isastojina buikve d jele IU prostorima savskoidraviskogimeđurjecja, ikao d na problem proširenja areala ijele ovdje), našto su već ranije ukazivali J. šafar (1952), J. Šafar, 2. Haj din {1954),J. šafar (1961), smatrali smo važnim upoznati i klasificirati itla ovih šumai područja ikao osnovu za izvođenje spomenutih radova. Tako smo opsežnoistražili pedološke prilike šuma buikve i jele iu Papuku (M. K a 1 i n i ć, 1965)i otpočeli s istraživanjima i u ostalim brdskim terenima imeđurjecja Savei Drave.TLA POD ŠUMOM BUKVE I JELE MEDVEDNICEPodručje jele u Medvednici, Ikao uostalom u čitavom rneđurječju, nijeistraženo fitocenološki. J. šafar (1961) smatra da se to područje ne možesvrstati u zajednicu Fagetuim abietetosum, ijer se nalazi uglavnomna silikatnim tlima pa je bliže acidofdmoj zajednici Blechno Abietum.Međutim, ne imože se uvrstiti ni ovdje, jer nema smreke. Prema dosadašnjimorijentacionim ispitivanjima Đ. Ra uš a (1970), bila bi to cenozaAbieti-Fagetum panmomicurn prov. (Rauš 68), syn.: Fagetum silvaticaecroaticum (boreale) abietetosum Horv. 63; Abieti-Fagetum prapannonicumFb. 63, što će pokazati detaljma fitocennološka istraživanja ikoja suu toku.U svom radu o uspijevanju i staništu jele na Medvednici, M. Strineia(1929) opisuje nekoliko lokaliteta gdje su se razvile sastojine jele ilimješovite sastojine bukve i jele. Autor donosi preglednu Ikartu raširenjaprirodnog areala jele, odnosno sastojine bukve i jele. Prema našim pedološkimistraživanjima u arealu jele ili zajednice bukve i jele, označenomprema M. Strineki, može se vidjeti da mješovite sastojine bukve i jele, anapose sastojine čiste jele (kojih danas još ma Medvednici ima vrlo imalo)uspijevaju u zoni tala razvijenih na silikatnim stijenama. To se podudarai s istraživanjima koja smo proveli u području Papuka. Pojedinačno, jela3

Medvednice razvija se, također, i na sili'katnom deluviju, koluviju, u kontaktnimzonama smeđih kiselih tala i silikatacnkarbonatnih supstrata pojedinihpredjela Medvednice.Područje Medvednice pripada umjereno kontinentalnoj klimi. Srednjigodišnji prosjek temperatura zraka u predjelima gornje Posavine iznosi6,4" C — ll,lo c, a vrijednost od 6,4° C dobivena je na Opservatoriju vrhaMedvednice (Sljeme).Kod radova na pedogenetskim istraživanjima područja Medvednice, odnosno,'ipradjela šume bukve i jele, upotrijebljeni su nazivi tala i kriterijisistema klasifikacije prema radovima P. K o v a č e v i ć, M. K a 1 i n i ć etal., 1967. d 1972. i prema novoj klasifikaciji tala Jugoslavije: A. Škorić,G. Filipov ski, M. Ć i r i ć, 1972. Tla pod šumom bukve i jele pripadajuterestričkom redu tala, a klasifikacijom su obuhvaćene i niže kategorije odtipa tla: podtip, varijetet, rod, vrsta d faza (tab. I).Rankeri (Humusno-silikatna tla) pod bukvom i jelom Medvednicezapremaju vrlo male površine. Opisali smo ih na paleozojskim zelenimškriljcima masivnog habita, kao distrični podtip humusno-silikatnih tala,uglavnom A-R građe profila. Na škriljavom varijetetu ovih stijena, opisalismo podtip posmeđenog rankera, A-AC-R građe profila.Rankeri na škriljcima Medvednice su pjeskovito-ilovasta ili ilovastopjeskovitatla, sadrže znatne količine skeleta, propusna su i aerirana, veoma(kisele reakcije (pH u nKCl 3,2—3,9; pH/H 2 0 3,7—4,5) i miskog stepenazasićenosti adsorptivnog kompleksa bazama (V% ispod 20%).Distirična smeđa tla (smeđa (kisela tla) pod šumom bukve ijele u Medvednici zapremaju velike površine. Razvijena su na kvarcno^silikatnimmetamorfnim i sedimantnim stijenama i imaju A-(B)-C građu profila(»tkambična«). Na zelenim škriljcima, kvaronim pješčenjacima, brusilovcima,opisali smo podtipove distričnog smeđeg tla: Tipično (smeđe kiselotlo, distrični kambisol), zatim humusno distrično smeđe tlo (»kiselohumozno tlo«) i ilimerizirani podtip distričnog smeđeg tla.Distrična smeđa tla, tipična, razvijena su na zelenim škriljcima i kvarcnimpješčenjacima Medvednice. Teiksturni sastav ovih (tala je ilovast dopjeskovito-ilovast u površinskim horizontima, a u dubljim horizontima —tla su ilovasto-pjeskovita, skeletoidna ili skeletna. Reakcija tla (pH) je veomakisela (pH/nKCl 3,7—4,0; pH/H 2 0 3,9—4,8), a stepen zasićenosti adsorpcijskogkompleksa bazama (V%) je ispod 30%.Humusni podtip distričnih smeđih tala ne zaprema velike površine naMedvednici. Prema našim orijentacionim istraživanjima, čini se da se u područjuMedvednice razvija češće na varijetetu masivna habita zelenih škriljaca,a rjeđe na varijetetu škriljava habita, što treba da pokažu detaljnaistraživanja. Po svojoj morfologiji razlikuju se od smeđih tala, prvenstvenozbog mnogo većeg sadržaja humusa u A-horizontu i tamnije, smeđe ili rudeboje dubljih horizonata tla. Prema profilima tla otvorenim pod sastojinombukve i jele u šumskom predjelu Puntijarka—Brezovica (profil 362 — Zagreb1, F/6 i drugi profili), građa humusnog podtipa distričnog smeđeg tlajest slijedeća: A 0 —Ai—(B)—

U šumi bukve i jele Medvednice, na malim površinama kvarcnih škriljaca,opisali smo i stadij tla srodan humusnom podtipu distričnih smeđihtala. Po svojim svojstvima, tla ovog stadija veoma su slična i tipičnom srneđempodzolastom tlu. Međutim, horizont A2 (ili Ai,2) je ovdje slabije izraženi sadrži manje kvarcnih zrnaca od istog horizonta smeđeg podzolastogtla. Karakteristična intenzivna destrukcija pod utjecajem kiselih humusnihzola i premještanje produkata destrukcije nisu još u ovom stadiju dostiglistupanj 'koji je karakterističan za tipično smeđe podzolasto tlo. Osim naMedvednici, sličan stadij razvoja tla opisali smo i na Psunju, pod šumommontanske bukve s introduciranom smrekom (Picea excelsa Lam.), kao ina Papuku, (pod šumom bukve i jele (M. Kalinić, 1965, 1970). Prema našemmišljenju, sva ova tla čine postepene prelaze između distričnih smeđihtala i smeđih podzolastih tala.Ilimerizirani podtip distričnog smeđeg tla, pod šumom bukve i jele,uglavnom je malo zastupljen u predjelima Medvednice. Tamo gdje škriljoialterniraju s klasičnim sedimentima glinastijeg sastava i gdje je teren uravnjen,kod izvjesnog broja dubljih profila, zapažaju se ponekad procesi lesivažei pseudooglejavanja. Međutim, ovi su procesi još uvijek umjerenogintenziteta pa je diferencijacija profila po mehaničkom sastavu uglavnomslabo izražena (tla su ilovasta u površinskom horizontu, a ilovasta i glinastoilovastau nižim horizontima). Stoga je prirodna dreniranost ovih tala dobra,a također je povoljna i aeracija tla. Stupanj zasićenosti (V%) je umjeren,dok je reakcija tla kisela ili slabo kisela (pH 4,00—5,30).Koluvijalna tla pod šumom bukve i jele na Medvednici nalazimou usjecima, u konusima strmog reljefa, pretežno sjevernih padina. Tamo suona nastala recentnom sedimentaoijom produkata raspadanja silikatnih kiselihstijena i materijala zemljišta. Profile ovih supstrata označili smo distričnimsilikatnim koluvijem, slabo razvijenim. Teksturni sastav po dubiniprofila može biti različit, ali najčešće je ilovast. Tla su uglavnom srednjeduboka. Ponegdje mogu biti skeletoidna ili skeletna. Reakcija tla je kiselaili veoma kisela (ipH 3,9—4,5).Eutrični silikatni koluvij, slabo razvijen, opisali smo u predjelima Medvednicena mjestima gdje silikatne kisele stijene kontaktiraju ili gdje suprekrivene s bazičnim ili neutralnim stijenama. Trošina tih stijena taložise ponegdje u reljefskim užim i strmim depresijama. To su uglavnom lokalitetiperifernih predjela raširenja jele na Medvednici, gdje je ona i ranijebila zastupljena, dok danas nalazimo tamo samo poneko stablo jele.Reakcija tla je kisela (pH 4,0—4,6), a stepen zasićenosti bazama (V %) imavrijednosti od 30—50%.ZAKLJUČAKAutor donosi prilog klasifikaciji tala na kojima je razvijena šuma bukvei jele (Abieti-Fagetum pannonicum prov. Rauš 68) na Medvednici (Zagrebačkagora).Kod radova na pedogenetskim istraživanjima Medvednice, odnosnopredjela šume bulkve i jele, upotrijebljeni su nazivi tala i kriteriji sistema6

klasifikacije prema radovima autora: P. Kovače vic, M. Kalinić et al.,1967. i 1972, te prema novoj klasifikaciji tala Jugoslavije koju su priredili:A. škorić, G. Filipovski, M. Carić, 1972.Tla pod šumom bukve i jele na Medvednici formirana su na silikatnimstijenama, a manjim dijelom na silikatnom koluviju (deluviju). U ovomradu opisali smo i izdvojili, kao prilog klasifikaciji tala, slijedeća tla:Ranker i (Humusno-silikatna tla) na paleozojskim zelenim škriljoima,gdje razlikujemo distrični i posmeđeni podtip.Na kvarcno^silikatnim metamorfnim d sedimentnim stijenama (škriljci,kvarcni pješčenjaci, brusilovci i dr.) opisali smo districna smeđa11 a (smeđa kisela tla) i izdvojili podtipove: tipična smeđa kisela tla, zatimhumusna districna smeđa tla i ilimerizirani podtip distričnog smeđeg tla.Na kvarcnim škriljoima opisali smo i stadij tla srodan humusnom podtipudistričnih smeđih tala. Po svojim svojstvima, ovaj stadij tla čini postepenprelaz između smeđih kiselih i smeđih podzolastih tala.U kontaktnim zonama smeđih kiselih tala i silikatno-karbonatnih deluvijalnih supstrata nekih predjela Medvednice, opisali smo kolu vi jalna(deluvijalna) tla. Razlikujemo tako podtipove: distrični silikatni koluvij ieutrični silikatni koluvij.LITERATURA1. A n t i ć, M. (1963) et al.: Humusni varijetet smeđeg kiselog zemljišta na Goču.»Zemlj. i bilj.«, No. 1—3, Beograd.2. Horvat, I. (1963): Šumske zajednice Jugoslavije. Jugoslovenski leksikografskizavod, Zagreb.3. Jović, N. (1968): Vertikalni raspored zemljišnih tvorevina na Kopaoniku.»Šumarstvo«, No. 1—2, Beograd.4. Kalinić, M. (1965): Tla Papuka kao ekološki faktor hrastovih i bukovihsastojina (doktorska disert., Zagreb).5. Kalinić, M. (1970): Karakteristike tala bukovih i hrastovih sastojina Psunja.Šumarski List, No. 12, Zagreb.6. Kalinić, M. et al. (1969): Pedodloška karta sekcije Samobor 2, mjerilo1:50.000. Štampa: Vojno-geogr. Institut.7. Kovačević, P., Kalinić, M. et al. (1968): Tla sekcije Zagreb, studija ipedološka karta 1:50.000, Zagreb.8. Kovačević, P., Kalinić, M. et al. (1972): Tla gornje Posavine, knjiga,Zagreb.9. Miickenhausen, E. (1970): Fortschritte in der Systematik der Boden derBundesrepublik Reutschland, Bonn.10. Ra uš, Đ. (1970): Ekološko-fitocenološke karakteristike vegetacijskog pokrovai temelj planiranja Zagrebačke regije, B 1—3, Zagreb.11. Strineka, M. (1929): Sastojine bukve i jele u Zagrebačkoj gori. ŠumarskiList, Zagreb.12. Šafar, J. (1952): Problemi izmjene vrsta u šumama. Šumarski List LXXVI,Zagreb.13. Šafar, J. i Haj din, Ž. (1954): Problem proširenja areala jele na brdskompodručju između Save i Drave. Zagreb.14. Šafar, J. (1961): Rasprostranjenost i proširenje četinjača u arealu bukovihšuma Hrvatske. Šumarski List 85, Zagreb.15. Škorić, A., Filipovski, G., Ć i r i ć, M. (1972): Klasifikacija tala Jugoslavije(2. verzija), Beograd.7

SummaryA CONTRIBUTION TO THE CLASSIFICATION OF SOILS UNDER BEECHAND FIR FOREST (ABIETI-FAGETUM PANNONICUM PROV.)ON MEDVEDNICAThe author gives a contribution to the classification of soils on which thebeech and fir forest (Abieti-Fagetum pannonicum prov. Rauš 68) is developedon Medvednica (Zagrebačka gora).In the works concerning the pedogenetic investigations of Medvednica, thatis the areas of beech and fir forest, the terms for soil units and the criteriaof the classification system are used according to the works of: P. Kovačević,M. K a 1 i n i ć et al., 1967 and 1972, and according to the new classification ofYugoslav soils prepared by A. Š k o r i ć, G. F i 1 i p o v s k i, M. Ć i r i ć, 1972.The soils under the beech and fir forest on Medvednica were formed onsilicate rocks, and to a lesser extent on siliceous colluvium (diluvium). As acontribution to the soil classification, this paper describes and separates thefollowing soil units:Rankers (Humous-siliceous soils) on paleozoic green schists, with dystricand browned subtypes.On Quartz-silicate metamorphic and sediment rocks (schists, quartz sandstones,grindstones etc.) the dystric cambisols (acid brown soils) aredescribed and the following subtypes distinguished: typical acid brown soils,humous dystric brown soils and the ilimerized subtype of dystric brown soil.On quarz schists, the soil stage related to the humous subtype of dystric brownsoils is also described. According to its properties, this soil stage is a gradualtransition between acid brown and brown podzolic soils.In the contact zones of acid brown soils and siliceous-calcareous diluvialsubstrata of some parts of Medvednica, the description is given of the c o 11 u-v i a 1 (diluvial) soils. The following subtypes are distiguished: dystric siliceouscolluvium and eutric siliceous colluvium.8

KOMPARATIVNA STUDIJA VREMENAKRONOGRAFSKOM I MULTIMOMENTNOM METODOMPRI SJEČI I IZRADI DRVA*Dr. SIMEUN TOMANIĆ, ZagrebUVODPri sječi i izradi drva vrše se mnogobrojna mjerenja vremena radaradnika. Cilj tih mjerenja je unapređivanje metode rada, usavršavanje alata,utvrđivanje strukture radnog vremena, utvrđivanje normi za pojedineradove, radno-fiziološka proučavanja rada, i dr. Pri tom se koriste raznemetode studije vremena. U primjeni su najčešće kronometrijske i statističkemetode.Budući da se pri snimanju rada radnika na sječi i izradi drva koristekronografska (najčešće) i multimomentna (rjeđe) metoda, odnosno kombiniranoistodobno obadvije te metode, ukazala se potreba da se komparativnoprouče rezultati dobiveni pri takvim snimanjima. Taj problem važanje iz više razloga: obujam radova ina studiju vremena pri -sječi i izradi drvaje veliki; na tim snimanjima radi veliki broj snimatelja; takva snimanja sudugotrajna, mukotrpna i skupa; rezultati snimanja moraju biti precizni itočni. Zbog toga je važno poznavati prednosti i nedostatke kao i prikladnostpojedinih metoda studije vremena. Time se može znatno olakšati, utočnitii pojeftiniti snimanje rada na terenu.Zadaća ovog istraživanja je da se — primjenom obadviju navedenihmetoda studija vremena na isti rad, pri istim faktorima rada — utvrdi potrebnibroj mjerenja za projektiranje konkretnih tehničkih normi vremenaza sječu i izradu drvnih sortimenata uz dstu vjerojatnost i preciznost dobivenihrezultata.a) Predmet rada1. OPIS FAKTORA RADAZa snimanje rada na terenu izabrali smo čistu bukovu sastojiinu u 38.odjelu gospodarske jedinice »Gumjera« na području šumarije Srbac. Usastojim je bilo 105 stabala po hektaru. Sastojina je posječena čistom sječom.Prsni promjer stabala iznosio je od 15 do 128, odnosno prosječno 38,5* Referat o tom radu održao je autor na Međunarodnoj znanstvenoj konferencijio kompleksnoj racionalizaciji šumskog gospodarstva i prerade drva u Zvolenu(CSSR) od 12. do 14. IX 1972. godine9

cm. Visine stabala bile su od 11 do 33,5 odnosno prosječno 22,5 metara.Netto kubatura srednjeg sječnog stabla bila je 1,30 m 3 . Iz bukovih stabalaradnici su izrađivali trupce i prostorno drvo. U srednjem sječnom stablubilo je 48,5% trupaca i 51,5% prostornog drva. U oblovini bilo je pet vrstasortimenata po JUS-u: fumirski trupci, kladarke te pilanski trupci I, II iIII klase. Kubni sadržaj pojedinih trupaca iznosio je od 0,15 do 1,50 m 3 .Miješano prostorno drvo za ogrijev i celulozu bilo je 1 m duljine, a težinecjepanica i oblica iznosile su od 1 do 54 ikg.b) AlatRadna ekipa, koje smo rad snimali, koristila je pri radu slijedeći alat:motornu pilu »Stihl-Contra«, jednu sjekiru za kresanje težine 1500 grama,dvije sjekire klinastog oblika za cijepanje drva težine po 1800 grama, željezniklin za cijepanje drva, 'drveni bat te alat za održavanje motorne pilei ručnog alata.c) RadniciPri snimanju rada ma terenu pratili smo rad ekipe od tri iskusna sjekača.Ti radnici, po svojoj stručnosti, fizičkoj snazi, iskustvu i zalaganju— nisu izrazito dobri a niti slabi. Oni rade 'neprekidno četiri godine kaotročlana ekipa sjekača. Tempo rada im je umjeren i stalno isti.Sva trojica radnika su rnotoristi i podjednako sposobni za izvršavanjesvih zadaća u ekipi. Stoga se radnici stalno smjenjuju pri radu na pojedinimradnim operacijama.d) Radni uvjetiKlimatski uvjeti: Tokom radnog tjedna bilo je sunčano i toplo vrijeme.Temperatura je iznosila od 13,5 do 29° C. Tokom prvog i drugog danasnimanja vjetar je bio jačine 1 do 3 stupnja po Beaufort-u, u ostalim danimavjetra nije bilo.Uvjeti terena: Nadmorska visina bila je 180 do 200 metara. Nagib terenaiznosio je 20°. Tlo je bilo duboko bez kamena na površini. Prohodnos'tterena bila je teška zbog gustog i visokog podmlatka te grana i ostalogdrvnog materijala od posječenih stabala.2. SNIMANJE RADA PRI SJEĆI I IZRADI DRVAa) Snimanje rada na terenu kronometrijskommetodomPri snimanju rada radnika na terenu primijenili smo metodu kronografije.Najmanji dijelovi radnog procesa koje smo snimali bili su radnizahvati (postupci). Snimanje vremena trajanja pojedinih radnih zahvatavršili smo pomoću »Duo-stop« satova marke »Ferrari«. Točnost očitavanjavremena trajanja iznosila je 1/100 minute. U toku radnog dana snimalismo 15 do 18 kontrolnih vremena. Razlike između suma vremena trajanjai odnosnih kontrolnih vremena bile su ispod ± 1%.10

Snimljene podatke o radnome vremenu evidentirali smo kronološkommetodom na slijedeći način:KumulativnovrijemeVrijemetrajanjaRadniciOpis šifara1/100min.1231453617238176 25 3014521636294PZ25p25k 25k 25Pčsi 24CO 24ps 24PaOtl 24si 24h 25P — početakk 25 -— kreše 25. stablo14 30 00oooo —odlazakIz tih kronografskih snimki radnih smjena vidi se kojim redoslijedomse je odvijao radni proces, koliko su trajali pojedini dijelovi radnog procesa,na korne stablu d na kome dijelu stabla su se odvijali ti dijelovi tekoji radnici su ih izvršavali. Takvo snimanje omogućuje vjerno i točno reproduciranjerada u bilo ikoje vrijeme (kao filmska vrpca).U posebni obrazac unosili su se dendrometrijski podaci o posječenimstablima te podaci o ostvarenim radnim učincima i uvjetima rada.b) Snimanje rada m u 11 i m o m e n t n o m metodomSnimanje rada multimomentnom metodom vršili smo kasnije u uredu.Za »to snimanje uzeli smo kao osnovu kronografske snimke rada grupe radnikas terena. Na taj način izbjegnute su greške koje nastaju uslijed togašto rad snimaju različiti snimatelji. Osim toga na kronografskim snimkamamoguće je kasnije uspješno primijeniti čitav niz multimomentnih snimanja— ako je to potrebno. Na terenu bi nam za istodobno snimanje radatrebalo više snimatelja.Pri miultimomentnom snimanju rada u uredu postupili smo na slijedećinačin: izračunali smo »kumulativno vrijeme«, odredili intervale opažanja,izvršili multimomentna opažanja te evidentirali snimljene podatke.»Kumulativno vrijeme« utvrdili smo postupičnim zbrajanjem vremenatrajanja od početka prema kraju radnoga dana. To vrijeme upisali smo uprvu kolonu snimačkog lista (vidi primjer u gornjoj tabeli).Za multimomentno snimanje rada izabrali smo tri različita intervalaopažanja. Dva su intervala bila akvidistantna: od 50 stotinki minute i odjedne minute. Jedan interval opažanja bio je promjenljiv. Ekvidistantneintervale opažanja moguće je primijeniti pri snimanju rada na sječi i izradidrva bez opasnosti od sistematske greške, jer je taj radni proces promjenljiv.Dijelovi radnog procesa ne ponavljaju se uvijek istim redoslije-11

dom i ne traju uvijek jednako dugo. Oni se stalno mijenjaju zbog raznolikostipredmeta rada i radnih uvjeta. Promjenljive intervale odredili smopomoću tabele slučajnih brojeva.Momente opažanja utvrdili smo pomoću »kumulativnog vremena« nakronografskoj snimci. Postupičnim povećavanjem »kumulativnog vremena«za određeni interval, od početka prema kraju radnoga dana, utvrdili smomomente opažanja. Pomoću šifriranih radnih zahvata u kronografskoj snimci,utvrdili smo što se je događalo u momentima opažanja. Osmotreno smoevidentirali u posebni obrazac tako da se rezultati multimomentnog snimanjamogu komparirati s odnosnim rezultatima kronografskog snimanja.3. OBRADA SNIMLJENIH PODATAKAObrada snimljenih podataka obuhvaća provjeru snimljenih podataka,izradu pregleda podataka dobivenih snimanjem rada različitim metodama,utvrđivanje strukture snimljenog radnog vremena, utvrđivanje ukupnihnormalnih vremena po jedinicama drvnih sortimenata te utvrđivanje potrebnihbrojeva opažanja za dobivanje rezultata s jednakom vjerojatnošćui preciznošću.Snimljene podatke provjerili smo na slijedeći način: Za svaki list snimanja,a zatim i za svaki dan snimanja metodom kronografije — utvrdilismo 'kontrolno vrijeme d sumu vremena trajanja. Razlike između kontrolnogvremena i sume vremena trajanja bile su ispod ± 0,85%. Na osnovisume vremena trajanja izračunali smo ukupni broj mogućih opažanja uzprimjenu ekvidistantnih intervala od 50 stotinki i od 1 minute. Pomoćutabele slučajnih brojeva utvrdili smo ukupni broj opažanja uz primjenupromjenljivih intervala. Uporedbom mogućeg broja opažanja i sume izvršenihopažanja u zadanom razdoblju — utvrdili smo da su odnosni iznosijednaki, a to znači da su sume izvršenih opažanja točne.a) Pregled podataka dobivenih snimanjemU tabeli 1 dali smo pregled snimljenih podataka metodom kronografijei navedenim varijantama multimomentne metode. U tom pregledu prikazalismo trajanja snimanja, brojeve mjerenja i brojeve opažanja, najmanjei najveće intervale snimanja i opažanja te brojeve informacija kojedonose snimljeni podaci.Iz tog pregleda vidi se da je broj opažanja pri multimomentnom snimanjunekoliko puta veći od broja izvršenih mjerenja vremena trajanjakronografskom metodom. To znaci da je snimatelj, pri snimanju rada multimometnommetodom, nekoliko puta više okupiran snimanjem — negopri snimanju kronografskom metodom. Pri snimanju kronografskom metodompak mjerenje vremena i evidentiranje izmjerenih podataka — složenijeje od onog pri snimanju multimometnom metodom.Evidentirani podaci kronografskog snimanja i multimomentnog snimanja— ne donose isti broj informacija o snimljenom radu. Evidentirani podatak'kronografskog snimanja donosi slijedeće informacije: 1) što se događa,2) na ikome stablu se odvija aktivnost, 3) na kome dijelu stabla se12

odvija ta aktivnost, 4) koji radnik vrši određenu aktivnost, 5) čime on toradi, 6) kada se aktivnost događa i 7) koliko svaka aktivnost pojedinačnotraje. Odnosni podatak multimomentnog snimanja donosi ove informacije:1) što se događa, 2) na kome stablu se odvija aktivnost i 3) na kome dijelustabla se odvija aktivnost.Pregled podataka dobivenih snimanjem rada metodom kronografijei multimomentnom metodomTAB. 1Vrsta podatakaKronografijsMetoda snimanjaMultimomentna metodainterval Interval Promjenlji-1 min. 50 cmin. vi intervalTrajanje snimanja (min.) 2095,57 2095,57 2095,57 2095,57Broj mjerenja, odnosno opažanja 1204 6285 12570 6590Broj evidentiranih podataka 3388 6285 12570 6590Najmanji interval snimanja, odnosnoopažanja (cmin.) 15 — — 10Najveći interval snimanja,odnosno opažanja (cmin.) 6565 — — 190Prosječni interval snimanja,odnosno opažanja (cmin.) 564 100 50 100Broj informacija o radu kojedonose snimljeni podaci 23716 18855 37710 19770Broj informacija po jednom podatku 7 3 3 3b) Struktura snimljenog radnog vremenaPostoji mogućnost niza detaljnih analiza i izvlačenja zaključaka o snimljenomradu metodom kronografije. Naša zadaća, međutim, bila je, da naosnovi izvršenog snimanja utvrdimo strukturu utrošenog radnog vremenai izračunamo normalno vrijeme po jedinici izrađenog drvnog sortimenta.Ti rezultati poslužit će kao osnova za komparaciju odnosnih vremena utvrđenihmultimomentnom metodom. S tim u vezi razvrstali smo ukupnosnimljeno vrijeme u devet grupa: prijelaz do stabla, stableno vrijeme, sortimentnovrijeme posebno za svaki od pet izrađenih drvnih sortimenata,pripremno-završno i potrebno izgubljeno vrijeme, nepotrebno izgubljenovrijeme. Ta vremena u postotnim iznosima prikazali smo u prvoj kolonitabele 2.U iste grupe razvrstali smo izvršena opažanja u navedenim varijantamamultimomentne metode. Postotne iznose opažanja u pojedinoj grupiu odnosu na ukupni broj izvršenih opažanja — prikazali smo u tabeli 2.Iz te tabele vidi se da je struktura radnog vremena, koju smo utvrdilimultimomentnom metodom, gotovo jednaka strukturi utvrđenoj metodomkronografije.13

Struktura ukupnog radnog vremena utvrđena kronografskom imultimomentnom metodomTAB. 2Metoda snimanjaKronografija Multimomentna metodaGrupa vremenaPrijelaz do stablaStablena vremenaSortimentno vrijeme za:kladarkeI klasu trupacaII klasu trupacaIII klasu trupacaprostorno drvoPI + PZVNepotrebni gubiciUkupnovrijeme1,7917,500,191,592,141,5043,6428,533,12Interval1 min.Interval Promjenlji-50 cmin. vi intervall0 /o od ukupnog vremena2,0817,610,161,672,181,7243,6627,863,061,7717,600,191,602,121,6544,1927,733,151,8418,180,181,732,261,6843,0128,073,05100,00 100,00 100,00 100,00Odstupanja pojedinih vremena utvrđenih multimomentnom metodomoid odnosnih vremena utvrđenih metodom kronografije — prikazali smo utabelama 3 i 4.Apsolutna odstupanja postotaka vremena utvrđenih multimomentnommetodom od odnosnih postotaka utvrđenih metodom kronografijeGrupa vremenaKronografijaTAB. 3Metoda snimanjaMultimomentna metodaInterval Interval Promjenlji-1 min. 50 cmin. vi intervalApsolutne razlike u odnosu na kronografskumetodu (u B /o>)Prijelaz do stablaStablena vremenaSortimentno vrijeme za:kladarkeI klasu trupacaII klasu trupacaIII klasu trupacaprostorno drvoPI + PZVNepotrebni gubici0,000,000,000,000,000,000,000,000,000,290,110,03+0,080,040,220,02+0,67- 0,06+0,020,100,000,010,020,150,550,800,03+0,050,680,010,140,120,18- 0,63— 0,46— 0,070,00 0,00 0,00 0,00U tabeli 3 prikazali smo odstupanja ikoja smo utvrdili na osnovi podatakaiz tabele 2. Tako na primjer za prijelaz od stabla do stabla te razlikeutvrdili smo ovako: 2,08 — 1,79 = + 0,29; 1,77 — 1,79 = — 0,02;14

1,84 — 1,79 = + 0,05. Te razlike u relativnim iznosima od iznosa utvrđenihmetodom kronografije prikazali smo u tabeli 4. Na primjer + 0,29 :1,76 . 100 = 16,20%; —0,02 : 1,79 . 100 = —1,12%; +0,05 : 1,79 . 100 =+ 2,79%.Relativna odstupanja postotaka vremena utvrđenih multimomentnommetodom od odnosnih vremena utvrđenih metodom kronografijeGrupa vremenaPrijelaz do stablaStablena vremenaSortimentno vrijeme za:kladarkeI klasu trupacaII klasu trupacaIII klasu trupacaprostorno drvoPI + PZVNepotrebni gubiciKronografijaTAB.j4Metoda snimanjaMultimomentna metodaInterval1 min.Interval Promjenlji-50 cmin. vi intervalRelativne razlike u odnosu na kronografskumetodu (u °/o)0,000,000,000,000,000,000,000,000,00+ 16,20+ 0,63—15,78+ 5,03+ 1,87+ 14,66+ 0,04— 2,35— 1,92— 1,12+ 0,570,00+ 0,63— 0,94+ 10,00+ 1,26— 2,80+ 0,96+ 2,79+ 3,88— 5,26+ 8,80+ 5,61+ 12,00— 1,44— 1,61— 2,240,00 0,00 0,00 0,00Iz tabela 2, 3 i 4 vidi se da su rezultati snimanja multimomentnommetodorn s ekvidistantnim intervalima opažanja od 50 stotinki minute najbližionim utvrđenim metodom fcronografije. Pri toj varijanti sve su razlike,osim kod sortimentnog vremena trupaca III klase, ispod ± 5%. Multimomentnosnimanje rada pri sječi i izradi drva s promjenljivim intervalimaopažanja utvrđenim po tabeli slučajnih brojeva — ne postiže rezultatetočnije od odnosnog snimanja s ekvidistantnim intervalima.Točnost, odnosno apsolutna greška podataka utvrđenih multimomentnommetodom (u tabeli 2) uz vjerojatnost od 95% izračunali smo po ovojformuli:G = 1,96 .P(l—P)pri čemu je:G — tražena točnost, odnosno apsolutna greška;p -— postotak za koji se izračunava točnost, odnosno apsolutna greška;N — ukupni broj izvršenih opažanja.Izračunate apsolutne greške za pojedine podatke prikazali smo u tabeli5. Te greške su obrnuto proporcionalne veličini postotka za koji su izračunate.U našem primjeru, pri ekvidistantnim intervalima opažanja od 50cmin., apsolutna greška se kreće od ± 1,94% za p = 44,19 do ± 42,10% zap = 0,19.N(1)15

Pouzdanost, odnosno vjerojatnost postotaka u tabeli 2, utvrđenih multimomentnommetodom — izračunali smo na slijedeći macin:i / G2 . p . Nf 1—Ppri čemu je:P — standardizirana varijabla;G — apsolutna greška, odnosno apsolutna točnost;p — postotak za koji se izračunava vjerojatnost;N — broj izvršenih opažanja.Za izračunate vrijednosti standardizirane varijable P potražili smo utabeli vjerojatnosti odgovarajuće vjerojatnosti za sve postotke koje smoutvrdili multimomentnom metodom. Te vjerojatnosti utvrdili smo za ± 5%apsolutne točnosti i za točnosti postignute snimanjem (iz tabele 4). Nađenevjerojatnosti prikazali smo u tabeli 5.Najveće vjerojatnosti utvrđenih postotaka uz ± 5% apsolutne točnostipostignute su pri snimanju s ekvidistantnim intervalima opažanja od 50cmin. One su upravno proporcionalne veličini postotaka za koje se izračunavaju.U našem primjeru te se vjerojatnosti kreću od 19,34% d° 99,99%.Samo tza itri (najveća postotka možemo tvrditi da su u 95% slučajeva/pouzdanotočni uz ± 5% apsolutne greške. Svi ostali postoci, odnosno svaostala vremena, koja učestvuju s malim postotkom u ukupnom vremenu— nisu statistički pouzdano točni.Točnost i vjerojatnost podataka utvrđenih multimomentnom metodomTAB. 5Grupa vremenaPrijelaz do stablaStablena vremenaSortimentno vrijeme za:kladarkeI klasu trupacaII klasu trupacaIII klasu trupacaprostorno drvoPI + PZVNepotrebni gubiciInterval opažanja1 min.iti3 S*t -yGPH >0,350,940,090,310,360,321,221,110,42šurvsr3 O*-> 3OSO 3

c) Normalno vrijeme po jedinici drvnog sortimentaNormalno vrijeme po jedinici izrađenog drvnog sortimenta utvrdili smona slijedeći način:T n - (ti + t 2 + ta) . l,opo (3)ti =m si(4)pri čemu je:U =F (5)F (6)PI + PZVPo = .100 (7)£t ai + 2t, t + St pT n — normalno vrijeme po jedinici izrađenog drvnog sortimenta bez koreu minutama;ti •— sortimentno normalno vrijeme po jedinici određenog drvnog sortimentabez kore u minutama;2t si — ukupno sortimentno (normalno) vrijeme određenog drvnog sortimentabez kore u minutama;m si — ukupna drvna masa određenog sortimenta u m 3 bez kore, odnosno uprm za prostorno drvo;t 2 — stableno (normalno) vrijeme po jedinici izrađenog drvnog sortimentau minutama;Et st — ukupno stableno (normalno) vrijeme u minutama;ZV — ukupno izrađena netto drvna masa u m 3 s korom;F — faktor za preračunavanje volumena određenog drvnog sortimenta bezkore u odnosni volumen s korom;t 3 — (normalno) vrijeme trajanja prijelaza od stabla do stabla — po jedinicidrvnog sortimenta u minutama;Stp — ukupno (normalno) vrijeme trajanja prijelaza od stabla do stabla uminutama;po — postotak općih vremena od čistog vremena;PI — potrebno izgubljeno (normalno) vrijeme (osobno, zbog alata, organizacionoi drugo) u minutama;PZV — pripremno-završno (normalno) vrijeme u minutama.Izračunata ukupna normalna vremena po jedinici drvnog sortimenta sgranicama pouzdanosti za 95% vjerojatnosti — prikazali smo u tabeli 6.Apsolutna greška za ukupna normalna vremena po jedinici drvnog sorti-st st2VStpt 3 = .sv17

menta, pri snimanju s akvidistantnim intervalom opažanja od 50 cmin. i uz95% vjerojatnosti — iznosi svega od ± 0,49% do ± 0,86% normalnog vremena.Uz ± 5% apsolutne točnosti vjerojatnost dobivenih rezultata iznosi99,99%, Tako precizni rezultati s velikom vjerojatnosti postignuti su zato,jer u ukupnom normalnom vremenu po jedinici drvnog sortimenta — glavninučine vremena dkoja su pouzdano točna (stablena i opća vremena). Vremenaikoja su utvrđena s manjom točnosti i manjom pouzdanosti imaju maliutjecaj na točnost i vjerojatnost dobivenih rezultata zbog manjeg učešća ustrukturi vremena po jedinici drvnog sortimenta (isortimentna vremena (kodtrupaca).Normalno vrijeme po jedinici drvnog sortimenta utvrđeno metodomkronografije i multimomentnom metodomTAB. 6Metoda snimanjaKronografijaMultimomentna metoda:Interval opažanja 1 min.Interval opažanja 50 cmin.Promjenljivi intervalao «.M HMT3krono-0,00—0,32—0,02—1,1618

