Studij Medicine 2007 - Medicinski fakultet Osijek - Sveučilište Josipa ...

SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKUMEDICINSKI FAKULTET OSIJEKSTUDIJ MEDICINEUPIS NA STUDIJ MEDICINESveučilište Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuMedicinski fakultet OsijekStudij medicineOsijek, 2007.1

KAZALOUvodne napomene ............................................................................................................3Ukratko o studiju medicine Medicinskog fakulteta Osijek .....................................................4Ustroj Medicinskog fakulteta Osijek.................................................................................4O studiju .......................................................................................................................5O uvjetima upisa .........................................................................................................12O razredbenom postupku ................................................................................................14Način provoñenja razredbenog postupka.......................................................................14Razredbeni ispit...........................................................................................................15a. Svezak s test-pitanjima .........................................................................................15b. Obrazac za odgovore ............................................................................................17c. Naputak za ispunjavanje obrasca...........................................................................18Katalozi znanja ...............................................................................................................21KATALOG ZNANJA IZ BIOLOGIJE..................................................................................21KATALOG ZNANJA IZ FIZIKE ........................................................................................24KATALOG ZNANJA IZ KEMIJE .......................................................................................28Testovi znanja s razredbenih ispita prethodnih akademskih godina ....................................36BIOLOGIJA..................................................................................................................36FIZIKA ........................................................................................................................44KEMIJA .......................................................................................................................522

U V O D N E N A P O M E N ENa samom početku pozdravljamo Vašu odluku o studiranju, te smo počašćeni što steizabrali nas. U ovoj knjižici koju Vam nudimo pronaći ćete osnovne informacije kako se upisatina studij sestrinstva na Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek, tešto Vas tamo očekuje.Od akademske godine 2005/06 hrvatska sveučilišta uskladila su programe spreporukama Bolonjske deklaracije o harmonizaciji europskih studija. Općenito smo naveli uovoj knjižici što ćete sve učiti tijekom studija.U brošuri detaljno opisujemo uvjete i način upisa na studij sestrinstva. Pokazali smo kakosami možete izračunati vrednovanje uspjeha u srednjoj školi i procijeniti uspjeh narazredbenom ispitu, te kako nagrañujemo posebno zalaganje u stjecanju znanja tijekomsrednjoškolskog obrazovanja.Važan korak razredbenog postupka je provjera znanja srednjoškolskog gradivaanatomije i fiziologije, te zdravstvene njege. Da bi Vam olakšali snalaženje i pripreme ponudilismo Vam kataloge znanja iz istih predmeta, te nekoliko testova provjere znanja iz prethodnihakademskih godina.S obrascima, koje morate popuniti na ispitu znanja, niste se susretali u školi. Dapostupak popunjavanja obrazaca ne bi uzrokovao poteškoće na ispitu, možete upoznatinjegov izgled i pročitati upute kako ga ispuniti.Ako i pored ovih uputa nešto ostane nejasno službe našeg Fakulteta će Vam radoodgovoriti na pitanja.U Osijeku, 01. ožujka 2007.3

U K R A T K O O S T U D I J U M E D I C I N E M E D I C I N S K O G F A K U L T E T A O S I J E KU s t r o j M e d i c i n s k o g f a k u l t e t a O s i j e kDekan: Prof.dr.sc. Pavo FilakovićProdekan za nastavu: Prof.dr.sc. Aleksandar VčevProdekan za znanost: Doc.dr.sc. Ines Drenjančević PerićProdekan za poslijediplomske studije: Doc. dr. sc. Jerko Barbićtajnik: Davorin Sudarević, dipl. iur.Voditelj Studija sestrinstva: Doc. dr. sc. Radivoje RadićReferada Studija sestrinstva: Marijana Mlinarević, dipl. ing., Dragica MamužićAdresa: J. Hutlera 4, 31000 OsijekTelefon referade studija sestrinstva: + 385 31 512 821E-mail: sestrinstvo@mefos.hrWeb stranica: www.mefos.hr4

O s t u d i j uProgram Studija medicine se izvodi na Medicinskom fakultetu Osijek Sveučilišta Josipa JurjaStrossmayera u Osijeku. Ta nastavno-znanstvena ustanova organizira i izvodi nastavu izbiomedicine i zdravstva, polje temeljnih i kliničkih znanosti, za stjecanje stručne spremedoktor medicine. Osnovna zadaća studija je studente osposobiti da kao završeni liječnicimogu djelovati u sustavu zdravstvene zaštite u privatnim i državnim ambulantama ibolnicama ili nastaviti specijalizaciju. Takoñer nudi dodatno školovanje na poslijediplomskomstudiju kao i trajno obrazovanje o novostima u medicini.Obrazovanje za stručno zvanje doktor medicine traje šest godina, dakle, dvanaestsemestara. Važnost cjelovitog obrazovanja prepoznat je i u Bologne procesu, tako da sestudij izvodi integrirano. Gradivo iz različitih znanstvenih disciplina koje student mora naučititijekom studija grupirano je u pet skupina: općeobrazovni, temeljni medicinski, pretklinički,klinički i javno-zdravstveni predmeti. Njihov raspored po semestrima omogućuje optimalnousvajanje propisanih znanja i vještina. Oblici nastave su takoñer prilagoñeni što boljemusvajanju znanja i vještina. Zato je najmanje predavanja, puno je seminara i demonstracija,a najviše praktičnih vježbi, rada na kliničkim odjelima, te u domovima zdravlja i na terenu.Tijekom cijelog studija održava se i nastava izbornih predmeta. Studenti uče rješavatikonkretne medicinske probleme, primjenjujući znanja iz različitih područja istodobno.Student će prvo naučiti o fizičkim, kemijskim i biološkim osnovama života, a potom ograñi i funkciji čovjekova tijela. Brojne funkcije tijela proučavaju se putem pokusa nalaboratorijskim životinjama. Upoznaju se uzroci i razvoj bolesti, vrste i način djelovanjalijekova te pristup bolesniku i način pregleda. U kliničkim predmetima nastava se obavlja ukliničkim ustanovama gdje se uz krevet bolesnika uči o bolestima i njihovom liječenju. Ujavno-zdravstvenim predmetima proučava se utjecaj okolišnih i društvenih činitelja nazdravlje.Tijekom studija student se upoznaje s osnovama znanstvenih istraživanja, statistike imedicinske informatike, a može se uključiti u rad na znanstvenim projektima kod pojedinihistraživača. Na kraju studija polaže se završni ispit u kojem se provjerava sposobnoststudenta da prepozna najvažnije bolesti i usmjeri bolesnika na najpravilnije liječenje irehabilitaciju. Student završava studij izradom i obranom diplomskog rada.Nakon završenog školovanja student dobiva diplomu doktora medicine.5

2. 1. Popis obveznih kolegija1. godinaOznakaNastavaNaziv predmetapredmetaP S VECTSObvezni predmetiMODO1ANA Anatomija 40 60 100 24MODO1BIO Medicinska biologija 40 30 30 8MODO1FZK Medicinska fizika i biofizika 20 16 24 6MODO1MKB Medicinska kemija i biokemija 1 30 30 30 8MODO1ENG Medicinski engleski 1 0 20 0 1MODO1PPM Prva pomoć 6 0 9 1MODO1PME Psihološka medicina 0 20 20 2MODO1SOC Socijalna medicina 10 20 0 2MODO1UPO Uvod u medicinu i povijest medicine 20 10 0 2MODO1TZK Tjelesna i zdravstvena kultura 1 0 0 (50)* -Izborni predmetiMODI1HIP Kako primijeniti Hipokratovu prisegu 0 30 0 2MODI1RAC Osnove rada na računalu 0 0 15 1MODI1MOG Molekularna genetika 10 30 0 3MODI1RBI Razvojna biologija 10 10 20 3Ukupno obvezni predmeti: 585 54Obvezno izbornih predmeta: 100 6Ukupno 1. godina: 685 60* Tjelesna i zdravstvena kultura nije sastavni dio nastavnog opterećenja6

2. godinaOznakaNastavaNaziv predmetapredmetaP S VECTSObvezni predmetiMODO2MKB Medicinska kemija i biokemija 2 40 30 30 9MODO2FIZ Fiziologija 26 81 53 20MODO2HIS Histologija i embriologija 30 30 50 9MODO2IMU Imunologija 12 18 10 3MODO2ENG Medicinski engleski 2 0 20 0 1MODO2TNZ Temelji neuroznanosti 20 46 24 8MODO2STA Uvod u medicinsku statistiku 10 5 10 2MODO2INF Uvod u medicinsku informatiku 6 4 10 1MODO2UZR Uvod u znanstveni rad 7 4 4 1MODO2TZK Tjelesna i zdravstvena kultura 2 0 0 (50)*Izborni predmetiMODI2ROD Prije nego smo se rodili 0 30 0 2MODI2PNZ Pravo na život 15 15 0 2MODI2KAN Klinička anatomija 15 15 15 3MODI2MBI Molekularna biologija 20 30 10 4Ukupno obvezni predmeti: 580 54Obvezno izbornih predmeta: 100 6Ukupno 2. godina: 680 60* Tjelesna i zdravstvena kultura nije sastavni dio nastavnog opterećenja7

3. godinaOznakaNastavaNaziv predmetapredmetaP S VECTSObvezni predmetiMODO3FAR Farmakologija 35 52 28 11MODO3KPP Klinička propedeutika 57 0 63 6MODO3MIK Medicinska mikrobiologija i parazitologija 10 20 50 8MODO3ENG Medicinski engleski 3 0 20 0 1MODO3PFZ Patofiziologija 40 44 26 11MODO3PAT Patologija 30 75 75 17Izborni predmetiMODI3BPO Vodeći znaci u bolestima probavnih organa 0 30 0 2MODI3SUR Liječnici i njihovi suradnici 0 30 0 2MODI3IGH Interakcija gena i hrane 20 20 10 3MODI3PZP Patofiziologija zloćudne preobrazbe i rasta 0 30 0 2Ukupno obvezni predmeti: 625 54Obvezno izbornih predmeta: 100 6Ukupno 3. godina: 725 608

