ProCredit Bank Bosna i Hercegovina Godi{nji izvje{taj 2004

S a d r ` a j4Klju~ni pokazatelji5Izjava o misiji6Pismo Nadzornog odbora8Pismo Uprave Banke10Banka i njeni dioni~ari12ProCredit — me|unarodna grupacija15Banke-partneri u regionu18Pregled poslovanja28Upravljanje rizikom30Mre`a filijala32Organizacija, zaposleni i njihov razvoj34Eti~ki i ekolo{ki standardi36Na{i klijenti42Finansijski izvje{taji62Kontakt adrese

P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Klju~ni pokazateljiU ‘000 Eura prema kursu u 2004. i 2003. g. 004. 2003. PromjenaBilans stanjaUkupna aktiva 71,016 50,756 40%Bruto kreditni portfolio 61,363 44,163 39%Portfolio poslovnih kredita 48,074 30,630 57%EUR < 10,000 26,719 15,438 73%EUR > 10,000 < 50,000 10,728 7,365 46%EUR > 50,000 < 150,000 8,333 5,382 55%EUR > 150,000 2,294 2,446 -6%Portfolio stambenih kredita 7,472 8,958 -17%Ostali kreditni portfolio 5,817 4,575 27%Rezervisanja za kreditne gubitke 1,610 1,449 11%Obra~unata kamata 413 248 67%Neto kreditni portfolio 59,753 42,779 40%Depoziti klijenata 21,024 10,558 99%Pozajmice od finansijskih institucija 38,009 30,422 25%Dioni~ki kapital 10,680 9,292 15%Bilans uspjehaPrihodi iz poslovanja 8,584 6,065 42%Rashodi iz poslovanja 7,072 5,476 29%Dobit iz poslovanja prije oporezivanja 1,512 589 157%Neto dobit 1,388 536 159%Klju~ni parametriKoeficijent tro{kova/dobiti 78.8% 83.5%Povrat na kapital 14.9% 6.1%Koeficijent adekvatnosti kapitala 15.8% 20.2%U~e{}e stalnih sredstava u kapitalu Banke 19.5% 17.2%Operativna statistikaBroj ispla}enih kredita 20,119 10,761 87%Broj poslovnih aktivnih kredita 13,764 6,368 116%Broj depozitnih ra~una 24,464 17,958 36%Broj zaposlenih 291 226 29%Broj filijala i poslovnica 13 11 18%

I z j a v a o m i s i j iIzjava o misijiProCredit Bank je banka orijentiranarazvoju koja pru`a potpuni spektar usluga. Klijentimanudimo kvalitetnu uslugu i {irok dijapazonbankarskih proizvoda. U na{em kreditnomposlovanju fokusiramo s na kreditiranje mikro,malih i srednjih preduze}a, jer smo uvjerenida njihovo poslovanje stvara najve}i broj radnihmjesta i zna~ajno doprinosi ekonomijama ukojima djeluju. Na{a Banka izbjegava {pekulativnelinije poslovanja, te velike kredite izdajeu izuzetnim slu~ajevima umanjuju}i na taj na~inrizik povezan sa takvim aktivnostima.Na{i dioni~ari od kojih ve}inu ~ine velike,renomirane me|unarodne institucije - o~ekujuodr`iv povrat na investiciju, no nisu isklju~ivozainteresirani za uve}anje kratkoro~nog profita.Intenzivno ula`emo u obuku na{ih zaposlenikakako bi stvorili prijatnu i efikasnu radnu atmosferu,te omogu}ili najstru~nije usluge za na{eklijente.

P i s m o U p r a v e B a n k ePokreta~ka snaga koja stoji iza dostignu-}a Banke, bez obzira na zna~ajnu konkurenciju,bila je odli~an u~inak na{ih mladih i poletnihzaposlenika. Mi ~vrsto vjerujemo da }e njihovapredanost i profesionalizam sa kojim pristupajusvom poslu nastaviti da generira odli~ne rezultateu mnogim budu}im godinama.Sa desna na lijevo, sjede:Bob Assenberg Carien Dam Edin HrnjicaDirektor Zamjenica direktora Izvr{ni direktorSa desna na lijevo, sjede:Sanel Kusturica Sabina Ba{i} Vedran Had`iahmetovi}Izvr{ni direktor Izvr{ni direktor Izvr{ni direktor

B a n k a i n j e n i d i o n i ~ a r i 11The International Finance Corporation(IFC), je multilateralna institucija kojapromovira razvoj privatnog sektora u svojimzemljama-~lanicama u razvoju. Kao ~lanicagrupacije Svjetske banke, ali pravno i finansijskineovisna, IFC pru`a dugoro~no kreditnofinansiranje i finansiranje prikupljanjem vlastitogkapitala po tr`i{nim uslovima kao podr{kuaktivnostima privatnog sektora, poma`e mobiliziranjedodatnih finansija iz drugih izvora, tepru`a savjetodavne usluge, kako vladama takoi privatnom biznisu. IFC u~estvuje u projektimabez garancija otplate od strane vlada. Tokom2004. finansijske godine, IFC je odobrio 5,6 milijardiameri~kih dolara novih kredita i kapitalnihinvesticija kao podr{ku projektima od ukupnopreko 23, 4 milijarde ameri~kih dolara. Od svogosnivanja 1956. godine, IFC je investirala gotovo44 milijarde dolara vlastitih sredstava u vi{e od3.100 kompanija u 140 zemalja u razvoju.ProCredit Holding AG osnovana je 1998.g. kao Internationale Micro Investitionen AG(INI), investicijska kompanija specijalizirana zakapitalno u~e{}e u mikrofinansijskim bankamalociranim u zemljama u tranziciji i razvoju. Ovemikrofinansijske banke, sada zajedni~ki poznatekao ProCredit Group, usmjerene su na pru`anjebankovnih usluga onima koje druge banke,ili uop}e ne opslu`uju (obi~no zbog tro{ka ilirizika), ili ih opslu`uju neadekvatno. ProCreditHolding je ve} sada - ili }e uskoro postati -ve}inski vlasnik gotovo svih institucija ProCreditgrupacije, obzirom da trenutno implementirastrategiju kupovine dionica od javnih institucijakoje imaju dionice u ProCredit bankama. Pro-Credit Holding, u saradnji sa Internationale ProjektConsult GmbH (IPC), aktivno rukovodi razvojemovih institucija preuzimaju}i odgovornostna nivou korporativnog upravljanja. Kompanijado sada ima vlasni~ki udio od ukupno 53 milionaeura u 19 banaka i finansijskih institucija. Njenidioni~ari su kombinacija privatnih i javnih investitora- u omjeru 50:50.Commerzbank AG je osnovana 1870.godine i danas je jedna od vode}ihprivatnih komercijalnih banaka Europe. Sasna`nom me|unarodnom mre`om koju ~inepredstavni{tva i vlasni{tvo nad dionicama upreko 40 zemalja, Commerz Bank je univerzalnabanka koja pru`a bankovne usluge stanovni{tvui privredi. Putem jednog broja podru`nica onapru`a i finansijske usluge, poput leasinga, upravljanjaimovinom i ulaganja u nekretnine.The European Bank for Reconstructionand Development (EBRD) Evropska bankaza obnovu i razvoj je osnovana 1991. godine.Njen cilj je ja~anje tranzicije ka otvorenim, tr`i{noorijentiranim ekonomijama i promocija privatne ipreduzetni~ke inicijative u zemljama Srednje iIsto~ne Europe i u zemljama ~lanicama Komonveltaposve}enim demokratiji, pluralizmu i tr`i{nojekonomiji. EBRD `eli da pomogne tih 27 zemaljau kojima djeluje, da impleme-ntiraju strukturnei sektorske ekonomske reforme, promocijomkonkurencije, privatizacije i preduzetni{tva.Vr{e}i tu ulogu katalizatora promjene, ova bankapoti~e sufinansiranje i direktne strane investicijeod strane privatnog i javnog sektora, poma`emobilizaciju doma}eg kapitala i pru`a tehni~kusaradnju u relevantnim podru~jima.