U tabeli 7 prikazali smo odstupanja ukupnih normalnih vremena po jedinicidrvnog sortimenta utvrđenih onultimomentnom metodom od odnosnihvremena utvrđenih metodom kronografije. Iz tabele vidi se da se normalnavremena po jedinici drvnog sortimenta — utvrđena multimomentnom metodoms ekvidistantnim intervalom opažanja od 1 minute — razlikuju od odnosnihvremena utvrđenih kronografskom metodom za —0,32% do +6,67°/o.Uz primjenu promjenljivih intervala opažanja, te razlike iznose od +0,47%do +6,33%. Primjenom eikvidistantnog intervala opažanja od 50 cmin postignutisu najbolji rezultati. Pri takvom snimanju razlike između ukupnih normalnihvremena po jedinici drvnog sortimenta utvrđenih kronografskom dmultimomentnom metodom — iznose od —0,02% do +3,06%. Budući da surazlike uz primjenu te varijante multimomentne metode — manje od ±5%(željena točnost) — može se navedena varijanta preporučiti kao pouzdanotočna metoda za utvrđivanje normi ukupnog vremena po jedinici drvnogsortimenta.d) Broj potrebnih opažanjaBroj potrebnih opažanja ovisi o veličini najmanjeg traženog postotka teo željenoj vjerojatnosti i preciznosti s ikojima odnosni postotak treba bitiutvrđen. Taj broj opažanja računali smo po ovoj formuli:Ps.(l— P)N =G2.p(8)Simboli u prednjoj formuli imaju isto značenje ikao u formuli 2. U tabeli8 prikazali smo broj potrebnih opažanja za postotke iz tabele 2, utvrđenemultimomentnom metodom uz 95% vjerojatnosti i ±5% apsolutnetočnosti. Iz navedene tabele vidi se da je za utvrđivanje postotaka učešćasortimetnih vremena u ukupnom radnom vremenu pri konkretnim uvjetima— potreban vrlo veliki broj opažanja. Za prikupljanje toliko velikog brojaopažanja bilo bi potrebno snimati 70 do 80 radnih dana.Broj potrebnih opažanja uz 95% vjerojatnosti i ±5% preciznostiza sttukturu vremena iz tabele 2TAB. 8Intervali opažanjaGrupa vremena 1 min 50 cmin PromjenljiviBroj potrebnih opažanjaPrijelaz do stablaStablena vremenaSortimentna vremena kladarkiSortimentna vremena trupaca I klaseSortimentna vremena trupaca II klaseSortimentna vremena trupaca III klaseSortimentna vremena prostornog drvaPripremno-završno i potrebno izgubljenovrijemeNepotrebno izgubljeno vrijeme84.0007.200958.50090.50068.90087.8001.9803.98048.70085.2507.200806.40094.50070.80091.6001.9404.00047.30081.9007.000851.00087.10066.40089.9002.0303.93047.30019

Međusobnim zbrajanjem postotaka vremena trajanja, iz kojih se izračunavakonkretna norma ukupnog vremena po jedinici drvnog sortimenta —dobili smo postotke koji se mogu utvrditi pouzdano točno s manjim brojemopažanja. Brojevi potrebnih opažanja — za utvrđivanje ukupnih normalnihvremena po jedinicama drvnih sortimenata — mogli bi se dobiti već i tokomjednog dana snimanja rada tročlane ekipe sjekača uz primjenu multimomentnemetode s ekvidistantnim intervalom opažanja od pola minute. Međutim,snimanje treba vršiti najmanje tri cijela radna dana zbog dnevnog itjednog kolebanja radnog učinka bez obzira kojom se metodom snima. Prematome, ako se žele utvrditi (konkretne norme ukupnih vremena po jedinicamadrvnih sortimenata — primjenom multimomentne metode s ekvidistantnimintervalima opažanja od pola minute, dobit ćemo rezultate koji sene će razlikovati za više od ±5% od odnosnih rezultata utvrđenih kronografskommetodom.4. ZAKLJUČCIUsporednim snimanjem rada tročlane ekipe radnika pri sječi i izradidrva tokom tri radna dana — uz primjenu multimomentne i kronometrijskemetode studija vremena — postignuti su slijedeći rezultati:—• Utvrđena je struktura snimljenog radnog vremena uz primjenu kronometrijske,a zatim navedenih tri varijanata multimomentne metode.— Utvrđena su ukupna normalna vremena po jedinicama izrađenih drvnihsortimenata.— Utvrđeni su vjerojatnost i pouzdanost dobivenih rezultata te odstupanjarezultata dobivenih multimomentnom metodom od odnosnih rezultatadobivenih kronometrijskom metodom.— Izračunati su brojevi potrebnih opažanja za utvrđivanje struktureradnog vremena s 95% vjerojatnosti i ±5'% apsolutne točnosti.Na osnovi analize postignutih rezultata snimanja rada radnika pri sječii izradi drva — mogu se izvesti slijedeći zaključci:1) Snimanje rada multimomentnom metodom okupira snimatelja višenego snimanje odnosnog rada kronometrijskom metodom.2) Kronometrijsko snimanje vremena i evidentiranje izmjerenih podatakasloženije je od onog pri snimanju multimomentnom metodom.3) Struktura radnog vremena utvrđena multimomentnom metodom bilaje gotovo jednaka strukturi utvrđenoj kronometrijskom metodom.4) Mutlimomentno snimanje rada pri sječi i izradi drva, uz primjenupromjenljivih intervala opažanja utvrđenih po tabeli slučajnih brojeva —ne postiže rezultate točnije od odnosnog snimanja s ekvidistantnim intervalimaopažanja.5) Najbolji rezultati snimanja istraženim varijantama multimomentnemetode dobivaju se primjenom ekvidistantnih intervala opažanja od polaminute.6) Ukupna normalna vremena po jedinicama izrađenih drvnih sortimenata,utvrđena multimomentnom metodom s ekvidistantnim intervalom opa-20

žanja od pola minute — pouzdano su točna. Njihova odstupanja od odnosnihvremena utvrđenih kronometrijskom metodom — manja su od ±5%.7) Vremena trajanja, ikoja učestvuju s malim postotkom u ukupnomradnom vremenu, nisu statistički pouzdano točno utvrđena uz primjenu navedenihvarijanata mukimamentne metode. To se može pokazati kao važannedostatak u slučaju primjene multimomentne metode pri izradi sistematehničkih normi sječe i izrade drva diferenciranih po radnim operacijama.LITERATURA1. Barnes, R.: Work sampling. New York, 1957.2. Barnes, R.: Motion and Time Study. New York, 1957.3. Boj an in, S.: Određivanje vremena izrade metodom trenutačnih zapažanja.Narodni šumar, 5/6, 1963.4. Kovač, J.-W inkier, I.: Normiranje rada u šumskoprivrednim organizacijama.Zagreb, 1966.5. Kraljić, B.: Znanstvena organizacija rada u šumarstvu (skripta). Zagreb,1966/67.6. Kraljić, B.: Die Problematik der Zweckmassigkeit und Wirtschaftlichkeitder Aufnahme mittels Multimomentmethode in der Forstwirtschaft. Zagreb,1972. (Referat).7. Sali trežić, T.: Studij rada. Osijek, 1968.8. Taboršćak, D.: Metoda trenutačnih zapažanja. Zagreb, 1959.9. The Nordic Forest Work Study Council: Forest work study nomenclature inDenmark, Finland, Norway and Sweden. Bulletin No 1. 1963.10. Vranić, V.: Vjerojatnost i statistika. Zagreb, 1965.SummaryA COMPARATIVE TIME STUDY IN THE FELLING AND PRIMARYCONVERSION BY THE STOP-WATCH TIME STUDY AND WORKSAMPLING METHODThe author presents in his paper the results of a comparative time study ofone and the same work by a crew in the felling and primary conversion byapplying the stop-watch time study and work sampling method. In the field wascarried out in detail the timing of work by the stop-watch time study method,while the activity sampling of the same work was done later by applying threedifferent observation intervals.Through parallel recording the work of 3-men crew in felling and primaryconversion — by employing the work sampling and stop-watch time study — thefollowing results were achieved:— Established were the structures of the measured work time by applyingthe stop-watch time study and work sampling method.— Established were the work place times according to the units of convertedassortments.— Established were the probability and accuracy of the results obtained,also the deviation of results obtained by the work sampling method from thecorresponding results obtained by the stop-watch time study.— Computed were the numbers of observations needed to establish the structureof work place time with a 95Vo confidence level and ±5 ; '/o absolute accuracy.21

On the basis of an analysis of recording the activity of workers in felling andprimary conversion the following conclusions may be drawn:1) When recording the work by the work sampling method the observer ismore engaged than when timing the respective work by the stop-watch time studymethod.2) A stop-watch time study recording of measured data is more complex thanthat in the work sampling method.3) The structure of the work time established by the work sampling methodalmost equiablled the structure established by the stop-watch time study method.4) With work sampling in felling and primary conversion — when applyingvariable observation intervals established according to the table of random numbers— are not achieved results more accurate than the corresponding recordingat isochronous observation intervals.5) The best results of recording by the investigated variants of the worksampling method we obtained when isochronous obseration intervals of 30 secondswere employed.6) The work place times according to the units of converted assortment —established by work sampling method with isochronous observation intervals of30 seconds — are sufficiently reliable.7) Times participating with a small percentage in the work place time havenot been established statisticaly in a satisfactory manner when employing thementioned variants of the work sampling method. This may turn out to be animportant drawback when employing the work sampling method in the settingup of work place times differentiated according to the operations.22

USPIJEVANJE NEKIH KLONOVA STABLASTIH VRBANA ČISTINAMA LONJSKOG POLJA*Mr Đ. KOVACIĆ, dipl. inž. šumarstva** iMr A. KRSTINIĆ, dipl. inž. šumarstva***UVODU toku podizanja kultura topola i vrba na dijelu šumskih čistina u kutinskimlanjskim šumama osnovan je u sklopu tih kultura pokus s različitimklonovima stablastih vrba. Realizacija ove ideje bila je moguća, jer jeu rasadniku Šumarije Kutina postojala bogata zbirka od 120 autohtonih ialohtonih klonova, koje su Katedra za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskogfakulteta u Zagrebu te Institut za tapolarstvo u Novom Sadu, otstupilišumariji Kutina. Osnivanje klonskog testa stablastih vrba imalo jeza cilj, da se pronađu klonovi koji bi u nepovoljnim uvjetima Lonjskog poljadali povoljnije rezultate od iklona P. euramericana 1-214 u smislu adaptibilnostii produkcije drvne mase. Osim toga smatrali smo, da bi pronalaženjempogodnih klonova stablastih vrba, te njihovim uzgojem na čistinamaLonjskog polja, stvorili uvjete za pridolazak gospodarski važnijih vrsta listaća,kod čega u prvom redu mislimo na poljski jasen i hrast lužnjak.Pokus je osnovan sredstvima iz amortizacije za regeneraciju šuma biv.šumskog gospodarstva »Garjevica« iz Kutine. Tijekom 1969. i 1970. god. sredstvaza praćenje pokusa osigurala je šumarija u Kutini, a 1971. god. zajedničkifond Šumskog gospodarstva »Josip Kozarac« Nova Gradiška, predviđenza naučnu suradnju i istraživanja.U ovom radu obrađeni su šestogodišnji rezultati pokusa.1. PROBLEMATIKAPosavina je područje na kojem od davnine prevladavaju površine podšumom i prostrane čistine (pašnjaci-livade), većinom neikultivirane.Zahvaljujemo se Prof, dr M. Vidakoviću i Prof, dr I. Dekanicu na izvršenojrecenziji i korisnim sugestijama.* Istraživanja su financirana od strane Republičkog fonda za naučni rad SRHrvatske i Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija, Zagreb (za 1972i 1973 god.).** Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija, Zagreb.*** Katedra za šumarsku genetiku i dendrologiju, Šumarski fakultet, Zagreb.23

Površine tih čistina, koje do danas nisu privredene određenoj kulturinisu male, ima ih na desetke tisuća hektara. Takve površine nalazimo u Posavinina čitavom području idući od zapada prema istoku, a jedno od takvihnajtipičnijih područja svakako je Lonjsko polje.Pod Lonjskim poljem u širem smislu podrazumijeva se područje izmeđurijeke Save i autoputa Zagreb—Beograd, te Zagreba i ceste Okučani—Stara Gradiška. Zapravo to su dva polja: Lonjsko — od Zagreba do Jasenovca,a dalje prema istoku se nastavlja Mokro polje. Navedena polja zauzimajulijevo zaobalje Save.Na desnom zaobalju Save također se prostiru dva polja: Odransko —od Zagreba do Siska i Ribarsko polje — od Siska do Jasenovca.Lijevo i desno zaobalje Save, s navedena četiri polja, čini gornje Posavljes ukupnom površinom cea 257.000 ha. Na ovom području često dolazi dopoplava. Prosječno svake pete godine pod vodom se nalazi oko 70.000 ha, akada su vrlo visoki vodostaji Save i njenih pritoka, moguće su i poplavekatastrofalnih razmjera. Tako se spominje 1925. god., kada se pod vodom nalazilooko 200.000 ha površine Krček (1967).Danas se u Lonjskom polju provode opsežni radovi, izrađuju nasipi, kopajuodušni kanali, koji odvajaju retencije za velike poplavne vode, od branjenihpovršina predviđenih za poljoprivrednu i drugu proizvodnju.Sa sigurnošću se može tvrditi da će i nakon provedene regulacije ugornjem Posavlju, ostati veći dio površina, koje će biti naj svrsishodni je privestišumskoj proizvodnji.Unutar areala posavskih nizinskih šuma na potezu Ivanić Grad—NovaKapela ima dosta neposumljenih čistina. Prema podacima iz gospodarskihosnova, po šumarijama to iznosi:Šumarija Gospodarska jedinica Čistine u haNovoselecPopovačaKutinaLip ovijaniNovskaJasenovac24ŽuticaPopovačke nizinske šumeKutinsko lonjske šumeJosip KozaracGrede Kamare,TrstikaGrede Kamare,žabarski bok.Prašnik,Ljeskovača673,89547,47438,33236,59394,34100,95652,4379,33248,16277,33

Okučani Međustrugovi 112,04Nova Gradiška Ključevi 169,43Nova Kapela Radinje 232,23Ukupno: 4.162,52Samo ove površine od preko 4.000 ha nameću se same od sebe da ih seprivede šumskoj proizvodnji, jer u cjelini uzevši predstavljaju jednu većugospodarsku jedinicu. Ako ovim površinama, koje su već u posjedu šumarstva,pridodamo nove čistine, koje će nam tokom regulacije, arondacijonipovršina, a i nakon njenog završetka vjerojatno biti dane na korištenje, ondamožemo konstatirati da istraživanja što povoljnije tehnologije za pošumljavanjeovih čistina nisu preuranjena. Ovo tim više što za ovakove teške terene,u nama dostupnoj literaturi, nismo pronašli provjerena rješenja.Prema Dekanicu (1969) za privođenje takovih površina intenzivnimšumskim kulturama najpovoljnije su listače kojima ekološki uvjeti Posavinenajbolje odgovaraju. To su u prvome redu vrbe i topole. Pošto se gornjaPosavina, kako navodi isti autor, smatra manje povoljna za uzgajanje euroameričkihtopola od Podravine i Podunavlja, to i taj navod potvrđuje ispravnostorijentacije na vrbu. Nadalje opće je poznato, da vrba kao pionirskavrsta na terenima uz naše veće rijeke dolazi primješano ili tvori manje iliveće čiste sastojine.Površine za pošumljavanje o kojima je ovdje riječ, nalaze se u ravnici.Međutim iako su te površine manje više blago valovite, ili gotovo ravne,često puta s vrlo malim razlikama u nadmorskim visinama, ekološke i drugeprilike su od slučaja do slučaja vrlo različite. Pretpostavlja se da su tla Posavinevrlo heterogena, jer su se kroz milenije razvijala na različitim reliktnimnanosima donijetih vodom u nizinu s Moslavačkih i Bosanskih planina,kao i nanosa koje je taložila rijeka Sava. Prema Dekanicu (1962) bonitetitala su u vrlo uskoj vezi s konfiguracijom terena, podzemnom vodom,učestalosti, zadržavanju i dubini poplavnih i oborinskih voda.Imajući na umu naprijed spomenuto, teško je pretpostaviti da postojitakav jedan univerzalan klon vrbe, koji bi davao dobre rezultate i opravdaoulaganja na tako velikom prostranstvu. Svakako je više vjerojatno da će zaodgovarajuće lokalitete (manje ili veće) budućim istraživanjima biti potrebnopronaći, ili proizvesti nove odgovarajuće klonove vrba. Ako ovome dodamo,da nemamo provjerenih podataka kakav će sadni materijal — s obziromna starost i dimenzije sadnica — dati najbolje rezultate, koji razmaki dubina sadnje, da li čiste kulture, ili u konsocijaciji s drugim listačama(poljski jasen, crna joha i druge), do koje mjere će se isplatiti eventualniagrotehnički zahvati — oranje, fertilizacija i dr., onda vidimo da je problematikavrlo kompleksna. Poznato je da šume Posavine pripadaju među najvredniješume u našoj Republici, te da predstavljaju ogromnu sirovinskubazu. Privođenjem ovakovih čistina šumskoj proizvodnji u mogućnosti smotu sirovinsku bazu znatno povećati.25

SITUACIJAMJERILO I 50000DIO KUTINSKIHNIZINSKIH ŠUMAODJEL13 • POKUSNA PLOHA2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJAPokusna ploha nalazi se u gospodarskoj jedinici Rutinske lonjske šumeodjel 13 d, cea 7 km južno od mjesta Kutine.To je manja šumska čistina obrasla travnom vegetacijom, a u nekuruku je nastava/k prostrane šumske čistine, koja se nalazi nešto sjevernije,s obe strane potoka Kutinice, koja zapadno od pokusne plohe utječe u Trebež.Nešto sjevernije od pokusne plohe je manja kultura vrbe i topole, a sistočne, južne i zapadne strane okružuje je šuma poljskog jasena s hrastomlužnjakom mokrog tipa (Vidi — Situaciju).Podignuta kultura euroameričke topole klona 1-214, nije dala očekivanerezultate, a kultura stablastih vrba podignuta jednogodišnjim sadnicama hibridaS. x viridis Fr., pretrpila je velika oštećenja od visoke poplavne vode,odnosno leda.26

SI. 1. Iz pridanka prelomljenih sadnica tjera po više izdanaka, kod hibridne vrbe(S. x viridis Fr.)2.1. Ekološke prilike2.1.1. Geomo r f olo šike karakteristikePrema Dekanicu (1962) mikroreljef ovih površina okarakteriziran jerrrikrouzvisinama (grede) te mikrodepresijama (niže, bare).Grede su blago uzdignuta mjesta koja su redovito izvan utjecaja poplavnihvoda. Jedino za ekstremno visokog vodostaja mogu biti djelomično i tokroz vrlo kratko vrijeme poplavljene.Mikrodepresije čine bare, gdje duže vrijeme stagnira poplavna ili oborinskavoda, i niže na kojima se kraće vrijeme zadržava oborinska, a rjeđepoplavna voda. Te niže su većinom ocjedite.Površina na kojoj se nalazi pokusna ploha je ravna niza s vrlo blagimpadom prema južnoj i jugoistočnoj strani, što se na terenu jedva primjećuje.2.1.2. KlimaOvo područje ima umjereno kontinentalnu klimu. Meteorološki podacidobiveni su na najbližoj meteorološkoj stanici III reda u Kutini (49°29' sjevernaširina, 16'°47' istočna dužina od Greenwicha, nadmorska visina 120 m).Osnovni klimatski podaci prikazani su klimatogramima za period 1966—1969. god. Više od polovice godišnjih oborina padne u vrijeme vegetacijskogperioda. Unatoč toga u pojedinim godinama oborine u vegetacijskom periodunisu ravnomjerno raspoređene, pa se pojavljuju kraći ili duži periodi,ne samo umjerenog suhog vremena nego i izrazite suše. Ovo potvrđuje klimatogramza 1967. god. gdje vidimo takav period suše u VIII mjesecu. Slijedeće1968. god. (vidi klimatogram), oborine su još napovoljnije raspore-27

đene, pa tako unutar vegetacijskog perioda imamo dva perioda suše, i tonešto duži odmah na početku vegetacije u IV mjesecu, i nešto kraći u VIImjesecu.Meteorološka stanica od koje su dobiveni podaci ne raspolaže s instrumentarijemza mjerenje relativne vlage zraka, ali prema podacima susjednemeteorološke stanice (Lipovljani), srednja godišnja relativna vlaga zrakaiznosi 75%, a za vrijeme vegetacijskog perioda 71%. (D e k a n i ć, 1962).Ostale podatke o klimi vidi u priloženim klimatogramima (K o v a č i ć,1973).KLIMATOCRAMI PO H. WALTERUza god 1966-1969I ~ 33.C" 100 50m— 26.t' 80 40Ji— ??,»' 50 30: - -S,8' 40 20e~-tt.s' 20 101966god.a METEOROLOŠKA STANICAb - NADMORSKA VISINA: - BRCJ GODIM OPAŽANJAd - PROSJEK GODIŠNJIH TEMPERATURAe - UKUPNA KOLIČINA GODIŠNJIH OBORINAI - PROSJECI MJESEČNIH TEMPERATURA ZRAKAg- HUMIDNI PERIODh - RAZDOBLJE UMJERENO SUHOG VREMENA I SUŠE< - KOLIČINA OBORINA PO MJESECIMAI - MJESECI SA SREDNJIM MINIMUMOM TEMPERATURE ISPOD 0' CK - MJESECI SA APSOLUTNIM MINIMUMOM TEMPERATURE ISPOD 0'CI - APSOLU'Nl MAKSIMUM TEMPERATUREm- SREDNJI MAKSIMUM TEMPERATURE NAJTOPLIJEG MJESECAn SREDNJE KOLEBANJE TEMPERATURE-0 - SREDNJI MINIMUM TEMPERATURE NAJHLADNIJEG MJESECAP- APSOLUTNI MINIMUM TEMPERATUREr - PROSJEK TEMPERATURE VEGETACIJSKOG PERIODA2.1.3. Tlo pokusne ploheNa pokusnoj plohi iskopana su tri pedološka profila radi uzimanjauzoraka za pedološke analize koje su rađene u Zavodu za pedologiju Poljoprivrednogi šumarsikog fakulteta u Zagrebu. (Vidi prilog 1).Iz terenskih istraživanja i analitičkih podataka zaključujemo da tlo pokusneplohe pripada tipu •— mineralno močvarno vlažno glej tlo.Mehanički sastav tla, određivan u vodi i pirofosfatu pokazuje da suuzorci teška glina do cea 100 cm dubine profila (Tabela br. 1 i 2). Ova tlaimaju vrlo nepovoljnu teksturu. Iz Tabele br. 1 i 2 vidljivo je da s eventual-28

nim manjim razlikama u sva tri profila čestice gline i praha čine 80—90%čvrste faze tla. Nadalje je vidljivo (Tab. br. 2) da su mikroagregati nestabilni,odnosno vrlo malo stabilni.Analizirajući podatke iz Tab. br. 3 vidljivo je da su svi ispitivani uzorciporozni (52,6—59,4% pora), da je kapacitet za vodu velik (54,3—59,1%), a daje kapacitet za zrak ispod minimuma, š k o r i ć A. (1960) navodi pretpostavkuKopeokog »da su tla s apsolutnim kapacitetom za zrak manjim od10% nepodesno stanište za većinu kulturnog bilja, pa treba ovo svojstvo utom slučaju meliorirati. Kad kapacitet za zrak padne ispod 6% tla su nepovoljnai za livade i za pašnjake«. U našem slučaju kapacitet za zrak iznosiod 0—3,3%, ali na dubini profila od cea 120 cm.1967god'968 ccd. •969 gozPodaci u Tab. br. 4 nam govore da je ovo tlo vrlo male propusnosti zavodu, ili bolje rečeno nepropusno. Nešto povoljnija situacija je kod profilabr. 2 gdje je u prvih 15' na dubini profila 5—45 cm propusnost brza, ali spovećanjem vremena ona postaje umjereno mala do mala. I kod ovoga profilanešto dublji horizonti praktično su nepropusni.Općenito se može reći da ovo tlo ima vrlo nepovoljna fizička svojstva.Podaci iz Tabele br. 5 karakteriziraju kemijska svojstva ovog tla. Ovotlo je nekarbonatno. Prisustvo CaCOs utvrđeno je na 300, odnosno 360 cmdubine.29

Mehanički sastav tlaTABELA 1OznakaDubinaVo sadržaj čestica (u vodi)Teksti irna oznakaprofilau cm2—0,20,2—0,02 0,02—0,002/0,00212345670—200,716,735,047,6teškaglina20-400,115,126,058,8teškaglinaVrbine40—570,115,133,251,6teškaglinaProfil 157—800,115,136,648,2teškaglina100—1200,427,423,249,0teškaglina0—200,916,136,646,4teškaglina20—360,219,025,455,4teškaglina36—500,322,528,648,6teškaglinaVrbine50—700,619,234,046,2teškaglinaProfil 280—950,623,830,045,6teškaglina110—1300,249,446,44,0praškasta ilovača—300—0,349,948,21,6praškasta ilovača>3500,459,439,40,8ilovača5—150,216,638,045,2teška glina20—300,120,127,252,6teška glina40—500,419,835,444,4laka glinaVrbine60—700,214,840,844,2laka glinaProfil 380—900,224,227,648,0teška glina120—1300,338,356,45,0praškasta ilovača—180—0,281,017,41,4sitno pjeskovitailovača>3601,057,840,01,2ilovača30

S fiziološkog gledišta interesantne su ;pH vrijednosti određene u n-KCl-u.Ove vrijednosti kod sva tri profila su podjednake i pH do dubine cea 50 cmiznosi 5,0—5,8, što će reći da su ovo kisela do slabo kisela tla.Cjelokupni kapacitet adsorpcije (T) je prilično visok, a ističe se po većemstupnju zasićenosti bazama (V%), što se s dubinom još više povećava.U pogledu sadržaja humusa, u sva tri profila do dubine od cea 40 cmovo tlo je dosta humozno, a isto tako bogato do vrlo bogato dušikom.Odnos C : N za površinske horizonte manje više je povoljan.Fiziološki aktivnim fosforom ovo tlo je slabo do srednje opskrbljeno(8,2—11,0), a znatno bolje je opskrbljeno fiziološki aktivnim kalijem (19,5—21,8).OPIS PROFILAMorfološki opis prikazuje slijedeću građu profila:Profil 1 — Glejno tloAG (0—20 cm) — prvih 5 cm horizonta gusto proraslo ikorjenjem trava —tvrdo zbijena plava glina s dosta rđastih mrlja, vertikalno ispucala uprizme u horizontalnim razmacima oko dvadesetak cm. Struktura krupno-grudasta.Grudasti agregati teško se lome. Ovaj horizont je suhi j i odostalih nižih horizonata.G r (20—40 om) — .tamnoplava teška glina s mnogo manje rđastih mrlja odprethodnog AG horizonta. Vertikalne pukotine su uže, izraženije u ovomhorizontu, koji je mjestimično vlažniji od prethodnog. Krupno grudastiagregati teško se lome.G 0 ro ,i (40—57 cm) —

G rcđ (20—36 cm) — tamnoplava teška glina, ikrupno grudastih agregata s tanjimi užim isprekidanim vertikalnim pukotinama.G 0 re ,i (36—50 om) — mramorirana plastična teška glina prošarana žućkastimi plavičastim mrljama i masotinama. U ovom podhorizontu prestaju vertikalnepukotine.G m i (50—70 cm) — teška plavičasta plastična glina, vlažnija od prethodnihpodhorizonata. Rjeđe se pojavljuju žućkaste mrlje.G„ red (70—100 cm) — mramorirana, plavičasto-žuckasta teška glina, tvrda,zbijena. Suhljd od prethodnog podhorizonta. Strukturni agregati grudičasti.G 0 re d (100—140 cm) — praškasta ilovača s po kojom žućkastom mrljom.Suhlji i zbijeniji od prethodnog podhorizonta. Strukturni agregati grudasti,teško se lome. Glavno korjenje dopire do dubine od 50 om. Rjetkokorjenje tanjih dimenzija dopire do dubine od 120 cm.Sonda:300 cm — žućkasta .praškasta ilovača, vlažna, karbonatna kojasvjetluca od tinjčastih minerala.350 cm — žućkasto-plavičasta boja ilovače slična prethodnom izvatkusonde.Profil 3 — Glejno tloSličan je po redosljedu horizonta Profilu 2. Međutim, na ovom profiluza razliku od Profila 1 i 2, zastupljeno je 6—7 pukotina, ikoje se vertikalnopružaju sve do dna profila (140 cm). Korjenje također dopire do dna profila,a glavnina korjenja na oko 55—60 cm.AG (0—20 cm) — teška zbijena prosuha glina s mnoštvom rđastih mrlja štodaje podhorizontu smeđi ton. Gornjih 5 cm proraslo gusto sitnim korjenjemtravme vegetacije. Agregati grudasti, teško se lome.G ređ (20—35 cm) — pretežno tamne boje s plavkastom nijansom, teška plastičnaglina. Agregati su slabo formirani.G ređ (35—55 cm) — rđasto plavičasta, prosuha laika glina. Strukturni agregatigrudasti. Tvrd je i zbijen. Teško se kopa ikao i prethodni podhorizonti.G red (55—72 cm) — plavičasta laka glina koja se lakše kopa od prethodnihpodhorizonata, jer je nešto vlažnija. Žućkaste mrlje rijetke i pojedinačne.Strukturni agregati slabo formirani nešto grudasti.G 0 ređ (72—102 cm) — sličan prethodnom samo s više žućkasto rđastih mrljai mazotina, teška glina.G ređ (102—145 cm) — tamnoplava s po kojom žućkastom mrljom praškastailovača slabo formirana. Vlažnija od prethodnih podzorizonata.Sonda: 180 cm —• sitno pjeskovita ilovača, besikarbonatna, žućkaste bojes plavičastim mrljama.360 cm — ilovača žućkaste boje sa svjetlucavim tinjčastim mineralima.Fizikalne i kemijske osobine profila prikazane su u Tab. 1—5.36

3. METODA RADAPokus je osnovan u jesen 1967. god. sadnjom sadnica vrbe, starosti 2/2,u razmacima sadnje 3 X 3 m, na površini 1,23 ha.Reznički materijal potječe dijelom s područja SR Hrvatske (Podravina,srednja Posavina, okolica Zagreba), a sabran je od fenotipski najboljih stabalau prirodnim populacijama bijele vrbe (Salix alba L.). Dio rezničkog materijalapotječe iz populacije bijele vrbe s područja Dunava, dok su klonoviS. alba var. calva (V31), S. alba sanquinea (29) i S. alba ruttiliana (110)alohtonog porijekla. U genetskom pogledu uzgojeni klonovi u većini slučajevapripadaju bijeloj vrbi (S. alba L.), hibridima bijele i krhke vrbe (S.alba X S. jragilis) Fi ili Fs odnosno F n generacije, koji su spontano nastaliu prirodnim populacijama bijele vrbe (Krstinić, 1967), te krhkoj vrbi.Prema tome možemo sa sigurnošću reći, da smo ovim klonskim testom obuhvatilidobar dio varijabiliteta prisutnog u našim prirodnim populacijamabijele vrbe.Od uzgojena 34 klona, sa 7 klonova postavljen je pokusni objekt kaoblok sistem sa slučajnim rasporedom tretiranja u tri repeticije. Preostalih27 klonova, zbog nedovoljnog broja uzgojenih sadnica, posađeno je na pokusnojplohi bez repeticija i to u onolikom broju sadnica s koliko smo raspolagaliu rasadniku. Iako na temelju rezultata koje postignu ti klonovi, nemožemo donositi neke sigurnije zaključke, njiih smo posadili orijentacijeradi, jer ukoliko koji od njih postigne zapaženije rezultate u tom slučajumože poslužiti kao reprodukcioni materijal za daljne pokuse.Kod postavljanja pokusnog objekta rukovodili smo se, da se on osnujepo našoj ocjeni, na najlošijem terenu u nizu.Sadnja je vršena u jame promjera 60 cm, dubine 60—70 cm, koje sukopane traktorskom bušilicom. Na tlu nisu vršene nikakove pripreme —oranje, površinska odvodnja ili slično, a kod sadnje nije dodavano startnognojivo. Na sadnicama prije sadnje porezani su svi postrani izbojci kod čegase je vodilo računa da vršni izbojak bude sačuvan. Korjenov sistem je tolikoprikraćen, kako bi sadnicu mogli nesmetano staviti na dno rupe. Okolopokusa, na istom razmaku, posađen je jedan red kao zaštitni.Jedanput godišnje, tijekom prve dvije godine i to početkom lipnja, obrezivanisu izdanci (živici) iz donjeg dijela sadnica na svim uzgojenim klonovima,do maksimalno 1/3 visine stabalca.Također je vršena i zaštita pokusnog objekta kemijskim preparatom»Arbin«.Praćenje rezultata uspijevanja klonova u pokusu vršeno je ikroz razdobljeod 6 godina, i rezultati su obrađeni.Za 7 klonova, ikoji su postavljeni kao blok sistem sa slučajnim rasporedomtretiranja u 3 repeticije, izvršena je analiza varijanci s obzirom na postignutedrvne zalihe (po 1 ha kod starosti od 5 godina iz razloga, jer je najproduktivnijiklon u ipofkusu BR-1B (S. alba L.) na početku 6 vegetacije stradaood vjetroizvala u sve tri repeticije (od 90 zasađenih sadnica preostalo je10 kom ili 11%).Nakon završene sadnje, sadnice smo prstenovali crvenom uljanom bojom1,3 m iznad tla, kako bi promjer mogli mjeriti uvijek na istom mjestu.37

