uloga liječnika kod nasilja nad ženama u obitelji

S. Katalini} i sur. Lije~nici i nasilje nad `enama u obitelji Lije~ Vjesn 2005; godi{te 127same puno ~e{}e zlostavljaju vlastitu djecu. 15 Rogers iznosikanadske podatke u kojima navodi da ‘ene koje su odrastaleuz nasilje nad njihovom majkom imaju dva puta ve}u mogu}-nost da i same postanu ‘rtvom nasilnog intimnog partnera. 16Kosten sa suradnicima u radu o utjecaju obiteljskog nasiljadaje mogu}e obja{njenje za ovo pona{anje. Naime, odrastanjeuz obiteljsko nasilje predstavlja traumatsko iskustvo, zbog ~egadolazi do poreme}aja u lu~enju endogenih opioida i katekolamina,kortizona i serotonina te osoba ne mo‘e adekvatno reagiratina traumatske situacije tijekom kasnijeg ‘ivota. 17Kada govorimo o nasilju nad ‘enama u obitelji, treba spomenutii djecu koja su tako|er ‘rtve obiteljskog nasilja. Astburynavodi da djeca koja ‘ive uz obiteljsko nasilje imaju 15puta ve}u mogu}nost da budu zapu{tena i zlostavljana od djeceu ~ijoj obitelji nema nasilja. Ona mogu biti ‘rtve direktnogfizi~kog nasilja, mogu biti ozlije|ena kada poku{avaju za{tititimajku ili zaustaviti sva|u izme|u roditelja. 13 Ujedinjeni narodiu svom izvje{taju »Domestic violence against women andgirls«, iz 2000. godine, navode da dvoje do {estero djece svakogarazreda osnovne {kole bude izlo‘eno nasilju nad svojommajkom u obitelji. 4S obzirom na ugro‘enost djece zbog nasilja u obitelji izdvojilismo podatke iz doktorata s naslovom »Zapu{tanje i zlostavljanjedjece i maloljetnih osoba«. U Primorsko-goranskoj ‘upanijiod 1979. do 1999. godine podignuto je 98 kaznenih prijavazbog sumnje na kazneno djelo zapu{tanja i zlostavljanjadjece i maloljetnih osoba, {to je samo 5–10% stvarnog stanja.Ukupno 158-ero djece i maloljetnih osoba maltretirano je narazli~ite na~ine, a svaka druga ‘rtva bila je izlo‘ena i dugotrajnomobiteljskom nasilju. @ivot u strahu od oca, obiteljskognasilnika tijekom ~itavog djetinjstva predstavlja idealnu podloguza razvoj mnogobrojnih negativnih posljedica. Ve}ina ovedjece nisu u stanju izvr{avati {kolske obveze na zadovoljavaju}ina~in, bje‘e s nastave ili potpuno prekidaju osnovno {kolovanje.Zbog pothranjenosti, razli~itih zaraznih bolesti, prijeloma,psihosomatskih poreme}aja u vi{e su navrata tijekom djetinjstvabili na bolni~kom lije~enju. Tako|er, zabilje‘eno jeda su mu{ka djeca sklona maloljetni~koj delinkvenciji. 18Osim izravnih posljedica za ‘rtve, nasilje predstavlja velikooptere}enje za dru{tvenu zajednicu. Naime, dokazano jeda nasilje nad ‘enom smanjuje njezine radne aktivnosti, a timei njezinu financijsku sigurnost. Te su ‘ene ~e{}e nezaposlene,~e{}e dobivaju otkaz i naravno zbog lije~enja fizi~kih i psihi~kihposljedica ~e{}e izostaju s posla. 3Pravna za{tita ‘ena od nasilja u obiteljiJedna od najgorih posljedica nasilja nad ‘enama u obiteljijest negiranje njihovih osnovnih ljudskih prava. Do danas je umnogim zemljama do{lo do pozitivnih promjena u zakonodavstvui praksi za{tite ‘rtava nasilja nad ‘enama u obitelji. Nodaleko smo od njegove idealne kaznenopravne penalizacije.Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije tijekom zadnjegdesetlje}a u Austriji naj~e{}i oblik nasilja nad ‘enom biloje obiteljsko. 