14 P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4ProCredit institucije mogu biti uspje{ne u svojojrazvojnoj misiji samo ako im se osiguraodr`ivost. U skladu s tim, one su uspostavljenekao komercijalna, tj. profitna tijela. Me|utim,dioni~ari Grupacije te`e uspostaviti ravnote`uizme|u razvojnih ciljeva, koji su ih motiviralida investiraju u ProCredit-grupaciju, i, s drugestrane, komercijalnih uspjeha {to ~ini osnovudugoro~ne odr`ivosti, a odra`ava se adekvatnimpovratom ulo`enog. U 2004. godini o~ekujese da povrat glavnice grupacije u cjelini, izra`enu ~vrstoj valuti, nakon odbijanja poreza na dobit,dostigne 14%.viti nove standarde u svojim respektabilnimbankovnim sektorima u pogledu transparentnostii poslovne etike, kao i upravljanja rizikom irevizije. Na taj na~in, Grupacija ima za cilj pomo}iizgradnju javnog povjerenja u banke.Ovaj nivo profitabilnosti je dovoljan daosigura dalji razvoj Grupacije. Do kraja 2009.godine, Grupacija o~ekuje posjedovanje vlastitihinstitucija u 22 zemlje, sa ukupnim brojemposlovnica od skoro 600, brojem zaposlenikakoji }e porasti do preko 13.000 i sa kreditnimportfolijom koji }e porasti na 3 milijarde eura.Da bi se postigao predvi|eni nivo rasta, bit }epotrebno mobilizirati zna~ajna finansijska sredstva.Ali pristup dodatnom finansiranju, sampo sebi, ne}e biti dovoljan: razvoj ljudskih resursa}e i dalje biti klju~ni prioritet grupacija. To }epodrazumijevati, ne samo intenzivnu obuku utehni~kim i menad`erskim umije}ima na nivoupojedina~nih institucija, ve} i kontinuiranu razmjenuosoblja izme|u institucija-~lanica, kakobi se u potpunosti iskoristile prilike za razvojosoblja, stvorene njihovim ~lanstvom u jednojizvorno me|unarodnoj grupaciji.

B a n k e - p a r t n e r i u r e g i o n u15Banke - partneri u regionuPo~etkom devedesetih godina mikro-biznisu Isto~noj Evropi je postao pokreta~ka snagaekonomskog rasta i otvaranja novih radnih mjesta,~ime je odigrao klju~nu ulogu u procesu tranzicije.U situaciji kad su mnoga velika dr`avnapreduze}a jednostavno nestajala, mnogi ljudi sushvatili da je pokretanje vlastitog biznisa jedinaraspolo`iva prilika da zarade za `ivot i stvorebudu}nost za svoju porodicu. Moglo se pretpostavitida su u me|uvremenu tr`i{ta finansijskihusluga u tim zemljama bila dovoljno dobrorazvijena da udovolje kreditnim potra`ivanjimakoja iskazuju mala preduze}a. Me|utim, stvarnostje ne{to druk~ija: mnoge banke tvrde dasu savr{eno spremne slu`iti malom biznisu, a upraksi su i dalje usmjerene, gotovo isklju~ivo, nakonvencionalnije i poznatije linije biznisa, poputkorporativnih finansija i potro{a~kih kredita.Stoga je razvojni potencijal malog biznisa jo{ uvijekote`an zbog ograni~enih mogu}nosti izvorafinansiranja.ProCredit-grupacija ima za cilj ponuditilijek za takvo stanje. Od 1998. godine Grupacijaje pro{irila svoje operacije da bi obuhvatila10 zemalja Balkana i biv{eg Sovjetskogsaveza. Od 10 institucija, njih 9 su banke sapunom licencom koje poslovnim klijentima iprivatnim licima nude niz finansijskih usluga.Sama veli~ina ProCredit mre`e sa 185 po-

16 P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4slovnica zaslu`na je {to je Grupacija jedna odvode}ih institucija u regionu, dok u nekimzemljama lokalne ~lanice ProCredit mre`e su me|uvode}im u bankarskoj industriji zahvaljuju}i,izme|u ostaloga, i uspostavljanju novih standardau pogledu finansiranja malog biznisa iusluga klijentima. Sedam od deset institucija jesteklo me|unarodni rejting, dok se u svakompojedina~nom slu~aju radi o jednom od najvi{ihrejtinga dodijeljenih bilo kojoj banci u toj zemlji.Uslijed primjene kreditne tehnologije kojaodgovara specifi~nim zahtjevima malog biznisa,ProCredit institucije su mogle brzo pro{iriti svojekreditne operacije. Danas, Grupacija opslu`ujepribli`no 187.000 kreditnih klijenata u cijelom regionu.Posebna pa`nja se sada posve}uje ruralnimpodru~jima, a sve ve}i broj kredita ProCredit-grupacije se daje biznisu u poljoprivrednomsektoru.Me|utim, u skladu sa svojom misijom da“pru`e {iroki dijapazon pouzdanih finansijskihusluga”, ProCredit banke nisu samo kreditneinstitucije, ve} nude i znatan broj jednostavnihi direktnih nekreditnih proizvoda namije-njenihstanovni{tvu, uklju~uju}i i mogu}nost depozita,privatnih teku}ih ra~una i debitnih/kreditnihkartica. Posebno u Isto~noj Evropi, na{e institucijesu investirale zna~ajne finansijske i ljudskeresurse u posljednjih 12 mjeseci u razvojtih operacija. Regionalna mre`a nudi specijalnepogodnosti u pogledu osiguranja raznih vidovanekreditnih proizvoda za kojima raste potra`nja.Kako me|unarodna putova-nja i poslovne aktivnostidobijaju na zna~aju, ProCredit bankesu pojednostavile procedure me|unarodnihnov~anih transfera izme|u institucija ~lanicaGrupacije, a svoje cijene u~inile jo{ konkurentnijim.Klijenti ProCredit- grupacije sada imaju sveve}i pristup ATM-ovima diljem regiona, i to bezdodatnih tro{kova.Jo{ je va`nije da sna`na ProCredit mre`aomogu}ava razmjenu stru~nog znanja izme|uvlastitih institucija. Razmjena menad`erskogosoblja, inozemni programi obuke, te regionalneradionice i seminari, osiguravaju da sepobolj{anja i iskustva brzo prenesu po regionu,~ime se ubrzava institucionalni rast svih banakau mre`i, te pove}ava kvalitet i pouzdanost njihovihusluga. Kao dio regionalne mre`e, Pro-Credit Bank Bosne i Hercegovine izvla~i korist izte, sve ve}e saradnje.