Promjeri sadnica računati su iz opsega, ikoji je mjeren u prsnoj visini savitljivomčeličnom vrpcom. Visine su u prve četiri godine -mjerene direktnoletvom, a u petoj i šestoj godini Blume-Leiss-ovim hipsometrom.Drvna masa po hektaru, u prve četiri godine, utvrđena je analizom modernihstabala, posebno za svaki klon. Modelna stabla za svaki iklon odabiranasu na temelju unaprijed obračunatog srednjeg prsnog promjera i prosječnevisine.U petoj i šestoj godini drvna masa po hektaru također je utvrđena pomoćumodelnih stabala. Volumen modernih stabala obračunat je dvostrukominterpolacijom iz dvoulazeih tabela za bijelu vrbu (Ž u f a, 1963).Na .tlu nisu vršeni nikakvi agromeliorativni zahvati, pa te činjenice kodinterpretacije dobivenih rezultata treba imati na umu.4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJAStartno uspijevanje (debljinski, visinski i volumni rast i prirast) prikazanoje u Tab. 6 do 6—6. Budući su samo iklonovi redni broj 1—7 postavljeniu pokusu u tri repeticije, promatrali smo dobivene rezultate iz Tab.6 do 6—2. Iz rezultata istraživanja proizlazi da spomenutih sedam klonovastablastih vrba postižu maksimalni debljinski d volumni prirast u petoj godiništo se pokazuje ikao pravilnost i kod svih ostalih klonova, uz razmakesadnje 3 X 3 m. Očite su razlike (u podacima) između pojedinih klonova.Najbolje rezultate postigao je klon BR-IB 4,96 cm. debljinskog i 48,42 m-Vhavolumnog prirasta u petoj godini. Slijedi iga klon 11/1 s 3,80 cm debljinskogi 32,69 m 3 /ha volumnog prirasta u istoj godini. Preostali pet iklonova postiglisu znatno niže rezultate od spomenutih.Prema podacima iz iste tabele svi klonovi postigli su i maksimum godišnjegvisinskog prirasta, i to iklonovi BR-IB 1,36 m i 11/1 1,27 m u petoj godini,a preostalih pet klonova u četvrtoj godini. Poučeni iskustvom kod topola(K o v a č i ć, 1973) a i kod drugih vrsta drveća, godišnji visinski prirast,pored ostalih faktora, ovisan je o količini i rasporedu oborina unutar vegetacijskogperioda. Iz meteoroloških podataka istraživanog područja, s kojimaraspolažemo, vidimo da se u 1967. i 1968. g. unutar vegetacijskog periodapojavljuju i periodi suše. Za predpostaviti je da su vrbe na pokusnom objektui protekloj 1973. g. trpile od suše, kada su u ljetnim mjesecima biliduži periodi bez kiše. Zbog navedenih razloga, može se predpostaviti postojanjei 'takove mogućnosti, da ukoliko nastupajućih godina budu povoljnijeklimatske prilike da bi pojedini klonovi mogli postići i veće godišnje visinskepriraste od do sada izmjerenih.Prema literaturi (U bend a Mold na 1966, Krstinić i Vidakovi ć 1971) kod razmaka 2 X 2 m, debljinski prirast kulminira već u drugojgodini, da bi u sedmoj godini starosti pao na 4 mm.Što se tiče debljinskog prirašoivanja mogli smo konstatirati da je zaproteklo razdoblje od 6 g., a kod razmaka sadnje 3 X 3 m kulminacija nastupilau 5 g., što se može konstatirati kod gotovo svih klonova. Kako je debljinskiprirast u jakoj mjeri uvjetovan i gustinom sklapa, a za predpostavitije da kod razmaka sadnje od 3 X 3 m debljinski prirast neće pasti na takoniski iznos, kao što je to bio slučaj kod razmaka sadnje 2 X 2 m.38

Statistička obrada (Tab. 7—9) izvršena je na temelju drvne zalihe um 3 /ha, koju su postigli spomenutih 7 klonova vrba, 'smatrajući da su u tompokazatelju sadržane sve komponente ekoloških i bioloških faktora ispitivanihklonova. Iz Tab. 8 proizlazi da postoji značajna (signifikantna) razlikaizmeđu rezultata koji su postigli pojedini klonovi »F« tablični za prag signifikantnostia = 1% iznosi 4,82, a = 5% 3,00, dok »F« računski iznosi 119,68.Iz iste tabele vidimo da između repeticija ne postoji značajna razlika, >»F«tablični 6,93 odnosno 3,88, dok »F« računski 2,73.Signifikantna razlika između pojedinih klonova prikazana je u Tab. 9.Jedino ne postoji razlika između klonova 102 u odnosu ina klon 112 i 110.Isto tako MP-1 u odnosu na klon 29. Također, ne postoji značajna razlikaizmeđu klonova 112 i 110, dok između svih preostalih klonova postoji značajnarazlika.Kao što pokazuje statistička obrada podataka među uzgojenim klonovimapostoje genotipske razlike s obzirom na bujnost rasta. Genotipske razlikepostoje također i s obzirom na adaptibilnu sposobnost uzgojenih klonovau smislu preživljavanja. Klonovi s područja rijeke Drave imaju manjusposobnost adaptacije od lokalnog klona bijele vrbe V40, klonova stablastihvrba selekcioniranih sa šireg područja rijeke Save te klonova bijele vrbe spodručja Dunava. Pretpostavljamo, da je u ovom slučaju limitirajući faktorled te raskvašeno tlo (poplave traju i do 6 mjeseci). Klonovi s područjarijeke Drave općenito uzevši imaju u sebi veću količinu gena od (krhke vrbe(Krstinić 1966), a što se onda reflektira na pucanje sadnica kada su opterećeneledom. S druge strane ti klonovi, prema našim zapažanjima, kojisu u genetskom pogledu s obzirom na prirašćivanje bolji od ostalih klonova,nemaju podesno razvijen korjenov sistem koji bi im pružao pouzdanouporište u ekstremno raskvašenom tlu tim više, što zbog intenzivnijeg prirašćivanjau visinu u odnosu na ostale klonove imaju i najizloženije krošnjeudarcima vjetra. Kod nekih klonova kao npr. kod klona BR-1B selekcioniranogna području Bakovaca uz rijeku Dravu, ikorjen uz neadekvatnu penetracijuu tlo još i nakrotizira u uvjetima dužeg plavljenja, što se onda manifestirau niskom % preživljavanja nakon 6 godina starosti u pokusu. Ovoupućuje na ispravan zaključak ,da među populacijama bijele vrbe na područjuSR Hrvatske odnosno SFR Jugoslavije postoje genotipske razlike unizu svojstava (Krstinić i Vidaković 1964) što onda rezultira u visokomstupnju specijalizacije. Zbog toga je potrebno za teža oglejna >tla provoditiposeban program selekcije i oplemenjivanja u dobroj mjeri neovisanod programa oplemenjivanja stablastih vrba za aluvijalna tla Podravine iPodunavlja. Tla Podravine su kraće plavljena, poplave nisu sinhroniziranes poplavama uz rijeku Savu, a uz to su u većini slučajeva i jako dreniranašto je sve uvjetovalo da su se tokom evolucije izdiferencirale genetski različitepopulacije uz ove dvije naše rijeke.Populacije bijele vrbe uz rijeku Dunav su u većem opsegu genetski homogene,a uzgojeni klonovi su najbliži bijeloj vrbi.Prema istraživanjima Komlenovića i Krstinića (1969) bijelavrba u komparaciji s međuvrsnim hibridima bijele i krhke vrbe te unutarvrsnimhibridima krhke vrbe troši najmanje hraniva iz tla za proizvodnjuodređene količine drvne tvari. Jasno je, da će iz tog razloga unutarvrsni hibridibijele vrbe u nepovoljnim uvjetima Lonjskog polja imati i najviše izgledana opstanak i uspijevanje.45

Od posađena 34 klona rezultati izmjera su dani za 24 klona i to iz razlogašto se 10 klonova u uvjetima Lonjskog polja uopće nije moglo održati.Klonovi koji se nisu mogli održati bili su s područja rijeke Drave (7 ili70%), 2 s područja Save te jedan s područja Dunava.Od ostalih klonova vrba, koji nisu sađeni u rapeticijama Tab 6—3 do6—6, spomenimo iz Tab. 6—4 klon V-30, a iz Tab. 6—4 i 6—5 klonove V-37,V-39, V-40 i MB-25.Najbolje rezultate postigao je klon MB-25, drvna zaliha u šestoj godiniiznosi 106,65 m ;i /ha, tekući godišnji prirast u petoj godini 51,75 m 3 /ha, srednjiprsni promjer nakon šest vegetacija iznosi 15,10 cm, dakle nešto manjeod iklona BR-1B iz Tab. 6—2, čiji je srednji prsni promjer 15,50 cm. Prosječnavisina ovoga klona 10,43 m nešto je veća od klona BR-1B koja iznosi9,18 m. Ovaj klon odabran je u Limbušu, Podravina. Od ovog klona na pokusnomobjektu (vidi Tab. 6—5) posađeno je 20 sadnica. Petogodišnji rezultatiobračunati su na temelju preostalih 7 stabala, a šestogodišnji na temeljusamo četiri stabla. Vrijednost dobivenih rezultata umanjuje baš ta činjenicašto se temelje na malom broju stabala. Stabla ovog klona su pravna, s izraženimvisinskim prirastom, ne preširoke, ali vrlo rijetke krošnje. I debljegrane od par centimetara moguće je jednim zahvatom ruike prekinuti.Klononvi V-30, V-37, V-39 i V-40 nakon 6 vegetacija u pokusnom objektupostigli su drvnu zalihu od 84,65 ms/ha (V-39) do 93,10 rnVha (V-40).Klon V-40 (Salix alba L.) selektiran je na području šumarije Lipovljani,lokacija Osmanovo polje. Ovaj klon je vrlo uspješno odolijevao visokoj poplavnojvodi, ledu i divljači, tako da je od 22 posađene sadnice nakon 6vegetacija ostalo 19 stabala. Stabla su mu pravna, krošnja gusta, ne preširoka,grane tanke s malim kutom inseroije, nisu lomljive. Prema rezultatimamjerenja ovaj klon je nakon 6 vegetacija postigao srednji prsni promjer14,52 cm, prosječnu visinu 9,63 m, tekući godišnji prirast u 5 god. 42,02m 3 /ha, a drvnu zalihu 93,10 m 3 /ha. Tijekom 1973. i 1974. god. ovaj će klonbiti reproduciran u većim količinama, pa će ga se s ostalim produktivnijimklonovima uzgojiti u pokusnim objektima na drugim lokacijama. I klonoviV-30, V-37 i V-39 postigli su približno jednake rezultate kao i klon V-40.Za temperaturne odnose ispitivanog područja može se reći da su manjeviše povoljni. Iz podataka o klimi vidljivo je da više od polovice godišnjihoborina padne u vrijeme vegetacijskog perioda, međutim, u pojedinim godinama1967, 1968, a vjerojatno i 1973. god. oborine u vegetacijSkom periodunisu ravnomjerno raspoređene što se nepovoljno odražava na prirast.Tlo pokusnog objekta pripada tipu mineralno močvarno vlažno glej tlo,duže vremena plavljeno. Poplavna voda na pokusnom objektu dosiže i preko2 m dubine, a zavisno od vremenskih prilika pojedinih godina zadrži se odjeseni do druge polovice travnja.Iz rezultata pedoloških analiza može se zaključiti da hranidbena komponentaistraživanoga tla nije ta(ko oskudna, dok su fizikalna svojstva znatnološija. Ova tla su hladna, kroz duži period presaturirana vodom, nedovoljnogkapaciteta za zrak, nepropusna su zbog velikog učešća čestica gline umehaničkom sastavu, a u sva tri istraživana profila do dubine 80—100 cmteksturna oznaka je teška glina.49

Uspijevanje 7 klonova stablastih vrba, koji su postigli najbolje rezultateu prvih šest godina rasta vidimo iz navedenih rezultata istraživanja u kompacarijis klonom koji je dao najslabije rezultate (Tab. 10).Komparirati ćemo rezultate istraživanja što su postigli navedenih 8 klonovanakon 6 godina rasta na pokusnom objektu u Lonjskom polju kod Kutine(Tabela 10) s rezultatima iz Tablica prinosa i prirasta za bijelu vrbu,koje je izradio Ž u f a (1963.) na temelju izmjera u prirodnim sastojinamabijele vrbe u Donjoj Podravini i Podunavlju. (Tabela 11).TABELA 11aoffltort: -£ •* 6 « -Š IC/DM C/5&U CO > PQto^ H E QfiI 6 11,3 13,0 1466 17,3 107II 6 10,5 10,9 1672 15,4 84III 6 9,3 8,8 1930 12,8 58Komparacijom podataka proizlazi, da najbolji klonovi u klonskom testuu uvjetima Lonjskog polja daju rezultate koji su jednaki onima koje bijelavrba postiže na I bonitetu prirodnih sastojina Podravine i Podunavlja.S druge pak strane, pojedini klonovi u istom klonskom testu postiglisu rezultat u pogledu bujnosti rasta koji su slabiji nego što ih postiže bijelavrba na najlošijim bonitetima Podravine i Podunavlja. Sve ovo upućuje navrlo izraženu genotipsku varijabilnost stablastih vrba što daje vrlo optimističkeizglede i na genetsku dobit koju je moguće polučiti radeći na selekcijii oplemenjivanju istih.50SI. 2. Klonski test stablastih vrba u Lonjskom polju starosti 5 godina,u neposrednoj je blizini kulture na si. 1.

Za spomenute sastojine bijele vrbe isti autor navodi: »Usprkos ekstenzivnomnačinu uzgoja u sastojinama bijele vrbe postižu se veoma veliki prinosi— prosječni prirast u doba sječe 10—15 m 3 /ha, tekući godišnji prirastu doba kulminacije od 40—50 m 3 /iha. Prosječna tehnička vrijednost drvnemase po odbitku otpada: trupaca 15%, celuloznog drveta 75%, a ogrjevnogdrveta 10%.«5. ZAKLJUČCI1. Postoje značajne genotipske razlike među uzgojenim klonovima s obziromna bujnost rasta i sposobnost preživljavanja u uvjetima Lonjskogpolja, kod starosti od 6 godina. Najbolje rezultate su postigli klonovikoji su po sistematskoj pripadnosti najbliži bijeloj vrbi (Salix alba L.).2. Visoka specijaliziranost stablastih vrba u smislu adaptibilnosti na pojedinestanišne prilike, te vrlo izražene genotipske razlike među uzgojenimklonovima s obzirom na debljinski, visinski, odnosno volurrmi prirast,upućuju na važnost i potrebu novih istraživanja. Nastavak istraživanja ćeomogućiti izbor većeg broja klonova visoke produktivnosti i dobre adaptibilnesposobnosti za staništa gdje od pridode dolazi bijela vrba ili pakna onim staništima gdje ekstremno nepovoljne edafske, hidrološke i klimatskeprilike na području naših nizinskih šuma, onemogućuju uspjevanjeostalih vrsta listača.3. Rezultati ovog klonskog testa ukazuju na činjenicu, da su stablaste vrbepogodne za pošumljavanje čistina u šumama Posavine u cilju proizvodnjedrvne mase, te stvaranju povoljnijih uvjeta za pridolazak gospodarskivažnijih vrsta listača.4. Pojedini klonovi »Podravske provenijencije«, koji su pokazali slabu adaptacionusposobnost u uvjetima Lonjskog polja, ali visoku produktivnosti u ovakvim nepovoljnim uvjetima, biti će reproducirani te uneseni uklonske testove na manje vlažne terene, posebice na području Podravine.5. Iskustvo s klonom Br. 1-B, koji je nakon pete vegetacijske periode pokazaonajveću produktivnost, da bi na početku šeste vegetacije 90% stabalaovog klona stradalo od vjetroizvala, upućuje nas na opreznost u smislukonačnog suda o podobnosti nekog klona za uzgoj na određenom staništu.LITERATURA1. Anić, M. (1959): Dva stoljeća stara akcija na uzgoju vrba i drugih vrstadrveća brzog rasta u našim krajevima. Šum. list, str. 229.2. Dekanić, I. (1962): Utjecaj podzemne vode na pridodlazak i uspjevanješumskog drveća u posavskim šumama kod Lipovljana. Glasnik za šum. pokuse15, str. 5—118.3. Dekanić, I. (1967): Utjecaj podzemne vode na uspjevanje Populus euramericanaf. serotina pri plantažnom uzgoju na spačvanskom području. Topola61/64, str. 65—94.4. Dekanić, I. (1969): Dubina podzemne vode i tlo kao važni edafski činiociuspjevanja nekih eurameričkih topola na aluviju Save i Kupe kod Siska. Šum.list 11/12, str. 363/386.5. Dekanić, I. (1971): Uspijevanje nekih vrsta šumskog drveća u prirodnimsastojinama i kulturama Posavlja u ovisnosti o režimu poplavnih i podzemnihvoda. Savjetovanje o Posavini, str. 275—282.51

6. Her p ka, I. (1963): Postanak i razvoj prirodnih vrba u Podunavlju i donjojPodravini. Topola 36 37, str. 18—27.7. Herpka, I. (1963): Kulture vrbe. Topola 36/37, str. 33—34.8. Kovače vic, P. (1967): Mineralno močvarno glej tlo, profil 10 Gračenica-Repušnica. III. Kongres IDPZ Zadar (Vodič ekskurzije, str. 96—97).9. Kovačić, Đ. (1973): Utjecaj različitih promjera sadnica topola Populuseuramericana cl. 1-214 i obrade tla na startno uspijevanje u plantažnom uzgoju.Magistarska radnja.10. Krček, A. (1967): Lonjsko polje. III Kongres IDPZ, Zadar (Vodič ekskurzije,str. 93).11. K r s t i ni ć, A., V i d a k o vi ć, M. (1964): Prilog rješavanju uzgoja bijele vrbe.Topola 44, str. 11—16.12. Krstinić, A. (1966): Međuvrsni hibridi između bijele vrbe (Salix alba L.) ikrhke vrbe (Salix fragilis L.). Šumarski list 1/2, str. 133—136.13. Krstinić, A. (1967): Procjena stupnja nasljednosti visina i promjera za bijeluvrbu (Salix alba L.). Šumarski list 1/2, str. 48—53.14. Krstinić, A. (1967): Varijabilnonst i nasljednost boje izbojaka kod bijelevrbe (Salix alba L.) populacije Bakovci i Lipovljani, Šumarski list 5/6, str.205—223.15. Krstinić, A., Vidaković, M. (1971): Utjecaj guste sadnje na uspjevanjebijele vrbe (Salix alba L.). Topola 83/85, str. 37-40.16. Komlenović, N., Krstinić, A. (1969): Visinski rast i sadržaj mineralnihhranjiva u lišću unutarvrsnih i međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe. Šumarskilist 7/8, str. 229—241.17. Matić, S. (1971): Prirodno pomlađivanje poljskog jasena (Fraxinus augustifoliaVahl.) u Posavini. Savjetovanje o Posavini, str. 343—346.18. Pavlić, I. (1965): Matematička statistika. Zagreb, 285 str.19. Prpić, B. (1971): Zakorjenjivanje hrasta lužnjaka, poljskog jasena i crne joheu Posavini. Dizertaciona radnja, Zagreb.20. Rauš, Đ. (1971): Crna joha (Alnus glutinosa Gortn.) u šumama Posavine. Savjetovanjeo Posavini, str. 353—362.21. Škorić, A. (1960): Pedologija, fiziografija i geneza tala. Zagreb, 213 str.22. Ubenda Molina J. (1966): Results from a plantation of Salix babylonicavar. sacramenta in the Parana Delta. Rev. for. argent. 10(3) pp. 93—95.23. Žufa, L. (1958): Tablice drvnih masa vrbe (Salix alba L.). Šumarsko društvoAPV, Novi Sad, 29 str.24. Žufa, L. (1963): Proizvodnja sadnica vrba stab lasica. Topola 36/37, str. 28-32.25. Žufa, L. (1963): Oplemenjivanje i selekcija vrba. Topola 36'37, str. 35—46.26. Žufa, L. (1963): Drvna masa i prirast bele vrbe u prirodnim formacijamaSjevernog Podunavlja i Donje Podravine. Topola 36/37, str. 63—69.SummaryTHRIVING OF CERTAIN CLONES OF ARBORESCENT WILLOWSIN THE OPEN AREAS OF THE LONJSKO POLJEThe establishement of a clonal test of the arborescent Willows in the regionof the Lonjsko Polje (large open areas along the Sava River on gleyed soils beingflooded each year from the month of November to March) aimed at finding outthe clones, which under the unfavourable conditions of the Lonjsko Polje, wouldyield satisfactory results in the sense of adaptability and wood volume production.Characteristics of the soil — on which the clonal test was established — arerepresented by the results obtained through the soil analyses. For the wider areaalso climatic data are presented.52

On the experimental plot a total of 34 clones were raised, of which 7 cloneswere laid out in a block system with random distribution and 3 replications. Theremaining 27 clones were planted on the experimental plot without replicationand with an uneven number of ramets per clone.The age of transplants at planting was 2/2. The planting was done into pits60 cm in diameter, while the planting depth amounted to 60—70 cm. The spacingof plants was 3 X 3 m. No working of the soil on the experimental plot was performed.From the genetical aspect the clones belonged for the most part to WhiteWillow (Salix alba L.), and to hybrids of White Willow and Crack Willow (Salixfragilis L.).Observations and measurements in the clonal test were done during a 6-yearperiod, while the statistical processing of data — with respect to the volumeproduced — was performed at the end of the 5th growing period, and that for7 clones.Maximum diameter and volmue increments were achieved in the 5th year ofthe plantation age.In two clones the height increment culminated in the 5th year, while in theremaining ones in the 4th year.The F-test — with respect to the achieved volume at the end of the 5th year— gave highly signinficant differences. The best results were achieved by the clones,which, according to their taxonomic relationship, were closest to WhiteWillow (Salix alba L.). The absolutely best results — in the sense of production— were achieved by the White Willow clone MB25, totalling a growing-stock volumeof 106.65 m 3 /ha at the end of the 6th year, and a maximum annual incrementof 59.75 m'Vha. The poorest results were yielded by clone 110 (S. fragilis XS. alba) with a total volume of 40.91 m 3 /ha, and a maximum annual increment of15.26 m 3 /ha.Considering that in this clonal test were represented clones belonging to 3(Sava, Drava and Danube) provenances it ought to be stressed that the optimalproduction was exhibited by the Drava provenance. On the other hand, they alsodisplayed the poorest adaptation faculties in the sense of survival. Local cloneV-40 (Salix alba L.) achieved an optimum balance between the survival and volumeproduction.The facts presented are indicative of a high specialization and genotypic variabilityof arborescent Willows.53

AKTUALNA PROBLEMATIKAKRAJ »KRALJICE ŠUME«Debela jela, nazvana popularno i »Kraljica šume«, posebno zaštićeni objektprirode u Nacionalnom parku »Risnjak«, šumski predjel Bukov vrh,ove je godine zauvijek odbacila svoje iglice. Pod teretom stotina godina,šibana olujnim vjetrovima, udarana gromovima i nagrizana s truleži, moralase povinuti zakonima prirode i prepustiti mjesto »mlađima«.Starost joj mije posebno utvrđivana, ali sudeći prema starosti nekih drugihgorostasnih jela iz Gorskog Kotara, ova jela iz Nacionalnog parka »Risnjak«doživjela je (najvjerojatnije) starost od oko 450 godina. To znači danjeno nicanje pada u doba otkrića Amerike, da je ona starija od mnogihnaselja u Gorskom Kotaru. Njena povijest je i povijest šuma ovoga dijelaGorskog Kotara.Prvi gospodari bili su joj Frankopani, pa zatim Zrinski, Austrijska Komorai na ikraju, sve do II. Svjetskog rata, grofovi Ghyczy. Nikla je u pravojprašumi, najveći dio svoga vijeka proživjela u gospodarskoj šumi, da biga završila u nacionalnom parku kao posebno zaštićeni objekt prirode.SI. 1. — Krošnja »Kraljice šume«, u kojoj su grane, uslijed prijeloma vrha, zamijenilenjegovu funkciju. Pojedine grane (mjereno 50 cm od debla) imaju cea40 cm promjera. Foto C. Štanfelj54

SI. 2. — Donji dio debla »Kraljice šume«, koji u prsnoj visini ima opseg 635 cm,odnosno, prsni promjer od 2,02 m. Foto C. ŠtanfeljU svom dugom vijeku doživjela je nemilosrdne sječe bukve, na koju senekada gledalo kao na »šumski vkorov« i ikoje se ipepeo upotrebljavao u ondašnjojproizvodnji stakla (prva tvornica stakla u Hrvatskoj podignuta jeu Crnom Lugu početkom. 18. st.). Bulkva se (kasnije opet mnogo sjekla za dobivanjedrvenog ugljena, koji se preko Bakra izvozio .u sve zemlje Sredozemlja.S pojavom prvih parnih pilana i sama je bila ugrožena sječom. Nalazilase, naime, na relativno povoljnom izvoznom terenu i u blizini pilanau Gerovu i Lividragi. što je ostala pošteđena vjerojatno ima zahvaliti svojimogromnim dimenzijama koje su isključivale izvoz konjskom spregom.Promjer u prsnoj visini iznosi joj sada 202 cm. Prelomljena je na visiniod 24 metra, ali, -sudeći prema prsnom promjeru i postotku pada promjera,bila bi za sigurno postigla visinu od cea 50 metara. U tom slučaju imala bipreko 80 m 8 totalne drvne mase. Gledajući očima pilanara, prvi trupac od55

4 metra imao bi preko 11 m 3 drvne imaše, što je ravno totalnoj drvnoj masinajdebljih jela u gospodarskim šumama Gorskog Kotara.Zbog prijeloma koji ju je zadesio prije gotovo stotinu godina, sve jačegrane preuzele su na sebe funkciju vršnog izbojka (vrha) što se vidi i sacrteža. S novom ulogom, grane su poprimile i neuobičajene dimenzije: uzetocea 50 cm od debla, promjer pojedinih jačih grana iznosi i do 40 centimetara.Inače, ova gorostasna jela izrasla je u šumi bukve i jele (Fagetum croaticumabietetosum Horv.) na nadmorskoj visini od 1.020 m; na srednje nagnutomterenu sjeverozapadne ekspozicije, na staništu II boniteta.Ing. Cvetkoštanfelj56

Dereta Bogdan:STANJE I RAZVOJ MEHANIZACIJE U ŠUMARSTVU SR HRVATSKEBjelovar, 1974.*Za savjetovanje (simpozij) o »mehanizaciji tehnoloških procesa u suvremenimsistemima gospodarenja šumama«, koje je od 29—31. X 1974. god.održano u Bjelovaru, dipl. ing. šum. Bogdan Dereta izradio je studijskiizvještaj o »stanju i razvoju mehanizacije u šumarstvu SR Hrvatske« odnosnotočnije o stanju mehanizacije radova ma iskorišćivanju šuma.Ovaj rad sadrži:— uvod,— šumski fond, broj i kvalifikaciona struktura zaposlenih kadrova,— mehanizacija sječe i izrade (sječa stabala, izrada drvnih sortimenata),— transport drveta (izvlačenje traktorima, prevoz traktorskim prikolicima,transport kamionima i kamionskim prikolicima, transport žičarom),— utovar drveta,— zaključak.U prvom dijelu nalaze se podaci: o broju zaposlenih od 1965. do 1972.godine, o starosnoj strukturi radnika, o kvalifikacionoj strukturi prema stanjudne 31. XII 1972, o stanju polaznika u šumarskim školskim centrima(Delnice, Karlovac) te na Šumarskom fakultetu u Zagrebu.Broj zaposlenih radnika u šumarstvu od 1965. godine naprijed (a vjerojatnoveć i od prije) u stalnom je opadanju te je 1972. godine bilo zaposlenosamo 62,9% zaposlenih 1965. godine, tj. od prvotnih 24.795 pao je na15.534 radnika. Najjači pad bio je između 1965. i 1966. godine, dok su oscilacijeod 1968. do 1971. godine male i kreću se oko 16.540 radnika. Kako sebroj radnika smanjuje, a broj motornih pila raste to je, bez sumnje, mehanizacijaobaranja stabala i izrade sortimenata nametnula i smanjenje brojazaposlenih radnika.* Kao izdavači ovog Izvještaja označeni su:— Jugoslovenski poljoprivredni šumarski centar — služba šumske proizvodnje —Beograd,— Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija — Zagreb,— Združeno šumsko poduzeće — Bjelovar,— Šumarski fakultet — Zagreb,— Šumarski fakultet — Brno (ČSSR).57

Grafikon broja radnika i motornih pila (str. 7, ali prema konceptu na posebnomlistu)Kod svrstavanja radnika u četiri dobna razreda sastav je slijedeći:— do 24 godine starosti 9,7%— od 25 do 44 godine starosti 67,9%— od 45 do 65 godine starosti 22,0%— 65 i više godina 0,4 %Za planiranje kadrova i njihovo stručno osposobljavanje bilo bi korisnoispitati kako se ti odnosi mijenjaju 'tokom godina. Ovo tim više, što je apsolutnavećina radnika (62,8%) bez škole (15,9%) ili « nesvršenom osnovnom58

školom \(46,9%), odnosno relativna većina PKV (22,8%) i NKV .(26,8%), aVKV svega 3,2% i KV 29,1%. Pri tome treba lučiti šumske radnike u užemsmislu pojma, tj. one na sječi i izradi drveta od ostalih (šofera i dr.).Broj pila dan je po godinama od 1961. do 1973. godine, kada ih je bilo3.666 komada (maiksimalni broj bio je 1971. godine — 3.847 komada). Odukupnog broja 79,3% su Stihlovke (070 — 40%, 051 — 25%, 041 — 12% iContra 10%), 15,4%. Me Culloch te 5,3% ostalih, time da pila tipa Partnerviše nije bilo (za razliku od 1966. godine kada je njihovo učešće iznosilo24,5%).