4. godinaOznakaNastavaNaziv predmetapredmetaP S VECTSObvezni predmetiMODO4DER Dermatovenerologija 30 15 15 4MODO4ZAR Infektologija 15 20 45 6MODO4INT Interna medicina 65 109 186 20MODO4KMB Klinička mikrobiologija i parazitologija 5 20 5 2MODO4ONK Klinička onkologija 5 15 10 2MODO4ENG Medicinski engleski 4 0 20 0 1MODO4NKI Neurokirurgija 3 4 8 1MODO4NEU Neurologija 14 30 41 7MODO4NUK Nuklearna medicina 12 7 11 2MODO4PSI Psihijatrija 0 36 44 5MODO4RAD Radiologija 25 20 25 4Izborni predmetiMODI4NRD Neinvazivna radiološka dijagnostika središnjeg 0 30 0 2živčanog sustavaMODI4SPS Cjeloviti pristup tjelesnom bolesniku (suradna 0 30 0 2psihijatrijMODI4KOZ Alergijske bolesti kože 6 6 4 1MODI4LIC Promjene kože lica 10 10 10 2MODI4MBK Medicinska biokemija i laboratorijska dijagnostika 10 20 0 2Ukupno obvezni predmeti: 860 54Obvezno izbornih predmeta: 100 6Ukupno 4. godina: 960 609

5. godinaOznakaNastavaNaziv predmetapredmetaP S VECTSObvezni predmetiMODO5ARE Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno5 5 20 2liječenjeMODO5FRM Fizikalna i rehabilitacijska medicina 15 0 30 2MODO5KIR Kirurgija (opća+dječja) 36 54 115 13MODO5MFK Maksilofacijalna kirurgija sa stomatologijom 5 15 10 2MODO5ENG Medicinski engleski 5 0 20 0 1MODO5URM Modul – Urgentna medicina 29 21 0 4MODO5OCN Oftalmologija 12 18 30 5MODO5ORL Otorinolaringologija s audiologijom i fonijatrijom 10 24 36 6MODO5ORT Ortopedija 10 10 30 4MODO5PED Pedijatrija 40 71 104 13MODO5URO Urologija 15 5 20 2Izborni predmetiMODI5ULT Urolitijaza 0 30 0 2MODI5RAA Regionalna anestezija u liječenju boli 3 27 0 2MODI5OAN Osnove analize numeričkih podataka 10 0 10 2MODI5KCOSuvremeni principi liječenja i neurorehabilitacijekraniocerebralne ozljede6 10 4 2MODI5MIZ Minimalno invazivni zahvati u neurokirurgiji 10 6 4 2Ukupno obvezni predmeti: 815 54Obvezno izbornih predmeta: 100 6Ukupno 5. godina: 915 6010

6. godinaOznakaNastavaNaziv predmetapredmetaP S VECTSObvezni predmetiMODO6OZZ Ekonomika zdravstva i organizacija zdravstvene 15 20 10 3zaštiteMODO6EPI Epidemiologija 30 15 15 5MODO6GIN Ginekologija i opstetricija 55 45 100 12MODO6ETI Medicinska etika 45 0 0 2MODO6MEG Medicinska genetika 15 15 15 4MODO6KPR Modul – Kliničko prosuñivanje 15 35 0 4MODO6ENG Medicinski engleski 6 0 20 0 1MODO6RTF Modul – Racionalna terapija i farmakoterapija 10 20 20 4najčešćih stanjaMODO6OBM Obiteljska medicina, školska medicina i medicinska 25 55 100 7sociologijaMODO6SUD Sudska medicina 20 18 12 3MODO6ZUZ Zdravlje u zajednici 2 3 20 1MODO6EKO Zdravstvena ekologija i medicina rada 10 45 5 4MODO6DIP Diplomski rad 120 4Izborni predmetiMODI6PMP Program mjera prevencije i ranog otkrivanja nekihnajučestalijih sijela karcinoma7 10 8 2MODI6OAK Osnove analize kategoričkih podataka 10 0 10 2MODI6APP Analiza povezanosti i preživljenja 10 0 10 2MODI6RAT Ratna medicina 30 0 25 4Ukupno obvezni predmeti: 950 54Obvezno izbornih predmeta: 100 6Ukupno 6. godina: 1050 60SVEUKUPNO: 5015 36011

O u v j e t i m a u p i s aPravo upisa studija medicine na Medicinskom fakultetu Osijek stječe se isključivo plasmanomna razredbenoj listi pristupnika. Lista se formira prema bodovima koje je pristupnik stekao natemelju razredbenog postupka. Pristupnici smiju biti učenici koji su završili četverogodišnjusrednju školu u kojoj su najmanje dvije godine pohañali nastavu iz biologije, fizike, kemije ilatinskog jezika. Pristupnik, koji u srednjoj školi nije učio latinski jezik, smije biti uključen urazredbeni postupak i upisati se na studij medicine, ali uz uvjet da do kraja prve godinestudija položi odgovarajuće gradivo iz latinskog jezika.Strani državljani ostvaruju pravo upisa na studij pod jednakim uvjetima kao i hrvatskidržavljani. Formira se jedinstvena razredbena lista pristupnika.Za posebne kategorije pristupnika (hrvatska dijaspora, djeca poginulih ili nestalihbraniteljprimjenjivat će se uvjeti koji budu bili objavljeni u natječaju za upis u I. godinustudija na Sveučilištu u Zagrebu.Svi pristupnici podliježu razredbenom postupku.Razredbeni postupak obuhvaća:• vrednovanje uspjeha postignutog u srednjoj školi: ocjene iz predmetabiologija, fizika, kemija i općeg uspjeha u svim razredima te uspjeha na završnomispitu.• razredbeni ispit: pismeni test - provjera znanja iz biologije, fizike i kemije, premanastavnom programu I, II, III i IV razreda gimnazije.• vrednovanje posebnih postignuća u srednjoj školi: kao posebno postignuće usrednjoj školi smatra se osvajanje jednog od prva tri mjesta na državnom ilimeñunarodnom natjecanju iz biologije, fizike ili kemije.• status vrhunskog sportaša, I-III kategorije uz potvrdu izdanu od HOO.• položen razredbeni ispit prethodne godine (prijeñen razredbeni prag) na Medicinskomfakultetu u Zagrebu a ne realizirani upis.Dva su razredbena roka, prvi u srpnju i drugi u rujnu. U prvom roku ispitu mogupristupiti sve kategorije pristupnika. U drugom roku ispit je organiziran samo za pripadnikehrvatske dijaspore i strane državljane, a za hrvatske državljane jedino ako je ostalo slobodnihmjesta nakon prvog roka.Četiri medicinska fakulteta u Republici Hrvatskoj postigli su sporazum o održavanjuzajedničkog razredbenog ispita. To znači da će se na sva četiri fakulteta pisati identičan ispitu isto vrijeme s jednakim uvjetima prolaznosti, ali će svaki fakultet napraviti rang listupristupnika koji su pisali ispit na tom fakultetu i samo te pristupnike uzeti u razredbenipostupak, te oni imaju pravo pri upisu na taj fakultet.12

Prijave treba predati osobno u tajništvu fakulteta ili preporučenom pošiljkom na adresu:Za studij doktora medicinePovjerenstvo za provoñenje razredbenog postupkaMedicinski fakultet OsijekJ Huttlera 4, 31000 OsijekUz prijavu pristupnik mora priložiti:1. svjedodžbe svih razreda srednje škole i svjedodžbu o završnom ispitu (u originalu,2. ovjerenom prijepisu ili ovjerenoj preslici).Pristupnici, koji su srednju školu završili uinozemstvu, moraju priložiti i rješenje o priznavanju inozemne školske kvalifikacije ozavršenom srednjem obrazovanju (izdaje ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja išporta, Zagreb, Trg hrvatskih velikana 6), te potvrdu o položenom ispitu izhrvatskogjezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.3. rodni list,4. domovnicu; Hrvati, koji nisu državljani Republike Hrvatske moraju priložiti dokaz ohrvatskoj narodnosti,5. popunjen obrazac „Prijava za upis“,6. dokazi o uplati troškova razredbenog postupka (uplatiti na žiro račun Medicinskogfakulteta, uz naznaku „za razredbeni postupak“)7. svjedodžbu specijaliste medicine rada o psihofizičkim sposobnostima za studijmdicineZa priznavanje dodatnih bodova uz prijavu pristupnici moraju dodatno priložiti:1. pristupnici koji su osvojili jedno od prva tri mjesta na državnom ili meñunarodnomnatjecanju iz biologije, fizike ili kemije moraju priložiti potvrdu od nadležne institucije(original, ovjereni prijevod ili ovjerenu presliku)2. pristupnici koji imaju status vrhunskog sportaša moraju priložiti rješenje Hrvatskogolimpijskog odbora o kategorizaciji3. izjavu o prijeñenom razredbenom pragu na razredbenom ispitu 2005/06. ili2006/2007.4. pristupnici koji imaju prava utvrñena Zakonom o pravima hrvatskih branitelja izDomovinskog rata i članova njihovih obitelji, odgovarajuće potvrde nadležneinstitucije (ovisno o uvjetima natječaja koji bude objavljen)Broj upisnih mjesta za pojedine kategorije pristupnika, datumi održavanjarazredbenih ispita u ljetnom i jesenskom razredbenom roku bit će za sve članice SveučilištaJosipa Jurja Strossmayera u Osijeku objavljeni u javnim glasilima, na oglasnim pločamafakulteta te na web stranicama Medicinskog fakulteta Osijek.13