B a n k e - p a r t n e r i u r e g i o n u17Naziv Bitni datumi KontaktProCredit Bank Osnovana u martu 1999. Rruga Sami FrasheriAlbanija 15 filijala Tirana18 951 zajmoprimaca / 79 miliona eura kredita Tel./Fax: +(355) 4-271 272 / 27650 311 {tedi{a / 116 miliona eura info#procreditbank.com.al387 zaposlenih www.procreditbank.com.alProCredit Bank Osnovana u oktobru 2001. 131, Hristo Botev Blvd.Bugarska 35 filijala Sofia26 852 zajmoprimaca / 139,3 miliona eura u kreditima Tel./Fax: +(359) 2 921 71 00 / 71 10153 384 deponenta / 75, 6 miliona eura contact#procreditbank.bg623 zaposlena www.procreditbank.bgProCredit Bank Osnovana u maju 1999. D. Agmashenebeli Ave 154Gruzija 19 filijala Tbilisi16,295 zajmoprimaca / 50.4 miliona eura u kreditima Tel./Fax: +(995) 32-20 2222 / 058036,532 deponenta / 24.9 milliona eura info#procreditbank.ge605 zaposlenih www.procreditbank.geProCredit Bank Osnovana u januaru 2000. Rr SkenderbeuKosovo 16 filijala 38000 Prishtina/ Kosovo UNMIK28,600 zajmoprimaca / 109.9 milliona u kreditima Tel./Fax: +(381) 38-249624 /-248777157,500 deponenata / 310 milliona eura info#procreditbank-kos.com430 zaposlenih www.procreditbank-kos.comProCredit Bank Osnovana u julu 2003. Jane Sandanski 109aMakedonija 7 filijala 1000 Skopje8,008 zajmoprimaca / 23.7 milliona u kreditima Tel./Fax: +(389) 2 321 99 00 / 0114,018 deponenata / 11.6 milliona eura info#procreditbank.com.mk171 zaposlenih www.procreditbank.com.mkProCredit Bank Osnovana u decembru 1999. Izmail, 31Moldavija 16 filijala Chisinau5,483 zajmoprimca / 9.2 milliona u kreditima Tel./Fax: +(373) 22 27-07 07/-34 88140 zaposlenih office#procredit.mdwww.procredit.mdProCredit Bank Osnovana u junu 2002. Calea Buzesti, nr. 62-64, Sector 1Rumunija 10 filijala 011017 Bucharest10,870 zajmoprimaca / 50.7 milliona u kreditima Tel./Fax: +(40) 21-201.6000/305.566318,600 deponenata / 25 milliona u kreditima headoffice#procreditbank.ro269 zaposlenih www.procreditbank.roProCredit Bank Osnovana u aprilu 2001. Bulevar despota Stefana 68cSrbija 25 filijala Belgrade34,959 zajmoprimaca /122 milliona u kreditima Tel./Fax: +(381) 11 20 77 906/ 90589,660 deponenata / 92 milliona u kreditima info#procreditbank.co.yu744 zaposlena www.procreditbank.co.yuProCredit Bank Osnovana u januaru 2001. 86 Bozhenka Str.Ukrajina 28 filijala 03150 Kyiv17,400 zajmoprimaca / 74.4 milliona u kreditima Tel./Fax: +(380) 44-490 60 52 / 8125,891 deponenata / 26 milliona u kreditima info#procreditbank.com.ua853 zaposlena www.procreditbank.com.ua

18 P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Pregled poslovanjaPoliti~ko i ekonomsko okru`enjeU 2004. godini Bosna i Hercegovina je dodatnonapredovala na pobolj{anju politi~kih, ekonomskihi pravnih struktura u procesu integracijei uspostave jedinstvenog tr`i{ta izme|u RepublikeSrpske i Federacije Bosne i Hercegovine.U decembru 2004. godine, Evropska unijaje nakon devet godina od NATO-a preuzela mirovnumisiju, te zadr`ala relativno male snage od 7.000vojnika u zemlji. Istovremeno se o~ekuje da Bosnai Hercegovina zapo~ne pregovore sa EU o Sporazumuo stabilizaciji i pridru`ivanju. O~ekuje se daEvropska komisija po~ne igrati aktivniju ulogu upromoviranju integracije Bosne i Hercego-vine uEvropsku uniju. Za sada glavna pokreta~ka snagareformskog procesa ostaje Ured visokog predstavnika,mada postoje znaci da je sada{nja lokalnaadministracija spremna preuzeti ve}u odgovornostza reforme, te da je to u stanju i u~initi. Da se zemljastabilizirala, a ekonomija pobolj{ava, vidi se i po ~injenicida je krajem 2004. godine broj izbjeglica kojesu se vratile u Bosnu i Hercegovinu pre{ao jedanmilion.Zna~ajan napredak u pro{loj godini postignutje i u pogledu uspostave PDV-a za cijelu zemlju;sada se o~ekuje da }e PDV biti uveden u drugojpolovini 2005. godine.O~ekuje se da kona~ne brojke, kad bududostupne, poka`u da je ekonomija Bosne i Hercegovineporasla za 5% u 2004. godini, {to je zna~ajanrast u odnosu na 2003. godinu, u kojoj je stopa,prema izvje{tajima, bila 3.5%. Ekonomski rast jepoticao prvenstveno rast industrijske proizvodnje(prvenstveno u tekstilnom, hemijskom, drvnom isektoru namje{taja). Tako|er, kupovina ve}inskogudjela u BiH Steelu od strane stranog privatnogsektora - LNM Holding — dat }e poticaj lokalnojprivredi u Zenici, kao i otvaranju novih mogu}nostizapo{ljavanja i pove}anja izvoznih sposobnostizemlje u toj industriji. Zbog ~injenice da je sada{njinivo uvoza pribli`no tri puta ve}i od nivoa izvoza,zemlja jo{ uvijek ima teku}i platni deficit od preko1.8 milijardi eura. Inflacija je ostala niska, ne{toiznad 0%, a valuta - zahvaljuju}i aran`manu CurrencyBoarda - i dalje stabilna u odnosu na euro.U avgustu 2004. godine Centralna bankaje podigla uvjet posjedovanja rezervi sa 5% na10% kako bi op}enito ograni~ila rast kreditiranja,a posebno potro{a~kih kredita. Nastavlja se trendlikvidnosti u bankarskom sektoru, a konkurencijaunutar istog je i dalje intenzivna, sa 33 banke kojedjeluju u zemlji, u odnosu na 37 na kraju 2003. godine,konkurencija unutar sektora i dalje je intenzivna.Povjerenje javnosti u finansijski sektor i daljeje veliko, {to je rezultiralo daljnjim pove}anjemobima sredstava koja gra|ani povjeravaju bankama.Najnoviji pokazatelji govore da ukupna aktivabankovnog sektora iznosi 4.5 milijardi eura, uz ukupniobim {tednih depozita od 2.7 milijardi eura.