KOMAJ 3A300broj kamiona i kamion, prikolicaU SIT250-2U i23 i2(0V ^//254-1200-19 6 /19 ^^-+\ 1i2o/150-"° Ic100-SI/71//_ *95',,/ A 1>,6 V1 19y ni ^ " ' l l3"--:12 350 -6nos vos» ut kimioni pr koli CQ jto harr 1a0 16 3 16 >6 18 7 1U\ 5 20 12 30 12 33 7 30 19 31 ;« 3451 35 319 61 1962 1963 1964 1965 1966 1961 1966 1969 1970 1971 1972 19 73LEGENDA :K AMIONS EPRI OLICEGrafikon kamiona i kamionskih prikolica (prema graf. na str. 18)Interesantan je podatak da je 1973. godine na izvlačenju drva iz isječinabilo uposleno 176 zaprežnih i 527 tovarnih .konja, a 378 traktora po 1 KS godišnje na relaciji od 1000 m, dobroće doći kod odlučivanja o nabavljanju novih.Ovdje prikazani ovi kao i ostali podaci (o traktorskim iprikolicima, kamionima,građevinskim strojevima) za razdoblje od 1961—1973. godine prikazanisu i grafički te ih i ovamo, za Šumarski list prilagođenih, prenosimo.U originalni grafikon motornih pila dodan je grafikon o broju radnika sasvrhom da se neposredno mogu međusobno usporediti.O vrijednosti grafičkog prikaza otvorenosti šuma pojedinih gospodarstavane treba posebno ni govoriti.61

Od zaključaka autora podvlačimo one o potrebi izgradnje šumskih komunikacija,jer se njihovom izgradnjom »smanjuje udaljenost privlačenjai time znatno pojeftinjuje rad«, o nužnosti traženja rješenja mehaniziranogizvoza sitnijih sortimenata iz sječina te o potrebi poboljšanja »kvalifikacio-

OTVORENOST ŠUMAU SRH""•-h •LCQENBA : POVRJINA iUMA u h«1 CUORErtOSl SUMA u KMj/MjOO ha110000•ooooe-Ii ~| 1Pr"• in—4 1\3z • * 3 * . ^U ° K • Q i * * - *rl Z w * _ - u < jS S 5 = '3 f « 2 - S • < « 2 - i Z -."-tooooiooooTO 000»0001' MMC4fM0. 100001OO0OI0100> W O v > * M £ « • • ) * * M O O o mOtvorenost šuma (prema graf. na str. 20)ne strukture kadrova u šumskoj proizvodnji izmjenom .sistema obrazovanja,osiguranja materijalne baze škola i pojačanja stručnog nastavnog kadra siskusnim stručnjacima iz prakse«. Ne možemo se složiti, s inače dosta raširenimmišljenjem, da neizveženi sitni drvni materijal predstavlja gubitaku šumskoj proizvodnji, jer se taj (materijal, za razliku od neiskorištenogmaterijala u industrijskoj proizvodnji, a i na pilanama, i kad ostane u šumiuključuje u tekuću i novu proizvodnju drveta, u rast drveća i prirast drvnemase.O. P.63

NOVI APARAT ZA ODREĐIVANJE BIOGENIH ELEMENATA —ATOMSKO-ABSORPCIONI SPEKTROFOTOMETARPedološko-fiziološki laboratorij šumarskog instituta Jastrebarsko kompletiraoje svoju opremu s još jednim instrumentom velikih analitičkih mogućnosti.Od poznate američke firme Perkin-Elmer nedavno je nabavljenatomsiko-ahsorpcioni spektrofotometar, model 300 S.Premda je metoda atomsko-absorpcione spe'ktrometrije dosta mlada imoderna metoda ona je u svijetu, pa i u našoj zemlji, uvedena u mnoge laboratorijei našla je široku primjenu u ikemiji, biologiji, medicini, poljoprivredii drugim oblastima. Njome se može odrediti 65—70 elemenata u različitimmaterijalima (biološki preparati, tlo, rude, legure, maziva ulja itd.).Princip atomsko-absorpcione spektrofotometrije može se shvatiti kaointroverzan postupak od emisione tehnike. Naime, kod emisione tehnike uzorakse pobuđuje sa ciljem da emitira (karakterističan spektar za istraživanielemenat. Intenzitet emisije ovisi o koncentraciji dotičnog elementa.Kod atomsko-absorpcione spektrofotometrije istraživani elemenat se nepobuđuje nego disocira. Tako discoirani elemenat na atome sposoban je absorbiratitočno određeni 'dio spektra, upravo onaj ikoji bi u pobuđenomstanju emitirao. Taj dio spektra emitira posebna lampa sa šupljom katodom,koja je izrađena iz analiziranog elementa ili je presvučena istim. Količinaabsorbirane energije proporcionalna je koncentraciji elementa uuzorku.64Atomsko-absorpcioni spektrofotometar MB 300

Glavne prednosti ove metode pred klasičnim metodama su brzina uradu, njena izvanredna osjetljivost i što se jednim instrumentom može odreditivelik broj elemenata. Dodatkom grafitne nivete osjetljivost instrumentajoš se više povećava. Analitičke mogućnosti instrumenata i preciznostu radu dobro se vide u slijedećoj tabeli.Detekcione granice za elemente koji se mogu odrediti metodomatomsko-obsorpcione spektrofotometrijea) određivanje smjesom dušiksuboksid-acetilenu ppm/mlElmenatAlBBIDyErEuGdGeHfHoLaLuHbHdOsPPrReSeSiTaTbTiTmUVwYlbZrDetekc. granicau ppm/ml0,0302,5000,0010,2000,1000,0404,0001,0008,0000,1002,0003,0001,0002,0000,050100,00010,0001,0000,1000,0802,0003,0000,1000,15030,0000,0601,5000,3000,0405,000b) određivanje smjesom acetilenzraku ppm/mlElmenatAgAsAnBaBiCaCdCoCrCsCuFeGaHgInIrKLiMgMnMoNaNiPbPdPtRbRhRuSbSeSmSnSrTITeZnDetekc. granicau ppm/ml0,0020,1000,0200,0200,0400,0010,0010,0100,0030,0500,0020,0100,1000,5000,0502,0000,0050,0010,00010,0020,0300,0020,0100,0200,0200,1000,0050,0300,3000,1000,1002,0000,1000,0100,1000,0250,02065

Niska deteikciona granica za niz elemenata posebno je značajna ikod analizatragova i razrijeđenih otopina. Međutim, primjena ove .metode nije ograničenana analize tragova, nego se ona može koristiti i u području višihkoncentracija.Nabavkom ovog instrumenta možemo određivati i mikroelemente kojiigraju važnu ulogu u ishrani šumskog drveća, a s kojim smo se nedostatcimaveć susreli u praksi, posebno u šumskim rasadnicima. To se prvenstvenoodnosi na željezo, mangan, bakar, cirik i molibden. Naravno, da sejednostavno mogu određivati i biogeni makroelementi, (kao npr. kalij, (kalcij,magnezij i niz drugih elemenata u tlu i biljnom materijalu.Pored analiza vezanih za biljnofiziološka i pedološka istraživanja, ovajaparat pruža i velike mogućnosti u istrazivanjimia vezanim za zagađivanjeokoline.Instrument je instaliran i uključen u normalni rad pedološko-fiziološkoglaboratorija.Dr Nikola KomlenovićProf. Nadezda Pezdirc66

SAVEZUINŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJEZAGREBZakonom o obaveznom primanju pripravnika (NN broj 7 od 23. II 1973.)dužne su Osnovne i druge organizacije udruženog rada, kao i ostale organizacijei državni organi primati na rad, u svojstvu pripravnika, osobe sazavršenom visoikom, višom ili srednjom školam odgovarajuće struke radiosposobljavanja za samostalan rad.Pripravnički staž traje najviše 1 godinu, ali radna organizacija možeopćim aktima odrediti, da za radna mjesta gdje su osobito složeni poslovii gdje se traži Visoka stručna sprema pripravnički staž traje do 2 godine.U svim slučajevima prema čl. 8 citiranog Zakona pripravnika, nakonuspješno završenog staža, raspoređuje se na odgovarajuće radno mjesto.Znači, pripravnik se prima na rad na neodređeno radno vrijeme. Zbog togai nastaju poteškoće za osposobljavanje stručnjaka — početnika za samostalanrad, jer pojedina poduzeća primaju pripravnike samo prema utvrđenombroju raspoloživim radnim mjestima, na koja će ih postaviti po završenomstažu. Odnosno, često se postavljaju pripravnici odmah na ta slobodna radnamjesta (što je u koliziji sa intencijom da se ikroz pripravnički staž stičeodređena praksa za samostalan rad). Pitanje — kalko će se i kada osposobitiostali stručnjaci — početnici za samostalan rad, koji nemaju mogućnosti dase zaposle, obzirom na popunjena pripravnička mjesta, ostaje otvoreno.Prema prednjem, neki stručnjak-početnik može imati najveću želju dakroz pripravnički staž stakne određenu praksu, a da mu se to vrlo teško ilinikako ispuni.Svjedoci smo da se često objavljuju natječaji za popunjenje radnih mjestakod pojedinih •organizacija uz uvjet, da dotični stručnjak ima najmanjei—2 god. radnog staža, da ima položen stručni ispit i si. Na takove natječajemogu se prijaviti stručnjaci sa završenim pripravničkim stazom, koji većimaju osigurana radna mjesta u organizaciji gdje su stažirali pa moigu biratiradno mjesto gdje im bolje odgovara, dok stručnjaci koji nisu imalimogućnosti provesti pripravnički staž — ne mogu se natjecati.Da bi se ovaj nesklad ispravio, smatram da je dužnost SIT^a šumar, idrvne industrije Hrvatske, da pokrene postupak za nadopunu »Zakona oobaveznom primanju pripravnika« time da se odobri i primanje pripravniika(preko broja obaveznih) na određeno radno vrijeme, tj. na vrijeme u kojemće završiti pripravnički staž u smislu citiranog zakona i općeg akta dotičneorganizacije. Nakon završenog pripravničkog staža organizacija, u ovom slu-67

čaju, nije obavezna stažistu postaviti na radno mjesto, ali je dotični stekaopraktično znanje, i može se natjecati kod drugih organizacija za stupanjeu radni odnos.Također, trebalo bi uvesti obavezno polaganje stručnog ispita po završetkupripravničkog staža, a ne da je to samo »provjeravanje« unutar radnejedinice (čl. 5 stav 4). Iako postoji kod »iposlov. udruž. šum. priv. organiz.u Zagrebu« komisija za polaganje stručnih ispita za šumarske stručnjake(ing. i š. teh.), to se pojedinci javljaju »dobrovoljno« te nije time postignutpredviđeni cilj. Također, tako položeni stručni ispit ne važi za kandidaturuza šumarskog inspektora, nego se mora polagati posebni ispit.O prednjem bi trebalo temeljito raspraviti i uskladiti sa stvarnom potrebomobaveznog polaganja stručnog ispita koji bi važio za šumarsku, odnosnodrvno-ind. struku.Prednje sam iznio pred naslov sa željom da se omogući mladom stručnomkadru da stekne odgovarajuću praiksu i da se u što kraćem vremenuuklopi u rad na korist šumarske i drvno-inđustrijske struke.Karlovac, 17. II 1975.Vanjkovićing. Srećko68

O UPOTREBI TABELA SUHE DRVNE TVARI ZA OBIČNU SMREKU[Picea abies L. (KARST.)lWilhelmsen, G. i Vestjordet, E., 1973. Preliminary dray woodweight tables for merchantable stem and tand of norway pruce (Picea abies)(L.) (KARST.) in Norway.* Working Group on Forest Biomass — S 4.01—1Paper No. 9. Nancy, France, June 1973.Poznato je da se kod nas stabla još uvijek prodaju na kubne metre.Kupac je, dakle, prisiljen kupiti osim drvne tvari i zrak i vodu. Kažem jošuvijek, jer u Skandinaviji se celulozno drvo prodaje po težini suhe tvarikoju drvo sadrži. Sadržaj suhe drvne tvari koja se, (uglavnom, jedino iskorišćivaza potrebe celuloze, sikoro nikad ne prelazi 50% ukupnog volumnogsadržaja debla (Klepac »Rast i prirast«). Zbog toga su Norvežani, kaovrlo praktičan narod, došli na ideju da drvo, tj. deblo prodaju po težiniupravo te suhe drvne tvari. Obzirom da nije jednostavno na terenu ustanovitisuhu drvnu tvar, (sastavljene su tabele koje, na osnovu na terenu ustanovljenihpodataka o promjeru u prsnoj visini stabla, širini zadnjih 10 godovai vertikalnog razmaka od gornje visinske granice šume, daju podatkeo količini suhe drvne tvari izražene u kilogramima po stablu ili ako se radio čitavoj sastojim u tonama po ha. Ta su mjerenja obavila u Norveškojdvojica šumara, Gunar Wilhelmsen i Egil Vestjordet, koji rade pri Norveškominstitutu za šumarstvo.Pokus je bio potaknut, kako smo već rekli, povećanom upotrebom tabelasuhe drvne tvari u Norveškoj. Podaci su uzeti sa 23 lokaliteta običnesmreke u jugoistočnoj i srednjoj Norveškoj (tabela 3). Izabrane su samozrele i prirodno regenerirane sastojine čija se dob kretala od 50—160 godina.Na svakom lokalitetu u 4—5 ploha. Sveukupno je postavljeno 98 primjernihploha. U šumi su bili određeni slijedeći podaci o sastojku:Nadmorska visinaGeografske širineTemeljnicaBroj stabala na 100 m 2Visina svih stabala kod kojih je izmjerenaSvako peto stablo u relaskopu uzeto je kao primjerno stablo, ukolikonije imalo neku pogrešku (trulost, kompresiju itd.). Ukupno je bilo uzeto20 primjernih stabala iz svake sastojine (lokaliteta). Tabela 1. daje nam* O upotrebi tabela suhe drvne tvari za prodaju debla i sastojine, norveškesmreke [P. abies (L.) KARST.] u Norveškoj.69

neke karakteristike pojedinih sastojina. Vrijednosti dobivene u tabeli suartimetičke sredine primjernih ploha unutar sastojina. Osim toga, snimljenisu podaci o svim stablima izbrojanim u relaskopu. lipo tri jobijene su biledvije metode prilikom ustanovljenja suhe drvne tvari. Jedna metoda bazirase na specifičnoj težini, tj. na podatku da je specifična težina koluta, uzetogu prsnoj visini, ekvivalentna specifičnoj težini čitavog drveta (Ericson1966, Mitchell 1964, Z o b b e 1 1965). Ova metoda vrlo je praktična, no,problem je u tome, da je regresija specifične r težine drveta u prsnoj visiniprimjenljiva na specifičnu težinu drveta samo na području na kojem je pokusizveden. No, težina suhe tvari drveta može biti direktni je određena mjerenjemstabla na terenu. Ovu metodu autori preporučuju u naučno istraživalačkojpraksi. Ukupno je na taj način izmjereno i sakcionirano 460 stabala.U početku je potrebno naglasiti da postoje dvije tabele za izražavanjesuhe drvne tvari i to jedna za čitavu sastojinu (vidi tabelu 2), a druga zapojedino stablo (vidi tabelu 4). Ove dvije tabele samo u fragmenti cjelokupnihtabela i služe uglavnom za primjere. Tabela 2. nam pokazuje suhudrvnu tvar čitave sastojine za broj od 100 stabala u tonama po hektaru.Na lijevoj strani tabele 2. imamo temeljnicu po hektaru. Pored temeljnicenalazimo na istoj strani i H fg , tj. vertikalni razmak od gornje visinske granicešume, koji može iznositi od 200—1000 m.SLIKA 4.VRH?LhN!NE\ SOflV/A CMNKA ?[/Wf1HsoA\ STAMire -A-1\POVRilNA\ MORAOvaj termin (»bellow timberline«) relativno je nov za naše pojmove(vidi sliku 1). Vertikalni razmak od gornje visinske granice šume (H ss ) bioje upotrijebljen kao nezavisna varijabla u funkcijama prilikom određivanjasuhe drvne tvari (on je zamjenjivao nadmorsku visinu). Br a a the je1966. godine upotrijebio (H sg ) u svojim pokusima pri regeneraciji šuma inašao da je vrlo pogodan za tu svrhu. Otkriveno je da vertikalni razmak od71

gornje visinske granice šume (koji je klimatski ovisan) može biti više relevantanza svojstva drva od nadmorske visine. Ova nova varijabla pokazalase vrlo upotrebljivom prilikom računanja, zato što je nadomjestila geografskuširinu i bonitet sastojine, ali nije nadomjestila širinu goda (IRI 0 ). Nedostatakjoj je u tome što se u nekim područjima teško određuje.SUHA DRVNA TVAR SASTOJINA U TONAMA PO HEKTARU ( DEBLOViNA ZA PRODAJU )TABELA 2. N = 100 ( Vidi tabelu 3. za druge vrijednosti N ) IZVADAKGHh L, m2 „m /ha12m20040060080010001221,425,427,328,830,01425,929,831,833,234,51630,334,336,237,739,01834,838,740,742,143,42039,243,245,146,647,92243,747,649,651,152,32448,152,154,055,556,82652,656,558,560,061,22857,061,062,964,465,73061,565,467,468,970,114162004006008001000200400600800100026,030,132,333,935,330,634,937,239,040,631,235,337,539,140,536,640,843,144,956,536,440,542,644,345,742,546,849,150,952,441,645,747,849,550,948,552,755,056,858,446,850,953,054,756,154,458,760,962,764,352,056,158,259,961,360,364,666,968,770,357,261,363,465,166,566,370,572,874,676,262,466,568,670,371,772,276,578,880,682,167,671,773,875,576,978,282,484,786,588,172,876,979,080,682,184,188,490,692,494,0KOREKCIONI FAKTORI TABELE 2. ZA RAZLIČITE VRIJEDNOSTI NTABELA 3.NKorekcijaNKorekcija.1002003004005000,0+ 0,9+ 1,7+ 2,6+ 3,56007008009001000+ 4,3+ 5,2+ 6,0+ 6,9J 7,872

U vrhu tabele 2. nalazi se Loreyeva srednja visina stabala (hiJ sastojine.S obzirom da je tabela konstruirana na bazi broja od 100 stabala, dodanaje tabela 3. koja daje korekcione brojeve za broj veći od 100 stabala (200—1000).Na primjer, želimo li dobiti suhu drvnu tvar sastojine bazirane na brojuod 100 stabala, za temeljnicu od. 14 m 2 po ha i 600 im vertikalnog razmakaod gornje visinske granice šume (HSQ), za visinu stabla od 20 m (hrj dobijemou koloni koja ide vertikalno ispod srednje visine 53,0 tona po hektaru.Ako pak želimo dobiti suhu drvnu tvar sastojine za broj od npr. 500 stabalapo hektaru (N), onda za istu vrijednost i temeljnice (G) i (H s „) te Loreyevuprosječnu visinu stabla (h L ) potražimo .u tabeli 3. za broj od 500stabala korekcioni broj koji u ovom slučaju iznosi +3,5, taj broj onda pribrojimonašoj količini suhe drvne tvari iz tabele 2 (53,0 + 3,5 = 56,5 t pohektaru). Hoćemo li npr. količinu suhe drvne tvari za pojedina stabla, ondau tabeli 4. potražimo za promjer od 16 cm (d) te za širinu zadnjih 10 godova(IRIO) 10 mm i za 600 m H 8g , a za visinu stabla 18 m (h) dobijemou tabeli 4 vrijednost od 91,2 kg suhe drvne tvari (W g ). Uzmemo li za bazu8 mm (H H s) potražimo za broj s vrijednost koja iznosi + 1,3 i to onda pribrojimokoličini suhe drvne tvari koju smo dobili u tabeli 4 (91,2 + 1,3 =92,5) kg po stablu. Želimo li pak dobiti vrijednosti koje su veće od IR 1O , naprimjer20 mm onda u tabeli 5 nađemo vrijednost —6,7, to onda odbijemoTEŽINA SUHE DRVNE TVARI ZA POJEDINA STABLA U kg PO STABLU( DEBLOVINA ZA PRODAJU) IZVADAKTABELA 4. i R1Q = 10 mm ( Vidi tabelu 5. za druge vrijednosti i„ ln )dHhmcmm10121416182014200400600800100021,521,621,821,922,136,737,337,938,539,250,751,852,954,055,163,565,066,668,269,874,576,678,680,782,716200400600800100028,428,929,429,930,344,445,446,547,548,559,461,062,664,265,873,475,577,679,781,885,888,591,293,896,596,699,8103,0106,2109,418200400600800100037,538,439,240,040,854,455,857,358,760,270,572,574,676,778,785,688,391,093,696,399,6102,9106,2109,5112,8112,2116,1120,0123,9127,873

od naše količine iz tabele 4. (91,2 — 6,7 = 84,5) kg po stablu. Dakle za vrijednostikoje su veće od 10 mm odbijamo korekcioni broj od količine suhedrvne tvari, a ako su vrijednosti manje od 10 mm onda dodajemo korekcionibroj.KOREKCIONI FAKTORI TABELE 4. ZA RAZLIČITE VRIJEDNOSTI i D1 „ I HRIO sgTABELA 5.'RIOmm200400H , msg6008001000681012141618202224+ 0,9+ 0,40,0- 0,4-0,9- 1,3- 1,8-2,2-2,7-3,1+ 1,8+ 0,90,0- 0,9- 1,8-2,7- 3,6-4,5- 5,4- 6,3+ 2,7+ 1,30,0- 1,3- 2,7-,4,0- 5,4- 6,7-8,1- 9,4+ 3,6+ 1,80,0- 1,8- 3,7- 5,4- 7,2- 9,0- 10,8- 12,5+ 4,5+ 2,20,0- 2,2- 4,5- 6,7- 9,0- H,2- 13,4- 15,6Simboli u tabelama imaju ovo značenje:d — promjer stabla u prsnoj visinig — temeljnica pojedinog -stabla u m 2G — temeljnica čitave sastojine u m 2 po hektaruh — visina pojedinog stablah L — srednja visina sastojineH sg — vertikalni razmak od gornje visinske granice šumeN — broj stabala po hektaruIRIO — širina zadnjih 10 godova u mmR 0 — specifična težina u kg pod m 3 .Samarđija M., aps.šumarstva74

NAŠI SLAVNI PRECI:USPOMENI ŠUMARA — UČENJAKA!Slaveći stogodišnjicu šumarstva jugoistočne Slavonije Društvo inženjerai tehničara šumarstva i drvne industrije Vinikovci i Šumsko gospodarstvo»Hrast« Vinkovci postavili su i otkrili 29. IX 1974. spomen^ploču na rodnojkući dra Antuna Levakovića, bivšeg redovnog profesora Šumarskogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u malom selu Rokovci kraj Vinkovaca.Postavljanjem i otkrivanjem spomen^ploče na rodnoj kući dra AntunaLevakovića šumari jugoistočne Slavonije su se sjetili i odali posebno priznanješumaru i poznatom šumarskom znanstveniku, koji je tokom prve poloviceovog stoljeća za razvoj šumarstva, posebno za razvoj šumarske visokoškolskenastave, imao vanredne zasluge.SI. 1. Spomen-ploča na rodnoj kući dra. A. Levakovića. Foto N. Segedi.75

No nisu se samo šumari Vinkovaca sjetili tog svog velikana. Innicijativuza postavljanje spomen-ploče uz rodbinu profesora dra A. Levakovića prihvatiloje i cijelo selo Rokovci čiji -se stariji žitelji sjećaju mladog »školarcai šumara koji je uvijek čitao«, a bivši zastupnici Brodske imovne općine izRokovaca »šumara kojem su se obraćali za savjet prigodom donošenja ne:kih veoma važnih odluka za gospodarenje šumama Brodske imovne općineu Vinkovcima«.SI. 2. Rodna kuća dra. A. Levakovića u Rokovcima. Foto N. Segedi.Otkrivanje spamenjploče, u prisutnosti predstavnika Šumarskog fakultetaSveučilišta u Zagrebu, Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvneindustrije Jugoslavije i Hrvatske te još nekih stručnih institucija i organizacijakao i predstavnika, lokalnih društveno-politiokih zajednica, obavljenoje nakon veoma lijepog kulturno-umjetničkog programa, kojeg su izveliMjesna folklorna grupa Rokovci i učenici Osnovne škole u Rokovcima uzprisustvo većine žitelja sela Rokovci.I tada, pa i sada prigodom devedesetgodišnjice rođenja dra A. Levakovića(31. I 1885) i dvadesetgodisnjice njegove smrti (2. III 1955) valjase s poštovanjem sjetiti tog izvanrednog pregaoca, šumara i učenjaka, kojije cijeli svoj život žrtvovao svorn zvanju te svojim radom »stvorio djela,koja su pronijela njegovo ime i ime našeg šumarstva širom svijeta« pa ćemu i naše šumarstvo i cijela zajednica uvijek ostati dužnici.Ing. Tomo Lucarić,Vinkovci76

SJEĆANJA NA ZASLUŽNE KADROVE:SJECANJE NA STEVANA LAKIĆA, LUGARA(1867—1949)Ove godine navršilo se četvrt vijeka od smrti dugogodišnjeg općinskoglugara Stevana Lakića, koji je živio u selu Karinu, općina Obrovac, Dalmacija.Iako je bio bez školske spreme — pismeno samouk — ovaj čovjek jesvojom prirodnom bistrinom, vođen ljubavlju, postigao toliko praiktičnagznanja i umješnosti za uzgajanje šume, da su ga nadležne starješine uvijakuzimale za primjer. Njegova sposobnost je naročito dolazila do izražaja koduzgajanja kulture bora.I pored većeg otpora u svome, primitivnom, selu, koje je ovu novu kulturusmatralo jednim od zala, odnosno napasti za život u sredini koja sebavila i uzgojem stoke, premda je za nju korišćen neznatan dio od prostranstvaseoskog zemljišta, uspio je da uzgoji — kao prvi eksperimenat — manjikompleks borove šume. Ona je bila zasađena, posljednjih godina prošlogvijeka, pored glavne sjeverodalmatinske ceste, koja je prolazila uz Karinskomore.77

Ovaj puni Stevanov uspjeh podstakao je nadležne organe za šumarstvoda mu povjere sadnju i uzgoj većeg kompleksa borove kulture, na vododerinamaoko kraške rječice Karišnice, usmjeravajući je prema moru.Počelo se, opet uz tegobe zbog otpora sredine, koja za novine i u šumarstvunije imala ni najmanjeg »sluha«, 1913. godine i nastavljalo iz godineu godinu. Trebala je velika upornost i izdržljivost, u elementu koji jeod početka na poduhvat gledao krivim okom, da se mlada kultura sačuvaod uništenja, u vremenu raspadanja Austro-Ugarske i talijanske okupacije(1918—1921). Danas je kompleks, već odrasle, borove šume jedna od privrednihkoristi, ljepota i ponos Karina, što će, neminovno, doći do punog izražajarazvitkom turizma u ovoj regiji.Zadovoljni s onim što je postigao u svom selu, ovog lugara su angažiraliorgani za šumarstvo kao poslovođu za sadnju bora u velikom brojusela, na području bivšeg kotara Benkovac, sve do mjegova penzioniranja(1932). Određenije, dijagonalno, od Stankovaca do Obrovca i od Kistanja doSmilčića. U više navrata njemu je povjeravan i rasadnik na vlastitom zemljištu,kao i odabiranje sjemena iz karinekog pošumljenja, za razmnožavanjeove kulture u užoj i široj okolici.Iako uočljivo skromno nagrađen (sto dinara mjesečno), kao lugar Stevanje bio primjerno strog prema nepažljivim i zlonamjernim štetočinama,ali isto toliko pravičan i objektivan. Na njegove prijave nikad nije bilo mjestažalbi. Zbog toga je postizao vidne uspjehe ne samo kod uzgoja novihkultura, već i samoniklog šumskog drveća.U koliko je bilo na ogoljelom zemljištu jedva primjetnog korjena odšumskog drveća pa se donijela odluka da tu treba podići šumu, uspjeh jebio siguran. Mjesto pepeljave boje poznatog dalmatinskog krša brzo se javilazelena, koju je činilo razno drveće i grmlje: grab, hrast, rašeljka, dren,zelenika, smreka, drača, kupina . . .Ovaj je zapaženi ljubitelj šume bio neprijatelj koza, smatrajući ih izrazitimmetiljem, odnosno gubarom zakržljalih šuma na krševitom tlu, pa jeupornim nastojanjem uspio da se u njegovom selu, na ugroženom terenu,zabrani njihova paša. Ali su mu time, povezujući to s već okorjelom mržnjomzbog privreženosti borovoj kulturi, imućniji krdaši ove rogate stokepostali veliki neprijatelji.I još po nekim osobinama Stevan je stršio u svojoj sredini. Tokomcijeloga života bio je imun da »hvata korak« s onim svojim mještanima,njihovim utjecajnim podržavaocima i korisnicima, koji su se »uveče obuvali,a ujutro izuvali« — po čemu je njegovo selo bilo dugo vremna i nadale/ko poznato. Dakle, on je bez prekida ispoljavao svoje izuzetno čvrstei pozitivne karakterne crte. I to mu se dugo, pod kojekakvim izgovorima,na razne načine svetilo. Dolazilo je, čak, dotle da se vatrenim oružjem pokušavaloutjecati na njegov karakter, ali se ni time nije uspjelo. Ostao jedo kraja uspravan i granitno čvrst, kao čuvar i uzgojitelj šume i čovjekuopće.U 65. god. života i 36. god. službe prestao je vršiti lugareku dužnost.Kao prvi od lugara u svojoj općini, za pokazano zalaganje i uspjehe na dužnosti,dobio je skromnu penziju. Poslije rata ona mu je osjetno povećana,ali ju je kratko vrijeme uživao.78

Sasvim pouzdano i bez pretjerivanja se može reći da nije lalko naći primjerkoliko jedan čovjek — bez školske naobrazbe, u zaostaloj sredini —može shvatiti vrijednost šume, biti prožet ljubavlju prema njoj i postizatiuspjehe kod njenog podizanja, kao što je bio Stevan Lakić.Neka ovaj kratak napis doprinese otimanju od zaborava njegova lika:kao rijetkog privrženika uzgoju šume na tlu ogoljelog dalmatinskog krša.5. Borković79

IZ NAŠE NAŠE POVIJESTI:»OPĆE ŠUMARSTVO ZA SAMOUKE I PRIJATELJE ŠUMARSTVA«IZ 1873. GODINE»Odpisom vis. kr. namjestničkog vieća tro jedne kraljevine i odlukomvisoke kancelarije dvorske od 15. srpnja 1867. na naše županije u smislu naredbeministarstva za narodno gospodarstvo i rudarstvo od 1. siečnja 1858.naloženo je, da se po ovom članovi povjerenstva državnog izpita, koji se požupanijah obdržavati ima za lugare i pomoćno šumarsko osoblje, imenuju,što bje i učinjeno. Naša se vlastela pozivu više oblasti na temelju šumskogzakonika I. ods. §. 22. svestrano odazvaše naloživši svojemu šumskomu osoblju,da ovaj izpit već 20. listopada 1867. po visokoj naredbi u našem jezikupoloži.Nu ovomu se posljednjemu zahtjevu tim manje moglo zadovoljiti, štosvako vlastelinstvo ima ponajviše stranacah, koji naš jezik jedva u toliko znadu,da se mogu s prostim pukom sporazumjeti; a i za samoga našinca bilobi težko ovomu zahtjevu udovoljiti, buduć knjiga strukovnih neima, kojihsvaka znanost u onom jeziku, u kojem se predavati ima, iziskuje; a kod pomanjkanjastrukovnih knjigah neima ni pravoga ni valjanoga nazivoslovja.Na ovomu temelju odgodjen je zahtievani izpit na njeko vrieme, dok tih zapriekahnestane.S toga odvažih se, ovo djelce sastaviti, da gospodi imajućoj se u budućeizpitu podvrći u pomoć priskočim. Ovo djelce, koje još za točno naobraženjeslužiti nemože, jer je znanost u kratko shvaćena, ima zadovoljitisvakomu, koji se izpitu nižemu podvrći želi.«U tom citatu iz predgovora pisca knjige »Opće šumarstvo za samouke«Vladoja Koroškenji-ja V. K. sadržana je motivacija izrade prvoghrvatskog udžbenika za lugare i pomoćno osoblje u šumarstvu. Knjiga je objavljenau Zagrebu 1873. godine, 1 a prikazujemo je nešto opširnije kao jedanod doprinosa retrospektivi stogodišnjice organiziranog, ili bar organizirani-801 Cjelokupni tekst naslovne stranice glasi:OBĆE ŠUMARSTVOza samoukeza one, koji se žele izpitu lugarstva i pomoćnoga šumarstva podvrćiKao i za sveprijatelje šumarstva i narodnoga gospodarstvau trojednoj kraljeviniNapisaVladoj Koroškenji,nadšumar županije zagrebačkeU Zagrebu.Tiskom Dragutina Albrechta.1873.

jeg, šumarstva u Hrvatskoj s jedne strane, a s druge kao prilog upoznavanjaautora, VI. K6roškenji-ja, jednog od najupornijeg borca za osnivanje Hrvatsko-slavonskogšumarskog društva, pobornika za samostalnost i nezavisnostšumskih ureda od (političkih vlasti, pobornika za osnivanje šumarske akademijeitd.Sadržaj knjige jeslijedeći:UvodPrvo poglavlje: Prirodopis šumskoga drvećaDrugo poglavlje: Nauika o šumarenjuSvršetak. Kao dodatak. Počela matematike u porabi na šumarstvoZakonski članak XVIII — 1870. o lovustr.str.str.str.str.3- - 4,5-- 51,52--125,126--154,155--162.Zakon o šumama »neuvršćuje se ovdje s razloga, štoće ga u najbliže vriemenovi šumski zakon valjan za trojednu kraljevinu zamjeniti«. No to »najbliževrieme« trajalo je preko pola stoljeća, tj. do donošenja Zakona o šumama1929. godine, koji je dobio obaveznu snagu 6 mjeseci po objavljivanju, tj.21. lipnja 1930. godine. Do tada je u Hrvatskoj, kao i u Sloveniji, vrijedioŠumski zakon uveden carskim patentom od 3. XII 1852. godine, ikoji je napodručje tadanje Kraljevine Hrvatske i Slavonije protegnut, također, carskimpatentom od 24. VI 1857. god. (za područje Dalmacije, Istre i današnjeSlovenije taj je Zakon vrijedio od 1852. godine budući da su ta područjabila neposredno pod Bečom, odnosno u sklopu carevine Austrije). Velika jevjerojatnost da su i politički motivi bili ne mali razlog da V. K-a Zakon iz1852. godine nije stavio u svoju knjigu. Taj je Zakon, naime, donesen za vrijemediktature poznate pod nazivom »Bachov apsolutizam«. Zanimljivo je,međutim, da je i Zakon iz 1929. godine donesen pod diktatorskim režimom(šestojanuarska diktatura) i to, prema Ugrenoviću, 2 zbog toga što »nijednaparlamentarna vlada nije bila ikadra da donese Zakon o šumama iz prostograzloga, jer je Zakon o šumama — sa njenog gledišta •—• najnepopularnijiZakon. Zakon o šumama«, nastavlja Ugrenović, »po svojoj prirodi mora dagleda daleko u budućnost šuma, šumarske privrede, naroda i države. Naprotiv,svaka parlamentarna vlada vodi daleko više računa o generaciji sadašnjice,iz koje se regrutuju njeni birači, no o pokoljenjima budućnosti, o kojojse brine šumarska politika« (istr. 3).Sastavni dio »nauka o šumarstvu«, navodi V. K., su i »procjena te uprava«,ali se ovi dijelovi u ovoj knjizi ne obrađuju jer ti poslovi »spadaju naviše, tj. upravljajuće šumarsko osoblje«.U Uvodu nalazi se, nadalje, i definicija šume pod kojom se »uopće razumijevasvaka poveća, isključivo ili većim dijelom divljim drvećem obrasla,ploha, koje je uzdržavanje i gojenje sasvim prirodi prepušteno; ovakve šumenazivljemo i prašume ili gvozd enjaike (Urwald). Ako je drvljemobrasla ploha točno odmjerene rasprostranjenosti tada tako sistematski uređenu,odgojenu i svrsishodno korištenu šumu nazivljemo dubravom iligajem (Forst). . . . Prema položaju šume razlikujemo i goru (Gebirgsvvald),kada je šuma u planini, te lug, kada je šuma u ravnici«.2 Dr Aleksandar Ugrenović: Zakoni i propisi o šumama i pilanama — u Zagrebu,mjeseca februara 1930.81