Upute o razredbenom ispitu i obrasce za prijavu možete skinuti s Web stranica medicinskogfakulteta: www.mefos.hrO R A Z R E D B E N O M P O S T U P K UN a č i n p r o v o ñ e n j a r a z r e d b e n o g p o s t u p k aRazredbeni postupak sastoji se od:1. vrednovanja uspjeha iz srednje škole2. vrednovanja posebnih postignuća3. provjere znanja na razredbenom ispituPristupnik može postići najviše 1000 bodova.Ad 1)Na temelju uspjeha u srednjoj školi pristupnik može ostvariti najviše 310 bodova.• vrednuju se: ocjene iz biologije, fizike, kemije u svim razredima srednje školeocjena općeg uspjeha u svim razredima srednje školeocjena mature• broj bodova se izračuna tako da se zbroje sve ocjene i taj broj pomnoži s razlomkom62/N, gdje je N broj ocjenaprimjer: pristupnik od ukupno 17 ocjena ima 9 x odličan(5), 4 x vrlo dobar(4), 3 xdobar(3) i 1x dovoljan(2)• broj postignutih bodova je (9x5 + 4x4 + 3x3 + 1x2) x 62/17 = 263.Dakle od 310 mogućih bodova na temelju školovanja postigao je 263 boda.Ad 2)Na temelju posebnih postignuća pristupnik može postići najviše 30 bodova:• 20 bodova ako je na državnim (natjecanja u Republici Hrvatskoj što se provode podadzorom fakulteta ili državne stručne organizacije) ili meñunarodnim natjecanjima(meñunarodna olimpijadosvojio jedno od prva tri mjesta iz predmeta biologija, fizika likemija• 20 bodova za status vrhunskog sportaša, I-III kategorije uz potvrdu izdanu od HOO• 20 bodova za položen razredbeni ispit prethodne godine (prijeñen razredbeni prag)na Medicinskom fakultetu u Zagrebu a ne realizirani upis.Ad 3)Na temelju uspjeha na razredbenom ispitu pristupnik može postići najviše 660 bodova.• na razredbenom ispitu ispituje se gradivo odreñeno planom i programom za četirirazreda gimnazije, iz triju predmeta: biologija, fizika i kemija;• gradivo pojedinog predmeta obuhvaćeno je s 40 pitanja, dakle 120 pitanja ukupno14

• iz svakog predmeta pristupnik može postići najviše 220 bodova,• broj bodova postignutih na testu računa se tako da se broj točnih odgovora pomnožis 5,5;primjer: ako je pristupnik odgovorio točno na 110 pitanja od mogućih 660 bodovaostvario je 110 x 5,5 = 605 bodaDa bi bio uvršten u razredbeni postupak pristupnik mora na razredbenom ispitu (Ad.3.)postići barem 77 (35%) bodova iz svakog područja (dakle, po 14 točnih odgovora iz biologije,fizike i kemije) te barem 330 (50%) bodova (razredbeni prag) iz testa (dakle, barem 60točnih odgovora).Mjesto uspješnosti pristupnika u razredbenom postupku utvrñuje se na temeljuukupno ostvarenih bodova. Jedinstvena je rang lista za pristupnike hrvatske državljane istrane državljane. Rang lista za djecu dragovoljaca domovinskog rata i pripadnike hrvatskedijaspore bit će složena shodno uputama raspisanog natječaja za upis u I godinu studija.Upis u prvu godinu studija medicine obavit će se za prvi razredbeni rok do 25. srpnja2006, a za drugi razredbeni rok do 15. rujna 2006. godine.R a z r e d b e n i i s p i tDa bi pristupio razredbenom ispitu pristupnik sa sobom treba donijeti:• osobnu iskaznicu (strani državljani putovnicu), radi identifikacije,• olovku gradacije 2B, meku gumicu, šiljilo i plavu kemijsku olovku,• računalo s osnovnim operacijama.Na početku ispita pristupnik će dobiti:a. svezak s ispitnim pitanjimab. obrazac za unošenje točnih odgovorac. naputak za unošenje točnih odgovora i provoñenje razredbenog ispitad. papir za bilješkeA . S V E Z A K S T E S T - P I T A N J I M ASvezak sadrži ukupno 120 pitanja, po 40 pitanja iz svakog predmeta, poredanih po brojevimaod 1-120. Iza svakog pitanja slijedi pet ponuñenih odgovora, označenih s A,B,C,D,E od kojihje samo jedan točan. Pristupnik treba odabrati samo jedan odgovor i unijeti ga u obrazac zaispunjavanje.primjer: pitanje iz biologije21. Želudac NE izlučuje:kloridnu kiselinutripsin15

C) pepsinogenD) sluzE) gastrinBudući da je točan odgovor B, treba u obrascu za unošenje rezultata ispuniti pravokutnik kojije u redu 21. označen s B, tj.A B C D Eprimjer: pitanje iz fizike:47. Polarizacija svjetlosti je pojava kojom pokazujemo da:je svjetlost čestične prirodeje svjetlost longitudinalni valC) je svjetlost roj fotonaD) je svjetlost transverzalni valE) je svjetlost elektromagnetski valBudući je točan odgovor D, treba u obrascu za unošenje rezultata ispuniti pravokutnik koji jeu redu 47. označen s D tj.ABCDEprimjer: pitanje iz kemije84. Oksidacijski broj sumpora u sulfatnoj (sumpornoj) kiselini je:+6+5C) +4D) +2E) +7Budući je točan odgovor A, treba u obrascu za unošenje rezultata ispuniti pravokutnik koji jeu redu 84. označen s A tj.A B C D E16

B . O B R A Z A C Z A O D G O V O R EPristupnik treba odgovore unijeti u univerzalni obrazac za provoñenje svih test-ispitana Medicinskom fakultetu, a koji omogućuje optičko čitanje i računalnu obradu rezultata (vidisliku).Obrazac ima dvije stranice: na prvoj stranici je polje za unos odgovora na pitanjatesta, a u polja na drugoj stranici se unose podaci za identifikaciju pristupnika. Polje zaodgovore je ''rešetka'' za 200 pitanja; pristupnici će unijeti odgovore u rešetku za prvih 120pitanja, prema redoslijedu u svesku (polja za pitanja 121-200 jednostavno treba zanemari!).Odgovore treba unositi mekom olovkom (gradacije 2B), zacrnjivanjem pravokutnikasa slovom točnog odgovora, kako je prikazano na primjerima. U nastavku je detaljno opisanpostupak za ispunjavanje obrasca i unošenja odgovora. Važno je naglasiti da na odreñenopitanje može biti samo jedan odgovor! Veći broj odgovora na jedno pitanje tretira se kao dapristupnik na to pitanje nije uopće odgovorio. Budući da se odgovori ispunjavaju olovkom,moguće je pogrešni odgovor izbrisati. Treba paziti. Brisanje treba biti temeljito jer nedovoljnoobrisan odgovor optički čitač može pročitati kao dva odgovora i eliminirati odgovor na topitanje. Pogrešni odgovori ne nose negativne bodove!17

C . N A P U T A K Z A I S P U N J A V A N J E O B R A S C ANAPUTAK ZA ISPUNJAVANJE OBRASCA ZA ODGOVOREPri ispunjavanju, ne savijajte i ne oštećujte obrazac!Koristite olovku gradacije 2B. Za ispravljanje odgovora koristite meku gumicu.Morate imati i plavu kemijsku olovku za dodatno zacrnjivanje izabranih odgovora (na krajuispita).Opći podaciČitko i velikim tiskanim slovima upišite najprije opće podatke, iznad debele narančaste crte,na vrhu prednje strane obrasca: PREZIME I IME (točno tim redoslijedom), predmet (upišite:RAZREDBENI ISPIT), datum i oznaku dvorane. Potpišite se na obrazac (mjesto za potpisnalazi se gore desno na obrascu).Identifikacijski broj na prednjoj strani obrascaPolje (okvir) za identifikacijski broj nalazi se na prednjoj strani, u sredini desno.Identifikacijski broj je šesteroznamenkasti broj, koji ste dobili prilikom prijave za ispit. Upišitesvoj identifikacijski broj u prazne pravokutnike na vrhu ovog polja, počevši od prvog stupca.Tri suvišna pravokutnika (desno) ostavite praznim (vidi primjer). Zacrnite pravokutnik sodgovarajućom znamenkom u pripadajućem stupcu. Važno je zacrniti svu površinupredviñenog pravokutnika.Primjer: kada bi Vaš identifikacijski broj bio 800987,pravokutnik bi trebali ispuniti kao na slici desno.SkupinaU donjem desnom kutu obrasca, u polju Skupina, zacrniteodgovarajući pravokutnik (A, B, C ili D). Primjer:Identifikacijski broj na stražnjoj strani obrasca18

Potpuno isti identifikacijski broj , koji ste upisali na prednjoj strani obrasca, upišite na istinačin i u ovo polje. Pazite! Taj broj omogućuje računalu da poveže Vaše prezime i ime sVašim bodovima na testu. Postupajte kao kod ispunjavanja polja za identifikacijski broj naprednjoj strani obrasca.Prezime i ime na stražnjoj strani obrascaUpišite Vaše prezime i ime u prazne pravokutnike iznad stupca sa slovima. Najprije upišiteprezime, zatim ostavite jedno prazno mjesto (razmak) pa tek onda upišite ime. Ustupcima zacrnite odgovarajuća slova. Zacrnite cijeli pravokutnik pripadajućeg slova. Nemojtezaboraviti ostaviti prazan pravokutnik izmeñu prezimena i imena! Ako nemate dovoljnomjesta za prezime i ime, upišite slova koja stanu u predviñeni prostor.kada bibiloAntun,prezimebina slici.Primjer:Vaše imeFilipovićokvir zai ime trebaliispuniti kao19