P r e g l e d p o s l o v a n j a19Lokalni mikrofinansijski sektor i dalje je jedanod najkonkurentnijih i najefikasnijih u regionuIsto~ne Evrope. Zahvaljuju}i finansiranju i podr{ciSvjetske banke, KfW i drugih institucija, brojne mikrokreditneorganizacije (MCO) i dalje djeluju diljemzemlje.po~inje igrati sve ve}u ulogu u pru`anju pouzdanihi visokokvalitetnih bankovnih usluga privatnimlicima, bili oni studenti, zaposleni, penzioneri,ili ostali.ProCredit Bank je, dakle, suo~ena sakonkurencijom poznatih banaka dobre reputacijena tr`i{tu i jakih MCO-a, koji djeluju u Bosni i He-rcegovini.Me|utim, zahvaljuju}i ciljanoj strategiji na{abanka ve} igra zna~ajnu ulogu u pru`anju finansijskihsredstava privatnim preduze}ima i

20 P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Kreditni u~inakGodina 2004. pokazala je impresivnerezultate u kreditnim performansama, prijesvega u klju~noj kategoriji kredita mikro i malimpreduze}ima. Nakon promjene strategije sciljem ponovnog naglaska na kredite do 10.000eura, te usmjeravanja kreditne analize i procesaodobravanja uvedenog krajem 2003. godine,produktivnost slu`benika kreditnog odjeljenjazna~ajno je pove}ana. Na{a nastojanja daoja~amo kapacitet osoblja bila su nagra|ena:broj slu`benika zadu`enih za mikro-kreditepove}an je, a njihova produktivnost pobolj{ana.^injenica da smo pro{irenjem mre`e poslovnicau 2003. godini pove}ali geografsku pokrivenostunutar Bosne i Hercegovine, tako|er je pomoglau pobolj{anju na{ih kreditnih performansi. Timesmo, i pored veoma jake konkurencije, uspjelizna~ajno pove}ati broj isplata mikrokredita.Tokom 2004. godine, ProCredit Bank jeisplatila ukupno 13,375 mikrokredita u iznosu od36.2 miliona eura, {to predstavlja pove}anje od133% u pogledu broja, a 68% u pogledu obima upore|enju sa 2003. godinom. Ukupno je odobreno17,562 kredita sa kombiniranim iznosom od59.3 miliona eura. Prema tome, ukupni kreditniportfolio od 61,4 miliona eura (porast od 39%)uklju~io je mikrokredite u obimu od 27.6 milionaeura (rast od 75%) sa krajem decembra 2004.godine. Ukupni broj aktivnih kredita pove}an jesa 9.358 na 20.119 (pove}anje od 87%).Jo{ jedan klju~ni faktor ukupnogpove}anja obima kreditnog portfolia bio je porastkreditiranja poljoprivrede. Ve}ina kreditaza poljoprivredu odobrena je u sjeveroisto~nimi sjeverozapadnim dijelovima zemlje, te upodru~ju Hercegovine. U odnosu na urbanamikro-preduze}a, malim farmerima je te`e pris-

P r e g l e d p o s l o v a n j a21tupiti adekvatnim sredstvima kako bi finansiralisvoje aktivnosti. Zahvaljuju}i na{em pove}anomnaporu na ovom polju, poljoprivredni kreditniportfolio koji prispijeva za otplatu znatno jepove}an, na preko 8 miliona eura. Portfoliouklju~uje kredite zajmoprimcima koji se bave{irokim spektrom poljoprivrednih aktivnosti,od proizvodnje meda, mesa, mlijeka i jaja, douzgajanja vo}a, povr}a i cvije}a. Uz finansiranjeobrtnog kapitala, zna~ajan broj kredita koristi seza nabavku sredstava za rad, poput poljoprivrednihma{ina i veterinarske opreme.Istovremeno, mi nismo zanemarili ni svojeve}e klijente. Uspjeli smo postojano pove}avatina{u bazu malih i srednjih preduze}a, ~ime smopostigli da kreditni portfolio za mala i srednjapreduze}a iznosi 21.4 milion eura (pove}anjeod 40% u odnosu na kraj 2003.). Povoljanrazvoj poslovanja sa malim i srednjimpreduze}ima prvenstveno treba pripisati novomproizvodu kojeg je Banka ponudila u ovom segmentu,odnosno okvirnim finansijskim sporazumima.U te`nji da produbimo poslovne odnosesa malim i srednjim klijentima, uveli smo opcijupojedina~no kreiranih sporazuma koji obuhvatajusve bankovne potrebe pojedina~nogklijenta, uklju~uju}i ne samo kredite, ve} iprekora~enja po teku}em ra~unu, garancije, imogu}nost pla}anja i {tednje. Takvi sporazuminam omogu}avaju pru`anje brze, fleksibilne i visokokvalitetnepodr{ke na{im „malim“ i „srednjim“klijentima.Banka je bila u stanju pove}ati obim svojihkreditnih operacija u 2004. godini i to bez bilokakvog negativnog efekta po kvalitet kreditnogportfolija, kao {to pokazuje nizak procenatkredita u ka{njenju sa vi{e od 30 dana — samo0,66% krajem ove godine, {to je veoma malopove}anje nivoa sa kraja 2003. (0,60%). Samo0,17% ukupnog kreditnog portfolija, ili 103.588eura je otpisano u 2004.

22 P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Ostale bankarske uslugeU 2004. godini ProCredit Bank je nastavilarazvijati reputaciju pouzdanog i kompetentnogpru`anja nekreditnih bankovnih uslugaza poslovne klijente, male klijente, te lokalne ime|unarodne organizacije.U te`nji da opslu`uje svoju sve razvijenijuklijentelu, Banka je zna~ajan naglasak stavila nakvalitet i dostupnost svojih usluga. Uz ekspanzijumre`e poslovnica, mi smo produ`ili radni danza na{e poslovnice i ispostave, te dodali subotukao radni dan.Broj klijenata koji koristi platne uslugeBanke je porastao, te je, kao rezultat, broj i obimdoma}ih i me|unarodnih uplata tako|er porastaou 2004. godini. Da bismo omogu}ili daljnjirast i osigurali pru`anje brzih i efikasnih platnihusluga, mi smo u 2004. godini pro{irili svojume|unarodnu mre`u korespondentnih banaka.Uz to, uspje{no smo uveli i ProPay, proizvod kojinudi veoma konkurentne cijene za me|unarodnapla}anja me|u klijentima mre`e ProCredit-grupacijeu Isto~noj Evropi. Za ProPay transfere,sredstva }e biti prenesena na ra~un primaocaistog dana kada se izvr{i uplata bez pla}anja bilokakvih naknada od strane korisnika.Uvedena je i ProCard, debitna karticakoju izdaje ProCredit Bank za upotrebu unutarsvoje mre`e poslovnica u Bosni i Hercegovini.Do sada smo uspostavili mre`u od 10 bankomatau cijeloj zemlji. U svojstvu svogakomplementarnog anga`mana, ProCredit Bankplanira uvesti kartice Maestro i MasterCard.Banka je ve} zavr{ila najve}i dio priprema za implementaciju,a ponuda ovih kartica planirana jeza prvu polovinu 2005. godine.Na kraju 2004. godine, ukupne obaveze