19 To je bio povod da 1997. godine, Vije}e ministaraEurope i Europski parlament pokrenu program akcija podnazivom »DAPHNE«, kojim se Europska zajednica odlu~nobori protiv prodaje ljudi, seksualnog iskori{tavanja, svih oblikaobiteljskog nasilja i zlostavljanja, kao i nasilja u {koli te nasiljana {tetu manjinskih skupina i migranata. Do sada je pokrenutoukupno 150 projekata koje provode razne nevladine udruge. 20Hrvatski Ustav, u odredbama koje reguliraju osobne i politi~keslobode i prava, u ~lanku 23., propisuje da nitko ne smijebiti podvrgnut bilo kakvom obliku zlostavljanja. 21 Nasilje sesankcionira sukladno hrvatskom Kaznenom zakonu (KZ), uglavi X. kojom se reguliraju kaznena djela protiv ‘ivota i tijela,u glavi XIV. kojom se reguliraju kaznena djela protiv spolneslobode i spolnog }udore|a te u glavi XVI, kojom se regulirajukaznena djela protiv braka, obitelji i mlade‘i. 22 Pravnaza{tita od nasilja u hrvatskim obiteljima postala je vrlo sli~naonoj u drugim zapadnoeuropskim dr‘avama, {to je rezultatlobiranja i aktivnosti B.a.B.e. i ostalih ‘enskih grupa za boljuzakonsku za{titu ‘ena od nasilja u obitelji i sveukupnog pobolj{anjapolo‘aja ‘ena u nas. 7 Rezultat toga je izmjena kaznenopravnogsustava od 14. 12. 2000. god. kada je Zastupni~kidom Hrvatskog sabora donio Zakon o izmjenama i dopunamaKaznenog zakona, gdje se u ~lanku 36. navodi da se u Kaznenomzakonu uvodi novi ~lanak 215.a koji se odnosi na nasilni~kopona{anje u obitelji te ako ~lan obitelji nasiljem, zlostavljanjemili osobito drskim pona{anjem dovede drugog ~lanaobitelji u poni‘avaju}i polo‘aj, kaznit }e se kaznom zatvoraod tri mjeseca do tri godine. 23 Tako|er od pro{le godine u Hrvatskojpostoji Zakon o za{titi od nasilja u obitelji kojim seodre|uje pojam nasilja u obitelji, krug osoba koje se smatraju~lanovima obitelji te propisuje na~in za{tite ~lanova i vrsteprekr{ajnopravnih sankcija u slu~aju kr{enja ovog Zakona. 24U slu~aju nasilja u obitelji po~initelj mo‘e biti sankcioniranobveznim psihosocijalnim tretmanom, obveznim lije~enjemod ovisnosti. Mo‘e mu se zabraniti pribli‘avanje ‘rtvi, zabranitiuznemiravanje ili uho|enje osobe izlo‘ene nasilju. Po~initeljmo‘e biti udaljen iz stana, ku}e ili drugog stambenog prostora,odnosno mogu mu se oduzeti predmeti namijenjeni iliuporabljeni u prekr{aju. @rtva nasilja mo‘e biti slu‘beno za{-ti}ena od po~initelja. 24U Hrvatskoj obitelj je pod osobitom za{titom dr‘ave {togarantira Ustav, sukladno ustavnom ~lanku 61. 21 Odnosi unutarbra~ne, izvanbra~ne zajednice i obitelji ure|uju se Obiteljskimzakonom (OZ), a kojim se ure|uje brak i pravni odnosi ubraku, odnosi me|u roditeljima i djecom, posvojenje, skrbni-{tvo, u~inci izvanbra~ne zajednice ‘ene i mu{karca te postupcinadle‘nih tijela u svezi s obiteljskim odnosima i skrbni{tvom.Jedno od temeljnih na~ela ovog zakona jest ravnopravnost ‘enei mu{karca i njihovo uzajamno po{tivanje i pomaganje svih~lanova obitelji. 25Zdravstvena skrb i eti~ke smjerniceAjdukovi} u knjizi »Nasilje nad ‘enom u obitelji« navodida je nasilje nad ‘enama u obitelji vrlo slo‘en problem, i naosobnoj i na dru{tvenoj razini. Zdravstveni djelatnici se naj-~e{}e prvi susre}u sa ‘rtvom obiteljskog nasilja i zbog togamoraju biti upoznati s cjelokupnim sustavom za{tite. @enamo‘e tra‘iti hitnu medicinsku pomo} neposredno nakon napada,{to uklju~uje i stomatolo{ke traume. Somatski problemiili kroni~ne boli kao posljedica dugotrajne izlo‘enosti razli~itimoblicima nasilja u obitelji tako|er su razlozi tra‘enja medicinskepomo}i, kao i psihosocijalni problemi odnosno poreme}ajimentalnog zdravlja. 