Ispunjavanje polja za odgovorePogledajte prednju stranu obrasca. Na njoj se nalaze polja za upisivanje odgovora. Svezak sispitnim pitanjima sadrži 120 pitanja iz predmeta Anatomija i fiziologija te Zdravstvena njega.Pitanja su označena rednim brojevima. Iza svakog pitanja ponuñeno Vam je pet mogućihodgovora, označenih slovima A, B, C, D i E. Samo jedan odgovor je točan! Kada steodlučili koji odgovor je točan, uz redni broj pitanja zacrnite onaj pravokutnik, koji imaupisano slovo izabranog odgovora.Pritom dobro pazite, da zacrnite cijeli pravokutnik!Dobro provjerite redni broj pitanja prije zacrnjivanja pravokutnika!Primjer: ako mislite da je točan odgovor na deseto pitanje D, ovako ga označite:Ako se predomislite, smijete obrisati neželjeni odgovor i zacrniti novi, ali pazite:• brisanje mora biti temeljito;• obrazac ne smije biti poderan ili probušen;• čitač može nedovoljno obrisani odgovor pročitati kao dvostruki odgovor;• brišete na vlastitu odgovornost.Na kraju ispita, morate plavom kemijskom olovkom dodatno zacrniti odgovore.20

PRILIKOM PRIJAVLJIVANJA,RASPOREðENI STE U DVORANU BROJ:DODIJELJEN VAM JE MATIČNI BROJ:K A T A L O Z I Z N A N J ANapomena: Budući da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo više obvezatnihgimnazijskih udžbenika za pojedine razrede, preporuča se pristupnicima da gradivoponavljaju iz onih udžbenika koje su rabili u školi, jer će na testu biti postavljena samo onapitanja na koje postoje odgovori u svim alternativnim udžbenicima. Ova napomena važi zasva tri predmeta.K A T A L O G Z N A N J A I Z B I O L O G I J EPristupnik treba znati:1. Biologija - znanost o životu2. Stanična graña organizma• metode istraživanja stanice• mogućnosti svjetlosne i elektronske mikroskopije• osnovna organizacija prokariotske i eukariotske stanice• graña i uloga virusa• graña i način života bakterija i bakterijskih virusa• osnovna organizacija stanice eukariota• graña biljne i životinjske stanice• oblik i funkcija različitih organela• graña stanične membrane• model tekućeg mozaika• transport tvari kroz membranu• kemijska svojstva stanice• biološki važni spojevi21

• graña i funkcija ugljikohidrata• lipidi i njihove funkcije u stanici• struktura bjelančevina• graña stanične jezgre• sastav i graña nukleinskih kiselina: DNA i RNA• uloga genske šifre u intracelularnom toku informacija• način udvostručenja DNA• graña, oblik i funkcija kromosoma• stanični ciklus i mitoza• mejoza• citoplazma i njezine strukture• graña mitohondrija• proces staničnog disanja• stanični metabolizam• endoplazmatski retikulum i ribosomi• Golgijevo tijelo i lizosomi• ostvarivanje nasljedne upute• proces sinteze bjelančevina• proces transkripcije i translacije• genetički kod3. Razvitak životinjskog organizma• razvitak jajne stanice i spermija• proces oplodnje• diferencijacija• rast i starenje organizma4. Fiziologija čovjeka• hipertonična, hipotonična, izotonična otopina• stanična i izvanstanična tekućina• krv, krvne stanice, krvna plazma• ABO sustav• krvotvorni organi• srce i krvožilni sustav• optok krvi i krvni tlak• dišni sustav, graña i procesi22

• imunološki sustav• AIDS• probavni sustav, graña i funkcija• probava u želucu, tankom i debelom crijevu• metabolički sustav• hrana kao izvor energije• regulacija šećera u krvi• termoregulacija• tjelesne tekućine• graña i funkcija kože• graña i funkcija mokraćnog sustava• sustav organa za kretanje• endokrini sustav• spolni i reproduktivni sustav• oplodnja, trudnoća i poroñaj• osjetilni sustav, graña i funkcija• osjetila• središnji živčani sustav5. Genetika• osnove nasljeñivanja• geni, DNA i kromosomi• nasljeñivanje po Mendelu• monohibridno križanje• dihibridno križanje• test križanje• nasljeñivanje u ljudi• vezani geni• spolno vezano nasljeñivanje• kromosomske promjene• citoplazmatsko nasljeñivanje• genetika bakterija i virusa• struktura i replikacija DNA• prokariotski i eukariotski kromosom• sinteza bjelančevina• mutacije23

• regulacija aktivnosti gena• kloniranje• genetičko inženjerstvo• rekombinantna DNA tehnologija• geni u populaciji6. Evolucija• definicija evolucije• postanak organskih molekula• teorije organske evolucije• dokazi evolucije• selekcija• mutacije• genska snaga• tipovi evolucije• podrijetlo i razvoj čovjeka7. Ekologija• čovjek i okoliš• biosfera• ekološki čimbenici• biotop, biocenoze i ekosustav• biogeokemijski ciklusi i kruženje tvari• demografski razvoj i onečišćenje okoliša• zaštita okolišaLiteratura:1. M.Krsnik-Rasol: Od molekule do organizma, Školska knjiga, Regula, Slijepčević: Životniprocesi, Školska knjiga (osim Životni procesi u biljkama), ili pringer, Pevalek-Kozlina:Biologija 3, Fiziologija čovjeka i fiziologija bilja, Profil (osim fiziologije bilja)2. Springer, Papež, Kalafatić: Biologija 4, Genetika, Evolucija, Ekologija, Profil ili Jeleni,Kerovec, Ternjej, Mihaljević: Biologija 4: Genetika, evolucija, ekologija, Profil ili Pavlica,Balabanić: Genetika i Evolucija, Školska knjiga3. Meštrov: Ekologija, Školska knjigaK A T A L O G Z N A N J A I Z F I Z I K EPristupnik treba znati:1. Mehanika24

• izraz za promjenu tlaka plina s temperaturom uz stalni volumen (izohorni procesi-Charlesov zakon), definirati termodinamičku temperaturu• izraz za promjenu obujma plina s temperaturom (izobarni proces-Gay-Lussacovzakon)• izraz za promjenu stanja plina pri konstantnoj temperaturi (izotermni procesi-Boyle-Mariottov zakon)• jednadžbu stanja idealnog plina• molekularno-kinetički model idealnog plina• vezu temperature i srednje kinetičke energije molekula plina• odrediti unutrašnju energiju idealnog plina• izraz za toplinu koju tijelo prima ili predaje pri promjeni temperature• izraz za rad plina pri promjeni volumena uz stalni tlak• I zakon termodinamike• što su adijabatski, kružni i izohorni procesi3. Elektricitet i magnetizam• što je električni naboj, silu izmeñu električnih naboja; Coulombov zakon• što je električno polje, jakost električnog polja;• električno polje točkastog naboja i dviju paralelnih ploča• što je električna potencijalna energija, značenje i definiciju električnog napona• definirati i izračunati kapacitet; kapacitet pločastog kondenzatora• kako se gibaju nabijene čestice u električnom polju• gibanje slobodnih elektrona u metalima, izraz za jakost električne struje• vezu izmeñu jakosti struje i napona; Ohmov zakon• električni otpor, otpornost i električnu vodljivost, provodnost vodiča• Ohmov zakon za cijeli strujni krug, pojam elektromotorne sile izvora• izračunati jakost struje u serijskom spoju otpornika, pad napona na pojedinimdijelovima serijskog strujnog kruga, otpore u krugu• izračunati jakosti struja i otpore u paralelnom spoju otpornika• rad i snagu električne struje• što je magnetsko polje, izvori i smjer polja• silu na vodič kojim teče struja kad je u magnetskom polju (Amperova sila)• definiciju i algebarski izraz za magnetsku indukciju i magnetski tok• kako se gibaju električki nabijene čestice u magnetskom polju (Lorentzova sila);• akceleratore čestica, ciklotron26

• magnetsko polje ravnog vodiča, izračunati napon induciran na krajevima vodiča kojise giba u magnetskom polju• Faradayev zakon elektromagnetske indukcije• izraz za elektromotornu silu samoindukcije, induktivnost zavojnice• izmjeničnu struju, efektivne vrijednosti snage, napona i jakosti struje• izmjeničnu električnu struju kao primjer periodičkih pojava• zakone transformacije za idealni transformator4. Titranje i valovi• veličine za opis titranja; elongaciju, amplitudu, period, frekvenciju• harmonijsko titranje, period i frekvenciju titranja, silu koja izaziva titranje• vezu titranja i kružnog gibanja; pojam kružne frekvencije, kutnu brzinu• kako se mijenja elongacija s vremenom kod harmonijskog titranja• period harmonijskog titranja tijela obješenoga o oprugu• matematičko njihalo, period njihala, prigušeno titranje• električni titrajni krug; rezonanciju, izračunavanje perioda i frekvencije titrajnog kruga• nastanak i svojstva valova, veličine za opis valova; elongaciju, amplitudu, valnuduljinu, frekvenciju i brzinu• jednadžbu harmonijskog vala• vezu izmeñu valne duljine, frekvencije i brzine vala• pojave pri širenju valova; odbijanje vala, interferencija, stojni val5. Osnove akustike i optike• što je zvuk; intenzitet (jakost) zvuka, frekvencija i brzina zvuka• osjet zvuka• razlikovati longitudinalne i transverzalne valove• rezonancija i Dopplerov efekt• svojstva i pregled spektra elektromagnetskih valova• što je svjetlost, polarizaciju svjetlosti, Brewsterov kut• ogib i interferenciju svjetlosti• ogib na pukotini i optičkoj rešetki, vezu izmeñu ogibnog kuta, valne duljine ikonstante rešetke• osnovne zakone geometrijske optike: zakon loma i zakon refleksije• definirati indeks loma• primjenu zakona loma: disperzija na prizmi, totalna refleksija27