P r e g l e d p o s l o v a n j a23prema na{im klijentima iznosile su 21 milioneura, {to je pove}anje od 10.4 miliona eura upore|enju sa 2003. godinom. Najve}i rast predstavljaobim oro~enih depozita (koji su porasliza 9,6 miliona eura), sa manjim pove}anjemu obimu sredstava koja se dr`e na teku}imra~unima i {tednim ra~unima klijenata (rast od0,4 miliona eura u svakom od ta dva slu~aja).Rast na{e depozitne osnovice je pokazateljprogresa postignutog na planu promjenena~ina na koji javnost vidi na{u Banku. Dok jeu po~etnim godinama djelovanja, Banka bilagotovo u potpunosti usmjerena na kredite, onase sad sve vi{e pozicionira kao banka koja nudipunu uslugu i opslu`uje {irok spektar klijenata,uklju~uju}i i one „najmanje“. U 2004. godiniuveli smo jedan broj konkurentnih i inovativnihdepozitnih proizvoda, posebno osmi{ljenih zana{u ciljnu grupu, koji su nai{li na veoma povoljanodgovor.djeca pri otvaranju ra~una dobijaju male daroveod Banke.ProFutura — {tedni proizvod za gra|ane BiHkoji `ive u inostranstvu; klijenti mogu koristitiprivla~ne kamatne stope na depozite, te specijalneuvjete me|unarodnih nov~anih transferaputem na{e Banke. Polaganjem depozita u Pro-Credit Bank, oni podr`avaju ekonomski razvojzemlje, dok mogu izabrati da se kamata na depozitispla}uje njihovim ro|acima ili odabranimhumanitarnim organizacijama koje djeluju uBosni i Hercegovini.To su:ProAvans — jedinstveni depozitni proizvod nalokalnom tr`i{tu koji podrazumijeva pla}anje kamateunaprijed.Kratkoro~ni depoziti — depoziti do 30 dana,proizvod kreiran za kompanije i organizacije kojeaktivno upravljaju svojom likvidno{}u i stoga suzainteresirani za alternative koje im omogu}avajuda efikasno koriste svoja likvidna sredstva.ProKid — fleksibilni {tedni proizvod osmi{ljensamo za djecu sa veoma konkurentnom kamatnomstopom. Ovaj proizvod je televizijskimputem reklamno predstavljen u cijeloj zemlji, a

24 P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Finansijski u~inakU 2004. godini, Banka je nastavilapove}avati svoju imovinsku osnovicu, koja jeporasla na 71,1 milion eura na kraju godine, {topredstavlja 40% vi{e u odnosu na stanje nakraju 2003. godine. To pove}anje je postignutouglavnom zahvaljuju}i rastu bruto kreditnogportfolija, koji je pove}an za 17.2 miliona eurau odnosu na nivo u 2003., odnosno za 39%.Uslijed pove}anih zahtjeva za likvidnosti koje jepostavila Centralna banka i porasta imovinskeosnovice, iznos sredstava plasiranih kod Centralnebanke tako|er je pove}an za 2.8 milionaeura.Unapre|enje i ekspanzija na{e mre`eposlovnica, uvo|enje novih proizvoda zastanovni{tvo i pove}ani marketin{ki napori dovelisu do rasta depozita na{ih klijenta od 10,4 milionaeura u odnosu na prethodnu godinu. Me|utim,kako bi pomogli finansiranje dinami~nog razvojasvojih kreditnih ope-racija, mi smo tako|er potpisalisporazume o dugoro~nim pozajmicama oddrugih banaka i me|unarodnih finansijskih institucija(MFI). Iznos pozajmica od me|unarodnihfinansijskih institucija pove}an je za 2,5 milionaeura, dok su pozajmice od komercijalnih banakaporasle za 6,2 miliona eura. S obzirom da smo u2004. g. kadri finansirati vi{e od 50% rasta na{eaktive putem depozit klijenata, te da je ve}i iznossredstava pribavljen od komercijalnih banaka,postoji o~iti pad udjela me|unarodnih finansijskihinstitucija u ukupnim izvorima sredstavaBanke.U 2004. godini, Banka je promijenilapolitiku rezervisanja za kreditne gubitke kakobi postigla ve}u transparentnost, istovremenozadr`avaju}i adekvatnu pokrivenost kredita kojisu u ka{njenju s otplatom. Neznatno pozitivanefekat koji je promjena politike rezervisanja imalana prihodovnu situaciju Banke bio je, me|utim,vi{e nego neutralisan implementacijom standardaIRFS-a br. 39, koji je nalo`io Banci da naknaduod provizija na isplatu kredita raspore|uje tokomcijelog perioda trajanja kredita.Sna`nim porastom kreditnog portfolija,

P r e g l e d p o s l o v a n j a25prihod od kamata pove}an je za 2,7 miliona eura,{to je na kraju godine iznosilo 9,2 miliona eura,odnosno 41% u odnosu na ukupni iznos u prethodnojgodini. Istovremeno, kao rezultat rastadepozitne osnovice, finansijski rashodi Bankepove}ani su za 0,6 miliona eura. Intenziviranemarketin{ke aktivnosti (kampanja promoviranjakorporativnog imid`a, ciljane kampanje i sponzorstvo)dovele su do pove}anja marketin{kihtro{kova za 78%, ili 0,2 miliona eura za godinu.I pored zna~ajnih strukturalnih investicijau 2004. godini, Banka je - zahvaljuju}i ciljanojstrategiji kreditiranja i mjerama racionilazacijetro{kova bila u stanju pove}ati svoju neto finansijskudobit za 35%. Nasuprot tome, pove}anjeadministrativnih tro{kova bilo je zna~ajno manjei iznosilo je samo 22% (pove}anje u iznosu od0,4 miliona eura). Tro{kovi zaposlenih pove}anisu za 23% u pore|enju sa ukupnim iznosom prethodnegodine, i to uglavnom zbog pove}anjabroja zaposlenih sa 226 na 291 (porast od 29%).Pove}anje ukupnog poslovnog prihoda biloje vi{e nego dovoljno da pokrije pove}anje ukupnihposlovnih rashoda, {to je Banci omogu}ilo dapostigne povoljne finansijske rezultate. U 2004.godini dobit Banke prije oporezivanja (uklju~uju}i ivanrednu dobit) gotovo je utrostru~en - sa 589.000u 2003. godini na 1.512.000 u 2004. godini. Povratna kapital tako|er je vi{e nego udvostru~en iuklju~uju}i vanrednu dobit, iznosio je 14,9% za ovugodinu. Koeficijent adekvatnosti kapitala Banke od15,8% ostao je uveliko iznad propisanog minimalnognivoa.