Prvo poglavlje — prirodopis šumskog bilja — podijeljeno je na dva odsjeka:opći prirodopis šumskog bilja te posebni prirodopis šumskog drveća.U prvom dijelu prikazani su elementi ekologije, a drugi je dio u stvari dendrologija.Grupiranje vrsta V. K. nije proveo prema botaničkim sustavima, od kojihpored Linne-ovog navodi i onaj de Candolle, Jussieu-a, Spreglera i jošneke, nego prema njihovoj vrijednosti odnosno funkciji u sastojini. Po tomkriteriju sve šumsko raslinstvo dijeli na šumsko-uzgojno (»težno«) i na korovno(»šumsko korovlje«). šumskouzgojne vrste podijelio je ma »vladajuće«i na »podređene« s daljnom grupacijom na lis tace (»listavo drveće«) i načetinjače (»iglavo drveće«).Od proizvodnih vrsta prikazane su ove vrste:hrastovi (lužnjak, kitnjaik i cer, a spomenuti granik — Qu. pubescens,zelen jak — Qu. virens i plutak — Qu. suberosa);bukva (prosta — F. sylvatica s napomenom da »izim ove imademo jošmnožinu suvrstih — Spielkarten razlikujuće se u lišću n. p. F. sanguinolenta,F. alba itd.);breza (prosta — B. alba, time da postoje još breze strmogledica —B. pubescens i alpinska — B. intermedia);johe (crna i bijela s nabrajanjem divlje — A. pubescens i planinske— A. viridis);jasen (prosti — Fr. excelsior i zimar oštroplodni — Fr. ornus, time dau perivojima nalazimo i strmogledni — Fr. pendula, šiljasti — Fr. assuminata,bodkasti — Fr. lanceolata i jednolisni — Fr. simplicifolia);pitomi kesten;j avore (prosti — A. pseudo plat anus, klen — A. campestre i mlječ —A. platanoides, a u 'perivojima sladornjak — A. saccharum, jasenov javor —A. negundo i žestar — A. tataricum — »iz kojega kore se kuha crnilo i mastilo,kojim se vina bojadišu«);grab (prosti — C. betulus te »po primorju našem nalazeći se crnograb— Ostrya carpinifolia);brijestovi (prosti — U. campestris, đugopetli — U. effusa i plutkasti— V. suberosa);lipe (pozna — T. parvifolia i široko lisna — T. grandifolia, time da su »jošpoznate u Grčkoj i Ugarskoj bijela lipa — T. argentata, a u Sj. Americi T.americana i T. pubescens);topola (jašika — P. tremula, jagnjed — P. nigra i bijela — P. albate parkovne kanadska — P. monilifera, jablan — P. dilatata i mirisna — P.balsamifera);vrbe (»biekva« — S. alba, žukva — S. vitellina i iva — S. caprea, uznapomenu da »po poljima i u perivojima nalazimo množinu vrsta koje sepo lišću itd. razlikuju, vrlo promjenljive ovisno o različitim okolnostima iodnošajima mjesnih i podnebnih«);82

jabuka i kruška te mukinja i brekinja;divlja trešnja i s rem za;jarebikai oskoruš;mad jal tj. divlji kesten;prosti bagrem — R. pseudoacacia;smreka i jela (uz ddomaću jelu još navodi A. balsamiferu);borovi (bijeli — P. sylvestris, crni — P. austriaca, borovac — P. strobusi limba P. cembra); teariši tisa.Posebno spominje kosodrvinu — P. mughus, »u planinah rastue kao šikarje«i pinjol (P. pined), »rastuć u Dalmaciji.Hrast, bukva, breza i joha od listača, a smreka, jela, ariš i borovi odčetinjača su »vladajuće« vrste, a ostale »podređene«. Vrste korovnog karaktera,a to su sve grmašice (npr. lijeska, hudika, drijen, glogovi i dr.), nisuposebno opisane.Za pojedine navedene vrste, osim dendrološkog opisa u užem smisluriječi, ukratko su prikazana uzgojna svojstva, nabrojeni važniji štetnici tesvojstva i uporabivost drveta.Drugo poglavlje — »nauka o šumarenju« —-podijeljeno je na tri odsjeka:I, odsjek »sađenje i gojenje šume«,II odsjek čuvanje šume iIII odsjek »upotriebljivanje šume«.U odsjeku »sađenje i gojenje šume« autor obrađuje prirodno pomlađivanjesastojina, umjetno pomlađivanje sjemenom i biljkama, proizvodnjusadnica, proređivanje, o izboru načina uzgoja i vrsti drveća, prednosti pojedinihnačina uzgajanja šuma i o (konverziji sastojina. Dakako, sve ukratko(sva ta materija obrađena je na trideset stranica), ali dovoljno informativnoza razumijevanje pojedinih zahvata pa i njihovog izvršavanja. Vrijedno jezabilježiti neke konstatacije i preporuke. Tako npr. prednost visokog uzgoja,pored toga što se postiže najveća drvna masa i najjači sortimanti, »proređivanjepruža nam i znatne međutonje užitke«, (str. 55). No, zadaća proredanije način osiguranja prihoda, nego se trebaju obavljati zato »da serast ostati imajućeg drveća naime glavnog uzrasta pospieši« (str. 69). I dalje:»Proređivanje obavlja se i u to svrhu, da se u mješovitih uzrasti manjevriedne vrsti drveća izsjeku ili one, koje su od manjega vieka nego vladajućedrveće t. j. glavni uzrast, koje vrsti toga radi nebi mogle do ustanovljeneuporabive dobe trajati ili bi radi brzog uzrasta plemenitije vrste drvećaudušile«.Kao (najpovoljniji način prirodnog pomlađivanja V. K. preporuča oplodnusječu. Provođenje čistih sječa, posebno u brdskim krajevima, zahtijeva,veli V. K., osobitu vještinu, a takav način sječe uopće ne dolazi u obzir unašim šumama na Kraškom području »jer bi njom ciele prediele opustošili«(str. 57), iako je inače »čista sječa često isključivo rabljena, gdje šumeiglače rastu, kao npr. u češkoj, šlezkoj itd.« Velike uzgojne i proizvodne83

vrijednosti ima i srednja šuma, ali zbog okolnosti da »iziskuje od šumarapuno izkustva, aprieznosti i vještine kod proračuna budućeg stanja šume,koje već sada ustanoviti ima . . . danas se riedko rabi« (str. 64).U uvodu drugog odsjeka, odsjeka o čuvanju šuma, V. K. naglašava da»šumar mora, poznavati ne samo sve pogibelji, kojim je šuma izvržena, većmora i poznati sva pomoćna i protudjelujuća sredstva, ikojimi te nezgodeprepriečiti ili bar umanjiti želi, da buduće opasnosti prije njihova nastankakoliko moguće odbije« (str. 81), dakle Koroskenvi naglašava vrijednost preventive.Štete (»oštete«) kojim ljudi »povređuju šumsko vlasništvo« mogu biti:1. prisvajanjem i pustošenjem »šumišta«,2. oštećivanjem šumskog drveća,3. rasipanja drveta,4. krađa drveta i5. krađa »korisnih proizvoda«.Od pustošenja (najobičniji su lomljenje kamena i kopanje ilovače ili laporau sklopljenim šumama, nesmotreno vađenje treseta, proširivanje rudokopaizvan ugovorenih površina, »nesmotreno ili s nakanom zlo izvedeneodvodnje« koje zapljavljuju sastojine, kopanje busena (koji se koristi zagnojenje livada i oranica) osim is površina obraslim s brusnicom ili vresuljomte »kada se šumski putevi u dobrom stanju ne održavaju i tako sprječavivožnja |stranputieom. Ako se putevi dobro održavaju onda se i svakavožnja stranputicom može kazniti«, veli V. K.Rasipanje drveta je ostavljanje visokih panjeva, rušenje stabala sjekirom(»testere neka se svagdje rabe, mar se i radnici pripirali, buduć se sjekirommnogo, kao iverje odlupeceg se drva gubi«), korištenje tehničkogdrveta za ogrjev, kada se u ogrjev ne izrađuje granjevina i ovršina, kada sedrvo »neumjesno« slaže u šumi, itd., dakle čitav niz radnji ili postupakakojim se može drvo racionalnije koristiti, a dosljedno tome i štedjeti.Slijede upute lugaru za čuvanje šume, vođenja istrage o počinjenoj štetii o sakupljanju dokaza protiv počinitelja. »Nu šumarsko osoblje neka nikadaokrutno nepostupa proti šumskom prestupitelju, jer će ovaj uvjek nastojati,da iz osvete šumsko vlasništvo povriedi« a »uljudno i čovjekoljubivopostupanje u i izvan službe osobito protiv neotesancem . . . steći će štovanje,ikoje često zadovoljava, da se šuma od oštećenjah očuva« . . . »Šumarmora da poznaje ođnošaje i osobitosti pučanstva . . . i . . . dužan je ponašatise prama puku kao otac al ne kao okrutnik« (str. 90).U dijelu o zaštiti od životinja pored nabrajanja niza štetnih zareznikanabraja i niz »korisnih zareznika priečećih rasplođenju škodljivih i njihovoumnažanje« kao Coccinelle, Carabuse, Ichnemuone, Formice i dr., koje »šumarmora osobito čuvati . . . jer se umjetno razploditi nedadu, prem njekojitvrde protivnost« (str. 101).U odsjeku o upotrebi šuma obrađuje se sječa i izvoz drveta, važnijidrvni sortimenti, pougljavanje, korištenje sporednih šumskih užitaka, a spominjei katranarenje te pepeljarenje, za koje treba koristiti samo ono drvokoje se inače ne može iskoristiti iako je u Slavoniji »još prije četvrt stoleća(ono bilo) jedina dobit iz šume«. Ovdje je dan i popis lovne divljači, načinii sredstva lova te lovostaja, dok je Zakon o lovu, kako je već rečeno, donijetna kraju knjige.84

U dijelu o počelima matematike obrađene su mjere, četiri osnovne vrsteračuna, razlomci (»slomci«), pravilo trojno, izračunavanje površina i kubatureosnovnih likova i tijela. U »načelima mjeračine« obrađeno je neposrednomjerenje dužine pravca u prirodi, izmjera manjih površina te crtanjeizmjerenih površina. O utvrđivanju drvne mase stabla ili mase izrađenogdrveta, pojedinih sortimenata, govori se kratko kod izračunavanja mase prizmei cunja s uputom da za 'to postoje posebne 'skrižaljke (Grabmera, Hartiga-a,Danhelovsky-a i dr.).U tadanjoj zagrebačkoj štampi Koroškenjijevo »Obče šumarstvo za samouke«registrirano je jedino u »Gospodarskom listu«. U 45. broju iz 1873.godine ovog tjednika, u rubrici »gospodarstvo«, objavljen je nepotpisaniosvrt u kojem između ostalog stoji i ovo: . . . »Progledno to djelo, moramoreći, da smo se iskreno uzradovali, našav u cjelosti i ukupnosti nauku, kojubi morao svaki lugar dobro proučiti, i naučiv ga, korisno se u praksi potoli silni narodni imutak, kao što su šume, služiti.G. pisac napisao je to djelo lahko shvatljivim, i u toliko popularnimnačinom, u koliko se takvo djelo popularno pisati dade, a gledao je i nestrukovnjakučitatelju njime ugoditi . . . 166 stranica velike osmine, cijene1 for. i 20 novč. . . . Djelo, koje se dobiva u knjižari Svetozara Galea u Zagrebu,preporučujemo što toplije!« Iz tog prikaza saznajemo i cijenu teknjige te gdje se mogla nabaviti, jer tih podataka na samoj knjizi nema.U zagrebačkim dnevnim novinama »Narodne novine« (u vremenu od 1.I 1873. do 31. III 1874.), »Obzoru« (od 1. XI 1873. do 28. II 1874.) i »AgramerZeitung^u« (od 1. X do 31. III 1874.) izlaženje ove knjige nije zabilježeno.Vjerojatno nitko nije tim novinama poslao obavijest ili prikaz Korošikenjijeveknjige, jer bi taj sigurno bio objavljen. Tako npr. Narodne novine, ubr. 137 (1873), objavljuju da je Zemaljska vlada odlučila u 1.000 primjerakatiskati udžbenik Dra Vjekoslava Koroškenjija »Geodasija i visinomjerstvos osobitim obzirom na šumarstvo« (od kojeg je »dio rukopisa pred 3 godinepreveden i na slovenski za 'lesnioku šolu' pod Snježnikom u Kranjskoj«),a »Obzor« (br. 23. i 24. iz 1874. god.) objavljuje članak Vladoja Koroškenjija,tj. pisca Obćeg šumarstva pod naslovom »Križevački zavod«. Također, trebanaglasiti da sva tri dnevnika imaju relativno dosta materijala iz šumske privrede,a posebno o segregaciji i prodaji šuma na području Vojne Krajine.Zaključujući ovaj prikaz moramo naglasiti da je navedeni prikaz V. K.knjige u Gospodarskom listu realan i, gledajući je iz perspektive sadašnjice,da je »Obće šumarstvo« Koroškenjija vrijedan prilog naše šumarske strukei literature.O. Piškorić85

OBAVIJESTI:ŽIVKO KOSIRNa Sveučilištu u Zagrebu promoviran je dne 28. 2. 1975. godine na častdoktora šumarskih nauka iz oblasti šumarske fitocenologije Živiko Koši r, dipl. inž. šumarstva i samostalni savjetnik za šumarstvo u Republičkomsekretarijatu za poljoprivredu i šumarstvo SR Slovenije u Ljubljani.Njegova doktorska disertacija nosi naslov: EKOLOŠKE, FITOCENO-LOŠKE IN GOZDNOGOSPODARSKE LASTNOSTI GORJANCEV V SLOVE­NIJI. U raspravi su — polazeći od iscrpno definiranih fitaklimatskih teritorijaSlovenije — detaljno opisane šumske zajednice bukve povrh karbona t-ske podloge u Gorjancima i predjelima Zasavskog hribovja te povrh silikatau Pohorju. U fitocenološkim poredbama i opisima su uključene i šume bukvei bukve s jelom iz susjednih krajeva Hrvatske te slične fitocenoze bukveu slovačkom dijelu Karpata. Posebno su razmatrani i neki teorijski fitocenološkiproblemi te shematski prikazan horizontalni i vertikalni rasporedšumskih klimaksnih zajednica u Sloveniji.Disertacija je obranjena 24. XII 1974. godine na Šumarskom fakultetuSveučilišta u Zagrebu pred komisijom u kojoj su bili: Doc. Dr. Stjepan Bertović,Prof. Dr. Ivo Dakanić i Prof. Dr. Mirko Vidaković.S. Bertović86

INFORMACIJAO CIJENAMA TRUPACA LIŠĆARA U IV KVARTALU 1974U ŠTAJERSKOJ — AUSTRIJAPodaci uzeti iz Imternationaler Holzmarkt-a br. 3/1975. g. Cijene se podrazumijevajupostavno — tvrda cesta — Sch = 0.97 din.Vrst drva Kvalitet Cijena u Austr. Sch/m 3 Din/m 3 Opaskaod do prosj. prosj.BukvaF/SABCPOPark.700615460360450270800700550440530340770660520400480290754,60646,80509,60392,00470,40281,30HrastF/SABCPOPark.2.5001.0006004005503103.5001.4009006006804002.8001.2507305005903702.744,001.225,00715,40490,00578,20362,60JavorS/SABC1.5008005503502.0001.0007504501.7508506203701.715,00833,00607,60362,60OrahF/SABC2.0001.000600—4.0001.5001.000—2.7501.3508005002.695,001.323,00784,00490,00JasenF/SABC1.2007705003002.0001.0306304501.4008505303501.372,00833,00519,40343,00TrešnjaLipaABF/SABC6004001.000600450—8005001.100800600—7004501.050710510300686,00441,001.029,00695,80499,80294,0087

Vrst drva Kvalitet Cijena u Austr. Sch/m 3 Din/m 3 Opaskaod do prosj. prosj.BrijestAB700460800600750550735,00539,00GrabABC400300200600500250460370220450,80362,60215,60JohaABC450350200600450270510390250499,80382,20245,00KruškaAB——400300392,00294,00BrezaAB400480440300431,00294,00KestenAB300350500330490,00323,40TopolaAB350250500400430320421,40313,50Cijene lišćara su prosjek za cijelu štajersku (bez poreza).Cijene trupaca su ustanovljene na osnovu izvještaja 25 poduzeća šumarstvai drvne industrije sa ukupno 361 pojedinačnim podatkom. Unutar danihraspona leži glavnina javljenih cijena.Cijene se podešavaju prema količini, ikvaliteti, debljini i troškovimatransporta./. D.

DOMAĆA STRUČNA LITERATURAI ČASOPISA:Gašperšič Franc: Zakonitosti naravnegapomlajevanja jelovo-bukovih gozđovna visokem Krasu Snežničko-Javorniškegamasiva.. Institut za gozdno in lesno gospodarstvo,Biotehniška fakulteta univerze vLjubljani, 1974. Disertacija. Stranica 133.Nastavljajući svoj stručni i naučni radu vezi s prethodnom studijom »Razvojnadinamika mješovitih šuma jele-bukve naSnežniku u zadnjih stotinu godina«, Gašperšičnam je dao vrlo vrijedno djelo oproblemu prirodnog podmlađivanja našenajvažnije četinjače.Tijekom 100 godina gospodarenja u šumamasjeverozapadnog područja Dinaridapovećala se drvna masa i omjer smjesejele; zbog jakih sječa i istrebljivanja bukve,učešće ove listače mnogo se smanjilo.Posljedica tih zahvata je: smanjenje vitalnostijele; prirodno podmlađivanje te četinjačeu njenim čistim sastojinama gotovoje posve izostalo; nadire bukva koja jeuglavnom loše kakvoće. Slično kao u Gorskomkotaru. Problem te pojave Gašperšičje zahvatio problemski široko i metodskiduboko. U ispitivanju mnogih i međusobnoovisnih brojčanih podataka upotrebljenesu matematičko-statističke metode; podacisu obračunati elektronički. Po svemu serazabire da je pisac u taj rad uložio veomamnogo truda i vremena.Istraživano šumsko područje (oko 23.000ha) graniči s hrvatskim šumama, s Gorskimkotarom. Prosuđujući po popisu literaturei dr., ovdašnje naše postavke i hipoteze(»Prilozi rješavanju problema o održavanjui podmlađivanju jele u Gorskomkotaru«, Sum list 1968. i 1969. i dr.) našlesu unekoliko svoju potvrdu u sistematskiprovedenim istraživanjima u Sloveniji.Po Gašperšičevim navodima: rezultatiistraživanja o prirodnom podmlađivanjuu Snežničko-Javorničkim šumama jele-bukvezanimljivi su za usporedbu s odnosnimšumama u ostalom dijelu Dinarida.Studija je veoma kompleksnog sadržaja.Složenost građe očituje se već u nazivimapoglavlja i u broju podpoglavlja: Uvod,Problem istraživanja, Opis istraživačkograda (6 podpoglavlja), Opis metoda istraživanja(8 podpoglavlja), Istraživanja i zakonitostiprirodnog podmlađivanja (16 podpoglavlja),Zaključci: temeljne postavke ozakonitostima prirodnog podmlađivanja ipraktične postavke studije te Usporedberezultata s dostignućima drugih autora(diskusija) i upute za daljnje usmjerivanjeistraživanja.Osim ispitivanja o utjecaju odnosnih klima,tla i gospodarenja na podmlađivanje,autor razmatra i ove utjecaje: količina istruktura drvne zalihe po vrstama drveća,osvijetljenost, sklop krošanja, rasprostranjenostbukve, količina i struktura posječenihdrvnih masa u prošlosti, i dr. Sadržajizaključaka vrlo su bogati te neke odnjih možemo ovdje istaknuti ukratko i samou vezi s podmlađivanjem jele.Podmlađivanje je u navedenim šumamabioekološki proces koji se ne može ni u-smjerivati ni zaustaviti ni ubrzati jednostavnimtehničkim postupcima i u kratkovrijeme. Za podmlađivanje jele važniji subiološki utjecaji nego ekološki. Klimatskiutjecaji nisu značajni, ali važan je tip tla.Nisu značajni: apsolutna visina drvne zalihe,količina svjetlosti, apsolutna jakostsječe u prošlosti. Mnogo utječu smjesavrsta drveća u drvnoj masi prošlih sječa.Veoma mnogo utječu istrebljenje bukvei forsirano stvaranje čistih jelovih sastojina.U pretežno čistim jelovim sastojinamane podmlađuje se jela nego bukva te stvarajustrukturu koja nije pogodna za prebornogospodarenje. Seljački način prebornoggospodarenja s niskim drvnim zalihamaomogućuje podmlađivanje jele.Sto je veća apsolutna visina udjela jele udrvnoj zalihi, to više se onemogućuje njenaregeneracija. Veće sječe jele pozitivnoutječu na podmlađivanje te četinjače.Na podmlađivanje jele mnogo utječubiokemijski i mikrobiološki procesi u humusnomsloju tla, u vezi s količinom bukoveodnosno jelove stelje. Na prirodnu obnovujele unekoliko utječe i divljač.Gašperšičeva studija značajan je prilogrezultatima istraživanja o održavanju ipodmlađivanju jele koja se provode u Slovenijii Hrvatskoj. Bilo bi veoma potrebnoi korisno da se taj rad razvija u okviruzajedničkog programa. Za područjeSlovenije Gašperšič predlaže provedbu89

daljnjih istraživanja na dva kolosjeka: uspecifičnim staništima i sastojinama i popojedinim utjecajima kao što su kemijskii biološki sastav tla, uloga javora i smreke.Preporučamo ovu Gašperšičevu studijusvima našim stručnjacima koji intenzivnona bilo koji način, operativno ili naučno,razmatraju pitanja o podmlađivanju našenajrasprostranjenije četinjače i uopćeproblem gospodarenja u sastojinama jele--bukve, osobito na Dinaridima.J. ŠafarEmilija Vukićević — DEKORATIVNADENDROLOGIJAIzdavačko-informativni centar studenataBeograd izdao je u rujnu 1974. godine privremeniudžbenik, namijenjen studentimaodsjeka za hortikulturu Šumarskog fakultetaUniverziteta u Beogradu.Knjigu je sastavila prof. dr. Emilija Vukićević,jedna od naših najistaknutijih vodećihi uvaženih hortikulturnih stručnjaka,redovni profesor iz hortikulturne dendrologije.Da bi se studenti, inžinjeri iz togapodručja mogli lakše koristiti prezentiranimmaterijalom, u knjizi su izneseni ključeviza određivanje rodova i njihovih vrsta.Ujedno su navedene neke morfološke,bioekološke i fitocenološke karakteristikesvake pojedine vrste. Također je istaknutadekorativna i estetska vrijednost drvenastihvrsta te način njihova korišćenja. Velikavećina vrsta je u tekstu ilustrirana crtežimai fotografijama.Knjiga sadrži 376 stranica, od čega Gymnospermae(golosjemenjače) obuhvaćaju77 stranica s 86 crteža odnosno fotografija.Angiospermae (kritosjemenjače) s razredomDicotyledonae (dvosupnice) obuhvaćaju260 stranica s 278 crteža odnosno fotografija,a razred Monocotyledones (jednosupnice)obuhvaćaju 6 stranica. Prof. dr.Emilija Vukićević je obradila u tekstu pojedinihrodova i vrsta za golosjemenjačeukupno 77 radova, a za kritosjemenjače229 radova. U posebnom dijelu knjige, kojise odnosi na cjelokupnu materiju, autoricaje obradila 48 radova od domaćih autora,a od stranih 43 radova. U knjizi jeobuhvaćeno oko 1572 vrsta, varijeteta iliformi. Naročito su detaljno obrađeni rodoviAbies Mill (jele), Acer L. (javori),Aesculus L (divlji kesteni), Berberis L (žutike),Betula L. (breze), Buxus L. (šimširi),Carpinus L (grabovi), Cedrus Link, (cedrovi),Cerasus. (trešnje), Chamaecyparis Spach.(pačempresi), Cotoneaster Ehrh. (mušmulice),Corylus L. (lijeske), Crataegus L.(golgovi), Elegagnus L. (dafine), EuonymusL. (Evonymus) (kurike), Fagus L. (bukve),Fraxinus L. (jaseni). Hibiscus L. (hibiski),Juniperus L. (borovice), Larix Mill, (ariši),Ligustrum L. (haline), Lonicera L. (kozilci),Magnolije), Malus Mili. (jabuke), MorusL. (murve), Philadelphus L. (pajasmini),Picea A. Dietr (smrče, smreke), Pinus L.(borovi), Platanus L. (platane), Populus L.(topole), Prunus Mili. (šljive), Quercus L.(hrastovi), Rhamnus L. (pasdrijemi), RhododendronL. (rododendroni, gorske ruže),Ribes L. (ribizle), Robinia L. (bagremi),Rosa L. (ruže), Salix L. (vrbe), Sorbus L.(sorbusi), Spiraea L. (suručice), Syringa L.(jorgovani), Taxus L. (tise), Thuja L. (tuje),Ulmus L. (brijestovi), Viburnum L. (hudike)i Yucca L. (juhe).Registar narodnih imena obuhvaća 357naziva rodova i vrsta. Privremeni udžbenik»Dekorativna dendrologija« korisno ćeposlužiti svima koji se bave hortikulturomi parkiranjem, zbog obimnoga i iznesenogmaterijala koji je sabran u tom dijelu.J. Karavla90

STRANA STRUČNA LITERATURAI ČASOPISI:Meddelelser fra det Norske skogvorsksvesen(Radovi Norveškog instituta zašumska istraživanja) svezak XXX, 1972/74donosi:Br. 119: Finn H. Braekke: Energetičkibalans i mikrolima na raznim tipovimacretne vegetacije.Br. 120: G. K. Rutherford: Svojstva,distribucija i porijeklo bijelih praškastihtala u predjelu Romerike u Norveškoj.I. Morfologija profila, geografska distribucijai pedološka svojstva. II. Mikromorfologijatla određena tehnikom svjetlosnogi raster mikroskopa.Br. 121: Eigl Vestjordet: Odnosizmeđu nekih srednjih promjera u jednodobnimsastojinama smreke. K r i s t i a nB j o r : Mikrotemperaturni profili u vegetacijii gornjim slojevima tla na nepokrivenimi grančicama pokrivenim plohama.K. Venn: Gubitak boje i mikroflorauskladištenog celuloznog drva breze(Betula pubescens Ehrh.) u Norveškoj. K.Venn i P. E. Spilling: Štete navjetrom porušenim borovima (Pinus silvestris)1969. god. u južnoj Norveškoj.Br. 122: Gustav S. Klem: Utjecajgnojidbe smreke (Picea abies (L.) Karast.)i bora (Pinus silvestris L) na učešće kasnog drva, specifičnu težinu i sadržaj ekstrakta.Lars Ovrrein: Proučavanjedušika pomoću izotopa u šumskim tlima.II. Distribucija i iskorišćenje dušika izgnojiva obogaćenog sa 15N prema 40-mjesečnoistraživanju.Br. 123: Ketil Kohman: Ekološkaistraživanja korijena bora. I. Problemimetodologije i opći odnosi korijenja. II.reakcija korijenova sistema na gnojidbu.Knut Solbraa: Ugibanje smreke (P.abies) nakon sadnje u jesen. G u n n a rO g n e r : Izluživanje organske tvari izšumskog tla nakon gnojidbe ureom.Br. 124: Finn Roll-Hansen iHelga Roll-Hansen: ScleroderrisIagerbergii u Norveškoj. Domaćini, rasprostranjenje,savršena i nesavršena formate način napadaja.Br. 125: Gun nar Ogner: Oksidacijapermanganatom organske tvari izlužene izšumskog tla nakon gnojidbe ureom. SverreSkoklefald: Učinak kontroliranogpožara na neka svojstva humusa tena podizanje i visinski rast smreke i običnogbora.Br. 126: G. K. Rutherford: Svojstva,rasprostranjenost i porijeklo bijelihpraškastih tala u predjelu Romerike uNorveškoj. III. Mineralogija frakcija pijeska,praha i gline. IV. Kemijska svojstva.I. MiklošBoletin de la Estacion Central de Ecologia,num. 4, Madrid, 1973. donosi:Castroviejo, S.: Preliminarne bilješke o dinamizmu vegetacije Sinrra del Invernadeiro(Orense). Klimaks vegetacijevegetacije montano-ibersko-atlanskog područjaSierra del Invernadeiro predstavljajušume hrasta lužnjaka, kitnjaka i njihovihhibrida. Autor opisuje sadašnje vegetacijskeformacije i razrađuje hipotezuo uzrocjma zbog kojih je došlo do degradacijeklimaksne vegetacije. Ti su uzrociintervencija čovjeka i varijacije klime.Detaljno prikazuje evoluciju jedne »carballeire«,podložne utjecaju tih faktora iodređuje ekološku funkciju raznih biljnihvrsta koje karakteriziraju svaku etapute evolucije.Araujo Ponciano, J., GarciaR u a, A. E.: Španjolska lista vodenih pticaod siječnja 1973. Tijekom siječnja 1973.god. sastavljene su liste ptica močvaricasa 220 lokaliteta Španjolske na temelju dosada najopsežnijeg istraživanja u geografskomsmislu. Osim toga razni su lokalitetiistraženi iz zraka. Brojka od 355.841utvrđenih anatida (porodica pataka) i crnihliski mala je u usporedbi sa 415.014 iz1972. godine, što je sigurno posljedica manjegdolaska ptica koje prezimljavaju utoj zemlji zbog blage zime u Evropi. Tabelarnosu prikazani globalni rezultati, posebnoza pojedine pokrajine, detaljno zapojedine lokalitete s obzirom na ukupnibroj ptica i za sva mjesta prema vrstama.Garcia, L., Purroy, F. J.: Procjenaptičjih zajednica metodom parcele. Rezultatidobiveni u mediteranskoj guštari Puntadel Sabinar (Almeria). Opisuje se metodaparcele, pomoću koje se može dobitikvantitativno i kvalitativno sastav avifauneu nekom ambijentu poznate površine. Pri-91

mijenjena je u mediteranskoj guštari Puntadel Sabinar (Almeria), sastavljenoj odbiljaka Pistacia lentiscus i Juniperus phoenicea,te je tako dobivena brojka od 20,5pari na 10 hektara, što označuje gustoćuzajednica ptica koje se gnijezde. Sastavljenaje od samo četiri vrste; Caprimulgusruficollis, Galeria theklae, Sylvia melanocephalai Emberiza calandra.S m i r n o f, W. A.: Praktični vodič za određivanjepalearktičkih vrsta roda Scymnus(Coleoptera, Coccmellidae), Identifikacijabuba mara iz roda Scymnus bila jeuvijek mučan posao. Najveća se poteškoćasastoji u tome, što oznake koje se upotrebljavajuza determinaciju nisu dovoljnopouzdane. Nakon detaljnog pregledai komparacije brojnih primjeraka sakupjenihu raznim krajevima svijeta, autor jedošao do zakjučka da morfologija vrhapenisa u mužjaka i spermateke u ženkepredstavljaju pouzdane oznake za determinaciju.Članak sadrži seriju crteža kompletnoginsekta, specifične karakteristikedistalnog ekstremiteta penisa i spermatekeza svaku od najobičnijih vrsta rodaScymnus, pa se predlaže da entomolozi,agronomi i šumari vrše determinaciju jedinona temelju tih karakteristika.A g u i r e, E.: Konzervacija i povijest prirode.Onome tko znade čitati povijest prirode,geološki i paleontološki podaci pokazujuupravo dramatični dinamizam.Autor opisuje ukratko, ali živo i dokumentirano,prošlost krajolika i faune raznihšpanjolskih pokrajina s njihovim paleontološkimbogatstvima, koja se u svijetusmatraju izvanrednim i jedinstvenim, osobitou pogledu sisavaca iz tercijara. Nalazištai zbirke fosila osim znanstvene vrijednostiimaju fundamentalnu važnost zasve stupnjeve kulturnog i estetskog odgoja,a predstavljaju i atrakciju za turiste.Iz tih razloga ICONA (Institut za zaštituprirode) u suradnji s institutom »LucasMallada« pomaže u proučavanju paleontološkihnalazišta te je započeo s osiguravanjemkonzervacije važnih nalazišta u prvomnacionalnom paleontološkom rezervatu,nalazištu »La mina« u Lavna (Soria),srednjeg pliocena, koji predstavlja primjerkompleksnog sistema dolina na kršu»Parameras de Molina«. U tom geološkomrazdoblju bila razvijena stepska vegetacija,gdje je bila obilno zastupljena jednavrsta Hipariona i jedna gazela uz još nekerjeđe šupljorošce (fam. Bovidae), jednukozu, jednog majmuna zamorca, jednogpsa, dvije hijene, jednog nosoroga, kornjačei bezbroj glodavaca. Istražuju se biološkii ekološki uvjeti faune te njena dinamika.I. MiklošBoletin de la Estacion Central de Ecologia,br. 5, Madrid, 1974. donosi:Velez Munoz, R.: Ekonomski, socijalnii ekološki učinci šumskih požara.Šuma predstavlja izvor raznih materijalnih dobara i idealnih koristi, što svemože biti uništeno od šumskih požara Gubiciu materijalnim dobrima odnose sena tehničko i ogrjevno drvo, pluto, smolu,šumske plodove, pašu, brnistru, lov i ribolov.U članku se čaju formule za valorizacijutih gubitaka. Studiraju se i gubici uidealnim koristima, razvijajući jednu metoduza kvantifikaciju gubitaka protektivnihi rekreativnih vrijednosti šume. Analizirajuse ekološki efekti na osnovi činjeniceda vatra predstavlja jedan od konstituivnihelemenata prirodne sredine. Istražujuse učinci šumskih požara na vegetaciju,mikroklimu i tlo. Konačno se proučavajuekonomsko-socijalne posljedicepožara s obzirom na rizik za ljudske živote,povećanje nacionalnog deficita u drvui troškove za borbu protiv tih požara.Calonge, F. D., Moreno, G.: Prilogmikološkom studiju planine Sierra deGuadarrama. I. Novi bazidiomiceti za španjolskufloru.U radu je detaljno opisano pet vrstabazidiomiceta, koje su po svoj prilici noveza mikofloru Španjolske. To su: Armillariellabulbosa (Barla) Romagn; Cortinariuspseudocrossus Joss. ex Orton; Crepiđotussubsphaerosporus (Lange) Kiihn etRomagn; Lentinus lepideus (Fr.) Fr. i Mycenaalgeriensis Maire ap. Kiihn. Osimmakro- i mikroskopskih karakteristika autorza svaku od njih daje bilješke o ekologiji,habitatu i lokalitetu.Fernandez Casas, J.: Vegetacija iflora planine Sierra Nevada. Pašnjaci.Opisuju se biljne zajednice planine SierraNevada sa Nardus stricta kao dominantnomvrstom s fitocenološkog, fitotopografskogi florističkog aspekta. Uz članakse nalazi i 18 fotografija biljaka u boji.T e m p 1 a d o, J.: Tetracilinis articulata(Vahl) u planinama Kartangene.Tetraclinis articulata (Vahl) (fam. Cupressaceae),koja je rasprostranjena na juguMediterana, uspijeva i na jugoistoku Španjolskeu pokrajini Kartagena i to je jedinonalazište ove biljke na evropskomtlu. Autor opisuje njeno sadašnje stanjeu toj pokrajini. Prije dvadeset godina T.articulata je prošla kritični period u kojemje gotovo nestala, ali su se tadašnjimalobrojni primjerci regenerirali i razmnožili,tako da se danas može nabrojatinekoliko stotina stabalaca visokih do 1,5m, na površini od oko 400 hektara. Izvr-92

šena je serija zapažanja o fenološkomciklusu i razmnožavanju ove interesantnevrste, o ekološkim faktorima koji određujunjeno rasprostranjenje, pratećoj vegetacijii antropozoogenom utjecaju radiboljeg poznavanja njene ekologije i efikasnijezaštite.Robredo F., Conde M., Alonsod e Me dina, F. J.: Prilog poznavanju bioekologijeborova savijača Rhyacionia duplanaHb. (Lep., Tortricidae): Proučavanjeleženja jaja.Rhyacionia duplana Hb. je važan i veomačest štetnik u mladim kulturama borau Španjolskoj. U ovom se radu iznose rezultatikompletnog studija leženja jajatog insekta. Leptiri lete u ožujku, travnjui svibnju, ovisno o klimatskim prilikamakraja i godine. Ženke odlože veći dio jajana donju trećinu unutarnje strane iglica.To je, izgleda posljedica norme ponašanjaženki u vrijeme leženja jaja. One odložesamo po jedno ili dva jaja odjednom naPinus pinea i P. pinaster, ali na P. silvestris,P. laricio i P. insignis čine to u grupamakoje sadrže i do sedam jaja. Oblikje jaja eliptičan, gornja im je strana konveksna,a donja ravna. Tek izležena su neprozirnai žućkaste boje. Veličina im variraprema obliku iglica raznih vrsta borovana kojima su odložena. Dugačka suprosječno 0,75 mm, a široka 0,55 mm.Period inkubacije u laboratoriju variraizmeđu 22 i 28 dana.Purroy, F. J., Rey, J. M.: Proučavanjeekologije i sistematike vjeverice (Sciurusvulgaris) u Navari: 1.) Rasprostranjenje.Gustoća populacije. Ishrana. Dnevnai godišnja aktivnost.Autor prikazuje područje rasprostranjenia vjeverice u pokrajini Navarra, u atlantskoji submediteranskoj klimatskojzoni. Španjolske. Šumu hrasta crnike, kojadominira u kontinentalnom mediteranskompodručju, nastanjuje sporadično samopo nekoliko primjeraka u jesen i zimi.Određivanje gustoće populacije u rujnui listopadu 1971. god. u četiri razna tipašume dalo je slijedeće rezultate: najgušćaprosječna populacija od 30,9 vjeverica pokvadratnom kilometru utvrđena je u mješovitimšumama običnog bora, hrasta meduncai bukve, koje pokrivaju planine niženadmorske visine. Ova se gustoća postepenosmanjuje na 13,6 primjeraka pokvadratnom kilometru u šumi i bijelogbora, 10,1 primjraka po kvadratnom kilometruu šumi hrasta medunca te postižeminimum od 3,1 primjeraka po kvadratnomkilometru u šumama bukve i jele.Nova brojanja, obavljena zimi 1973.-1974.pokazuju prosječni porast od 40,3% u prvospomenutimmješovitim šumama i 38,1%u šumi bijelog bora.Podaci o ishrani vjeverice dobiveni suanalizom pedeset želudaca i serijom opažanjau prirodi. Na kraju su prikazanepojedinosti o dnevnoj i godišnjoj aktivnostiove životinje.Ruizde la Torre, J.: Teucriumvrste verticilatnih listova u pokrajini Malaga.Ističu se razlike između Teucrium haenseleri,T. reverehonii i T. chrystorichumza koje je po mišljenju autora opravdanozadržavanje kategorije vrste.I. MiklošSCHWEIZERISCHE ZEITSCHRIFT Ft)RFORSTWESEN 1973.Br. 1Bovey, P.: Dali će čovjek ponovno zagospodaritištetnim insektima?Gygi, F.: O žalbenom postupku u šumarskompravu.Kuonen, V.: Dali je gradnja cesta umjetnost?Nussbaumer, H.: Fitocenološka i šumsko--uzgojna istraživanja u području Uewachs,'/Kloten.Mayer, H.: Izvještaj o simpoziju o jeli god.1972. u Danskoj.Marcet, E.: Primjedbe na udomaćena imenaegzota.Br. 2Chevrou, R. B.: Inventarizacija šuma —Primjerne površine na rubu šume ili sastojine.Marcet, E.: Pokusi sadnje sadnica topolasa odstranjenim granama.Korpel, Š. i Vinš, B.: Abies alba Mill, ušumama CSSR.Leibundgut, H.: Osnove i tehnika šumsko--uzgojnog planiranja.Br. 3Bittig, B.: Švicarska drvna privreda jučer— danas — sutra,Fischer, F.: Razmišljanja o budućnosti šumei drva.Hofle, H. H.: Kako ćemo mjeriti drvo ubudućnosti? (nastavak u br. 4 str. 259)Leibundgut, H.: O pojmu »gola sječa«.93