• vrste optičkih leća, žarišnu daljinu i jakost leće, stvaranje slike pomoću konvergentnei divergentne leće• jednadžbu konjugacije za tanke leće6. Osnove atomske i nuklearne• fotoelektrični učinak, maksimalna kinetička energija izbačenih elektrona• Einsteinovu jednadžbu fotoelektričnog učinka, algebarski izraz i grafički prikaz• valno-čestični karakter elektromagnetskog zračenja• de Broglijevu relaciju, valno-čestična svojstva tvari• energijski spektar vodikovog atoma, apsorpciju i emisiju fotona• grañu atomske jezgre• nuklearne reakcije, energiju vezanja atomske jezgre, defekt mase• što je radioaktivnost, vrijeme poluraspada• alfa radioaktivnost• beta radioaktivnost• gama radioaktivnostLiteratura:V. Paar: Fizika 1, Školska knjiga, iliR. Krsnik: Fizika 1, Školska knjiga, iliT. Andreis, M. Plavčić, N. Simić: Fizika 1, ProfilV. Paar, V. Šips: Fizika 2, Školska knjiga, iliR. Krsnik: Fizika 2, Školska knjigaV. Paar: Fizika 3, Školska knjiga, iliN. Brković: Fizika 3, LUK, iliR. Krsnik: Fizika 3, Školska knjiga,V. Paar: Fizika 4, Školska knjiga, iliN. Brković: Fizika 4, LUK, iliR. Krsnik: Fizika 4, Školska knjiga, iliT. Andreis, M. Plavčić, N. Simić: Fizika 4, ProfilPreporuča se vježbanje rješavanja zadataka iz zbirki zadataka za fiziku.K A T A L O G Z N A N J A I Z K E M I J EPristupnik treba znati:28

Opća kemija• tvari• izvori, podjela• rasprostranjenost elemenata• agregatna stanja tvari• smjese i razdvajanja smjesa• prekristalizacija, filtracija, destilacija, kromatografija, ekstrakcija, sublimacija• kemijske promjene• termička razgradnja tvari, djelovanje električne struje, djelovanje svjetlosti• egzotermne, endotermne, ireverzibilne, reverzibilne, sinteza, analiza, jednadžbakemijske reakcije• fizičke promjene• zakon o očuvanju mase reaktanata i produkata• jednostavne tvari ili kemijski elementi• 4 stehiometrijska zakona - zakon o održanju mase; zakon stalnih omjera masa, zakonumnoženih omjera; zakon stalnih volumnih omjera• graña atoma: veličina i masa atoma, elementarne čestice• elektronski omotač atoma• podljuske, orbitale i spin elektrona, elektronska konfiguracija• atomski i maseni broj, nuklidi, izobari, izotopi• periodni sustav elemenata• radijus atoma, afinitet prema elektronu, energija ionizacije• elektronegativnost• kemijske veze izmeñu atoma i molekula, meñumolekulske sile• ionska, kovalentna, metalna veza, vodikova veza• meñumolekulske sile: van der Waalsove sile, Londonove sile, vodikove veze• kovalentni polumjer, van der Waalsov polumjer• električni dipolni moment, energija veze, inducirani dipol• kristali: ovisnost kristalnih svojstava kristala o vrsti kemijske veze• razlike u strukturi i svojstvima fulerena, grafita i dijamanta• polimorfija• reaktivnost elemenata• oksidacija i redukcija; oksidans i reducens• oksidacijski broj• jednadžba redoks-reakcija• oksidi i reakcije s vodom29

• kovalentni oksidi• amfoterni oksidi• halogenidi• hidridi• neutralizacija• kemijski račun• fizičke veličine i jedinice u kemiji• masa molekule, relativna atomska i molekulska masa, molarna masa• unificirana jedinica atomske mase• brojnost, Avogadrov broj, Avogadrov zakon i Avogadrova konstanta• množina tvari - mol• maseni, množinski i volumni udio• standardni uvjeti, opća plinska jednadžba, molarni volumen plinova• hidratne soli• odreñivanje formule spoja na temelju rezultata analize• empirijska i molekulska formula• energija i kemijske promjene• energija i toplina, toplinski kapacitet• entalpija i promjene tijekom kemijske reakcije• standardna entalpija stvaranja i izgaranja• osnovna svojstva tekućina• gustoća, napetost površine, viskoznost• meñumolekulske sile• kondenzacija, talište, temperatura taljenja, trojna točka• promjene pri zagrijavanju tekućina, ravnotežni tlak pare i vrelište tvari• hidrofilnost i hidrofobnost• otopine i koloidni sustavi• smjese tvari i otopine• disocijacija i kristalizacija, solvatizirani ioni• entalpija otapanja• nazasićene, zasićene i prezasićene otopine• iskazivanje sastava otopina: masena koncentracija, množinska koncentracija, maseniudio otopljenih tvari u otopini• odnos vrelišta i ledišta otapala i otopine• osmoza i osmotski tlak• koloidni sustavi i njihova osnovna svojstva30

• dijaliza• emulzije i emulgatori• kemijska kinetika• brzina kemijske reakcije, brzina prirasta koncentracije sastojaka• energija aktivacije• utjecaj promjene koncentracije i temperature na brzinu kemijske reakcije• utjecaj različitih čimbenika (oblika molekule, agregatnog stanja sastojaka,katalizatorna brzinu reakcije• ravnoteža kemijskih reakcija• ravnotežno stanje• uspostavljanje kemijske ravnoteže• konstanta kemijske ravnoteže• utjecaj na položaj ravnoteže-Le Chatelierovo načelo• kiseline, baze i soli• definicija kiselina i baza• disocijacija kiselina i baza, poliprotonske kiseline• jakost kiselina i baza, konjugirani par-ionizacija i konstanta ionizacije, stupanjdisocijacije, indikatori• soli – značaj i dobivanje, hidroliza soli• mjera za kiselost-ionski produkt vode i vrijednost pH otopina• pufer – osnovni pojmovi• elektrokemijski procesi• galvanski članci-sastavni dijelovi i reakcija• redukcijski elektrodni potencijal• niz standardnih redukcijskih potencijala i reaktivnost elemenata• razlika potencijala članka• korozija-pojam i zaštita• elektrolitni članci i putovanje iona djelovanjem električne struje• elektroliza vode, vodene otopine natrijevog klorida, taline natrijevog klorida• elektrokemijski izvori električne struje: akumulator, baterija, gorivi članci• anion, anoda, kation, katoda, elektroda, standardna elektroda• Faradayev zakon• standardna vodikova elektrodaAnorganska kemija• rasprostranjenost kemijskih elemenata na Zemlji31

• periodičnost fizikalnih i kemijskih svojstava elemenata• metali – svojstva metala, legure, vodiči, poluvodiči, izolatori• alkalijski i zemnoalkalijski metali• kemijska svojstva oksida, hidrida i klorida• spojevi natrija i kalcija• biološko djelovanje alkalijskih i zemnoalkalijskih metala• aluminij, bakar, željezo• biološko djelovanje aluminija, bakra i željeza• spojevi željeza, bakra i aluminija• zagañivanje teškim metalima• metali d-bloka, oksidacijski brojevi prijelaznih elemenata četvrte periode• nemetali• vodik-dobivanje, svojstva• metalni i nemetalni hidridi• biološko djelovanje vodika• halogeni elementi• rasprostranjenost i svojstva halogenih elemenata• klor-svojstva, primjena• spojevi klora - klorovodik, kloridi• biološko djelovanje halogenida• halkogeni elementi• rasprostranjenost i svojstva halkogenih elemenata• kisik-alotropske modifikacije, dobivanje, svojstva, primjena• kružni tok kisika u prirodi• spojevi kisika: oksidi, voda, reakcije s vodom• sumpor-svojstva, alotropske modifikacije• spojevi sumpora: sumporovodik, sumporna, sumporasta kiselina i njihove soli• dušikova skupina elemenata• rasprostranjenost i svojstva elemenata 15. skupine PSE• dušik: svojstva, tekući zrak• spojevi dušika: amonijak i njegove soli, oksidi dušika, dušićna kiselina i njene soli• fosfor: svojstva, primjena, fosforna kiselina• ugljikova skupina elemenata• rasprostranjenost i svojstva elemenata 14. skupine PSE• ugljik: alotropske modifikacije, veze meñu ugljikovim atomima• spojevi ugljika: ugljikov monoksid i dioksid, karbonati32

• silicij: silikati i silikoni• biološko djelovanje ugljikove skupine elemenata• kemija i okoliš• onečišćenje i zaštita zraka• efekt staklenika, ozonske rupe, fotokemijski smog, industrijski smog, kisele kiše• postupci uklanjanja onečišćivala zraka• onečišćenje i zaštita vode• voda i život• glavna onečišćivala vode• čišćenje otpadnih voda• onečišćenje i zaštita tlaOrganska kemija• definicija organskih spojeva• vrste veza u molekulama, duljina i jakost veze• strukturna obilježja molekula organskih spojeva• podjela organskih spojeva i funkcionalne skupine• ugljikovodici• alkani – nazivlje, konstitucijski izomeri, konformacije, radikalska supstitucija,halogeniranje, izgaranje• cikloalkani, struktura i konformacijski izomeri• alkeni: dvostruka veza, stereoizomerija, nazivlje, elektrofilna adicija, halogeniranje,hidrogenhalogeniranje, sulfoniranje, hidrogeniranje, polimerizacija• dieni• alkini: trostruka veza, etin, acetilidi, elktrofilna adicija• halogeni derivati ugljikovodika: nazivlje spojeva s funkcionalnim skupinama,nukleofilna supstitucija, eliminacija• areni• struktura benzena, aromatičnost, nazivlje, elektrofilna supstitucija, halogeniranje,nitriranje, sulfoniranje, primjena i toksičnost• alkoholi• struktura, nazivlje i podjela alkohola• vodikove veze i topljivost u vodi• metanoli etanol - svojstva, primjena i dobivanje• 1,2-etandiol, glicerol• fizikalna i kemijska svojstva alkohola: oksidacija i redukcija, alkoksidi, dehidratacija33

