Podrška odlučivanju u medicini sa osvrtom na sisteme za ... - Infoteh

sistema susretati u upotrebi, kako bi se testiranje mogloobaviti na pravi način.U slučaju eventualne žalbe korisnika sistema, kojuodgovorna regulatorna agencija uzima u razmatranje, potrebnoje napraviti niz koraka. Kao prvo, neophodno je da senekolicina pacijenata podvrgne detaljnim ispitivanjima kakobi se odredila „zlatna sredina“ dijagnoze. Ako ljekar tvrdi daje sistem načinio grešku, postavlja se pitanje šta je udiskutabilnom slučaju bila tačna dijagnoza. Dalje, izabranakomisija za reviziju bi morala da zna sve podatke o pacijentukoji su bili poznati u trenutku davanja problematičnedijagnoze. To bi potencijanlo narušilo privatnost pacijenta. Sviizvori informacija o pacijentu bi morali biti otkriveni, što bidovelo do sličnih problema kakvi se javljaju pri prikupljanjudokaza u slučajevima nesavjesnog liječenja. Zadatak agencijebi bio da utvrdi da li je korisnik (ljekar) pravilno obučen zarad i da li je koristio sistem na odgovarajući način. Za takonešto bi bilo neophodno da svaki sistem ima neku vrstuinternog skladištenja informacija koja bi išla do nivoapamćenja svakog pojedinačnog pritiska tastera pri upotrebi, jeru suprotnom komisija ne bi bila u stanju da rekonstruiše cijelislučaj. Takođe bi bilo potrebno utvrditi da li je baza podatakasamog sistema potpuna i ispravna. I posljednje u nizu, jestepitanje da li je korisnik u ispitivanom slučaju koristio sistemna odgovarajući, odnosno najbolji mogući način. Za donošenjeodluke u ovakvom slučaju bi bilo potrebno da revizoriovlaštene agencije budu eksperti kada je u pitanju upotrebasvakog pojedinačnog DDSS sistema. U tom slučaju bi bilipotrebni mjeseci i mjeseci obuke kako bi jedna osoba postalaekspert u korištenju samo jednog od mnogobrojnih sistema.Očigledno je da bi regulatornoj agenciji bilo jako teško daprikupi velika sredstva koja ovakve vrste obuka zahtijevaju,pogotovo kada se uzme u obzir jako mali broj potencijalnihžalbi koje bi bile uložene u odnosu na veliki broj sistema injihovih korisnika. Složenost svih prethodno navedenihpitanja jasno ukazuje na poteškoće pri formiranju regulatornepolitike u slučaju DDSS sistema.Sa priličnom sigurnošću se može tvrditi da ćespecijalizovani DDSS sistemi u budućnosti imati sve širuupotrebu. Uz razvoj novih i automatizaciju starijihmedicinskih uređaja, DDSS sistemi će biti neophodni kako bise poboljšale performanse sistema ili pravilno tumačili izlaznipodaci. Najčešći sistemi koji se danas sreću su oni zainterpretaciju medicinskih slika (radioloških i sl.), signala(EKG, EEG) i dijagnostiku u usko definisanim kliničkimuslovima. Kao nusprodukt uspjeha ovih sistema se javljamanjak opreznosti kod korisnika kada je u pitanju preciznostistih. Istraživanja su pokazala da je manje iskusno medicinskoosoblje sklono praćenju svih savjeta dobijenih od DDSS, čak ikada je prilično očigledno da su pogrešni.Budućnost DDSS sistema široke namjene je obećavajuća,ali ne toliko izvjesna kao što je slučaj sa prethodnim. Kao štoje već napomenuto, potrebno je riješiti jako bitne stvari prijenego što sistemi koji obuhvataju jako velike oblasti umedicinskom smislu postanu dovoljno kvalitetni i uspješni.Bez obzira na sve, oni će u svakom slučaju igrati jako bitnuulogu kada se radi o obrazovanju medicinskog osoblja.Jedan od ključnih parametara od kojeg će u mnogomezavisiti prihvaćenost svakog pojedinačnog sistema jestenjegov korisnički interfejs. Grafički korisnički interfejsi (eng.Graphic User Interface – GUI) koji su danas jako rašireniolakšavaju upotrebu sistema od strane osoblja koje imapoteškoće sa unosom podataka preko tastature. Međutim, istotako ne treba zanemariti onaj dio korisnika, koliko god da jemali, kojima ne odgovara sistem unosa putem različitihpointera (miševa, dodirnih panela, itd). Takođe je važno daprelazak sa jedne programske funkcije na drugu budemaksimalno olakšan, kako bi korisnici mogli pravovremenoreagovati u slučaju iskrsavanja neke hitne situacije.IV.PROCJENA UTICAJA NA UNAPREĐENJE LJEKARSKEPRAKSERačunari mogu da pomognu u liječenju bolesnika krozpodršku kliničkom odlučivanju, ali i u liječenju grupebolesnika podrškom odlučivanju o izboru strategije. Pomoć seostvaruje na nekoliko nivoa - omogućavanjem pristupanaučnim publikacijama, snabdijevanjem vodičima iprotokolima, ukazivanjem na propuštene informacije isistematski strukturisanom bazom podataka [6].Mnoga istraživanja su pokazala da se korišćenjem CDSSpodrške unapređuje prevencija obolijevanja do 50%, dok sepoboljšanje uočava i u liječenju bolesti, naročito u domenudoziranja. Sullivan i Mitchell navode da je danas skoro 90%opšte prakse u Velikoj Britaniji kompjuterizovano, gdje mnogikoriste računare samo da bi sebi olakšali posao priponavljanim propisivanjima [7]. Ipak, za 55% svih ljekara onisu izvor validnih informacija tokom konsultacija, jer imomogućavaju pristup važnim kliničkim podacima. Studija kojusu sproveli Walton i saradnici pokazala je da se 88% ljekaraizjašnjava da su CDSS sistemi laki za korišćenje u praksi [8].Sve je više dokaza da računarska podrška pomaže ljekarima dase odluče za propisivanje boljih, ali i jeftinijih lijekova [9].Studije provedene u Velikoj Britaniji pokazale su dakorišćenje računara pri ponovljenom propisivanju uštedi prekojednog minuta po receptu. Takođe je utvrđeno 30% uštede nacijeni lijeka, a recepti su propisivani mnogo kompletnije iispravnije - zabilježeno je poboljšanje od 53%.Jasno je da računarska podrška unapređuje propisivanjena mnogo različitih načina, uključujući i rutinskoprovjeravanje potencijalnih interakcija. Trebalo bi naglasiti daCDSS sistemi nikad ne mogu da uzmu u obzir baš sveokolnosti vezane za bolesnika, jer su dizajnirani da pomognuljekarima u odlučivanju - a ne da odlučuju umjesto njih. Timeljekar ostaje potpuno odgovoran za krajnju odluku kojudonese.V. ZAKLJUČAKBudućnost CDSS/DDSS sistema se čini veoma izvjesnom iobećavajućom. Broj stručnjaka koji rade na ovoj oblasti, kao i- 1132 -