Br. 4Lienert, L.: Integralno planiranje u planinskimpodručjima kao preduvjet za intenziviranješumarstva u Alpama — PrimjerOberwalden.Kakhđavani, F.: Prvi plan za uređenje bujicai zaštitu tla u Iranu.Redakcija: Sječa drveća u svijetlu iskustvaseljaka.Schweingruber, F. H.: Drvo iz temeljasrednjovjekovnih toplica Ryffen bei Noulen/KantonSchwyz.Koch, N.: Utvrđivanje i kartiranje brojnogstanja divljači u praksi.Br. 5Kalbermatten, J. de: Prof. Bagdasarjanzkao nastavnik iz šumskih prometala.Krabs, E.: Važnost kompletnih projekatau izgradnji šumskih cesta.Viglezi, G.: Gradnja šumskih cesta u KantonuTicino.Ott, E.: Mreža puteva u nastavnoj šumiETH Zurich.Abt, E.: Izgradnja šumskih cesta u flišu.Graf, J. P.: Gradnja šumskih cesta u Švicarskojnakon II svjetskog rata.Chappuis, J. — B.: Gradnja cesta u područjuJura.Kuonen, V. i Hirt, R.: Novija istraživanjau Katedri za šumarsko inženjerstvo naETH Ziirich.Leibundgut, H. i Ott, E.: Nove nastavnešume ETH Ziirich.Keller, Th.: Izvještaj s VIII Međunarodnogsimpozija za štete od otpadnih plinova,Sopron 1972.Bischof, E.: Promjene u sastojini nakon20-godišnjeg uzgojnog djelovanja.Br. 6Camenzind, A.: Međusobna ovisnost okolinei raspoloženja — Drvo kao specifičanprimjer.Asli, A. i Nedialkov. S. T.: Istraživanjastrukture prašuma Fagus orientalis Lipskyu sjevernom Iranu.Richard, F.: O propusnosti i sposobnostiodvodnje raznih vrsta tala.Keller, Th. i Beda, H.: Izmjena plinova kodizbojaka bez lista tijekom zime,Br. 7Keller, Th.: Bilanca kisika za Švicarsku.Schuster, Chr. i Sommer, A.: Istraživanjadj'elotvornosti drenaže na određenom staništuu flišu.Hillgarter, F. W.: Bušene kartice kao modernopomagalo u planiranju i kontrolišumskog gospodarstva.Eiberle, K.: Nadoknađivanje šteta od divljači.Mingard, P.: Test pouzdanosti promjerkes bušenim trakama Swiss-Perfo u uvjetimapraktične primjene.Br. 8Mayer, H.: Uzgojni koncept za zaštitne šumeizvan redovnog gospodarenja.Reichsteiner, K.: Šuma, u njoj djelujućičovjek i tehnička sredstva.Br. 9Wullschleger, E.: Uzgajanje šuma u KantonuAargau.Dimmler, R. H. i Studer, A.: Gospodarenjeu šumama Jure.Riiedi, K.: Šume uz korito rijeke AareuKantonu Aaregau.Kahr, F. et al.: Uzgajanje šuma u uvjetimaintenzivne izgradnje prometnica, industrijei stambenih aglomeracija.Vogel, O.: Gospodarenje šumama listačau području Unter Fricktal.Schwarz, P. i Schatzmann, H.: Abies albau području između rijeka Wigger i Aare.Hiibschner, M.: Jasen i javor u područjuFreiamt.Miiller, M.: Pokusi hrastom u područjuUnter Reusstal.Zehnder, H.: Ariš u području WiirenlingerBerg.Griinig, P.: Planiranje i provođenje šumsko-uzgojnihzahvata.Peyer, A.: Šumsko-uzgojni problemi kodmelioracije Reusstal.Beda, G.: Njega mladih sastojina u gradskojšumi Bremgarten.Vogel, O.: Štete od fluora u Unter Fricktal.Keller, Th.: O štetnom djelovanju fluora.Br. 10Joly, A.: Općedruštvene koristi od šuma— Problem rekreacije u šumama.Fliihler, H.: Ovisnost prozračivanja tla ovolumenu pora nastalih odvodnjom.Kuhn, W.: Uzgajanje šuma i kakvoća drva.Leibundgut, H.: Šumske kulture u šumamapod javnom upravom.Scheidegger, F.: Racionalne metode građenjaputeva u šumarstvu i poljoprivredi.Quervain, M. de: Izvještaj o djelovanjuSaveznog Instituta za istraživanje lavinau god. 1971.-1972.Stoll, H. R.: Komentar Zakona o otrovima.Br. 11Bosshardt, H. H. et al.: Međunarodna suradnjau istraživanju drva.Nakhđavani, F. i Lilin, Ch.: Problemi erozijeu Iranu.94

Frei-Pont, Ch.: O izostanku jele u dvijestare mješovite sastojine smreke i jele.Graf, H.: Erozija i mjere zaštite tla ugorju Rif/Maroko.Stahel, J.: Pokusi markiranja pomoću Ci4kod fizioloških istraživanja u deblu.Br. 12Leibundgut, H.: Ovisnost ideala u uzgajanjušuma o vremenu.Riiedi, K.: Stvarno stanje uzgajanja šumau 4. Šumskom reviru Kantona Aargau.Latt, N.: Stvarno stanje uzgajanja šuma —Primjer gradska šuma Lenzburg.Z. KalafadžićSCHWEIZERISCHE ZEITSCHRIFT FURFORSTWESEN 1974.Br. 1Jenni, E.: Svijest o rekreativnoj funkcijišume u literaturi i šumarskoj politici od18. stoljeća.Hagen, C: Općedruštvene i rekreacijskefunkcije šume u praksi i zakonodavstvu19. stoljeća.Pestal, E.: Strojevi za planinske šume, kojivode računa o zaštiti prirodne okoline.Schuster, Ch.: U kojoj mjeri izgaranjefosilnih goriva ometa kruženje ugljičnogdioksida i kisika?Steiner, D.: 25 godina komasacija šuma uKantonu Zurich.Br. 2Matthey, E.: Zaštita prirode u KantonuGeneve.Rodenwaldt, U.: Gradske šume i njihovarekreacijska važnost u zadnjih sto godina— Primjer gradske šume Villingen.Jacsman, J.: O metodičkom istraživanjuopćedruštvenih funkcija šume.Schuler, A.: Rekreacijska zona šuma Hohronen.Molenda, T.: Metode za predskazivanjeopćedruštvenih funkcija šume u planskojprivredi.Br. 3Krebs, E.: Šuma u uređenju prostora.Eiberle, K.: Šumsko-uzgojni aspekti istraživanjaTetraonida.Kolbl, O.: Simpozij »Fernerkundung« IU-FRO, Freiburg i. Br. 1973.Rhody, B.: Savjetovanje o šumarskoj fotogrametrijii kartografiji Neustadt a. d. W.,S. R. NJ., 1973.Br. 4Mitscherlich, G.: Opasnosti od vjetroizvalai preventivne mjere. Borgula, K: Problemišuma u blizini gradova — Gradske šumeLuzern-a.Wullschleger, E.: Da se ne zaboravi! Prikaz šumskih prilika u Unteraargau u 18.stoljeću.Leibundgut, H.: Djelovanje gljive Marssoninana razne klonove topola.Br. 5Dubs, H.: Pravna pitanja u vezi krčenjašuma kroz praksu federalnog suda.Sischer, F.: Opskrba energijom i šumskaprivreda.Leibundgut, H.: Štete od srna u Albisriederberg-u.Br. 6Auer, C: Terenski pokus ciljanih promjenacikličkih varijacija populacije insekata.Zarrine-Kafche, M.: Tla i vegetacija šumskihpodručja Irana.Winkelmann, H. G.: Indija na putu ka boljemiskorišćavanju svojih šuma.Bader, C: Ugroženost faune tla djelovanjemtvorničkih postrojenja.Bariska, M. et al.: Kemijsko modificiranjedrva.Br. 7Rondeux, J.: Brza metoda izrade šumskihkarata kompjutorima.Bittjg, B.: Odnos šumarske politike i političkeekonomije.Dimitri, L. et al.: Istraživanja rezistentnostiduglazije na klimatske utjecaje.Bach, R. i Banerjee, P. K.: Kemijska i mineraloškaistraživanja pseudoglejskih talana morenama u Langenthal-u.Leibunddgut, H.: Prilog problemu odumiranjajele.Eiberle, K.: O sadržaju makroelemenatai sirovih hranjivih tvari u obrštenim biljkama.Furrer, E.: Kartiranje nalazišta pitomogkestena u Innerschweiz po Engler-uEiberle, K.: Nalaz zerdava u Wallis-u.Br. 8Kostler, J. N.: Etape u razvoju šumarstvaza povijesne entuzijaste.Mantel, K.: Tradicija jele kao božičnogdrvca u jugozapadnoj Njemačkoj i u Švicarskoj.Hagen, C: Crtice iz povijesti naseljavanjai šumarstva u južnom području Bodenskog jezera.Sollberger, M.: Značenje povijesti šumarstvaza šumarsku praksu — Primjer šumaposjeda Burgdorf.95

Wullschleger, E.: Orkan 18. 01. 1739. god.u grofoviji Baden i neka povijesna razmatranja.Grossmann, H.: Hans Kaspar Hirzel-Lochmann,pionir šumarstva u Zurich-u.Br. 9Bluomer, E.: Razvoj šumske prjvrede uGlarnerland-u.Marti, F.: Uređivanje šuma u Glarnerland-u.Krebs, E.: Utjecaj izgradnje dalekovodana šume u Kantonu Glarus.Oeler, N.: Lov i divljač u Kantonu Glarus.Opplinger, H.: Lavine i zaštita od lavina uKantonu Glarus.Opplinger, H.: Lavine i zaštita od lavinau Kantonu Glarus.Izvještaj Komisije švicarskog društva zapitanja šteta od divljači.Br. 10Keller, Th.: O filtrirajućem djelovanju živicana prašinu s prometnica, a osobitona spojeve olova.Alexandris, S. G.: Oblik humusa, rezervehranjiva i stanje ishranjenosti u sastojcimasmreke u Grčkoj.Hauser, A.: Šumsko drveće u švicarskojtradiciji.Lejbundgut, H.: Pogled umjetnika na BadenerWald.Br. 11Moreillon, B.: Šumar kao savjetnik poljoprivrednika.Vogel, P.: Današnja uloga seljačkih šuma.Ehrbar, R.: Razmišljanja o gospodarenjuprivatnim šumama u Appenzell Ausserrhoden.Bachman, P.: Putevi poboljšanja uzgajanjaprivatnih šuma.Linder, W.: Seljačka preborna šuma u Emmental-u.Arrigoni, A.: Privatne šume u Kantonu Ticino.Salomoni, A.: Privatne šume u područjuJure.Leibundgut, H.: Rezultatj kemijskih istraživanjamakroelemenata i sirovih hranjivihtvari u iglicama i izbojcima smrekei jele.Louis, R.: Projekti smirivanja lavina j pošumljavanjau području Tschamut i Trun.Br. 12Tromp, H. i Bloetzer, G.: Povijest osnutkaSavezne nadkontrole nad šumskom policijomsve do utemeljenja Savezne šumarskeinspekcije prije sto godina.Ott, E.: Utjecaj prvog Saveznog šumskogzakona iz god. 1876. na šumsko-uzgojnostanje naših brdskih šuma.Fischer, F.: Promjene stanja šuma u jednojplaninskoj doljni.Hauser, A.: Dostojevski o švicarskoj šumi.Schtitz, J. — Ph.: Sastanak projektne grupeIUFRO P 4.02 »Ekonomski i eksploatacioniproblemi prorjeda«, Edinburg 1974.Mlinšek, D.: IUFRO Sastanak evropskihprofesora uzgajanja šuma, Ziirich 1974.Mayer, PL: Trodržavni sastanak uzgajivača(Jugoslavija, Italija, Austrija), 1974.Z. KalafadžićCENTRALBLATT FUR DAS GESTAMTEFORSTWESEN 1974.Br. 1Holzer, K.: Pinus cembra L. — Biološka igenetska obrada.Jobstl, H. A.: Knjigovodstvo kao instrumentvođenja šumskih poduzeća.Kilian, W.: Pokusi markiranja vertikalnogpomicanja gnojiva u šumskim tlima.Br. 2Egger, A.: Prilog biologiji Hylastinus fankhauserejReitt.Gobi, F.: Pokusi mikorize s klijancima upapirnatim loncima (paperpot).Meirer, K.: Prilog povijesti šumarstva istočnogTirola.Sagi, W.: Znanstveno-teoretska analiza teoriješumarske mikroekonomike.Br. 3Kjllian, H.: Osnivanje »K. K. ForstlichenVersuchsleitung« u Beču, osvrt na razdobljeod 1868. — 1875. god.Donaubauer, E.: Rezultati primjene virusapoliedrije protiv Neodiprion sertiferGeoffr.Egger, A.: O biologiji Pityophtorus micrographusL. i nekim njegovim predatorima,kao prirodnim regulatorima populacije.Jobstl, H. A.: Model i stvarnost — Kritičkiosvrt na kompjuterski program odGliick-a i Koch-a za optimalno prikrajanjeBr. 4Baig, M. N. et al.: Kutikularna transpiracijagrančica Picea abies i Pinus cembras raznih nadmorskih visina i njeno značenjeza zimsko isušenje stabala na granicišumske vegetacije u Alpama.Schmeiss, L. - R.: Lavine u Stubaital-u.Schrnutzenhofer, H.: O pojavi štetnih osalistarica u Austriji, 1. dio: Acantholydaerythrocephala L.Z. Kalafadžić96

FQRSTWISSENSCHAFTLICHESCENTRALBLATT (Forstw. Cbl.) 1974.Br. 1Schiitt, P.: Filosfera — područje visokebiološke aktivnosti.Rehfuess, K. E.: Opterećenja šumskih ekosistema— Mogućnosti za predusretanjei obranu.Loffler, H .:Opterećenje šumskih ekosistemamehanizacijom šumske privrede.Laatsch, W.: Erozija uvjetovana snijegomu gornjobavarskim Alpama i njeno povećanjenekontroliranim pašarenjem, te brštenjempo divljači.Seibert, P.: Opterećenja vegetacije aktivnostimau svrhu rekreacije.Schwenke, W.: Problemi u vezi kemijskogsuzbijanja štetnih životinja u šumama.Skatulla, U.: Primjena virusa, bakterija ihormona kao alternativa kemijskom suzbijanjuštetnika.Schiitt, P.: Problemi u vezi primjene herbicidau šumskim ekosistemima.Br. 2Kreutzer, K. i Weiger, H.: Istraživanjautjecaja gnojidbe na sadržaj nitrata u ponirućojvodi u šumi.Gietl, G.: Topografske i insolacijske kartepodručja nacionalnog parka BayerischerWald.Johann, K.: Mjerenje visinomjerom Blume--Leiss uz promjenljive udaljenosti od mjernogstabla.Braun, G.: Onečišćenje zraka — Šuma kaoindikator i zaštita.Mueller-Darss, H. i Staudt, F. J.: Istraživanjatjelesnog opterećenja čovjeka i njegovihgranica pri sječi i izradi u tropima.Br. 3Schroder, W.: Neka pitanja ekologije cervidau šumi.Schirp, et al.: Istraživanja na trupčićimauzroka zimotrenosti.Cech, W. i Wolfel, U.: Istraživanja genezedžombi u Kloaschautal.Pfadenhauer, J.: Pokušaj karakteriziran jaobronaka u flišu, obzirom na mogućnostnastajanja popuzina, pomoću vegetacije inagiba terena.Br. 4Assmann, E.: O pojmu »nivo prinosa«.Zech, W. i Neuwinger, L: Stvaranje podzolana podlozi bogatoj kalcijem.Grosser, D. et al.: Cupressus duprezianaA. Camus — Prilog ekologiji anatomiji ikemizmu.Seibert, P.: Istraživanja prirodne vegetacijekao osnova zaštite krajolika u južnimKordiljerima.Braun, G.: Primjena biljaka duhana kaobioindikatora fotokemijskog onečišćenjazraka djelujućeg na šumu.Br. 5Weber, E.: Monografija o Salix alba L.,sa osobitim osvrtom na genetiku križanja.Zimmermann, G.: Istraživanja o vrstamai uzrocima promjene boje uskladištenihtrupaca Acer pseudoplatanus L.Kato, F.: Mjesto, podjela i izbor metodanauke o gospodarenju šumama.Seibert, P. i Hagen, J.: 0 izboru šumskihrezervata u Bavarskoj.Br. 6Weihe, J.: Odnosi među prsnim promjerimasusjednih stabala u dvije sastojinesmreke.Hertha von Aufsess, H. et al.: Neka iskustvauskladištenja trupaca četinjača vlaženjem.Peek, R. D.: Kemijske promjene drvakorijena smreke razaranjem gljivom Fomesannosus.Hasel, K.: Očuvanje šuma i krajolika uregionalnom planiranju.Zech, W.: Boranje rubnih ledenjačkih sedimenatakod Rosenheim-a Oberbayern.Grosser, D. et al.: Istraživanja starog i fosilnogdrva.Z. Kalafadžić97

ŠUMARSKI LISTVIJESTI, DOGAĐAJI,KRUPNA I SITNAZBIVANJAU ŠUMARSTVUI DRVNOJINDUSTRIJI I SL.MALAŠUMARSKAKRONIKAŠ U M A R S K ILISTSRETNA NOVAI USPJEŠNIJA 1975 GODINA!Povodom nove 1975 g. naš Savez —izdavač Šumarskog lista i uredništvoMŠK primili su brojne čestitke odpretplatnika i čitatelja lista, kao i odradnih organizacija, terenskih Šumarskihdruštava i si. Zahvaljujemo naprimljenim čestitkama i uzvraćamo ihs najboljim željama, da naša »zelenaobitelj« što prije prebrodi nastale poteškoće!Naša obećanja, dana u prošloj godini,nastojimo postepeno realiziratii dati našem 100 godišnjaku onaj profili onu fizionomiju, koju želi ne samoteren nego i mi svi. Tu teren morabiti uporni inicijator i pokretačstručnih rasprava i snažnih aktualnihtema, praktičnog sadržaja. One će i-mati prednost u objavljivanju!Međutim, uredništvo lista će i daljeobjavljivati znanstvene članke, radnjei rezultate, ali iznesene u skraćenomobliku i s porukom kako da sestručna operativa posluži objavljenimrezultatima.U želji da se ostvari što uža suradnjaterena i uredništva lista, Savez jeizvršio reorganizaciju Redakcijskogodbora. Već na omotnoj stranici listamogli ste uočiti ovu promjenu. S glavnimurednikom na čelu, u uže redakcijskotijelo su izabrani: prof. dr. M.Androić, prof. dr. D. Klepac, dr. N.Komlenović, ing. S. Tomaševski i ing.S. Vanjković.Terenski redakc. odbor čine inženjeri-praktičaris dugogodišnjim radnimstazom: D. Bartovčak (Bjelovar),M. Cvitić (Vinkovci), A. Frković (Delnice),J. Harapin (Sisak), V. Hibler(Senj), I. Kisiček (Buzet), K. Kožul(Osijek), T. Lucarić (Vinkovci), S. Milković(Rijeka), I. Mrzljak (Karlovac),A. Pavlović (SI. Brod), I. Pavša (Varaždin),K. Posavec (Gospić), M. Simonović(Dubrovnik), B. Tkalčić (Zadar),V. Trbojević (Podr. Slatina) i Ž.Vrdoljak (Split).Osim užeg i terenskog RO, izabranje u međurepublički RO: prof. dr. StevanJovanović (Beograd), dr. ŽivkoKosir (Ljubljana), prof. dr. KonradPintarić (Sarajevo), doc. dr. Rade Rizovski(Skopje) i dr. Dušan Vučković(Tito grad).Šumarski list je najstariji stručničasopis u ovom dijelu Evrope i Balkana,koji je kroz 100 g. neprekidnogizlaženja uložio u ovaj rad izuzetan98

stručni, društveni i financijski napori bez prekidanja redovito izlazio punih100 godina. Stručna se vrijednostš. L. najbolje očituje i vidi kad sepročita bogati sadržaj i visoka stručnostsuradnika lista. O tome su se najboljeosvjedočili autori-suradnici, kojicetrnaestorica obrađivaca, radeći najubilarnoj ediciji za dostojnu proslavustote obljetnice ovoga šumarskogveterana. Odmah kad iziđe — početkom1976. g. — ova vrijedna i sadržajembogata publikacija, tada će setek današnji stručnjaci naše struke u-vjeriti kakovo stručno blago skrivaŠ. L. na 45.000 požutjelih stranica.Međutim, na žalost, mnogi pripadnicizelene struke nisu čitatelji ŠumarskogLista, a kamo li pretplatnici.Nakon apsolviranja visokih i stručnihšumarskih, drvno-industrijskih i ekonomskihškola ne zanimaju ih višerečenice i slova stručnih časopisa. Kadsjednu u svoju motornu kočiju, djelujukao da su pročitali sve klasikei živuće pisce zajedno, kupuju sportskuštampu, a od slova čitaju samosaobraćajne znakove, uputstva i zakonskeodredbe! Jer kako bi se, inače,moglo opravdati, da je — od skoro4.000 IT šumarstva i drv. industrijeSRH — pretplaćeno na Š. L. tek kojistotinjak? Mi svjesno i od srama neobjavljujemo točan brojčani podatakpoj edinaca-pretplatnika.U ovom času, stvarnost u kojoj senalazimo nije baš najpovoljnija za našuzelenu obitelj. Nastale su poteško-Sa Simpozija povodom 100 godina znanstvenog i organiziranog pristupa šumarstvujugoistočne Slavonije, koji je održan 30. X. do 2. XI. 1974. g. u Slav. Brodui Vinkovcima. »Stara generacija« šumara. Stoje: ing. T. Lucarić, ing. V. Špoljarić,ing. M. Novaković, ing. V. Fašaić, dr. P. Fukarek, dr. M. Androić, ing. D. Tonković,dr. Z. Špoljarić i ing. B. Hruška. Čuče: ing. N. Lovrić, ing. M. Juzbašić, ing. V.Trohar i ing. R. Antoljak9Q

će i nevolje, koje se i dalje gomilaju.Zapela je, da ne kažemo stala je, prodajai promet drvetom. Na stovarištimaŠumarija i DIP-ova gomilaju setrupci, skladišta su puna piljene građei finalnih proizvoda, zaleđen je u-lozeni rad i materijalna sredstva, preradaje zapala u duboku krizu, prerađivačisu puni poteškoća i briga, kreditaniotkuda i financijskih sredstavasve manje i manje. Jedno je sigurno,da bez pomoći šire društvene zajednicepoteškoće se neće moći otkloniti.Ponovno se sve glasnije i glasnije postavljapitanje: Zar je baš zaista bilopotrebno da gdje raste jedno stablo,da se podiže pilana ili tvornica namještaja?Međutim i šume »listaju« mnogimnevoljama. Istoga časa nastavlja sepustošenje posljednjih ostataka netaknuteprirode, flore i faune. Zamro jecvrkut ptica u šumi. Prije 50 i višegodina najveću su buku u šumi stvaraleptice svojim cvrkutom i jelenisvojom jesenjom rikom. Danas pjevajusvoju pjesmu traktori, kamioni,John Dear, Timbre Jack, Harvesteri iostala motorizirana krda! Mi ne plačemoza posječenim hrastovima-divovima,mi nismo za koncepciju smanjenesječe, nego dapače još veće sječe,ali uz obilnije vraćanje šumi onogašto joj je oduzeto. I za još jedno:da svaki koji se šumom koristi i bogati,da daje svoj doprinos i novčaniudio! Tko su ti? Zna se! Općekorisnimfunkcijama šume koristi se nizprivrednih djelatnosti, dok istodobnošumarstvo snosi cjelokupni teret održavanjai uzgojivanja šuma!Jedan poznati profesor Pravnog fakultetanedavno je objavio: »Potrebnoje što prije uočiti kolizije interesai isključiti sve one aktivnosti, kojeugrožavaju i opterećuju zdravlje i čovjekovuokolinu povezanu s »razbojničkimprivređivanjem«. Ukoliko seovakav zakon (Zakon o zaštiti čovjekoveokoline) ne donese tada čovjekmora promjeniti sebe i svijet oko sebeda bi mogao živjeti u njemu!Zagreb 30. 04. 1975.UrednikMSKJUBILEJ INSTITUTA ZA DRVOInstitut za drvo — Zagreb proslavioje — 5. veljače o. g. — svoju 25 godišnjicudjelovanja uz brojno (160) prisustvostručne javnosti. Osnonvalo ga jejoš 12. 10. 1949. g. biv. Ministarstvo drvneindustrije Hrvatske pod nazivom: Institutza drvno-industrijska istraživanja.Međutim ova radna organizacija postajesamostalna tek 29. 06. 1963. g. i dobivasvoj današnji naslov. Dokumentacija govorida su ga utemeljili: Šumarski fakultetu Zagrebu i 16 drvno-industrijskihpoduzeća Hrvatske (Belišće, Bjelovar,Delnice, Gospić, N. Gradiška, Novi Vinodol,Novoselec, Ogulin, Osijek, Rijeka,Sisak, SI. Brod, Varaždin, Vinkovci, Za-100

greb i Exportdrvo). U njegovom se sastavunalaze odjeli: pilanski, hidrotermički,furnir i ploče, finalna proizvodnja,kemijski i ekonomski, zatim odjelza dokumentaciju i publikacije, kao i 3laboratorija: mehaničko-tehnološki i zaispitivanje površinske obrade drva i ploča.U ovih 25 g. institut je izradio preko310 projekata: za kompletna pilanska postrojenja101, tvornice furnira 14, šperploča19, iverice 21, panel-ploče 8, vlaknatice3, parkete 17, stolice i galanteriju42, namještaj 56, građev. stolariju 26i dr. Impozantne brojke svakako! Institutposjeduje i stručnu biblioteku s preko5.500 stručnih djela i 1800 svezakastručnih časopisa. Na čelu instituta sustajali: Dr. S. Frančišković, ing. NikolaGoger, ing. Bogomil Čop, ing. BrankoMatić, ing. Nikola Herljević, ing. FranjoŠtajduhar i od 1968 g. do danas ing. MarkoGregić. Očekuje se da će slavljenik,u svojem daljnjem radu, dati očekivaniudio u modernizaciji cjelokupne drv. ind.Hrvatske!GLAVNI ŠUMARSKI INSPEKTOR!Za glavnog šumarskog inspektora Inspektorataza šumarstvo i lovstvo u Republičkomsekretarijatu za poljoprivredu,prehrambenu industriju i šumarstvoimenovalo je — I. V, Sabora SRH —ing. Tomislava Krnjaka, direktora SG —Bjelovar. Naše čestitke i uspješan rad!STALNI SUD PK — HRVATSKEKod Privredne komore SRH postojinezavisni Stalni izabrani sud od 5 članova,izabranih na 4 godine, za vođenjepostupaka mirenja, rješavanje imovin.pravnih sporova, nesuglasica u vezi u-govora i si. sa sjedištem u Zagrebu. Sudse sastoji od: predsjedništva, arbitraže— pojedinaca i vijeća. U objavljenomPravilniku (NN 45/74), uz opće odredbe,objavljena su poglavlja: o postupku mirenja,nadležnosti suda, pokretanju postupka,arbiterima i arbitraži, postupkui troškovima. Predsjednik suda: prof. dr.S. Triva (Prav. fakultet Zagreb).KRAJ RATAPrestao je važiti dosadašnji zakon ozabrani nomadske ispaše ovaca iz 1967g. (NN 17/67), a stupili su na snagu novi,potpuniji, koncizniji, puni detalja istroži. Dosada su poljoprivreda i šumarstvoSRH imali svake godine u proljećeznatnih poteškoća i materijalnih štetas toleriranjem nomadske ispaše. Novizakon, u čijoj su izradi sudjelovale 24zainteresirane općine SRH, ne otežavarazvoj ovčarstva nego pospješuje tu granustočarstva. Ali na način da spriječištete na poljoprivrednim i šumskim kulturama,te da onemogući širenje bolestii zaraze sa stoke na divljač. Novim zakonom,koji je objavljen u NN 54/74,zabranjena je nomadska ispaša ovacatj. ispaša i gonjenje ovnova, ovaca i janjadipreko poljoprivrednih, šumskih idrugih zemljišta, saobraćajnica i si. i akose ono vrši izvan mjesta prebivališta (sjedišta)držaoca ovaca. Ne smatra se nomadskomispašom ovaca uobičajena ispašana brdsko-planinskim pašnjacima,kao i ispaša svakodnevnim gonjenjem o-vaca iz mjesta prebivališta — sjedištana slobodne pašnjake. Ispaša se moževršiti — prema čl. 2 — izvan prebivališta:kada, kako i pod kojim uvjetima,O tome govori čl. 2 i 3 ovoga zakona.Doprema ovaca na ispašu i s ispaše vršise samo kamionima, željeznicom i si.Sankcije za prekršitelje su znatno oštrije,a protežu se i na osobe i na radneorganizacije, koje bi manipulirale sa stadimai pastirima. Poznato je da su šteteneprocjenjive kad pašarenje prodre naozime uspjeve, mlade voćnjake, djetelišta,šumske rasadnike i podmladak! Ovcekoje se zateknu na ispaši prisilno ćese otstraniti i otpremiti na trošak i riziku mjesto prebivališta držaoca ovacaili na najbližu želj. stanicu (čl. 6). Nakonprocjene štete izvršiti će se pljenidba,prodaja i si. Prema čl. 13 za ovu sunadležni: poljoprivredna, veterinarska išumarska inspekcija, koje djeluju uz pomoćorgana unutrašnjih poslova. Organizacijeudruženog rada, koje imaju čuvarskuslužbu, organizirati će i spriječitiovakovu ispašu (čl. 14)! Napokon!ZAKON O VODAMA!Pod konac 1974. g. objavljen je noviZakon o vodama (NN 53/74). Odredbezakona se protežu na: tekuće, izvorske,podzemne i stajaće, na zahvaćene atomosferskevode, pitku, ljekovitu, termalnui mineralnu vodu, kao i na vode o-balnog mora (čl. 2). Dobra općeg interesasu: vode, vodotoci, more i morskaobala (čl. 3), dok su u općoj upotrebi:prirodni vodotoci, prirodna jezera i izvori,obalno more, podzemne vode, jav-101

ni bunari i česme, za čiju se upotrebumože odrediti naknada (čl. 4). Jedinstvenostvodnog režima je utvrđena za područjai površine: Save, Drave i Dunava,kao i primorskih, istarskih i dalmatinskihslivova. Za građenje objekata —prema čl. 18—22/IV — potrebna je suglasnostrepubl. vodoprivred. organa odnosnoopćinskog, kad se radi o objektima,koji ne mijenjaju režim vode (radovina zaštiti od erozije, uređenju vodotokai bujica, izgradnji meliorac. objekata,lokalnih zdenaca, vodovoda, elektroenergetskihpostrojenja, lokalnih i šumskihcesta i si.). Suglasnost za eksploatacijupijeska, šljunka i kamena daje republički,općinski vodoprivredni organ iVodoprivredno poduzeće (čl. 23). Vode zaopskrbu stanovništva vodom za piće, zazdravstvene, obrambene i komunalne potrebeimaju prednost (čl. 27). Dozvola jepotrebna za iskorišćivanje i ispuštanjevode, podzemnih voda, arteških bunara,vode za mlinove i pilane (čl. 29—40). Zakonu čl. 77—86 i 87—93 propisuje detaljnemjere za zaštitu i obranu od poplava,kao i zaštitu voda od zagađivanja.Posebno govori o vodi za piće i tvarimaškodljivim za zdravlje kemijskog, fizikalnog,biološkog i bakteriološkog sastavai radioaktivnih osobina. Završne odredbeodnose se na: ograničenja prava korisnikai vlasnika zemljišta, osnivanju,poslovima, načinu udruživanja, sredstvimai naknadama vodoprivred. organizacijai si.SJEMENARSTVO I RASADNIŠTVOPrema NN 7/75 nova republička stručnakomisija za šumsko sjemenarstvo irasadničarstvo radit će pod predsjednikomprof. dr. I. Dekanićem u sastavu:ing. D. Bartovčak, lng. A. Dokuš, ing. V.Faber, ing. S. Horvatinović, dr. V. Hren,ing. K. Vučetić i ing. M. Vukelić.OZAKONJEN ZNANSTVENI RADOzakonjuje se društvena uloga znanostii propisuju posebni uvjeti za osnivanjeznanstvenih organizacija udruženograda i znanstvenih jedinica, stjecanjeznanstvenog znanja i stupnja doktoraznanosti, oblici razmjene rada, osnivanjeSIZ-ova, planiranje, poticanje pronalazaštva,novatorstva i si. U čl. 1—8 Zak.o organizaciji znanstvenog rada — NN51/74 — govori se o principima rada, dostupnostijavnosti, pravima stvaraocaznanstvenih djela, otkrićima, izumima dsi. Za upis u republički registar znanstvenihorganizacija i jedinica (čl. 16)potrebno je ispunjavati uvjete: trajnadruštvena potreba ovakovog znanstvenograda u trajanju od najmanje 5 g., da jeznanstveni rad osnovna djelatnost s u-tvrđenim zadacima, dugoročnim ciljevimai programom, da će ovaj rad obavljatinajmanje 15 znanstvenih radnika odkojih su pet (5) u zvanju znanstvenogsuradnika, da su udružili svoj rad s punimradnim vremenom, imaju osiguraneprostorije za rad, opremu, znanstvenudokumentaciju, materijalna i financ. sredstva,osnovano znanstveno vijeće i dr.Međutim za osnivanje znanstvenih jedinicapropisani su blaži uvjeti. Prema čl.19 znanstvena zvanja su: znanstveni asistent,znanstveni suradnik, v. znanstv.suradnik i znanstv. savjetnik. Posebnimčl. 20 izvršeno je klasiranje nastavnogzvanja na sveučilištima i fakultetimaSRH s odgovarajućim znanstvenim zvanjima.Određeni su principi, uvjeti i postupakza stjecanje doktorata znanosti:podjeljuje ga sveučilište odn. fakultet idruge znanstvene organizacije udruženograda, koje imaju tradiciju, značajna dostignućai najmanje 15 radnika-docenata,suradnika i si. Zakonom su utvrđeni načiniudruživanja u SIZ-ove, planiranje,formiranje znanstvenog savjeta, dodjeljivanjerepubličkih nagrada za znanstvenirad i si.RAZBOJNIČKO PRIVREĐIVANJEDr. D. Stojanović, prof. Pravnog fakultetau Nišu razmatra — u članku objavljenomu IT — novinama od 10. I.o. g. — postavke nacrta Zakona o zaštitičovjekove okoline i kaže: u čl. 192 Ustavje zagarantirao da »čovjek ima pravo nazdravu životnu okolinu« i u čl. 281/t. 10predviđeno je da federacija uređuje »zaštitui unapređenje čovjekove okolinekoji su od interesa za cijelu zemlju imeđunarodnu zajednicu«. Prema tomenužno je da se što prije donese zakon102