26 P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4IzglediU 2005. godini, kao i u prethodnim godinama,kreditiranje mikro i malih preduze}a ostat}e u fokusu poslovanja ProCredit Bank. Dokse bori da postigne daljnji rast u broju i obimumikrokredita koje odobrava biznisu, Banka }eistovremeno intenzivirati napore u finansiranjururalnih podru~ja, posebno proizvo|a~a u poljoprivrednomsektoru.punktova u Bosni i Hercegovini. U 2004. godini,u ~etiri kreditna ureda otvorili smo dvije nove poslovnice.Planiramo pove}ati broj uslu`nih punktovau ve}im gradovima u kojima ve} djelujemo.Uz to, postoje}i uredski prostori - gdje to odgovara— bit }e pobolj{ani ili preseljeni kako bise uveo jednoobrazan korporativni dizajn u okviruna{e mre`e, te postiglo da na{e poslovnicebudu privla~nije i klijentima primamljivije Planiramododati nove depo-zitne projekte, uvestiMaestro i MasterCard, te ponuditi klijentimaefikasne i visokokvalitetne usluge elektronskogbankarstva, ~ime bismo oja~ali vlastitu pozicijuu maloprodajnom se-gmentu tr`i{ta.U pogledu finansiranja, o~ekujemo danajve}i dio rasta kreditnog portfolija bude finansiraniz depozita klijenata. Mi, zapravo,procjenjujemo da }e vi{e od 80% rasta portfolijau 2005. godini biti postignuto kori{tenjem sredstavadeponovanih od strane na{ih klijenata.Kako bi postigli taj cilj, utvrdili smo dva prioritetaza 2005. godinu: prvo, pro{irenjem mre`eposlovnica pove}ati na{e prisustvo i vidljivostna tr`i{tu, i drugo, usmjeriti se na daljnje ja~anjekvaliteta na{ih proizvoda i usluga.Novi proizvodi mogu uspjeti samo ako supodr`ani odli~nom uslugom klijentima. Stoga,obuka za {altersko osoblje bit }e menad`mentuBanke prioritet u 2005. godini. Ulo`it }emo idodatni napor u ja~anje na{eg odjela za ljudskeresurse, te osigurati da se pru`i {ira i intenzivnijaobuka na{em osoblju. [tavi{e, kako na{aBanka raste, a obim i opseg njenog poslovanjase pove}ava, su{tinski je bitno da svi zaposlenicibudu upu}eni, te ostanu ~vrsto opredijeljeni zamisiju i poslovnu etiku Banke. Redovni sastancizaposlenih i uvo|enje standardiziranih ocjenau~inka na svim nivoima Banke pru`it }e osnovuda se osigura da na{e osoblje u potpunosti razumijei podr`ava na{e korporativne ciljeve i poslovnufilozofiju. Sve mjere koje preduzimamokako bismo promovirali permanentni profesionalnirazvoj zaposlenih zauzvrat }e promoviratirazvoj Banke kao institucije.U pogledu ekspanzije mre`e poslovnica,planirano je postepeno pove}anje broja uslu`nih

P r e g l e d p o s l o v a n j a27

28 P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Upravljanje rizikomKao prirodni dio svojih poslovnih aktivnosti,Banka preuzima razne tipove rizika, istoga je veliki prioritet dat identifikaciji, mjerenju,pra}enju i kontroli tih rizika. Kako je kreditnoposlovanje osnovni izvor rizika za ProCreditBank, velika pa`nja se posve}uje upravljanjukreditnim rizikom, mada Banka osigurava da idrugi tipovi rizika koje preuzima — poput valutnogrizika, rizika likvidnosti, rizika vezanog zakamatnu stopu te operativnog rizika — budupredmet pa`ljivog upravljanja. Kako bi se procijenilii kontrolirali ti rizici, ~etiri specijalizirana odboraza rizike uspostavljena su u 2004. godini.Te odbore ~ine vi{i menad`eri i ~lanovi UpraveBanke koji se redovno sastaju.Odbor za kreditni rizik sastaje se jednommjese~no i odgovoran je za ukupni kvaliteti u~inak kreditnog portfolija. Kako bi se osiguraodobar kvalitet aktive, ovaj odbor redovnorazmatra nivoe koncentracije rizika i sektorskekoncentracije portfolija, op}u kreditnu strategijuBanke kao i pregled kreditnog portfolija upogledu veli~ine kredita, prispjelih kredita uka{njenju, izme|u ostalih varijabli.Kako kreditiranje mikropoduzetnikavodi do zna~ajne diversifikacije kreditnog portfolija,a diversifikacija slu`i za smanjenje rizika,posebna pa`nja se posve}uje ve}im rizicima kojeBanka preduzima kreditiranjem malih i srednjihpreduze}a. Status tih ve}ih kredita i otpla}ivanjaistih od strane zajmoprimaca redovno se razmatrajui prate od strane Odbora za reviziju portfolija,koji se sastaje jednom mjese~no.Odbor za aktivu i pasivu (ALCO) je zadu`en da upravljaaktivom i pasivom Banke i osigurava njihovoodgovaraju}e uskla|ivanje u pogledu valuta,prispije}a otplata i profila kamatne stope. ALCOje naro~ito odgovoran za upravljanje pozicijomlikvidnosti Banke i pra}enje njene otvorenevalutne pozicije kao i svake neuskla|enosti kamatnestope do koje mo`e do}i. Nadalje, ALCO jezadu`en za pra}enje pozicije finansijskog rastaBanke i donosi sve odluke u vezi sa finansiranjem.U pogledu znatnog rasta operacija Bankeu 2004. godini koji je projiciran i u 2005.godini, te pove}ane svijesti o rizicima vezanimza operativu, uspostavljen je i Odbor zaoperativni rizik. Odbor za operativni rizik jeodgovoran za identifikaciju, procjenu i upravljanjekrupnim obrtnim rizicima kojima je Bankaizlo`ena. Na sastancima, koji se odr`avaju svakadva mjeseca, Odbor razmatra i uspostavlja prioritetepotrebnih akcija kako bi se smanjili ilieliminirali najve}i operativni rizici. Odbor zaoperativni rizik analizira - i odgovoran je - za upravljanjerizicima vezanim za {iroki niz faktora,uklju~uju}i op}u sigurnosnu situaciju Banke isituaciju pojedina~nih poslovnica, informacijskui informati~ku sigurnost, za{titu opreme, planoveza vanrednu situaciju, pravne rizike, osiguranjei organizaciju transporta gotovine.