• fenoli• struktura, nazivlje, podjela i primjena• fenoli-svojstva i reakcije• eteri-svojstva, reakcije i primjena• aldehidi i ketoni• karbonilna skupina; kiselost, nazivlje• fizikalna svojstva• kemijska svojstva: nukleofilna adicija, oksidacija, redukcija, kondenzacija• karboksilne kiseline i njihovi derivati• karboksilna skupina; kiselost, alifatske, aromatske i supstiturane kiseline• derivati karboksilnih kiselina: acil-halogenidi, anhidridi, esteri, amidi• masne kiseline• masti i ulja, reaktivnost• sredstva za pranje• sapuni-soli masnih kiselina, mehanizam pranja• kiralnost i optička aktivnost• enantiomeri; optička aktivnost; D,L-nazivlje• Fisherova projekcijska formula• dijastereoizomeri• ugljikohidrati• podjela i nazivlje ugljikohidrata• monosaharidi- glukoza, fruktoza i galaktoza; ciklička i aciklička struktura• relativna konfiguracija; reducirajuća svojstva, glikozidi• disaharidi – saharoza, laktoza, maltoza• polisaharidi – škrob, glikogen, celuloza• amini• nazivlje i podjela amina• aminoskupina, bazičnost• fizikalna i kemijska svojstva amina• alkaloidi – struktura, farmakološki učinak• aminokiseline- struktura i podjela• fizikalna i kemijska svojstva• izoelektrična točka• proteini i enzimi• peptidi i proteini – struktura, biološka aktivnost, denaturacija• enzimi – nazivlje, podjela, graña i biološki učinak, stereospecifičnost34

• uloga koenzima• nukleinske kiseline• podjela, strukturaLiteratura:A. Habuš, V. Tomašić: Opća kemija 1, Profil iliM. Sikirica, B. Korpar-Čolig: Kemija s vježbama 1, Školska knjigaD. Nöthig Hus, M. Herak: Opća kemija 2, Školska knjiga iliM. Sikirica, B. Korpar-Čolig: Kemija s vježbama 2, Školska knjigaS. Habuš, D. Stričević, V. Tomašić: Anorganska kemija, Profil iliM. Tkalčec, B. Borovnjak-Zlatarić, A. Petreski: Anorganska kemija, Školska knjiga4. D. Stričević, B. Sever: Organska kemija, Profil iliM. Sikirica, B. Korpar-Čolig: Organska kemija, Školska knjiga35

T E S T O V I Z N A N J A S R A Z R E D B E N I H I S P I T A P R E T H O D N I H A K A D E M S K I HG O D I N AB I O L O G I J A1. Tijekom mitoze se:A) replicira DNA u metafaziB) odvajaju kromatide u anafaziC) stapaju centrosomiD) odvajaju kromosomski parovi u profaziE) stvaraju haploidne stanice2. Za mejozu je najhitnije da:A) nastaju diploidne staniceB) dolazi do udvostručavanja kromatidaC) dolazi do redukcije broja kromosomaD) se odvajaju sestrinske kromatide u prvoj diobiE) nema redukcije broja kromosoma3. Od RNA i proteina izgrañeni su:A) mitohondrijiB) lizosomiC) mikrofilamentiD) ribosomiE) neurofilamenti4. Zajedničko je za prokariotske i eukariotske stanice da sadrže:A) mitohondrijeB) endoplazmatsku mrežicuC) više kromosomaD) mezosomeE) ribosome5. Bjelančevine putuju u Golgijevo tijelo direktno iz:A) endoplazmatske mrežiceB) lizosomaC) kloroplastaD) mitohondrijaE) fagocita6. Sarkomera kao grañevna jedinica javlja se u:36

A) živčanom tkivuB) pokrovnom epiteluC) testisuD) ovarijuE) mišiću7. Za stres je karakteristična pojava:A) smanjenje lučenja hormona nadbubrežne žlijezdeB) aktivacija parasimpatikusaC) ubrzanje probaveD) aktivacija simpatikusaE) smanjena srčana frekvencija8. U hipotoničnoj otopini:A) eritrocit zadržava svoj volumenB) biljna stanica se smežuraC) eritrocit se raspadaD) eritrocit se smežuraE) puca čvrsta stanična stijenka biljne stanice9. Oogonija je stanica iz koje nastaju:A) oociteB) polociteC) polarna tijelaD) stanice bijelog tijelaE) stanice žutog tijela10. Transkripcija je sinteza:A) proteinaB) ribosomaC) mRNAD) dvolančane DNAE) ribonukleotida11. Stanični ciklus sastoji se od:A) mitoze i mejozeB) interfaze i mitozeC) G1 iG2fazeD) profaze, metafaze, anafaze i telofazeE) G0iGl faze12. Dvostruka membrana obavija:37

A) jezgruB) kloroplastC) mitohondrijD) ribosomE) točni odgovori su: a, b, i c13. Nukleoid je:A) jezgraB) jezgricaC) nukleosomD) područje bakterijske DNAE) nukleolarni organizator14. Za F2 generaciju monohibridnog intermedijamog križanja (zijevalicvrijediomjer fenotipova:A) 1:1:1:1B) 1:2:1C) 1:1D) 3:lE) nema točnog odgovora15. Parentalnoj generaciji pripada genotip:A) AaB) AaBbCCC) AAD) AaBbE) aA16. Hemofilija je:A) bolest ženaB) bolest koja se nasljeñuje preko Y kromosomaC) poremećaj stvaranja krvnih stanicaD) bolest koja se nasljeñuje preko X kromosomaE) uvijek povezana s daltonizmom17. Križanjem homozigota za dominantni i homozigota za recesivni gen nastaje:A) pola jedinki recesivnog i pola jedinki dominantnog fenotipaB) samo heterozigot dominantnog fenotipaC) recesivni fenotipD) dvije trećine dominantnog ijedna trećina recesivnog fenotipaE) homozigot dominantnog fenotipa38

18. Dio blastociste je:A) trofoblastB) amnioblastC) placentaD) corpus albicansE) amnion19. Nedostatak vitamina B kompleksa može uzrokovati:A) noćnu sljepoćuB) skorbutC) gušavostD) beri-beriE) rahitis20. SA čvor nalazi se u:A) desnoj klijetkiB) lijevoj klijetkiC) desnoj pretklijetkiD) lijevoj pretklijetkiE) aorti21. Aneuploidija je tipična za stanice:A) CNS-aB) rakaC) srcaD) kožeE) mišića22. Downov sindrom je uzrokovan:A) trisomijom kromosoma 21B) monosomijom X-aC) trisomijom X-aD) trisomijom kromosoma 11E) monosomijom kromosoma 1123. Hormon adenohipofize NIJE:A) luteinizirajući hormonB) ACTHC) FSHD) tireotropinE) inzulin39

24. Homeotermni su:A) gmazoviB) žabeC) ljudiD) ribeE) biljke25. ATP se troši za:A) pasivni transport kroz staničnu membranuB) aktivni transport kroz staničnu membranuC) osmozuD) dijalizuE) difuziju26. Kromatin je sastavni dio:A) kromosomaB) jezgreC) kloroplastaD) Golgijevog tijelaE) endoplazmatske mrežice27. Koja dva imena nisu sinonimi:A) retina = mrežnicaB) jezgrica = nukleolusC) ER = endoplazmatska mrežicaD) adenohipofiza = neurohipofizaE) femur = bedrena kost28. Eukariotske stanice su:A) bakterijeB) virusi bjesnoćeC) stafilokokiD) pneumokokiE) biljne stanice29. U DNA sparuju se:A) adenin i timinB) adenin i gvaninC) metionin i citozinD) citozin i timinE) timin i metionin40

30. Konjugacija se zbiva:A) u mitoziB) izmeñu citozina i gvaninaC) u mejoziD) izmeñu bakterije i virusaE) meñu nehomolognim kromosomima31. Oksidativna fosforilacija važna za stanično disanje odvija se u:A) jezgriB) peroksisomuC) lizosomuD) mitohondrijuE) jezgrici32. Plazmidje:A) bakterijski kromosomB) dio Golgijevog tijelaC) mala prstenasta DNA u bakterijiD) prisutan u citoplazmi prokariota i eukariotaE) važan za plazmolizu33. Poremećaj razvoja zametka čovjeka može uzrokovati:A) rendgenska dijagnostikaB) virusC) ionizacijsko zračenjeD) alkoholE) sve je točno34. Virus HlV-a napada:A) zrele T4 limfociteB) stanice gušteračeC) miociteD) amniociteE) eritocite35. Sa naše planete nestali su:A) sibirski tigarB) hrvatska sibirejaC) velebitska degenijaD) ptica moa i dodoE) mediteranska medvjedica41

36. Oplodnja u čovjeka odvija se u:A) uterusuB) Graafovom folikuluC) stijenci jajovodaD) prvoj trećini jajovodaE) grliću maternice37. Dragutin Gorjanović Kramberger proučavao je:A) Hvarskog pračovjekaB) Krapinskog pračovjekaC) afričku EvuD) endemsku omorikuE) altamirskog pračovjeka38. Watson i Crick otkrili su strukturu:A) kromosomaB) ribosomaC) DNAD) RNAE) lizosoma39. Po zdravlje čovjeka opasno je kada se u otpadnim vodama nalaze:A) vibrioni kolereB) virusi hepatitisaC) veće koncentracije bakterijaD) veće koncentracije živeE) sve navedeno je opasno40. Kroz staničnu membranu najlakše će proći:A) ugljični dioksidB) glukozaC) ion natrijaD) ion kalijaE) ion vodika42