na nivou federacije, u kojem će biti određenekološki minimum svakom čovjeku,kao i ekološka ravnoteža neophodnaza zdravu egzistenciju čovjeka i živogsvijeta oko njega. Zakonodavac morauočiti kolizije interesa i isključiti, kaonedopuštene, sve one aktivnosti, koje opterećujuili ugrožavaju zdravlje i svaopterećenja čovjekove okoline povezanas »razbojničkim« privređivanjem. Ukolikose ovakav zakon ne donese tada čovjekmora promjeniti sebe i svijet okosebe da bi mogao živjeti u njemu!!!SVJETSKA KULTURNAI PRIRODNA BAŠTINAKulturnoj i prirodnoj baštini mnogihzemalja sve više prijeti uništenje, bilozbog klasičnih uzroka propadanja, bilozbog promjena u društveno-ekonomskomživotu, unošenjem novih fenomena oštećenja,razaranja i si. Tako dolazi do osiromašenjane samo pojedine narodnebaštine, nego i svih naroda, bez obzirakojoj zemlji ove baštine pripadaju, jersu one dio baštine cijelog čovječanstva.Kulturna baština kao što su: spomenici,skupine zgrada, znamenita mjesta, spomeniciprirode koji imaju naročitu estetskui znanstvenu vrijednost, zatim geološkeili fiziografske formacije, određeneprirodne zone i si. To su bili glavnirazlozi zbog kojih se je i naša zemljapriključila ratifikaciji Konvencije o zaštitisvjetske kulturne i prirodne baštine.(S. L. 56/74). Potpisnici ove konvencijemogu se koristiti međunarodnom pomoći,koja se oblikuje u financijskom, u-mj etničkom i tehničkom pogledu. Zemljepotpisnice su dužne načiniti inventardobara i on se objavljuje kao Popissvjetske baštine. Nadalje su potpisnicedužne uplaćivati obvezni doprinos u Fondza zaštitu svjetske kulturne i prirodnebaštine. Međutim Komitet za svjetskubaštinu pruža zemljama potpisnicamapomoć u obliku stručne pomoći, izradestudija, osposobljavanja stručnjaka, opskrbljujeih opremom, zajmovima, subvencijama,sredstvima popularizacije i si.3,000.000 STABALAVeć 10 g. u Zagrebu djeluje Fond »Stablomladosti«, čiji su osnivači bili: Gradskiodbor SSRN i Sindikalno vijeće gradaZagreba. Fond je osnovan 1965 g. szadatkom da podstiće stanovništvo nasadnju, uzgoj i uređenje parkova, drvoreda,zelenila i šuma, te da stvara navikekod školske djece, omladine i svakogstanovnika ljubav prema prirodi, čuvanju,uređenju, sadnji i uljepšavanjučovjekove neposredne okoline. Temeljnaparola Fonda je »Svake godine — svakigrađanin — jedno stablo«. Radilišta o-voga Fonda su, ne samo na područjugrada Zagreba i u Parku mladenaca,nego i u Samoboru, Vel. Gorici, Sljemenu,Odri, Savskim vrbicima, Markuševačkojšumi, Vrabečkoj gori i dr. Zahvaljujućiovome Fondu i zalaganjima o-mladine, privrednih poduzeća i stanovništvuokoline grada posađeno je — uovih 10 godina postojanja Fonda — preko3,000.000 sadnica i stabala. Rezultatiovih pošumljivačkih akcija su naročitovidljivi svakog proljeća i jeseni. I nakraju ističemo kao veoma uspjelu akcijusadnje_ »Stabla mladosti« prilikomvjenčavanja mladenaca. Tom prilikommladenci dobivaju spomen-karticu s posvetom:»Neka vaša ljubav i sreća u brakurastu kao vaše stablo u Parku mladosti«.Fond namjerava naskoro osnovatiu Samoboru Park iseljenika!JNA PREDNJACI U POŠUMLJIVANJUPripadnici JNA sami ili u zajednici sškolskom djecom i omladinom, skromnoi nečujno, sudjeluju u akcijama sadnješumskih sadnica i uzgajanju šuma.Milijunski broj sadnica godišnje zasađujutisuće i tisuće vojnika i u ovaj radulažu stotine tisuća radnih sati. Ovu hvalevrijednui primjernu pomoć JNA najvišecijene i koriste Šumska gospodarstvana području Delnica, Dugog Sela,Našica, Rijeke, Karlovca, Samobora, Varaždinai Zagreba. Pogledajte trogodišnjubilancu njihovog rada od 1972—1974g. kako ona izgleda u brojkama! Godine1972 zasadilo je 10.690 pripadnika JNAna području Hrvatske 1,128.650 komadasadnica šumskog drveća i za ovo utrošili100.547 radnih sati. Slijedeće 1973 g.zasadilo je 8.139 sivomaslinastih mladića696.895 sadnica u vremenu i za 113.910radnih sati. U proljeće 1974 g. JNA jezasadila 423.400 sadnica i pripremila zazadnju 66 ha zemljišta (čišćenje od korovai grana). Neka se i to zna!ULOGA ŠUMARSKE INSPEKCIJEIng. D. Mamula (Bjelovar) u članku»Nešto o ulozi šum. inspekcije u razvojušumarstva« (Bilten Poslov. udr. šum.privred. org. — Zgb br. 11/74) smatra,103

da inspekcija treba raditi preventivno,a ne represivno i nalaziti se u proizvodnjii poslovanju sa šumskim fondom, ane u sferi razmjene i potrošnje. Nužnoje uskladiti rad sa svim progresivnimnastojanjima radnih organizacija u šumarstvu.Teškoće u određivanju granicedokle bi šumarska inspekcija smjela djelovati,a da istovremeno ne bude anahronizam,nastaju s respektiranjem uopćenezakon, podloge »ne smije se smanjivativrijednost šumskog fonda«. Međutim»granica je tamo gdje se razilazekratkoročni interesi šumske privrede sopćedruštvenim interesima fundamentiranimUstavom«. Potreba šum. inspekcijeće se smanjivati ovisno o intenzitetustimuliranja rada na obnovi i regeneracijišuma u šumsko-privrednim organizacijama,kao i o spoznaji vlasnika šumeo potrebi racionalnog gospodarenja.ZAKONI O JAVNIM CESTAMAUpoznajemo motorizirane šumare i drvarces nekim odredbama ovoga zakona,koji je objavljen u NN br. 53/74. Cestese dijele na magistralne (međunarodnacesta i javne ceste, koje povezuju gradovei važnija privredna područja), zatimregionalne (povezuju priv. područjaili više općina) i lokalne (povezuju selai naselja). Radi korišćenja, održavanja,rekonstrukcije, izgradnje i upravljanjakorisnici osnivaju SIZ-ove za ceste nanivou republike, regionalne i lokalne (čl.12—44). Sredstva za održavanje, rekonstrukcijui izgradnju osiguravaju se naknadama.Stope amortizacije javnih cestai objekata su: 6"/o za gornji makadamskistroj, 2"/o za suvremeni, l,2'°/o za kamenei betonske mostove, 2"7o za čelične, 14'°/»za drvene i ostale mostove. Magistralnai regionalna cesta ima suvremeni kolničkizastor, a lokalna tucanički. Čl. 91—95zakona govori detaljno o dopustivom pritisku,opterećenju, kolničkom zastoru,saobraćajnim trakama, širinama bankinai dr. Vozila koja se služe javnim cestamamoraju imati: kotače s napuhanimgumama, gusjenice s ravnim oblogama,ne smiju prelaziti 10-tonski pritisakpo jednostrukoj osovini, 16 tona podvostrukoj odnosno dozvoljen je osovinskipritisak po kotaču od 5 tona, dokvlastita težina i tovar ne smiju biti težiod 40 tona.IZ »NAŠE PRAKSE«Ekonomist-novinar B. Mejovšek iznosiu Vjesniku u članku »Ulje na vatru inflacije«slijedeće: Organizacija udr. radanabavila je sirovinu i počela proizvodnju.U međuvremenu su sirovine poskupile!Kad je trebalo prodavati gotoveproizvode u cijenu proizvoda je zaračunatoovo novo poskupljenje, pa je OURostvario veći dohodak, veći za razlikucijene sirovina! Stvoreni dohodak RO jepodijelila po uhodanim ključevima raspodjele:OD, fondovi i zajednička potrošnja.I ispalo je ... za predviđeni noviproizvodni ciklus nema dovoljno . . .obrtnih sredstava! Sad dolazi plač: krivaje inflacija, troškovi, banka, premalenaemisija novca, a na krivo ponašanjeraspodjele se »zaboravilo«. Međutimono što je inflacija na jednoj strani uzela,dala je na drugoj strani. A to radnaorganizacija nije uzela u račun. Ništa nijelakše ni radnim oragnizacijama na terenugdje troškovi danomice rastu, acijene su njihovim proizvodima administrativnozamrznute, kao i onima gdjetržište finalnom proizvodu ne priznajevišu cijenu. Međutim ako se obrtna akumulacijau svaki novi ciklus vraća umanjenaza onoliko koliko ju je nagrizlainflacija ili se »neoprezno« podijelila zadruge oblike potrošnje. Tako se trošedruštvena sredstva s kojima nije OURpostupio kao dobar privrednik-gospodartj. da ih sačuvao i uvečao im vrijednost,a ne smanjivao, pa sada od društva stalnotraži nova financ. sredstva i kredite!KLJUČNO PITANJEPrema Vjesniku prenosimo neke konstatacijei izjave s proširene sjednicePredsjedništva CK SKH, koja je održanapočetkom travnja o. g. u Zagrebu, gdjeje vođena rasprava o društvenom dogovoruza formiranje i raspodjelu dohotkai osobnih dohodaka: . . . pristup na osnovijedinstvenog prosječnog dohotka pouvjetno kvalificiranom radniku (UKR)vodio je uprosječivanju dohotka i destimuliranjuborbe za veću produktivnostrada i za veći dohodak. Tako se moglodogoditi da neke organizacije ostvarujuiznadprosječne osobne dohotke, ali da neostvare objektivno mogući nivo dohotka,i obratno, organizacije s ispodprosječnimdohotkom ostvarivale su objektivno najvećidohodak, ali su imale niže OD odprosjeka privrede (M. Baltic). Nadalje jeiznesena ocjena . . . dosadašnji samoupravnisporazumi nisu prihvaćeni odradnika i da su radnici ili pasivni ili uopoziciji prema samoupravnim sporazumima,jer nisu sudjelovali u njihovomdonošenju i jer ih shvaćaju kao uplitanjedržave u raspodjelu (A. Jukić). Slije-104

deći govornik je rekao: . . . Minuli radtreba precizno definirati ili potpuno izbaciti,jer neki očekuju minuli rad nabazi nerada. Što se pak tiče limita —smatra govornik — da je diskusija onjemu isforsirana, jer ni dosad nisu postojalilimiti za rad koji se mjeri (D.Plašć). Dalje se govorilo: . . . Najvećirast OD posljednjih godina imali su radnicis nižim kvalifikacijama, dok je kodstručnjaka — koji nisu bili stimuliranina inicijativu, na stvaralaštvo — došlodo povlačenja, jer nisu mogli biti plaćeniiznad limita. Govornik je naglasiokako se treba zalagati za veće OD, ali nabazi uvećane produktivnosti, većeg dohotka,unapređivanja proizvodnje i boljeekonomije rada (L. Bročilo).ZAKON O ORUŽJU!Pod konac 1974 g. objavljen je Zak. onabavljanju, držanju i nošenju oružja uNN br. 54/74. Prvi stavovi općih odredabadefiniraju naziv »oružje«: vatreno,zračno, rasprskavajuće, plinsko i hladnooružje, zatim naziv »municija«: meci, patrone,čahure, upaljači, zrna, sačma i barut.Zakon tumači izraze: lovačko, sportskoi trofejno oružje. Općinske upraveizdaju odobrenja za nabavku oružja. O-dobrenje se neće izdati: maloljetnicima,zaostalim i duševno bolesnim, kažnjenimza određeni prekršaj, osuđenim za krivičnodjelo i si. Zračno oružje cal. 4,5mm mogu nabavljati samo u sportskesvrhe osobe iznad 16 godina i ako su članovistreljačkih organizacija. Za držanjei nošenje oružja potreban je Oružni list,dok za držanje trofejskog oružja samoodobrenje. Zabranjeno je upotrebljavatii nositi trofej, oružje, kao praviti i držatimuniciju. Bez odobrenja se moženabavljati i držati staro oružje: puške,sablje, mačevi i si., koje ima umjetničkui povijesnu vrijednost ili čini dio narodnenošnje.I DRVNA INDUSTRIJA LISTA— POTEŠKOĆAMA!Iznosimo situaciju u drv. industrijiHrvatske: osjećaju se znatne poteškoćeu plasmanu i izvozu piljene građe. Proizvodnjai zalihe rastu, dok plasman rapidnoopada. Skladišta talijanskih tržištasu puna robe. Traži se jasen i lipa!Zapad. Njemačka i Francuska su bacilena tržište jeftinu robu slabije kvalitete.Kupci pokušavaju oboriti dosadašnje cijene,uz razne makinacije, a izvoznici suprišli sniženjima cijena čak i do 30%>.INA, Generalturist i radne zadruge pojavljujuse poodavno kao nakupci, konkurencijai izvoznici!? A mjere, koje suveć u toku: žurno se ispituje plan sječebukovine, da ga se snizi i zamjeni sječomostalih tvrdih liščara. Hrast rezatiklasičnim načinom. Kroz finalnu preraduplasirati što više hrasta i jasena. IntervencijomPK — Jugoslavije pokušatiće se postići plasman robe na istočnotržište. Šumarstvo se treba suzdržati odpovišenja cijena pilanskoj oblovini, i uskladitiobujam i strukturu svojih sječas potrebama tržišta odn. smanjiti sječubukovine, a povisiti sječu hrastovine iostalih tvrdih liščara. Bukovinu pariti islagati, jer otpada njezina dosadašnjaprodaja »ispod« gatera. Iako je usitnjenostbanaka velika smetnja, treba pronaćinove kredite za uskladištene zalihe.Exporteri se moraju udružiti s proizvodnjom(u toku je!). Ponovno analizirati iproučiti svjetska tržišta drvetom. Tražitismanjenje stope poreza i doprinosa!ZA BUDUĆE UMIROVLJENIKE!Skupština Zajednice mirovinskog i invalidskogosiguranja radnika Hrvatske— u NN br. 12/75 — objavila je Odlukuo valorizacijskim koeficijentima za preračunavanjeOD iz prijašnjih godinaprema razini OD iz 1974 g.:OD u god.1966196719681969197019711972197319611962196319641965II.DRVOTEHNIKA USAvalor, koef.362,0315,7290,1250,8209,1167,8142,5125,91174,51059,6894,2698,9500,8Na proljetnom zagrebačkom velesajmu,koji je održan 21—27. IV o. g., sakupilose oko 1.550 izlagača iz 28 zemalja. Velikopriznanje ZV značio je i pristup privrednikaiz inozemstva. Tako je Ministarstvotrgovine USA organiziralo izlož-105

u »Drvotehnika 75«, koja okuplja 21tvrtku Amerike. Na ovoj je izložbi prikazanaoprema, pribor i tehnologija zapreradu drveta u proizvodnji namještaja.Izložen je bio vibrirajući konvejerkoji služi za dovod drvnih otpadaka ustrojeve za usitnjavanje, mjerni i kontrolniinstrumenti za vlagu, detektori zaotkrivanje grešaka u proizvodnji furnira,šperploča i iverica, prikazano je remenjeza osiguranje svežnjeva, pištoljiza vruće ljepljenje. Prikazan je i kombajns prenosnom pilom za piljenje cjepanicai otklanjanje otpadaka od drvetapo posječenim kompleksima šuma s kapacitetomvećim od 25 pr .m. piljenog,sortiranog i usitnjenog drveta na sat.Za površinsku obradu i finiširanje drvabio je izložen bogati asortiman strojevaza politiranje na pneumatski pogon. Nekesu tvrtke, zbog dimenzija svojih strojeva,prikazale proizvodnju putem modelaili filma, zatim mogućnost kompjutorizacijeu proizvodnom procesu i si.KADROVI, KADROVI?Kadrovi rješavaju sve, rekao je veliki,ne baš omiljeni, Josif Visarionović! Međutimstručne škole u SRH izbacuju svemanje KV — drvoprerađivača i drvarskihtehničara, iako postoje drvoprerađivačketehničke škole u Delnicama, Karlovcu,Virovitici i Zagrebu. Istodobnonovine objavljuju da tehničara ima zaizvoz. To dokazuju statističkim brojkamai donose: ove se godine upisalo usrednje škole 50.000 učenika više negoprije 2 godine, što znači da će i daljepovećavati broj tehničara. Istoga časanastavlja se tendencija pada upisa u školeza KV-radnike, koji se najviše traže,a takovih se upisalo 23.000 manje negoprošlih godina. Drv. industrija SRH takođervapi za takovim KV-kadrovima,iako se za drvarce otimaju, vrbuju i nudedobru zaradu i trajna mjesta gotovosva drvno industrijska poduzeća. Kadrovanema, jer učiti za stolara i »tišljera«je anakronizam, težak rad, zanimanjenije atraktivno i demodiran posao!Drvarcima cijena raste, jer ih malo ima.U čitavoj SRH zaposleno je u drv. industriji35.036 radnika. Međutim nepovoljanje kadrovski sastav. Da se povisiproduktivnost i kvaliteta proizvoda potrebnoje 60% ovih radnika iz neposredneproizvodnje tek obrazovati. Velikibroj ih ima tek nepotpunu osnovnu naobrazbu!Da se ovaj problem barem nekakoriješi, potrebno je prići: besplatnomškolovanju, stipendiranju, besplatnomsmještaju u đačke domove, boljojopremljenosti stručnih visokih i srednjihškola, putem masovnog medija TV i radiarazviti propagandu i popularizacijudrvne struke: stručnim filmovima, predavanjima,popularnim brošurama, nagrađivanjimai si. Samo gdje su financijskasredstva, kad Zajednica za financiranjeusmjerenog obrazovanja šumarstvai drv. industrije SRH dobiva tek 1,8 milijardist. din., iako kadrovi zaposleni ušumarstvu i drv. ind. SRH uplaćuju godišnje5,7 mil. st. din!!!PILANA U PLAMENUPočetkom mjeseca travnja, točnije 6. IVo. g., do temelja je izgorila moderniziranapilana drvnog kombinata »Belišće«,jedno od najsnažnijih radnih organizacijaSlavonije. Izgorjeli su ili su neupotrebljivisvi strojevi, a među njima idvije automatske trake za rezanje trupacatvrtke »Gillete«. Ova pilana rezala jegodišnje oko 50.000 m 3 pilanske oblovine.Prije 2—3 godine je obnovljena i modernizirana,te je ovo pilansko postrojenjezapošljavalo oko 150 radnika. Šteta jošnije definitivno procjenjena, ali je sigurnoda će preći 2 milijarde st. dinara.Pretpostavlja se da je požar nastao na e-lektričnim instalacijama.U OPASNOSTI: PLUĆA ZAGREBAVeć duže vremena naš novinski tisakzvoni na uzbunu i alarm: Medvednica,planinski masiv i njegov popularni dioSljeme, pluća i zaleđe Zagreba, su ugroženii u opasnosti. Vjesnik, Borba, VUS,Večernji list i dr. danomice donose uznemiravajućevijesti: Medvednica — primjerbrige i nebrige! Planina mrtvog kapitala!Čekamo li medvjede na Medvednici?Staro se uništava, novoga nema!Dalje se iznosi: Objekti propadaju, jerse ne održavaju. Privatne se šume krče,da bi se pretvorile u unosna gradilišta,u poljoprivredna zemljišta i dalje ... ugradilišta vikendica. Otvaraju se novi iproširuju stari kamenolomi u divovske,napose oko zaselaka Dolja i Bizeka. Nezasitnatvornica cementa u Podsuseduguta površinu za površinom! Međutimbez obzira na objektivnost i istinitost o-vih vijesti pravna je situacija o Medvednicislijedeća: 1. Još 1909 g. Medvednicaje proglašena zaštitnom šumom. 2. Upravagrada Zagreba proglašava 1954 g. šumeMedvednice park šumom sa svojomvlastitom upravom. 3. Šume Medvedeniceprelaze pod upravu Šumarije — Zagreb.4. Projekti i 173 elaborata o Medvednici106

čekaju na realizaciju. 5. Za daljnje istraživačkestudije i planove grad odobrava325 st, din. 6. Za održavanje i uređenjeMedvednice u površini od 24.000 ha naposesljemenskog dijela, grad izdvaja godišnje120 milijuna st. dinara. I konačno7. osniva se Odbor za izgradnju Medvednicesa zadatkom da pripremi društvenidogovor o usklađivanju interesa, radovai korišćenju, kao i financiranju ove parkšume.REVITALIZACIJA MAKSIMIRAMaksimirska šuma i perivoj, koji suosnovani još početkom 1843 g., nezamjenjivisu i sastavni dio Zagreba. U MŠKobjavljenoj u Š. L. br. 7—9/74 već smobili iznijeli prijedlog arh. ing. Z. Kanijao potrebi odvajanja gospodarskog dijelai spajanja parkovnog dijela Maksimira,u površini od 195 ha, u jednu cjelinu.Mnogi smatraju da sadašnji smještaj Zoološkogvrta — u srcu ovoga perivoja —predstavlja najfrontalniji napadaj naMaksimirski park. Predlaže se žurno preselenjeZoološkog vrta negdje u bližu o-kolicu Zagreba (razumljivo povezano sautobusnom prugom), tim više što jenjegovo širenje zaustavljeno! U međuvremenuje zagrebačka općina imenovalaInicijativni odbor za revitalizaciju perivojaod 10 članova. U odbor su — uz predstavnikedruštvenih i političkih organizacija— ušli: veterinar dr. A. Lukšić (direktor»Dinama«), ing. V. Jurčić, agronomi predstavnik Polj. fakulteta i šumari:ing. M. Novaković (dir. Poslov. udr.privred. šum. organizacija) i mr. ing. Š.Meštrović (ŠF — Zagreb).MEDVJEDI PROTESTIRAJUU raspravu o zagrebačkoj Medvednici»upleo« se je i »Kerempuh« i u br. 12/75donosi:Skupina medvjeda-štetočinja,koja je morala biti upućenana izdržavanje kazne na Medvednicu,obratila se molbomna Gradsku skupštinu, zahtjevajućiili smrt ili deportacijuu neki kraj, u kojem postojeuvjeti, da se kako-tako preživi.DANAS AKTIVAN —SUTRA RADIOAKTIVAN!U Biblisu nedaleko od Darmstadta uZapad. Njemačkoj puštena je u pogonnajveća atomska centrala na svijetu sreaktorom od 1.200 megavata energije.Građani ovog malenog zaseoka su bez riječii protesta pristali da im svinjci, povrtnjacii peradarnici budu uz kuću i daim prvi susjed bude ova divovska NE.Nijemci grade užurbano ovakove centrale.One su rezultat sadašnjih visokih cijenanafte, a i zbog bojazni da bi se naskoromogla današnja nalazišta »tekućegzlata« iscrpsti. Za slijedeće 3 godine uradu su daljnjih 11 postrojenja NE s neštooko 3.500 megavata struje, dok se zaslijedećih tri godine planira i traži lokacijaza daljnjih 20 NE. Užurbana izgradnjaNE opravdava se što nisu uspjeli naporida se pronađe postupak za aktiviranjeugljena u tekućinu, planovi o iskorišćivanjusunčeve energije i poteškoće okoveće upotrebe zemnog plina.*Međutim za graditelje NE nastali su uZap. Njemačkoj crni dani! Gradnja NEu mjestu Wyhl kraj Obadenwurtenberganedavno je morala biti obustavljena, jerje preko 25.000 stanovnika ovoga gradićai okolnih sela zaposjelo gradilište i utaborilose u šatorima i barakama, te fizičkiomelo svaku gradnju i prilaz građev.mehanizaciji. Stanovništvo se boji zasvoju životnu egzistenciju ne samo uslijedzagađenosti, straha od eksplozije, zamračenjasunca uslijed isparavanja i magle,trajnog povećanja temperature vodarijeke Rajne, pad kvalitete njihovih vinai sličnih poteškoća, koje izaziva ovaj »đavolji«izum. Nisu pomogla nikakova u-vjeravanja, da će reaktor biti okružens 2 m debelim betonskim zidom, a krovizgrađen od 60 cm debelim armiranim betonomod beton, željeza 0 30 mm. Nijepomogla niti tvrdnja da je teoretska mogućnostzračenja 1:10,000.000, dok je odudara groma 1:1,000.000. Jer bolje je danasaktivan nego sutra radioaktivan!TABLICE ZA KUBICIRANJE TRUPACASavez IT šumarstva i drvne industrijeHrvatske izdao je novo — praktično —izdanje Tablica za izračunavanje kubnogsadržaja izrađenih trupaca (klada) na 2decimale, a za promjere 0 10—120 cmi dužine od 0,1—10 metara. Brojke u tablicamatiskane su u 2 boje (promjeritrupaca u crvenoj, a dužine u crnoj boji).Veličina ovih tablica-skrižaljki je džepnogformata 14x23 cm i u tvrdom — kartonskom— povezu. Ove praktične tablicenamijenjene su šumarskom i drv. industrijskomtehničkom osoblju, šumarijama,šumskim gospodarstvima, drvno-in-107

dustrijskim poduzećima, đacima srednjihšumarskih i drvno-ind. škola, studentimaŠumarskih fakulteta, kao i svima onimradnicima koji vrše premjer i izračunavajukubni sadržaj izrađenih trupaca(klada). Cijena tablica s poštarinom iznosi35 dinara.ROBA ZA ROBU — UVOZ ZA IZVOZNaš najveći platni deficit u razmjeni sinozemstvom prošle je godine iznosio 1,2milijarde dolara. U siječnju o. g. privredaJugoslavije je izvezla robe za 414,2 milijunadolara, a uvezla za 678 mil. dolara.U ovom času sve je teže prodati zanovac i istodobno se boriti protiv sveagresivnije konkurencije. U svijetu općegnepovjerenja posve je otkazao monetarnii valutni sistem. Neodrživo je stoga, dami iz SR Njemačke, Italije i Austrije u-vozimo 3—4 puta više robe, nego što jetamo izvozimo. Sve ovo zahtjeva novi načinponašanja: robu za robu i vezanjeuvoza za izvoz! Postoje mnoge ponudenašoj zemlji: Španjolska, Francuska, Grčka,Žaira, Libija i dr. i nude ono što imaju,a mi ono što mi imamo . . .!IN MEMORIAM AMICISU ime Saveza inženjera i tehničara šumarstvai drv. industrije Hrvatske bilježimoi opraštamo se od kolega, koji suumrli i pokopani u vremenu od 15. 12.1974—30. 04. o. g.: ing. Zdravko Jerbićrođ. 1987) umro u Zagrebu 25. XII. 1974 g.ing. Veljko Jurdana (1924) umro u Lovranu2. I. o. g., šum. tehn. Milan Ančić(1931) umro u Beogradu u III. o. g., ing.Josip Benić (1902) umro u Titovom Uzicu24. III. o. g., ing. Živko Panjkota (1915)umro u Zagrebu 1. IV. o. g., ing. MatoMarkanović (1933) umro u Zagrebu 3.IV. o. g., ing. Vilko Peić (1927) umro 10.IV. o. g. u Novoj Gradiški, šum. tehn.Franjo-Braco Landikušić (1916) umro uZagrebu 18. IV. o. g., ing. Vlado Mutak(1913) umro 28. IV. o. g. u Zagrebu i ing.Šumsudin Hasandedić (1907) umro 10.III. o. g. u Sarajevu. Sa znatnim zakašnjenjembilježimo i smrt ing. AlbertaMetza (1893), koji je umro 6. III. 1972. g.u Italiji. Neka im je slava i hvala!JEDAN ČOVJEK — JEDAN OUR!Poslovođa poduzeća za namještaj i dekoracije»Novi dom« iz Beograda RadenkoNovaković tražio je od Ustavnog sudada se on sam konstituira kao — OOUR!Radenko — OOUR!ŠUMAR — NOGOMETNI TRENER!Ing. Mirko Bazić je čovjek, koji je uspiopomaknuti zagrebački Dinamo s centraprvoligaške nogometne tablice u šesnaesterac;Rođen je 1938 g. u M. Trojstvukraj Bjelovara. Pravi je nogomet počeoigrati tek kad je 1958 g. stigao doZagreba i upisao se na ŠF. S diplomomšum. inženjera zaposlio se je u Senju izaigrao u senjskom »Nehaju«. Opsjednutnogometom — kako sam kaže — napustioje zaposlenje i krenuo za Bos. Gradišku,gdje je trenirao juniore i istodobnou Zagrebu završava Višu trenerskuškolu. Vratio se u Dinamo i s uspjehomga vodi već treću godinu. Međutim kodDinama ostaje još 2 godine, a onda . . .do viđenja! U mladosti je pisao pjesme,a i sada ga ta muza nije napustila. Razmišljai skanjuje se, da uz trenersku dužnost,završi psihologiju. Makar je izjaviou VUS-u, da ga šumarstvo »ama baš nimalone zanima« — vidjeti ćemo — našJe!HORTIKULTURA 1/75Ovaj hortikulturni časopis (Split) donosičlanak arh. S. Klaića: Iz prošlostiparka Mokrice (na međi Hrvatske i Slovenije)— povijesne crtice o ovome veomavrijednom parku u neposrednoj bliziniZagreba. U istom broju prof. ing. O.Piškorić iznosi: Procjena vrijednosti naparkovima i drugim površinama. U ovomkratkom, praktičnom prikazu »Odluke osmjernicama za obračun vrijednosti odraslihstabala«, koju je donijelo Vijećegrada Frankfurta na Odri, ing. Piškorićupućuje i predlaže način primjene ovihsmjernica i naknade vrijednosti ozlijeđenih,posjećenih ili uništenih dendroflornihelemenata na spomenutim objektima.108