1Dolazak zlostavljane ‘ene k lije~niku poku{aj je da dobijeodgovaraju}u pomo} koja ne uklju~uje samo puko rje{avanjesimptoma, ve} znanje i vje{tinu u tra‘enju pravog uzroka tegobate otvorenu brigu i potporu {to }e je osna‘iti da samasebi pomogne iza}i iz kruga obiteljskog nasilja, prije nego {tobude kasno. S obzirom na to da nasilje nad ‘enama ugro‘avana razli~ite na~ine njezino fizi~ko i psihi~ko zdravlje OdborMe|unarodne federacije ginekologa i opstetri~ara (FIGO) usvezi s eti~kim aspektima humane reprodukcije i zdravlja ‘ena,odredio je preporuke u slu~aju nasilja nad ‘enama za lije~nikekoji lije~e ‘ene. Lije~nici bi trebali znati prepoznati znakovenasilja, ali i lije~iti posljedice u konkretnom slu~aju. Radi izbjegavanja{tetnih posljedica sva potrebna dokumentacija moralabi biti strogo povjerljiva. Va‘no je objasniti ‘eni da nasilnadjela nad njom nisu dopu{tena. Osim toga lije~nici bi tre-148

Lije~ Vjesn 2005; godi{te 127S. Katalini} i sur. Lije~nici i nasilje nad `enama u obiteljibali lobirati da se ‘enama osiguraju skloni{ta i potrebna savjetodavnapomo}. 26Po preporukama Odbora FIGO, lije~nici koji lije~e ‘ene‘rtve nasilja trebali bi im objasniti da imaju pravo biti slobodneod svih oblika nasilja, posebno seksualnog. Tako|er se preporu-~uje da se bore za osvje{}ivanje dru{tvene zajednice o svimpogubnim posljedicama nasilja nad ‘enama. 26 Tako|er, pametnoje nasilje nad ‘enama u obitelji postaviti kao javnozdravstveniproblem uz ostale probleme ‘enskog zdravlja – za{titareproduktivnog zdravlja, za{tita mentalnog zdravlja, sigurnosti za{tita na radu, {to zna~i da se u njegovo rje{avanje moraaktivno uklju~iti dr‘ava. 1Postoje istra‘ivanja koja su dokazala da obavezno postavljanjepitanja svim pacijenticama o tome jesu li bile ili su trenuta~no‘rtve nasilja u obitelji od strane lije~nika koji lije~e ‘enepove}ava broj prijava nasilja u obitelji. Bez obzira na to vrloje malo studija provedeno o tome da li screening nasilja pove}avaza{titu ‘ena. 3Hrvatska lije~ni~ka komora i Hrvatski lije~ni~ki zbor ni ujednom ~lanku svojih eti~kih kodeksa ne navode obveze lije~nikau slu~aju nasilja nad ‘enama. 27,28 Sukladno tomu trebalobi se pridr‘avati preporuka FIGO. Sve ove preporuke, kao ideklaracije Ujedinjenih naroda ne obvezuju dr‘ave potpisniceda ih tako i provode jer se ne radi o me|unarodnim pravnimaktima. Kako Koprek navodi u knjizi »Ljudska prava – ~ovjekovodostojanstvo«, njihovo provo|enje sukladno je trenutnojmoralnoj svijesti i kulturnoj strukturi povijesne epohe u kojojse dr‘ava nalazi. 29Novim Zakonom o za{titi od nasilja u obitelji hrvatski zdravstvenidjelatnici, djelatnici socijalne skrbi te oni iz odgojnoobrazovnihustanova du‘ni su prijaviti policiji ili nadle‘nomop}inskom dr‘avnom odvjetni{tvu po~injenje nasilja u obiteljia za koje su saznali tijekom obavljanja svojih radnih du‘nosti.U suprotnome ~ine prekr{aj (~lanak 5. Zakona o za{titi odobiteljskog nasilja). 