F I Z I K A41. Radioaktivni element transmutira u novi element koji je u periodnom sustavudva mjesta u lijevo. Koje se čestice emitiraju pri tom raspadu?A) proton + neutronB) α -čestica + neutronC) α -čestica + y-česticaD) elektron + neutronE) proton + antineutrino42. Pri sintezi jezgre helija defekt mase iznosi 2 \xg. Dakle, tijekom procesaosloboñena energija je:A) 2,5 x IO9 JB) 1,8 x 108JC) 9 x 107 JD) 1,8 x 10" JE) 9 x 1010J43. Jezgru 9F bombardiramo ubrzanim protonom da bismo proizveli jezgru O .Koja je čestica emitirana u toj reakciji?A) βB) β¯C) αD) γE) n44. Tijelo obasjavamo ljubičastim svjetlom valne duljine 4 x IO¯5 cm. Kolika jefrekvencija fotona te svjetlosti?A) 1,25 x 10 HzB) 7,5x 105 kHzC) 7,5xl05 GHzD) 1,25 x 10¯l5MHzE) 7,5x 10¯14 Hz45. De Brogliejeva teorija govori o valnom ponašanju čestica. Koja izjava NIJE uskladu s tom teorijom?A) Česticu zanemarive mase možemo promatrati kao val, ako se kreće velikombrzinom.B) Elektroni se u atomima ponašaju kao valovi.C) Valno ponašanje elektrona dokazano je fotoelektričnim efektom.D) Iznos valne duljine čestice danje de Brogliejevom relacijom: γ = h/p.E) Valno svojstvo elektrona osnova je elektronske mikroskopije.44

46. Izlazni rad elektrona iz K-ljuske cezija je 3,04 x IO¯'9 J. Izračunajte graničnufrekvenciju za foton koji će uzrokovati fotoelektrični efekt iz K-ljuske! h = 6,6 x10¯34 JsA) 4,6x 10lvHzB) 4,6x IO16 HzC) 4,6 x IO14 HzD) 2,3x IO14 HzE) 2,3 x IO13 Hz47. Žica duljine 3 m učvršćena je na oba kraja. Na njoj može nastati stojni val kojiima valnu duljinu:A) 5mB) 4mC) 3/2 mD) 5/6 mE) 4/5 m48. Indeks loma žutog svjetla za dijamant je 2,42 a za vodu je 1,33. Koliko puta jebrzina svjetlosti u dijamantu manja od brzine u vodi?A) 0,6B) 0,8C) 1,2D) 1,8E) 5,549. Smjer električne struje je:A) obrnut smjeru gibanja slobodnih elektrona u metalnom vodičuB) jednak smjeru gibanja slobodnih elektrona u metalnom vodičuC) jednak smjeru gibanja slobodnih elektrona u poluvodičuD) od točke nižeg potencijala prema točki višeg potencijalaE) ovisan o otporniku koji je spojen u krug50. Koji od navedenih ureñaja NE koristi pojavu elektromagnetske indukcije?A) transformatorB) električna centralaC) generator izmjeničnog naponaD) galvanski članakE) radio odašiljač51. Kolika je valna duljina rendgenskih zraka frekvencije 1,5 x IO18 Hz?A) 3x 10¯8mB) l,5x 10¯15m45

C) 2xlO-'°mD) 2x 10¯l2mE) 3xlO¯l8m52. Predmet je 6 cm ispred divergentne leće žarišne daljine -24 cm. Slika senalazi:A) na udaljenosti manjoj od 6 cm s druge strane lećeB) na udaljenosti većoj od 6 cm s druge strane lećeC) na udaljenosti manjoj od 6 cm s iste strane lećeD) udaljenosti većoj od 6 cm s iste strane lećeE) na jednakoj udaljenosti s druge strane leće53 Radio signal se vrati na Zemlju, nakon refleksije s površine Mjeseca, za 2,56 s.Izračunajte udaljenost Mjeseca od Zemlje!A) 384000 kmB) 768000 kmC) 768000 mD) 384000 mE) 300000 km54. Rastegnemo li prvu oprugu za 4 cm, a drugu za 2,5 cm, njihove potencijalneenergije će biti jednake. Koliki je omjer konstanta elastičnosti prve i druge opruge?A) 2,56B) 4C) 0,25D) 0,39E) l,655. Koja relacija predstavlja izraz za vremensku ovisnost izmjeničnog napona, u,efektivne vrijednosti 120 V i frekvencije 50 Hz?A) u= 170 V 100 π t s¯1B) u= 120 V sin 100π¯1C) u= 170Vsin50 π t s¯1D) u= 120 V sin 50 π t sE) u= 170 V sin 314 π t s56. Vodič duljine 2m postavljen je okomito na silnice magnetskog polja Zemlje.Izračunajte magnetsku indukciju ako sila od 1N djeluje na vodič kada njime tečeelektrična struja jakosti 10A!A) 50 µTB) 1mTC) 2µT46

D) 10 mTE) 50 mT57. Izračunajte radijus kružnice po kojoj će se proton gibati brzinom 6x10 m/sokomito na silnice magnetskog polja indukcije 4 T! mp= 1,67 x IO¯27 kgA) 1,56 mmB) 6 cmC) 0,4 cmD) 15,6 mmE) 0,6 mm58. Pločice u katodnoj cijevi osciloskopa razmaknute su 8 mm i priključene naizvor napona od 15 kV. Kolika sila djeluje na elektron koji prolazi izmeñu pločica?A) 25 mNB) 0,8 nNC) 1,4 nND) 0,3 pNE) 5,7 pN59. Dva električna titrajna kruga su u rezonanciji, ako je ispunjen uvjet:A) da su induktivnosti zavojnica jednakeB) da su kapaciteti kondenzatora jednakiC) da omjer frekvencija dva kruga nije cijeli brojD) da su periodi titranja krugova jednakiE) da su omjeri kapaciteta kondenzatora jednaki omjerima induktivnosti zavojnica60. Elektromotorna sila:A) je sila koja djeluje na pozitivne naboje u smjeru pozitivnog pola izvora električnestrujeB) ovisi o kapacitetu izvora električne strujeC) vrši pretvorbu kemijske energije u električnu energijuD) je rad sile, koja nije električne naravi, po jedinici naboja unutar izvora električnestrujeE) je sila koja razdvaja pozitivne i negativne naboje61. Na napon od 9 V priključena su dva meñusobno paralelno spojena potrošačasvaki otpora od 20 Ω. Snaga na pojedinom potrošaču je:A) 4,05 WB) 8,1kWC) 8,1 WD) 12 NmE) 100 kW47

62. Pet jednakih otpornika spojeno je paralelno. Kako se promijeni ukupan otporako jedan otpornik uklonimo iz spoja?A) smanji se za 5 %B) poveća se za 2 %C) smanji se za 25 %D) poveća se za 25 %E) poveća se za 2 %63. Koja od navedenih tvrdnji opisuje električno polje ?A) Električno polje je vrtložno polje.B) Električno polje je prostor u kojem se očituje djelovanje električne sile.C) Jakost električnog polja smanjuje se razmjerno udaljenosti od točkastog naboja.D) Smjer električnog polja uvijek se podudara sa smjerom električne sile.E) Električno polje ima smjer od negativnog prema pozitivnom naboju.64. Izmeñu ploča nabijenog pločastog kondenzatora električno polje je :A) jednako nuliB) najveće jakosti uz pozitivno nabijenu pločuC) najveće jakosti uz negativno nabijenu pločuD) najveće jakosti na sredini izmeñu pločaE) homogeno65. Iznos ubrzanja čestice mase, m, i naboja, Q, u električnom polju jakosti, E,danje izrazom:A) a = Q m / EB) a = mE / QC) a = Q m ED) a = QEE) a = Q E / m66. Hidraulički tlak :A) nastaje zbog gibanja tekućineB) raste s dubinom u tekućiniC) pada s udaljenosti od vertikalne stijenke posudeD) prenosi se u tekućini jednako na sve straneE) ovisi o gustoći tekućine67. Kolika je srednja kinetička energija molekula plina na temperaturi od -273,15°C? k= 1,3806 x IO¯23 J/KA) 5x 10¯22 JB) 5 x IO¯32 JC) 2,5x 10¯5()J48

D) 0JE) 5,65x IO¯21 J68. Kroz horizontalnu cijev površine presjeka 10 cm2 voda protječe brzinom 50cm/s. Kolikom brzinom protječe na mjestu proširenog presjeka površine 0,2 m2?Tok vode promatrajte kao stacionarni tok idealne tekućine.A) 10000 cm/sB) 2500 cm/sC) 10000 m/sD) 500 cm/sE) 0,25 cm/s69. Olovna kugla promjera d pliva u živi. Koliki dio kugle je uronjen u živu?polova= 11300 kg/m3, pžive= 13600 kg/m3A) 83%B) 17%C) 50%D) 60%E) 73%70. Zatvoreni metalni bubanj sadrži zrak na 20 °C. Koliko puta se povećao tlak ububnju ako je temperatura zraka porasla na 500 °C?A) 2,55 putaB) 2,64 putaC) 2,35 putaD) 2,95 putaE) 2,15 puta71. Dvije jednake biljarske kugle, mase 300 g, kreću se jedna prema drugojbrzinama v1=5 m/s i v2=6 m/s. Nakon sudara, prva kugla giba se brzinom od 7m/s u suprotnom smjeru od početnog. Kolika je brzina druge kugle?A) 7 m/sB) 6 m/sC) 8m/sD) 3 m/sE) 11 m/s72. Polugom nejednakih krakova podižemo tijelo mase 15 kg tako da ga stavimona kraj dužeg kraka. Koliku masu treba staviti na kraći krak da bismo podiglitijelo? Krakovi su dugački 0,5 m i 2 m.A) 60NB) 50 kgC) 60 kg49