U p r a v l j a n j e r i z i k o m29Godina 2004. bila je veoma uspje{na za Banku,{to se vidi po velikoj ekspanziji kreditnihoperacija koja je rezultirala velikim iznosomnovoispla}enih kredita i visokim rastom kreditnogportfolija. Kako banka primjenjuje prakti~anproces odobravanja kredita, zasnovan na sveobuhvatnojanalizi poslovnih operacija, klijenatai finansijskih podataka, a ima i dobro uspostavljenupolitiku kreditiranja, kvalitet kreditnogportfolija i dalje je izvrstan. To se odra`ava krozvrlo nizak procenat rizi~nog portfolija (ukupniiznos kredita u ka{njenju s otplatom od preko30 dana), koji iznosi samo 0, 66% bruto kreditnogportfolija, i vrlo nizak obim otpisanih kredita- samo 103.588 eura. Iznos koji je rezerviran zapokri}e potencijalnih kreditnih gubitaka smatrase adekvatnim, sa odnosom ukupne provizije zakreditne gubitke prema rizi~nom portfoliju kojije krajem 2004. bio preko 400%.Banka svakodnevno prati i prilago|avasvoje stanje likvidnosti kako bi osigurala dajoj na raspolaganju budu dovoljna sredstvaza podr{ku rastu kreditnog portfolija te zapokrivanje predvidivih i nepredvidivih promjenapasive. Analiza likvidnosti koju provodi ALCOusmjerena je na procjenu strukture osnovicefinansiranja, utvr|ivanjem da li je raspolo`ivodugoro~no finansiranje dovoljno da osigura daprofil dospije}a finansijskih izvora banke odgovarakreditnom portfoliju, te mjerenjem diversifikacijeosnovice finansiranja. Banka osiguravada joj na raspolaganju budu dovoljna sredstvaza pokrivanje obaveza prema klijentima u skladusa uslovima ugovora o depozitu i ugovora ootvaranju bankovnog ra~una. Odnos gotovine ikratkoro~nih sredstava koja su na raspolaganjuu roku od 30 dana prema kratkoro~nim obavezamaprema klijentima — preko 110% krajem 2004.godine - dovoljno je visok da omogu}i banci dabez problema u svakom trenutku pokrije sva tadugovanja.[to se ti~e valutnog rizika, politikabanke je da pa`ljivo upravlja svojom deviznomslo`eno{}u, te da, ako je to uop}e mogu}e, izbjegnevalutno neslaganje aktive i pasive. Madaje rizik vezan za deviznu razmjenu minimiziranzahvaljuju}i sistemu Currency Board-a, koji jena snazi u BiH i koji konvertibilnu marku po fiksnojstopi vezuje za euro, banka redovno i ~estoprovodi detaljnu analizu svoje devizne pozicije.Mada nudi usluge devizne razmjene svojim klijentimau raznim valutama, uklju~uju}i {vicarskefranke, ameri~ke dolare i hrvatske kune, bankauspijeva osigurati da njena otvorena pozicija tihvaluta ne prelazi 2% kapitala.S obzirom da banka zna~ajan dio svogprihoda sti~e iz kamatnih mar`i, ALCO pa`ljivoprati kamatno osjetljivu aktivu i pasivu kako bise osigurala njihova uskla|enost u pogledudospije}a i prate}ih stopa. [tovi{e, Banka osiguravaadekvatnu pokrivenost izme|u kamatnoosjetljive aktive i kamatno osjetljive pasive usvakom trenutku, kako bi se osigurao potrebnistepen za{tite od nepovoljnih promjena nivoakamatnih stopa.

30 P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Mre`a filijalaProCredit Bank je prva banka ume|unarodnom vlasni{tvu koja je uspostavljenau svim dijelovima Bosne i Hercegovine, a od1997. godine - kada je otvorena i kada je po~elapolagati temelje svojoj sada{njoj {irokoj pokrivenosticijele zemlje - mre`a njenih filijala postojanose {irila. Na kraju 2004. godine, ProCreditBank Bosne i Hercegovine djeluje sa ukupno 17poslovnica, koje ~ine 10 filijala, 3 ekspoziture i 4kreditna biroa.Kako bi bila u stanju opslu`iti podru~jakoja prethodno nisu bila pokrivena na{ommre`om, te dalje pobolj{ati dostupnost na{ihusluga, kako postoje}im, tako i potencijalnimklijentima, Banka je 2004. godine otvorilanove filijale u Travniku i Zenici, ~ime je zna~ajnopro{irieno na{e djelovanje u srednjoj Bosni.Filijala u Zenici je smje{tena u centru slikovitogstarog grada, koji je i glavno gradsko poslovnoi komercijalno podru~je. Filijala u Travniku je uneposrednoj blizini ~uvene "Konzulove ku}e".Unato~ njihovoj historijskoj lokaciji, ove dvijenove filijale su prostrane, moderne, savremenoopremljene bankovne poslovnice, {to jasnoodra`ava novi imid` koji ProCredit Bank te`i pokazatikako dizajnom, tako i ukupnim izgledomsvojih ureda.U 2004. godini slu`beno smo otvorili inove kreditne biroe u Doboju, Prijedoru, Trebinjui Sokocu, za koje je osnova bila postavljena ve}2003. godine. Uspostava ovih biroa pove}ala jena{u geografsku pokrivenost sjeverne i isto~neBosne, kao i isto~ne Hercegovine i stvorilaplatformu za daljnje pro{irenje u tim podru~jima.Visoki prioritet nije dat samo uspostavi novihfilijala, ve} i preseljenju i pobolj{anju postoje}ihprostora. Ponovnim otvaranjem ekspoziture naGrbavici u Sarajevu - sada u ve}em poslovnomprostoru, te adaptacijom filijala Ilid`a i Br~kostvorene su prostranije, funkcionalne i ugodneprostorije, ~ime su pobolj{ani uslovi rada za zaposlenei stvorena privla~na atmosfera za na{eklijente. Ove tri poslovnice su postavile standardnovog jednoobraznog dizajna na{ih enterijera.Kao {to smo ve} rekli, preduzeli smocijeli niz zna~ajnih aktivnosti u pogledu {irenjai pobolj{anja mre`e poslovnica u 2004. godini,te o~ekujemo da se taj dinami~an tempo razvojanastavi u 2005. U prvom kvartalu ove godine,filijala u Bijeljini bit }e preseljena u znatno ve}eprostorije na presti`noj lokaciji u samom centrugrada. Planirano je i otvaranje nove ekspozitureu Mostaru u toku prva tri mjeseca 2005.Do kraja godine usmjerit }emo se na otvaranjenovih ekspozitura u ve}im gradovima, te preseljenjefilijale u Banjaluci u atraktivniji prostorna dostupnijoj lokaciji.Izborom ve}ih, atraktivnijih prostora naboljim lokacijama prilikom otvaranja novih poslovnicai preseljenja postoje}ih, te`imo ne samou~initi svoje usluge dostupnijim, ve} i pove}atina{u prisutnost na tr`i{tu, te osna`iti imid` solidnei pouzdane kreditne institucije koja je istovremenoi moderna banka koja nudi potpunuuslugu.