24Hegarty sa suradnicima u ~lanku o obiteljskom nasilju uAustraliji definirao je glavne karakteristike ‘ena koje mogupostati ‘rtve obiteljskog nasilja. To su ‘ene koje imaju manjeod 40 godina, koje su bile zlostavljane u djetinjstvu ili je njihovodijete zlostavljano, u procesu su rastave, socijalno izolirane,imaju partnera koji je pretjerano pa‘ljiv, u~estalo ili pakkasno odlaze u zdravstvenu ustanovu tra‘iti pomo}. 30Kanadska vlada osnovala je Jedinicu za sprje~avanje obiteljskognasilja. Godine 1999. izradili su priru~nik za lije~nikeo nasilju nad ‘enama. Navodimo sa‘etak nekih preporuka kojemogu pomo}i u radu hrvatskih lije~nika i ostalih zdravstvenihdjelatnika u slu~aju nasilja nad ‘enama u obitelji. 12Na fizi~ko zlostavljanje ‘ena treba posumnjati ako se mehanizamnastalih tjelesnih ozljeda ne podudara s informacijamadobivenim od ‘rtve te kod u~estalih posjeta ‘ene ustanovamaza hitnu medicinsku pomo}. Pregledati treba ~itavo tijelo, aosobito podru~ja pokrivena odje}om, npr. rebra, dojke, prepone.Treba tra‘iti stare ozljede, odnosno ozljede u razli~itimfazama cijeljenja. Lije~nik bi trebao poznavati naj~e{}a mjestanamjerno nanesenih ozljeda (glava, vrat, lice, prsa, trbuh). Posebnotreba tra‘iti znakove seksualnog napada ili zlostavljanja.Na psihi~ko zlostavljanje treba posumnjati ako ‘ena pokazujeizraziti strah ili ljutnju prema svom intimnom partneru,stres, posttraumatski stresni poreme}aj ili depresiju. Tako|erako postoje u~estali ginekolo{ki problemi, kroni~ne boli nepoznateetiologije, u~estala i dugotrajna upotreba trankvilizatora,analgetika ili psihoaktivnih lijekova te razli~ite bolestiovisnosti.U slu~aju pokretanja kaznenopravnog postupka kod nasiljanad ‘enom, medicinska dokumentacija treba sadr‘avati osobnuanamnezu, opis nasilnog doga|aja, detaljan opis ozljeda,laboratorijske i ostale dijagnosti~ke testove, dijagnoze, pru‘enumedicinsku pomo} i lije~enje.Kada je lije~nik pozvan od suda u svojstvu svjedoka obiteljskognasilja, po‘eljno je da bude dobro upoznat s detaljimaslu~aja. Na raspravu donosi preslike medicinske dokumentacijerelevantne za slu~aj. Lije~nik mora znati da je u slu‘bisuda te ne smije biti pristran ni prema jednoj strani. 12U skladu s kanadskim iskustvima treba naglasiti da bezobzira na znanje, vje{tine i opremu, za rje{avanje slu~aja nasiljanad ‘enom, ni jedan zdravstveni djelatnik ili ustanova nisuu stanju osigurati sve potrebno za ‘rtvu. To je mogu}e tekintersektorskom suradnjom sa socijalnom slu‘bom, pravosu-|em, policijom, nevladinim udrugama i ostalim strukama uklju-~enim u za{titu ‘rtava nasilja te koordinacijom i odgovornimpostupanjem u svakom pojedinom slu~aju. Osim aktivne suradnjena pojedinim slu~ajevima i stvaranja algoritma postupanjai rada u dru{tvenoj zajednici, potrebno je educirati {irujavnost o problemu zlostavljanja ‘ena u obitelji putem preventivnihprograma o nenasilju koji }e obuhvatiti djecu, adolescentei odrasle. 1,12,14Zaklju~akProblem nasilja nad ‘enama u obitelji mo‘e se rje{avati samoako je prepoznat. Sukladno tomu du‘nost je lije~nika da poduzimanjemodre|enih mjera i radnji u skladu s pravilimastruke, smanje rizik viktimizacije ‘ena u obitelji. Uloga lije~nikau slu~aju nasilja nad ‘enama je kurativna, {to zna~i da suupoznati s osnovnim uzrocima poreme}aja zdravlja ‘ene kakobi ih lije~ili na pravi na~in. Jednako je va‘no da lije~nici gledajuna nasilje nad ‘enama kao javnozdravstveni problem iuklju~e se u akcije za njegovo sprje~avanje. Za{tita ‘ena odnasilja u obitelji uklju~uje i njegovo