D) 50 NE) 25 kg73. Elektron se ubrzava u električnom polju akceleracijom 5x1010 m/s.Izračunajte put koji je elektron prešao nakon 3µs ako je početna brzina 2x104m/s!A) 2,85 x 10-1 cmB) 2,85x 10-1 dmC) 2,85x 10-1 mD) 2,85x10-1 kmE) 2,85x10-1 µm74. S visine od 1000 m padobranac mora doskočiti na cilj. Koliko sjevernije odcilja mora iskočiti iz aviona da bi sletio na cilj ako pada stalnom brzinom od 5 m/si nosi ga južni vjetar koji puše stalnom brzinom od 3 m/s?A) 70 mB) 700 mC) 800 mD) 600 mE) 300 m75. Padobranac se spušta stalnom brzinom od 3 m/s. Ako je sila otpora zraka 800N, kolika je masa padobranca?A) 100 kgB) 70,5 kgC) 90 kgD) 81,5 kgE) 75 kg76. Kamen mase 3 kg bačen je horizontalno sa stijene visoke 150 m brzinom od10 m/s. Izračunajte potencijalnu energiju kamena nakon 2,5 s!A) 1528JB) 954 JC) 5438 JD) 2345 JE) 3512J77. Koliki bi morao biti period vrtnje svemirske stanice oblika kotača promjera 20m pa da čovjek u stanici ima istu prividnu težinu kao na Zemlji?A) 15,43 sB) 11,32 sC) 4,66 sD) 7,92 s50

E) 6,34 s78. Skalarni produkt dvije sile koje zatvaraju kut od 60° iznosi 12 N . Prva sila je 6N. Kolika je druga sila?A) 5NB) 4NC) 8ND) 3NE) 2N79.10 MeV je energija od: 1,6 pJA) 1,6 nJB) 0,16 nJC) 16 pJD) 160 nJ80. Ovisnost puta o vremenu za vertikalni hitac je funkcija:Grafički prikaz te funkcije je parabola za koju vrijedi:A) da ima minimum u točki (vo/g; v0 /2g)B) da ima maksimum u točki (vo/g; vo2/2g)C) daje okrenuta ulijevoD) da je okrenuta udesnoE) da siječe os s u točki vo/gs = vgt −0 2 t251

K E M I J A81. Elektronska konfiguracija kalcija je:A) 1s22s22p63s23p64s2B) 1s2 2s2 2 p6 3s2 3p6 4s2 3d10 5s2 5p6 4d2C) 1s22s22p63s23p64s1D) 1s2 2s22 p6 3s2 3p6 4s23d10 5s2 5p6 5d2E) 1 s2 2s2 2 p6 3s2 3p6 4s2 3d104p682. Koja od navedenih tvari može sublimirati?A) FeB) MgOC) I2D) NaClE) dijamant83. Koja od navedenih tvari ima najviše vrelište?A) H 2 OB) NH 3C) CH 4D) HFE) H 2 S84. Vodikovu vezu nalazimo u molekuli:A) vodeB) fenolaC) alkoholaD) proteinaE) amonijaka85. Elektrofilna čestica je:A) Cl-B) CN-C) H 2 OD) NO 2 +E) NH 386. U heterocikličke spojeve ubrajamo:A) citozinB) kolesterolC) fenilalanin52

D) cistinE) fenol87. U prirodi se u elementarnom stanju nalazi:A) natrijB) argonC) litijD) berilijE) brom88. Aminokiseline:A) u prirodi dolaze u slobodnom stanjuB) se sve mogu sintetizirati u ljudskom organizmuC) mogu imati više od jedne karboksilne i amino skupineD) ne pokazuju optičku aktivnostE) su spojevi niskog tališta89. Nepolarna je molekula:A) proteinaB) benzenaC) sumporovog(VI) oksidaD) ugljikovog(II) oksidaE) etanola90. U kojem od navedenih spojeva je oksidacijski broj klora +1?A) HC 1B) HC 1 O 2C) MgCl 2D) NaClE) HC 1 O91. Koja je od navedenih kiselina najjača?A) H 3 PO 4B) CH 3 COOHC) CCI 3 COOHD) H 2 CO 3E) CH 3 CH 2 CH 2 CH 2 COOH92. Sapun je:A) CH 3 (CH 2 ) 7 CH=CH(CH 2 ) 7 COONaB) CH 3 CH 2 ONaC) CH 3 CH 2 CH 2 CH 2 COONa53

D) C 6 H5ONaE) CH 3 CH 2 OCOONa93. Optičku aktivnost pokazuje molekula:A) CCI 3 HB) NH 2 CH 2 COOHC) HOCH 2 COCH 2 OHD) CH 3 CHOHCH 2 CH 3E) CH 3 CH 2 OCH 394. Maseni udio kisika u fosfatnoj (fosfornoj) kiselini je:A) 65,3 %B) 58,6 %C) 66 %D) 59,3 %E) 76,2 %95. U reakciji hidrolize s vodom će reagirati:A) K+B) ClC) SO 4 2-D) CO 3 2-E) NO 396. Aluminij reagira s:A) lužinamaB) vodomC) konc. H 2 SO 4D) konc. HNO 3E) razrijeñenom HNO 397. Za voda je NETOČNA tvrdnja:A) voda za piće ima vrijednost pH = 6,8-8,2B) voda za piće NE smije sadržavati NO3- i NO2- ioneC) voda ima visoku vrijednost specifičnog toplinskog kapacitetaD) voda je u tijelu odrasle osobe masenog udjela oko 65 %E) voda spada u slabo reaktivne spojeve98. Vodikov peroksid, H2O2:A) se uz katalizator disproporcionira na O2 i H2B) je oksidacijsko i redukcijsko sredstvoC) NE nastaje u organizmu54

D) je uljasta, bezbojna tekućinaE) je planarna molekula99. Alkoholi:A) NE reagiraju s metalimaB) su svi dobro topljivi u vodiC) imaju viša vrelišta od odgovarajućih alkana jednake molarne maseD) kuhanjem s lužinama daju sapuneE) s aldehidima daju estere100. Saharoza:A) je grožñani šećerB) je disaharid u kojem su monosaharidi povezani (al-p2) glikozidnom vezomC) je reducirajući šećerD) potpunom oksidacijom daje 12 molekula CO2 i 12 molekula H2OE) je u šećernoj repi masenog udjela 80 %101. Za reakciju S (s) + O2 (g) -» SO2 (g) vrijedi:A) reakcija je nespontanaB) u navedenoj reakciji kisik NE mijenja oksidacijsko stanjeC) kisik je oksidansD) oksidacijska stanja kisika i sumpora se NE mijenjajuE) sumpor je oksidans102. Najnižu pH-vrijednost ima:A) ocatB) krvC) vinoD) želučani sokE) urin103.Izomeri su:A) etanol i eterB) oleinska i stearinska kiselinaC) glukoza i fruktozaD) glicin i alaninE) benzen i cikloheksan104.Potpunom neutralizacijom 1 mola sulfatne (sumporn kiseline s 1 molomnatrijevog hidroksida nastaje:A) 1 mol vodeB) 2 mola soli55

1C) 2 mola soliD) 2 mola vodeE) 2 mola vode i 2 mola soli105. Koja od navedenih reakcija je redoks reakcija?A) H3O+ + OH- → 2 H2OB) Ag+ + Cl- → AgClC) 2H2 + O2 →2 H2OD) 2 NaCl + H2SO4 → Na2SO4 + 2 HC1E) CH3CH2OH + CH3COOH ↔ CH3CH2OCOCH3 + H2O106. Za eten je NETOČNA tvrdnja:A) eten s HCl daje kloretanB) eten s vodom uz H2SO4 daje etanolC) eten s KMNO4 kiselom mediju daje etandiolD) eten s H2 uz katalizator daje etanE) eten NE može polimerizirati107. Koji od navedenih spojeva NIJE aromatski?A) piridinB) pirolC) ciklopentanolD) toluenE) antracen108. Kristali metala:A) su niskog tališta i vrelištaB) su topljivi u vrućoj vodiC) su u pravilu izolatoriD) su pri sobnoj temperaturi u čvrstom stanju osim živeE) pokazuju svojstvo kalavosti109. Sastav otopine može se iskazati:m(x)γ ( X ) =A)Votapalan(x)c( X ) =B)Votopinem(x)b( X ) =mC)otapala56

n(x)γ ( X ) =D)Votopinem(x)b( X ) =mE)otopine110. Koji od navedenih metala istiskuje vodik iz kloridne (soln kiseline?A) cinkB) živaC) srebroD) bakarE) kositar111. Koji od navedenih elemenata može biti samo u pozitivnom oksidacijskomstanju?A) ugljikB) vodikC) kalcijD) dušikE) klor112. pH neke otopine je 6,8. Koncentracija vodikovih iona u toj otopini iznosi:A) 6,3 x 108LB) 1,58 x I0-7 mol/LC) 6,3 x 106 dm3D) 0,823 mol/dm3E) 1,58 x 107 mol/L113.Kut izmeñu C-H veza u molekuli acetilena iznosi:A) 109,5°B) 120°C) 180°D) 90°E) 106°114.Koja od molekula je pri standardnim uvjetima najslabije topljiva u vodi?A) O2B) SO2C) SO3D) CO2E) NO2115. Maksimalni broj elektrona u M-ljusci je:57

A) 16B) 32C) 2D) 18E) 8116. Vodik će nastati u reakciji:A) srebra i kloridne kiselineB) etanola i natrijaC) disproporcioniranja vodikovog peroksidaD) fenola i natrijevog hidroksidaE) disocijacije kiseline117. Pravilo okteta nije zadovoljeno za centralni atom u molekuli:A) H2OB) NH3C) A1C13D) CH4E) CO2118. 11 g ugljikovog(IV) oksida kod standardnih uvjeta zauzima volumen od:A) 22,4 LB) 11,2 LC) 22,4 mol/LD) 5,6 dm3E) 5,6 m3119. Za nukleinske kiseline NE vrijedi:A) hidrolitičkom razgradnjom daju 3 vrste produkataB) su polimeriC) u svom sastavu mogu imati ribozu ili 2-deoksi ribozuD) su spojevi male molarne maseE) su otkrivene u 20. stoljeću120. Za reakciju N2 (g) + 3H2 (g) ↔ 2 NH3 (g); ∆H< 0, je točna tvrdnja:A) reakcija je egzotermnaB) boljem iskorištenju reakcije pogoduje niži tlakC) tlak NE utječe na brzinu reakcije dobivanja amonijakaD) reakcija teče uz povećanje entropijeE) povišenje temperature povećava iskorištenje reakcije58