DRUŠTVENE VIJESTISASTANAK ZAGREBAČKIH STUDENATAŠUMARSTVA IZ ŠKOLSKIH GODINA1930/31 — 1933/34Inicijativni odbor u sastavu: BENICprof. dr. inž. Roko, ČOP inž. Bogumil, GO-GER inž. Nakola, HAJDIN inž. žarko iHORVAT prof. dr. inž. Ivo (svi iz Zagreba)organizirao je sastanak bivših studenataŠumskog odjela Poljoprivredno-šumarskogfakulteta u Zagrebu koji su studirališumarstvo u školskim godinama1930/31. do 1933/34. Ovaj prvi sastanak nakonstudija održan je 14. prosinca 1974.godine u prostorijama Saveza inženjerai tehničara šumarstva i drv. industrije Hrvatskeu Zagrebu, zapravo u zgradi u kojojse u ono vrijeme nalazio naš fakultet.Pored imenovanih članova Inic. odboraovome sastanku su se odazvali slijedećišumarski inženjeri: BUNJEVCEVIĆ Zlatko(Otočac), ČEPELAK Dragutin (Vinkovci),DRNDELIC Milan (Bjelovar), FAŠAICVid (Zagreb), GJAIĆ Matija (Zagreb),HANG Ladislav (Zagreb), JEDLOVSKI Dušan(Split), KARBA Davorin (Maribor),KORICA Vladimir (Rijeka), KOTARSKIMijo (Kutina), MACORATI Otmar (Zagreb),MAJNARIC Milivoj (Lokve), RADIĆPetar (Srem. Mitrovica), SGERM Franjo(Ljubljana), SKOCIR Jože (Celje) i ŠUBATAntun (Karlovac) — ukupno 21 učesnik(vidi sliku).Na sastanak nisu došli pozvani šumarskiinženjeri koji su se zbog spriječenostiispričali kao: KESEGIC Vladimir (DonjiVakuf), LAKIC Ivan (Rijeka), NAJŽERLadislav (Celje), ŠTAJDUHAR Franjo (Zagreb)i VESELINOVIC Bogoljub (Daruvar)ili koji nisu nikako odgovorili kao:JELACA Vladimir (Sarajevo), KAJGANO-VIC Mirko (Sisak), KATIC Antun (Mostar),MOŽINA Prof. dr. Ivan (Ljubljana) i SE-LETKOVIC Ivan (Slav. Brod).Školske godine 1930/31. bilo je u stvariupisano 65 studenata. Mnogi od njih nisuživi, kao: ARMIC Bogomir, BERAKOVICStevo, CERJAK Vinko, CULINOVIC Stjepan,DRAGAŠ Veljko, GORIČKI Antun,GOSPODARIC Franjo, KALCIC Vid, KRECFranjo, LUKACEVIC Miroslav, MARGE-TIC Đuro, M1LIC Žarko, NOGIC Ivan,ROŽIC Adolf, SRAM Zdenko, ZGORELECPavao i ZMIJANAC Đuro. Nekima se izgubiosvaki trag ...Pored sačuvanih malobrojnih fotografijasa studentskih ekskurzja, u prostoriji sastankabio je istaknut i popis ondašnjihprofesora kao potsjetnik učesnicima. Ovajpopis može biti interesantan kako stari-~w'**

jim tako i mlađim šumarskim inženjerima,ne samo po imenima profesora negoi po predmetima iz toga doba.Zbog toga i to ovdje iznosimo. Unavedenim školskim godinama bili su oviprofesori i pripadajući predmeti: BOHNI-ČEK dr. Stjepan (viša matematika), B0-ŽIČEVIĆ dr. Juraj (deskriptivna geometrija),ŠOLAJA dr. Bogdan (opća kemija,šumsko-kemijska tehnologija), ŠUKLJE dr.Fran (petrografija, geologija j klimatologija),PREJAC dr. Milivoj (teorijska mehanika),NEIDHARD dr. Nikola (terenskocrtanje, niža geodezija), BELOBRK dr.Josip (privatno pravo, upravno pravo,nacionalna ekonomija, financijska znanost),GRACANIN dr. Mihovil (nauka otlu), PETRACIC dr. Andrjja (dendrologija,uzgajanje šuma), ŠKORIĆ dr. Vladimir(šumarska entomologija, šumarska fito--patologija, anatomija drvlja, obrana šuma),FLOGL inž. Stanko (tehnička i građevnamehanika, izgradnja šumskih prometala),FANTONIinž. Rajmond (opće išumarsko strojarstvo, elektronika), UGRE-NOVIĆ dr. Aleksandar (uporaba šuma,šumska industrija i trgovina), SETINSKIinž. Viktor (vodno graditeljstvo, učvršćivanjetla i uređenje bujica), JUŠIĆ inž.Pavao (opće zgradarstvo), LEVAKOVIĆ dr.Antun (dendrometrija), HERGULA dr. Božidar(šumska i lovna zoologija), GRUN-WALD inž. Josip (lovstvo), NENADIČ dr.Đuro (uređivanje šuma, računanje vrijednostišuma i šum. stat.), SIGNJAR dr R.(statistika) i STEFANOVIC dr. Jovanšumski i lovnj zakoni).Od svih navedenih profesora danas srživi ( i žive u Zagrebu) profesori: FLČGL,GRACANIN i NEIDHARD.Ovaj sastanak, za mnoge učesnike prvi u4 decenije nakon studija, bio je srdačnopozdravljen. Zbog proteklog vremena i izgubljenihosobnih kontakata sastanak jeobilovao mnogim veselim zgodama, naposeu prepoznavanju, evociranju brojnihuspomena na studentske dogodovštine iztadašnjeg života, sa predavanja, vježbi, ispitai si. Posebni su dar sjećanja pokazaliinž. Drndelić i inž. Goger.U srdačnoj su se atmosferi nastavilepriče i na zajedničkom ručku u Palace —hotelu, od kuda su se učesnici u popodnevnimsatima razišli, sa jednoglasnomželjom da se opet sastanu kroz koju godinu.Ovom prilikom Inicijativni odbor sasvim učesnicima sastanka izražava svojuzahvalnost Savezu ITŠDI Hrvatske u Zagrebušto im je omogućio korištenje svojihprostorija i potrebnih rekvizita za dopodnevnusjedeljku.Ž. HajdinZAPISNIK11. sjednice UO, koja je održana 24. 09. o.g. i proširena sa članovima NO Saveza.Prisutni:E. Bregar, D. Brkanović, V. Igrčić, N.Komlenović, T. Krnjak, B. Mačešić, A.Mudrovčjć, B. Prpić, S. Tomaševski, S.Vanjković i R. Antoljak.Ispričani:M. Blažević, S. Horvatinović i Z. Potočić.Dnevni red1. Otvorenje sjednice, stručna zbivanjai dr.2. Izvještaj tajnika, urednika i blagajnikao radu od VI—IX/74.3. Statut SIT-Jugoslav]je: javna rasprava4. Raznoad 1:— Sjednicu je otvorio ing. S. Tomaševski.Kraćim govorom komentirio je iznenadnusmrt kolege i blagajnika UO ing.Zvonimira HRENA, v. stručnog suradnikaInstituta za drvo. Ustajanjem išutnjom odata je preminulom članuUO posljednja počast! Slava mu ihvala!— Stota obljetnica organiziranog šumarstvabilogorsko podravske regije (1874--1974) svečano je proslavljena u Bjelovaru1. 09. o. g., kojoj su prisustvovalipredstavnici Saveza ing.. S. Tomaševski,ing. D. Brkanović i ing. R. Antoljak.Organizatori proslave predali su Savezuzlatnu plaketu, kao priznanje i doprinosza rad na unapređenju šumarstvai uspješnu suradnju.— Šumarsko društvo Karlovac i Ogulinodržali su godišnje skupštine ŠD i obećaliaktivniji rad na okupljanju šumarskihi drvnoindustrjjskih inženjera itehničara svojega područja. Na skupštiniu Karlovcu Savez je zastupao ing.R. Antoljak.— Na savjetovanju o društveno-ekonomskompoložaju šum. i drv. ind. sa osvrtomna sprovođenje ustavnih odredabai postavki, koje je održano u Strugi— Ohridu 14. 09. o. g., sudjelovalo je 6predstavnika struke iz SRH. Premariječima ing. V. Igrčića tajnik SPK ing.M. Sučev iznio je poznatu stručnuproblematiku, koja je i dalje ostalaotvorena. Rješenja se vjerojatno otežuradi težine same materije. Zaključci saovoga savjetovanja naknadno će bitidostavjeni.— SITŠID-Jugoslavije dostavio je radnimorganizacijama šumarstva i drv. industrijeSRH u oči ovoga savjetovanja110

publikaciju »Društveno-ekonomski položajšumarstva i industrije za preradudrveta Jugoslavije sa osvrtom na sprovođenjeUstava«. — Beograd 1974. g. Uovoj vrijednoj dokumentaciji, kao najzapaženije,ističe se prijedlog mjera zacrtanihu dvadesetak točaka koje suprioritetne i potrebno ih je sprovestiu cilju ostvarenja programa strukepredviđenog u srednjoročnom (do 1975g.) i dugoročnom razvoju (do 1985 g.).Molimo sva ŠG i DIP-ove, kojimaje dostavljen ovaj vrijedni stručni materijal, obrađen na 124 stranice, da odmahdoznače dužnih 500 din. federalnomstručnom Savezu (Beograd).— Izrada koncepcije za organizacionuformu i sadržaj rada budućih poslovnihzajednica šumarstva, industrije drvai prometa drvom SRH data je Ekonomskominstitutu Hrvatske (prof. dr.Gorupić, dr. Kalogjera i dr.), pa je većzapočeta i diskusija.— Slično se radi na obradi ovakovih koncepcijaiz naše oblasti i u PK u sjedištimaopćin. zajednica, kojih u SRHima 9 a obuhvataju 114 općina.— Najavljeni zak. o šumama u velikomje zaostatku uslijed primjene ustavnihpostavki i konačnog formiranja PZ našeoblasti.— Također je u radu srednjoročni (do1975 g.) i dugoročni plan (do 1985 g.),kod čega se u žarište stavlja planiranje i izrada plana od OOUR-ova svedo radnih organizacija struke na nivourepublike.ad 2:— O pismu ing. B. Čopa od 20. 06. o. g.,kao nadopuna njegove diskusije o novojfizionomiji Šumarskog lista (10.sjednica UO-v zapisnik u Š. L. br. 10-11/74raspravljati će se o iznijetoj problematicistruke i programu rada Saveza naslijedećoj sjednici.— Ing. I. Kuzmanić (Exportdrvo- Zagreb)obradio je veoma aktuelnu temu: Mogućnostitehnološkog razvoja šumarstvaSRH. Ovakav referat o mogućnostimarazvoja drvne industrije SRHpodnijeti će naskoro i suradnici Institutaza drvo, ŠF i dr.— Na znanstvenom simpoziju povodom100 g. organiziranog šumarstva Slavonije(30. IX. — 2. X. 1974) Savez će zastupatiing. Tomaševski i ing. R. Anto-Ijak, a na Simpoziju o zaštiti Plitvičkihjezera Dr N. Komlenović (3-5. X. o. g.).— Savez i uredništvo ŠL v. br. 10-11/74 pozivasve radne organizcije šumarstva idrvne industrije da se učlane u Titovfond za stipendiranje mladih radnika iradničke djece sa malenim novčanimprimanjima. Broj širo rn. TF: 60806-652-1520 kod SDK - Beograd.— Pozvana su veća SG, DIP-ovi i dr. dase uključe u izložbu radničkog stvaralaštva,koja se održava na Rijeci od29. IX. do 5. X. o. g., u organizacijiPK, Saveza pronalazača i Sindikata —Rijeke.— Dr S. Bertović i ing. D. Kiš poklonilisu knjižnici Saveza poblikaciju: Zaštitačovjekove okoline, Zagreb 1972 (na hrv.i eng. jeziku — 2 knjige).— Predviđeni jesenji Plenum Saveza odlažese za 1975 g. uslijed prezazuzetostičlanstva i radnih organizacija oko većnajavljenih simpozija, savjetovanja,proslava i si.— Urednik dr. B. Prpić izvjestio je o uređivanjuŠL br. 5-6 i 7-9/74, svečanepublikacije povodom 100 g. neprekidnogizlaženja ŠL (rukopis do sada predaosamo dr. D. Andrašić), interesiranju iponudama zagrebačkih tiskara da preuzmutiskanje lista, daljnjem pomanjkanjučlanaka sa terena i dr. O prijedlozima disku tanata na proširenoj 10sjed. UO i novoj fizionomiji lista kao iizboru novih članova redakijskog odboraraspravljati će se na slijedećemsastanku UO.— Razmotrena je časovita financijska situacijaSaveza. Stanje prihoda: 31,134.605SD, a rashoda 20,874.675 SD za vrijemeod 1—VIII/74. Na ispražnjeno mjestoblagajnika predstavnici drv. ind. predložitiće novoga. Problem štampanjanovih tiskanica za potrebe šumarstvai drv. industrije naknadno će se raspravitičim se prikupe mišljenja zainteresiranihpotrošača i si.Ad 3:— UO je prihvatio u načelu novi prednacrtStatuta SIT — Jugoslavije. ČlanoviUO dobiti će ovaj prednacrt, kao i teritorijalnaŠD, uz ovaj zapisnik. Konačnoće ovaj Statut biti prihvaćen na izvanrednojskupštini SIT — SFRJ, koja će seodržati u proljeće 1975 g. u Beogradu.Ad 4:— Žalba Poslovnog udruženja proizvođačadrv. ind. (PUPDI) — Zagreb u vezipovišenja zakupnine odbija se obziromna čl. 31 sklopljenog ugovora br. 95od 14. 02. 1972 g., kao i obzirom na vrijednostlokacije poslovnih prostorija(centar), beneficirani troškovi upravljanja,dužinu trajanja zakupa (15 g.) i dr.111

— Povodom odlaska u invalidsku mirovinudosadašnje čistačice Milice PiljekUO je zaključio da joj se u ime nagrade(čl. 17 Samoupravnog sporazuma)preda nagrada u iznosu od 280 000 SDi prikladan poklon u vrijednosti od30.000 SD. Sve ovo biti će joj uručenona »Šumarskom četvrtku«.— UO odredio je radno vrijeme za administrativnoosoblje Saveza: od 7-15 s., ičetvrtkom od 7-20 s. (dan »šumarskogčetvrtka«). Subotom uprava Saveza neradi.— Povisuju se OD namještenicima Saveza za 20% od dosadašnjeg. Povišenjese primjenjuje od 1. IX. o. g.— Novoprimljenoj čistačici K. Kršek određujese mjesečni OD u iznosu od161.000 din.Tajnik:Dr N. Komlenović v. r.Predsjednik:ing. S. Tomaševski v. r.Zapisničar:ing. R. Antoljak v. r.Zapisnik13. sjednice U. O., koja je održana 21. 01.1975. g. u 18 s. u društvenim prostorijamaŠumarskog doma, Mažuranićev trg 11.Pristuni:Brkanović, Delajković, Komlenović, Milinović,Mudrovčić, Prpić, Tomaševski, Vanjković,Goger i Antoljak.Ispričani:Blažević, Igrčić i Horvatinović.Dnevni red:1. Uvodna riječ i izvještaj predsjednika ostručnim i društvenim zbivanjima2. Izvještaj tajnika i blagajnika3. Konferencija za štampu i RTV4. Nova fizionomija Š. L. i izbor novogRedakcijskog odbora: izvještaj urednika5. Raznoad 1:— Sjednicu je otvorio prdsjednik ing. S.Tomaševski, pozdravio prisutne, a naposekooptirane članove: ing. Delajkovićai ing. Milinovića.— Savez se priključuje čestitkama na odlikovanjimašumara, koja je podijeliopredsjednik SFRJ J. B. Tito. Odlikovanjasu dobili: ing. A. Lovrić, ing. D.Tonković, ing. S. Horvatinović, ing. D.Bedžula, ing. I. Matošević, ing. Z. Koščević,ing. I. Boreković, ing. A. Pavlović,ing.M. Vasung, Dj. Lužaić i M. Sučić.— Radovi oko organiziranja Poslovne zajednicešumarstva, drv. ind. i trgovinedrvom nastavljaju se. Poslovi oko donošenjaZakona o šumama SRH čekajuna konačno formiranje poslovnezajednice.— U cijelosti se prihvaćaju zaključci donesenina 12. sjednici UO, koja je održana12. XI. 1974. g. i nije imala potrebankvorum za donošenje pravovaljanihzaključaka.ad 2:— Povodom 30 godišnjice osnivanja i radaSIT - Jugoslavije predloženi su za odlikovanja:prof. dr. Z. Potočić, prof. dr.M. Androić, ing. B. Čop (iz Zagreba),ing. Z. Špoljarić (SI. Brod) i ing. S.Vanjković (Karlovac).— Savez će predložiti Savjetu za naučnirad SRH da se nagrada za životno djelododijeli prof. dr. Z. Vajdi (ŠF-Zagreb).— Potvrđuje se primitak referata: Sumakao činilac zaštite i unapređenja čovjekoveokoline, kao i poziv na savjetovanjeu Beogradu (23. XII. 1974).— za 1. Konferenciju SIT-Hrvatske: »Otehnološkom razvoju SRH«, ing. I. Kuzmanićdostavio je svoj referat i sažetakovoga prikaza.— Savez se obratio na Savjet za naučnirad SRH i — u vezi raspisanog natječaja— zatražio financ. pomoć za izdavanjeŠ. L., zatim za aktivniji stručno-društvenirad, kao i za najavljenosavjetovanje: Uloga šuma i šumske vegetacijeu odnosu na naš Jadran i zaštitu čovjekove okoline.— Zajednica za financiranje usmjerenogobrazovanja u šumarstvu i drv. inđ.SRH odobrila je Savezu financijskupripomoć, kao svoj doprinos Savezu zaizdavačku djelatnost i radove oko popularizacijestruke i obrazovanje stručnihkadrova.Plan rada za 1975 godinu:1. Organizirati Konferenciju za štampu iRTV u III/IV mj. o. g.2. Sudjelovati na 1. konferenciji SITH-a:Tehnološki razvoj SRH, koja će se održatiu IV/V mj. o. g.3. U suradnji sa Šum. fakultetom održatiSavjetovanje: Uloga šuma i šumskevegetacije u odnosu na naš Jadran izašitu čovjekove okoline.112

4. Nastaviti radove za proslavu 100 g. izlarneedicije i prirediti je za tisaka) dovršiti radove oko izdavanja jubilarneedicije i prirediti je za tisakb) formirati organizacijske odbore zaprosavu 100 g. izlaženja Š. L. i pravovremenozapočeti s pripremama.5. Osnažiti rad Saveza:a) aktiviranjem rada terenskih šumarskihdruštavab) povećanjem broja pretplatnika isnažnijom suradnjom u Š. L.c) propagandom i popularizacijomstruke uz pomoć Šumskih gospodarstava,šumarija, DIP-ova, Poslovnihzajednica (PZ), Samoupravnih InteresnihZajednica (SIZ) i si.d) jačanjem izvora financiranja, izdavačkomdjelatnošću i si.6. Održati 87. god. skupštinu Saveza. Naskupštini donijeti novi Statut Savezakao i nacrt Pravila, terenskih šumarskihdruštava.7. Već u 1975. g. započeti s pripremanjemrukopisa:a) Malog šumarskog priručnika-praktičarab) Malog drv. ind. priručnika-praktičarac) Adresara-almanaha šumarskih i drv.ind. inženjera i tehničara SRH uzpomoć terenskih Šumarskih društava,DIP-ova, Š. G. Šumarija i si.8. Nastaviti rad na denacionalizaciji Šumarskogdoma i izgradnji III kata.— potvrđuje se primitak stručnih publikacijaza stručnu knjižnicu Saveza: 1)prof. dr. Z. Potočić — Ekonomika šumarstva,skripta, Osijek 1965 (poklonautora); 2) Šumarstvo Dalmacije, separatiz Zbornika DIT-a, Split 1958 (pokloning. O. Piškorića) i 3) Dr S. Tomanić:Racionalizacija rada pri sječi, izradii privlačenju drva, Zagreb 1947(poklon autora).— Povodom skupštine SIT-šumarstva SRMakedonije održane 18. XII. 1974. g. uSkopju, Savez je brzojavno pozdravioučesnike i zaželio uspjeh.— Na skupštini ŠD-N. Gradiška, koja jeodržana 18. XII. 1974. g. u Novskoj, izabranje novi U. O. društva: predsjedniking. M. Markanović, tajnik ing. S.Sitar i blagajnik Damir Bobinac.— Povodom 25 g. izlaženja časopisa »Drvnaindustrija« i osnutka Instituta zadrvo — Zagreb, Savez je uputio pismenečestitke svečarima.— Nakon upozorenja Elektre — Zagreb,a u sporazumu sa stanarima »Šumarskogdoma«, Savez će pristupiti rekonstrukcijidotrajalih elektro-energetskihinstalacija.— Prihvaćen je skraćeni izvještaj blagajnikao financ. poslovanju Saveza kao io stanju prihoda i rashoda u 1974. g.U komisiju za inventuru određuju se:Antoljak, Z. Mott i K. Kršek.— Savez će odmah pristupiti tiskanju novogizdanja »Tablica za kubiciranjetrupaca« u tiraži od 3.000 kom. (dosadašnjezalihe tablica su rasprodane).— u financ. planu za 1975. g. treba osiguratisredstva za nabavku kino i diaprojektora,uređaja za ozvučenje dvoranei si.ad 3:— usvojen je sadržaj rada i teze za konferencijuza novinarstvo i RTV: 1) Značaji uloga šumarstva, drv. industrijei industrije celuloze i paprira; 2) Osvrtna sadašnju organizaciju šumarstva ipreradu drva te prijedlozi za čvršćuspregu; 3) Prijedlozi za užu organizacionupovezanost proizvodnje, prerade,prometa i bankarstva; 4) Mjesto i ulogafakulteta i naučno-istraživačkih službi u daljnjem unapređenju ovih djelatnosti;5) Srednjeročne i dugoročne razvojnemogućnosti šumarstva i preradedrveta; 6) Mjesto i uloga Saveza IZ šumarstvai prerade drveta u rješavanjustručne problematike. Razrađene temeprethodno će se iznijeti pred reprezentantestruke, radi usaglašavanja stavova.O svemu ovome će ŠD i teren bitidetaljno obaviješteni i pozvani na raspravuradi postizanja jedinstvenog gledištai stavova.ad 4:— Urednik je iznio sadržaj diskusija vođenihna 10. proširenoj sjednici UO (17.VI. 1974. g.) i prijedloge ing. Čopa izneseneu njegovom pismu. Zaključeno jeda: 1) Savez i terenska ŠD trebaju i dalje biti uporni inicijatori aktualnih tema i raspravljanja; 2) Stručnjaci operativeimaju bolje uspjelih radova ipodataka te postižu vrijedne stručnerezultate, koje bi svakako trebalo objavljivati;3) Znanstvene radove i rezultatei nadalje će objavljivati ŠL, jeri oni, itekako služe praksi i potrebamaoperative. Uredništvo će ih objavljivatiukoliko budu dostavljeni u sažetijemi skraćenom obliku, pisani proredomdo najviše 15 stranica; 4) Znanstveničlanci trebaju u zaključku sadržavatiporuku kako da operativa pristupiprimjeni i korišćenju objavljenihrezultata; 5) Uredništvo lista će nasto-113

jati, da podjela sadržaja lista obuhvaća:znanstvenih članaka do 30%, članakai sastavaka iz operative i stručnihizvještaja o aktualnim problemima30-40%, dok bi ostatak otpao na izvještajeo savjetovanjima, proslavama,društvenim vijestima iz Saveza i ŠD,prikazi iz šumarskog zakonodavstva,domaće i strane stručne literature, šumarska kronika, zapisi iz prošlosti idr.; 6 )Potrebno je da se pristupi lektoriranjurukopisa, honoriranju recenzija,boljem iskorišćenju prostora u listui si.; 7) Urednik će sastaviti detaljnaUputstva za suradnike lista; 8) Nastavitiće se s obilnijim objavljivanjemdruštvenih i stručnih zbivanja, o lovui lovnoj privredi, većim akcijama i kretanjimai si; 9) Uvesti će se godišnjevrednovanje i posebno nagrađivanječlanaka, sastavaka i rubrika lista.— izvršena je i reorganizacija Redakcijskogodbora lista, odnosno izbor većegbroja članova-uređivača iz redova istaknutihsuradnika i pretplatnika lista.— U novi uži — RO su izabrani: prof. dr.M. Androić (SF), prof. dr. D. Klepac(ŠF), dr. N. Komlenović (Šum. inst. —Jastrebarsko), ing. S. Tomaševski (Exportdrvo— Zgb) i ing. S. Vanjković(ŠG — Karlovac)— U širi RO-terenski: Ing. D. Bartovčak(Bjelovar), ing. Kisiček I. (Buzet), ing.A. Frković (Delnice), ing. M. Simonović(Dubrovnik), ing. K. Posavec (Gospić),ing. I. Mrzljak (Karlovac), ing. M. Markanović(Lipovljani), ing. K. Kožul (Osijek),ing. S. Milković (Rijeka), ing. J.Harapin (Sisak), ing. A. Pavlović (SI.Brod), ing. V. Hilber (Senj), ing. Ž. Vrdoljak(Split), ing. I. Pavuša (Varaždin),ing. M. Cvitić i ing. T. Lucarić(Vinkovci), ing. U. Trbojević (Podr. Slatina)i ing. B. Tkalčić (Zadar)— Međurepublički RO: Prof. dr. StevanJovanović (Beograd), ing. Živko Kosir(Ljubljana), prof. dr. K. Pintarić (Sarajevo),sveuč. doc. dr. Rade Rizovski(Skopje) i dr Dušan Vučković (Titograd).— Dugogodišnje članove RO: prof. dr. R.Benića, sveuč. doc. dr. S. Bertovića, ing.Ž. Hajdina, ing. J. Peternela, prof. dr.Z. Potočića i prof. ing. J. Šafara Savezrazriješuje dosadašnje dužnosti i zahvaljujeim na trudu i zalaganju oko uređivanjaŠ. L.ad 5:— najavljuje se održavanje slijedećihstručnih predavanja:1. prof. dr. M. Antić (Beograd): Modernemetode proizvodnje sadnica (30. I.75), 2. ing. B. Cop: Donošenje JUS-ašumskih proizvoda — sredstvo za sređenje i poboljšanje poslovanja šumarstvai drv. ind. i 3. ing. T. Peleš: Informacijao našem drvetu na vanjskomtržištu.Tajnik:(Dr N. Komlenović v. r.)Predsjednik:(Ing. S. Tomaševski v. r.)Zapisničar:(Ing. R. Antoljak v. r.)114

IN MEMORIAM:ING. JOSIP TOMAIC(1914-1974)Dne 30. kolovoza 1974. godine nestaoje zauvijek iz redova šumarskih stručnjakajedan vrli drug, naš dragi kolega dipl.ing. Josip Tomaić, savjetnik ŽTP-a Zagreb.Napustio nas je prerano, nakon dugebolesti, za vrijeme koje je, zahvaljujućisvojoj velikoj vitalnosti i energiji, uspijevaopovremeno ublažiti njen podmuklinapad, ne dopustivši da ga ometa u funkcijinjegove djelatnosti. Ipak, sve ima svojegranice pa i njegova borba s bolešću,koja ga je na kraju savladala i trajnoodijelila od svih drugova šumara i njegoveobitelji, a da nije dočekao plodove svojeaktivnosti — zasluženu mirovinu.Otišao je tamo kud za vazda gre se; preostalonam je melankolično sjećanje nanjegovu ličnost i doprinos kojeg je daonašem socijalisitčkom društvu.Svojim znanjem, iskustvom i odnosomprema suradnicima zadužio nas je na trajnosjećanje.Nezaboravna su sjećanja na ing. Tomaićau prvom poslijeratnom periodu obnovenaše zemlje. Došavši u područje slavonskihšuma, sav se predao zadacimaobnove, ratom popaljenih, brdskih sela.Na svojoj dužnosti sukobio se s problemomšumara uzgajivača na jednoj stranii kao društveni radnik, da zadovolji potrebenaroda na drvenoj građi za izgradnjudomova na drugoj strani. Sretali smo sena brojnim konferencijama u Okružnomnarodnom odboru u Daruvaru, s osnovnimtemama — kako održati šumski fondi naći rješenje za ispunjenje zahtjeva zašumskim proizvodima. U nizu stručnihradnih konferencija, isticao se njegov prodorniglas sa zahtjevom da se mora naćirješenje problema izvora građevnog materijalaza izgradnju porušenih kuća, no sveuz uvjet održavanja šumskog fonda, u čemuje imao vidnog uspjeha. Zbog svojesposobnosti odlazi u više šumarske ustanoveu Zagrebu, gdje djeluje kao dispečer,a zatim prima nove funkcije tehničkogdirektora šumsko-privrednih organizacijau Karlovcu i Gospiću, da bi već 1954. god.prešao u ŽTP Zagreb, odjel za materijalno-tehničkuopskrbu. Tamo nalazi, kao šumar/veliko polje rada oko primjene racionalnogkorišćenja drveta u izgradnji i održavanjugornjeg stroja željezničkog tijela.I ovdje je došla do izražaja šumarska strukai ekonomika korišćenja, koja je ranijebila vođena po drugim stručnjacima, aing. Tomaić je jedan od prvih šumara kojije prokrčio i podigao nivo djelatnosti šumaraizvan biološke i tehničke grane. Natim poslovima prekinuta je nit njegovaživota.Ing. Josip Tomaić potiče od šumarskeobitelji ispod velebitskih stijena — iz Senja,gdje se je rodio 1914. god. Srednjuškolu završava u Senju, a diplomira naŠumarskom fakultetu u Beogradu 1939.god.Svoju stručnu aktivnost započima 1941.god. u velebitskoj šumariji Krasno, gdjega zatiče rat. Učesnik je Narodno-oslobodilačkograta. Po demobilizaciji se vraćastruci i biva postavljen za rukovodiocašumarije Novska, odakle dolazi na dužnostu Zagreb, Karlovac, Gospić i na krajuu ŽTP Zagreb.Pokopan je u Osijeku, uz ispraćaj brojnihdrugova. Zadnji pozdrav mu je održao,u ime kolektiva ŽTP-a, njegov suradniking. E. Abramović, evocirajući zasluge ing.Tomaića u svojoj djelatnosti, spomenuvšispremnost, nesebičnost i humanost našegdragog pokojnika, čiji će lik ostatisvijetla točka u životu nadživjelih, koji subili njegovi suradnici i suvremenici.Neka mu je slava!M. Strineka115

UPUTSTVA SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA!Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šumarstvai drvne industrije, prikaze stručnih predavanja i društvenih zbivanja (savjetovanja,proslave, kongresi i dr.) te prikaze domaćin i stranih stručnih časopisai literature. Objavljujemo, nadalje, sve ono što se odnosi na stručna zbivanja kodnas i u svijetu, crtice iz prošlosti šumarstva i drvne industrije, te napise o raduterenskih šumarskih društava.Kod objavljivanja članaka uredništvo daje prednost radovima koje pišu stručnjaciiz privrede.Objavljujemo i skraćene doktorske i magistarske radnje pisane u sažetomobliku. Te radnje mogu zajedno s prilozima iznositi najviše 8 stranica Šumarskoglista. Doktorske i magistarske radnje napisane u sažetijem obliku imaju prednost.Posebno pozivamo stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva, i tokako uspjehe tako i neuspjehe stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivuvrijednost za našu struku.Obujam rukopisa ne bi trebao prelaziti 10 stranica Šumarskog lista. Ako seradi o rukopisu bez priloga to iznosi cea 15 stranica pisanih strojem i s proredom.U slučaju da rad ima priloge (fotografije, crteži, grafikoni, tušem pisane tabele)tada je potrebno za svaku stranicu priloga umanjiti rukopis za 1,5 stranicu.Radove pišite jasno i sažeto! Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene.Pišite pisaćim strojem s time, da na lijevoj strani rukopisa ostavite prazan prostorširine 3,5 cm. Uz svaki članak treba priložiti sažetak (resumee) od 1/2—1 stranicepisan s proredom. U tu svrhu može poslužiti i zaključak članka, te ga u tomeslučaju treba posebno napisati. Sažetak svakog članka uredništvo lista prevodi najedan od svjetskih jezika.Svaki znanstveni članak treba imati na početku kratak sadržaj od najviše 650tiskarskih znakova (10 redaka u Šumarskom listu) i u njemu autor iznosi problematikui rezultate istraživanja, te njihovu primjenu u struci.Popis upotrebljene literature stavljajte abecednim redom na kraj članka. Pri.ložene fotografije, crteži, grafikoni i si. moraju biti jasni, uredni i pripremljeni zakliširanje odnosno reprodukciju i na posebnom: crtaćem, paus — ili — foto papiru.Fotografije neka budu većeg formata (najmanje 10 x 15 cm) kontrastne i napapiru visokog sjaja. Već u rukopisu označite mjesta gdje dolaze pojedine slike,tabele, crteži i si. Po mogućnosti ucrtajte legendu u samom crtežu. Tabele s mnogobrojaka izradite na posebnom papiru (paus, foto ili crtaćem).Rukopise treba dostavljati u 2 (dva) primjerka. Objavljeni se radovi plaćaju!Autori članaka, koji žele da im se izrade posebni otisci — separati naručujuih posebno i istodobno prilikom dostavljanja članka. Separati se naplaćuju potiskarskoj cijeni, koja vrijedi za posebne otiske.Molimo autore članaka, da nam pravovremeno dostave broj i naziv svojegažiro-računa, kao i broj bankovnog računa općine u kojoj stalno borave, radi uplateubranog poreza na autorski honorar!UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA«Zagreb, Mažuranićev trg 11Telefon: 444-206

EXPIIHTlllIVIIPODUZEĆE ZA VANJSKU I UNUTRAŠNJU TRGOVINU DRVA IDRVNIH PROIZVODAte lučko-skladišni transport i špediciju bez supsidijarne i solidarneodgovornosti OOUR-a41001 ZAGREB, MARULIĆEV TRG 18p.p. 1009; Tel. 444-011; Telegram: Exportdrvo Zagreb; Telex: 21-307, 21-591OSNOVNE ORGANIZACIJE UDRUŽENOG RADAOOUR — VANJSKA TRGOVINA — 41000 Zagreb, Marulićev trg 18, pp 1008,tel. 444-011, telegram: Exportdrvo-Zagreb, telex: 21-307, 21-591OOUR — TUZEMNA TRGOVINA — 410001 Zagreb, ulica B. Adžije 11, pp 142,tel.: 415-622, telegraam: Exportdrvo Zagreb, telex: 21-307OOUR — EXPORTDRVO — BEOGRAD — 11001 Beograd, Kap. Mišina 2, pp 323,tel. 621-231, 624-828, 632-125, telegram: Exportdrvo-Beograd, telex: 111-54OOUR — »SOLIDARNOST« — 51000 Rijeka, Sarajevska 11, pp 142, tel.: 22-129,22-917, telegram: Solidarnost-RijekaOOUR — LUČKO SKLADIŠNI TRANSPORT I ŠPEDICIJA — 51000 Rijeka, Delta 11,pp 378, tel.: 22-667, 31-611, telegram: Exportdrvo-Rijeka, telex: 24-139EXPlHilRVO-zrPOSLOVNE JEDINICEOMNICO G. m. b. H., 83 Landshut/B, Watzmannstr. 65 (SRNJ)OMN1CO ITALIANA, Milano, Via Unione 2 (Italija)HOLART G. m.b. H., Wien, Schwedenplatz 3—4/III (Austrija)EXHOL N. V., Amsterdam, Z Oranje Nassaullan 65 (Holandija)HOLZIMEX G.m.b.H., 6 Frankfurt/Main, Westendstr. 80—90 (SRNJ)MJEŠOVITA PODUZEĆAWALIMEX S. A. Meubles en Groš — 1096 Cully — Rue Davel 37 (Švicarska)EKSKLUZIVNA ZASTUPNIŠTVAEUROPEAN WOOD PRODUCTS, Inc. 35-03 th Street Long Island City —New York 11106 — SADCOFYMEX 30, Rue Notre Dame des Victoires — Paris 2 e (Francuska)PREDSTAVNIŠTVARepresentative of EXPORTDRVO, 89 a the Broadwav Wimbledon,London, S. W. 19-IQE (Engleska)EXPORTDRVO — predstavništvo za Skandinaviju, 10325 Stockholm 16, POB 16298(Švedska)EXPORTDRVO — Moskva — Mosfiljmovskaja 42 (SSSR)ŠUMARSKI LIST — glasilo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske —Ovaj broj je tiskan uz financijsku pomoć Republičkog fonda za naučni rad SRH — Izdavač:Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i uredništvo:Zagreb, Mažuranićev trg 11. telefon br. 444-206 — Račun kod Narodne banke Zagreb 30102-678-6249Godišnja pretplata na šumarski list: Tuzemstvo Ustanove i pduzeća 200,00 din. Pojedinci50,00 din., umirovljenici 30,00 din., studenti i učenici 15,00 din. — Inozemstvo 16 dolara USATisak • Tiskara »A G. Matoš«, Samobor

UNIVEZALNIHIDRAULIČNIKR ANNOVONA JUGOSLAVENSKOMTRŽIŠTUI NAJBOLJEZA VAŠE PRILIKE!PROIZVOĐAČ: PENZ - KRANBAU — Aichdorf — AUSTRIAPrema tehničkim karakteristikama i kvaliteti u potpunosti se uvrstio u red vrhunskih svjetskihproizvođača hidrauličnih kranova.Specijalno konstruiran za manipuliranje drvnim sortimentima svih vrsta, sa mogućnošćuugradnje na sve vrste vozila.POVOLJNI UVJETI KREDITIRANJA!Montaža, servis i konsignacija rezervnih dijelova osigurani.Za sve ostale informacije stojimo vam rado na raspolaganju.ZASTUPNIK:1ORVO»DRVO« — RijekaBulevar oslobođenja 23, tel. 051/41-199, tlx. 24-145 YU DRVOOSTALA ZASTUPSTVA:KOCKUM — Švedska: Šumski zglobni traktoriMe CULLOCH — USA: Motorne pileDOMINICUS — Zap. Njemačka: Šumski alatiKEMPF — Zap. Njemačka: Strojevi za drvnu industrijuAARONSON — Engleska: Furniri