obavezno prijavljivanjetijelima progona.L I T E R A T U R A1. Ajdukovi} M, Pavlekovi} G. Nasilje nad ‘enom u obitelji. Zagreb: Dru{tvoza psiholo{ku pomo}; 2004, str. 13–68.2. Singer M. Kriminologija. Zagreb: Globus, Nakladni zavod; 1994, str.297–303.3. Krug EG, Dahlberg LL, Mercy JA, Zwe AB, Lozano R. World report onviolence and health. Geneva: World Health Organization; 2002, str. 89–121.4. United Nations Children’s fund. Domestic violence against women andgirls. Firenze: UNICEF; 2000, str. 2–19.5. Council of Europe. Intimidation of witness and the rights of the defence.Recommendation No. R (97) 13. Strasbourg: Council of Europe Publishing;1997, str. 13–60.6. National Institute of Justice (US). Research on women and girls in thejustice system. Washington: U.S. Department of Justice; 2000, str. 1–4.7. Canadian Centre for Justice Statistics. Family violence in Canada: Astatistical profile 2000, Catalogue no. 85-224-XPE. Ottawa: Minister ofIndustry; 2000, str. 5–6.8. B.a.B.e. Nasilje nad ‘enama – zakonodavstvo i praksa. Zagreb: B.a.B.e.;2001, str. 1–8.9. Mazza D, Dennerstein L, Ryan V. Physical, sexual and emotional violenceagainst women: a general practice-based prevalence study. MJA1996;164:14–7.10. [eparovi} Z. Viktimologija, studije o ‘rtvama. Zagreb: Informator; 1998,str. 107–11.11. Kimberg L. Addressing intimate partner violence in primary care practice.Med Wom Health 2001;6(1):1–17.12. Family violence prevention unit (Canada). A handbook dealing with womenabuse and the Canadian criminal justice system: Guidelines for physicians.Ottawa: Minister of public works and Government services; 1999,str. 43–9.13. Family violence prevention unit (Canada). A handbook for health and socialservice professionals responding to abuse during pregnancy. Ottawa: Ministryof public works and Government services; 1999, str. 1–14.14. Astbury J, Atkinson J, Duke JE, Easteal PL, Kurrle SE. The impact ofdomestic violence on individuals. MJA 2000;173:427–31.15. Tajima EA. Risk factors for child abuse in homes with and without wifeabuse. U: Coiteux J, Canuto M, ur. Abstract book of the Xth InternationalSymposium on Victimology. Montreal: World society of victimology;2000, str. 166.149

S. Katalini} i sur. Lije~nici i nasilje nad `enama u obitelji Lije~ Vjesn 2005; godi{te 12716. Rodgers K. Wife assault: the findings of a national survey. Juristat 1994;14(9):1–11.17. Kosten TR, Krystal JH. Biological mechanism in posttraumatic stress disorder:Relevance for substance abuse. U: Kosten TR, Krystal JH, ur. Recentdevelopments in alcoholism. New York: Plenum; 1988, str. 27–48.18. Katalini} S. Zapu{tanje i zlostavljanje djece i maloljetnih osoba (disertacija).Rijeka: Sveu~ili{te u Rijeci; 2002, str. 184–225.19. World Health Organization. Highlights on women’s health in Europe.Copenhagen: World Health Organization; 1995, str. 11–2.20. Council of Europe. The European Commission supports fight againstviolence to women and children IP/00/1496. Brussels: Council of EuropePublishing; 2000, str. 1–2.21. Ustav Republike Hrvatske. 2. izd. Zagreb: Izvje{}a Hrvatskog sabora;1990, str. 37–47.22. Kazneni zakon Republike Hrvatske. Narodne novine 1997;110:3474–90.23. Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona. Narodne novine 2000;129 www.nn.hr/sluzbeni-list/sluzbeni/index.asp24. Zakon o za{titi od nasilja u obitelji. Narodne novine 2003;116 www.nn.hr/sluzbeni-list/sluzbeni/index.asp25. Obiteljski zakon. Narodne novine 2003;116 www.nn.hr/sluzbeni-list/sluzbeni/index.asp26. The FIGO committee for the ethical aspects of human reproduction andwomen’s health. Recommendations on ethical issues in obstetrics andgynecology. London: International federation of gynecology and obstetrics;2000, str. 7–8.27. Hrvatski lije~ni~ki zbor. Kodeks medicinske etike i deontologije. Zagreb:Interprint; 2002, str. 5–20.28. Hrvatska lije~ni~ka komora. Kodeks medicinske etike i deontologije.Lije~ni~ke novine 2002;11(Suppl):3–8.29. Koprek I. Ljudska prava – ~ovjekovo dostojanstvo. Zagreb: Tipotisak;1999, str. 47–8.30. Hegarty K, Hindmarsh ED, Gilles MT. Domestic violence in Australia:definition, prevalence and nature of presentation in clinical practice. MJA2000;173:363–7.VijestiNews✵ ✵ ✵Croatian Pediatric Orthopaedic Society of Croatian Medical Association&Department of Orthopaedic Surgery, School of Medicine andClinical Hospital Center, Zagreb Universityunder auspices of:Pediatric Orthopaedic Society of North Americaare organizingCROATIA – POSNA OUTREACH COURSECavtat/Dubrovnik – Hotel CroatiaSeptember 18 – 21, 2005Organizing Committee:Doc. Dr. Darko Anti~evi} (Croatia), Dr. Marko Bergovec (Croatia), Dr. Tomislav \api} (Croatia), Prof. Dr. DubravkoOrli} (Croatia), Prof. Mario Turi, MD (USA), Sanja Vukov-Coli}, B. Sc. Econ. (Croatia)Topics:Skeletal Dysplasia, Foot, Hip, Cerebral Palsy, Congenital Limb Anomalies, Spine, Bone Tumours, TraumaCourse objective:•to provide a forum for exchange the best available knowledge in selected areas of pediatric orthopaedics,•to create stimulating and learning environmental for all participants,•to disseminate current concepts in the care and treatment for children with orthopaedic problems,•to bring together distinguished speakers from both sides of the AtlanticWho should attend?•residents in orthopaedic surgery,•fellow in pediatric orthopaedics,•young orthopaedic surgeons,•all orthopaedic surgeons who have interest in pediatric subspeciality.Faculty:Doc. Darko Anti~evi} – University of Zagreb, School of Medicine and Clinical Hospital Center, Zagreb, CROATIAPrim. Dr. Bo{tjan Baebler – University of Ljubljana, University Medical Center, Ljubljana, SLOVENIAProf. Pavel Dungl – Orthopaedic Clinic Bulovka, Prague, CZECH REPUBLICDr. Tomislav \api} – University of Zagreb, School of Medicine and Clinical Hospital Center, Zagreb, CROATIAProf. Franz Grill – Orthopaedic Hospital Speising, Vienna, AUSTRIAProf. Kamal Ibrahim, MD – Loyola University, Chicago ILL. USAProf. Wallace B. Lehman, MD – New York University School of Medicine, NY.NY. USAProf. Jo{ko Maru{i}, Special Guest (non-medical lecture), Academy of Fine Arts, Zagreb, CROATIAProf. Dubravko Orli} – University of Zagreb, School of Medicine and Clinical Hospital Center, Zagreb, CROATIAProf. Kit M. Song, MD – Children’s Hospital & Medical Center, Seattle, WA, USAProf. Mario Turi, MD – Eastern Tennessee State University, School of Medicine, Johnson City, TN, USAInformation and registration:»SPEKTAR HOLIDAYS«, Tkal~i}eva 15, 10 000 Zagreb, CROATIA,Phone: + 385 1 4819 300, + 385 1 4840 803, Fax: + 385 1 4839 982, E-mail: pco1@spektar-holidays.hr150