M r e ` a f i l i j a l a31

32 P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Organizacija, osoblje i razvoj osobljaEntuzijazam, motivacija i profesionalizamna{ih uposlenika predstavljaju klju~nifaktor uspje{nog razvoja i poslovanja Banke.S obzirom da je obim na{eg osoblja u stalnomporastu, mi znatnu pa`nju posve}ujemo optimiziranjuprocesa regrutacije i osiguravanja dana{i uposlenici imaju velike mogu}nosti profesionalnograzvoja. U procesu regrutacije ~vrstosmo opredijeljeni za politiku jednakih {ansi, akriteriji koji se primjenjuju u procesu selekcije supravi~ni i dosljedni. Tokom godine koja je predmetove revizije, 92 nova uposlenika pridru`ilasu se Banci, {to je ukupni broj osoblja na kraju2004. godine doveo do 291. Prosje~na starostna{ih uposlenika je 30 godina, a `ene su brojnijeod mu{karaca, gotovo u odnosu dva naprema jedan.U 2005. godini planiramo anga`irati jo{ 50uposlenih.Mi nastojimo zaposliti mlade, visokomotivirane pojedince. Novi uposlenici, bez razlike,imaju intenzivnu, individualiziranu obukuunutar Banke, a potom im se pru`a mogu}nostda preuzmu odgovornost kompatibilnu njihovomiskustvu i sposobnosti, te da pobolj{avajusvoje profesionalne kvalifikacije. ProCredit Bankaktivno te`i da uposli i obu~i lokalne diplomiranestru~njake i mlade profesionalce kao diosvog nastojanja da podr`i proces ja~anja kapacitetau Bosni i Hercegovini, {to je su{tinskielement ukupnog razvojnog procesa zemlje.Na{e je gledi{te da je izuzetno va`no mladim,ambicioznim stru~njacima sa diplomom u Bosnii Hercegovini dati priliku za zanimljive i unosnekarijere u vlastitoj zemlji i u jednom izazovnomprofesionalnom okru`enju.Organizacijska struktura

O r g a n i z a c i j a , z a p o s l e n i i n j i h o v r a z v o j33Kao {to je ve} re~eno, na{i uposlenicimogu napredovati unutar Banke i preuzetipoziciju ve}e odgovornosti na temelju stru~nostikoju steknu i potencijala profesionalnog razvojakoji iska`u. Kao op}e pravilo, mi poku{avamoispuniti upra`njena mjesta putem interne regrutacije,a ne anga`manom novih uposlenika izvanBanke. Me|utim, ~ine se i izuzeci za odre|enepozicije gdje se tra`i veoma {iroko profesionalnoiskustvo i visoko specijalizirano znanje.Uz provo|enje tehni~ke obuke usmjerenena specifi~ne teme, te odr`avanje redovnih sastanakasa grupama uposlenika koji rade naistom poslu kako bi im se omogu}ila razmjenaideja i iskustava, ProCredit Bank, kori{tenjemvlastitih resursa i usluga vanjskih predava~a,pru`a obuku svojim uposlenicima na planu prodajei menad`menta. Time osiguravamo cijelispektar mjera obuke za na{e uposlenike.Navedene politike i aktivnosti su jasnoosmi{ljene kako bi osigurale da na{e osoblje imaprofesionalne kvalifikacije koje su im potrebneda dobro obavljaju svoj posao i doprinesu uspjehunas kao finansijske institucije. Me|utim, na{pristup razvoju i upravljanju ljudskim resursimaslu`i i jednom drugom cilju, jednako va`nom zana{ dugoro~ni uspjeh — stvaranju zanimljivog iizazovnog radnog okru`enja u kojem inicijativa,entuzijazam i odli~an u~inak bivaju nagra|eni,~ime se osigurava da ProCredit Bank ostajeprivla~an poslodavac.

34 P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Eti~ki i ekolo{ki standardiVisoke standarde na{e poslovne etikeodra`ava Kodeks pona{anja Banke. On je uvedenradi stvaranja i odr`avanja otvorenosti i transparentnostiradnog okru`enja, u kojem su interesiBanke, njenih uposlenika i klijenata podjednakodobro za{ti}eni. Od svih na{ih zapo-sleniho~ekuje se da se pridr`avaju najvi{ih standardapona{anja i da djeluju po{teno, sa integritetom,nepristrano{}u i po{tovanjem prema kolegamauposlenicima, klijentima i gra|anstvu.Strogo je pravilo da Banka ne smije provoditiniti podr`avati transakcije koje podrazumijevajutro{kove {to mogu biti pod sumnjomda nastaju iz kriminalnih aktivnosti. Prema tome,po{tivanju pravnih odredbi u vezi sa sprje~avanjempranja novca dat je poseban naglasak. Operativnimoduli informati~kog sistema ProCredit Bank sudizajnirani tako da otkriju i u|u u trag sumnjivimtransakcijama, a slu`benik za po{tivanje zakona oborbi protiv pranja novca redovno {alje izvje{tajelokalnim vlastima.Kao ~lan ProCredit-grupacije, ProCreditBank Bosne i Hercegovine sebe definira kaoinstituciju usmjerenu ka svestranom razvoju,a ne samo komercijalnom i ekonomskom. Onapo{tuje i promoviranje ekolo{ki zdravih i eti~kihposlovnih praksi, kao integralni dio vlastite misijepodr{ke dugoro~nom razvoju.Kako u na~inu na koji obavlja vlastiteoperacije, tako i u pogledu kriterija kojeprimjenjuje kada bira klijente, ProCredit BankBosne i Hercegovine po{tuje stroge ekolo{kestandarde. Kako bi omogu}ila pridr`avanjetih standarda, Banka je formulirala "Izjavu opolitici za{tite okoli{a", koja je dio op}eg sistemaokoli{nog menad`menta usvojenog od svihinstitucija koje pripadaju ProCredit-grupaciji.Uz primjenjive pravne uvjete, Izjava o politiciza{tite okoli{a uklju~uje tzv. Listu isklju~enihaktivnosti koja definira izvjestan broj aktivnostiopasnih po okoli{ koje se ne smiju finansiratikreditima ProCredit Bank. ProCredit BankBosne i Hercegovine tako|er odbija finansirati,ili na bilo koji drugi na~in biti povezana sa ekonomskimaktivnostima koje uklju~uju prisilne ili nesigurneoblike rada, posebno {tetni dje~iji rad.

E t i ~ k i i e k o l o { k i s t a n d a r d i 35

36 P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Na{i klijentiProizvodnja pi}aKafi}, prodavnica, restoran i hotelPostizanje so~nih profitaTradicionalno bosansko gostoprimstvoJedan od ranijih slogana na{e Banke bioje "Pretvoriti malu kompaniju u veliku", a kompanijagospodina ^oli}a "Bony" je pravi primjer zato. Inteligentni strate{ki izbori vlasnika i odli~nemenad`erske vje{tine omogu}ile su brz rast njegovogbiznisa, za koji je zaslu`no i nekoliko kreditaza obrtni kapital dobijenih od ProCredit Bank."Bony" je po~eo kao privatna prodavnica u Tuzli,ali je u vrlo kratkom vremenu postigla odli~nerezultate. Svjestan da mo`e ra~unati na podr{kuProCredit Bank, gospodin ^oli} je imao dovoljnosamopouzdanja da po~ne {iriti svoj posao. Registriraoje "Bony" kao kompaniju sa ograni~enomodgovorno{}u i preusmjerio se na proizvodnjugaziranih i negaziranih pi}a. Donio je i mudruposlovnu odluku da po~ne proizvodnju vlastitogmaterijala za pakovanje i fla{iranje, {to muje omogu}ilo da smanji tro{kove proizvodnje, ada istovremeno osigura kvalitetu i raspolo`ivostmaterijala. U me|uvremenu, "Bony" je izrastaou izuzetno dobro organiziranu kompaniju koja jekonkurentna, ne samo u BiH, ve} i u inostranstvu.Firma je zaklju~ila sporazum za pru`anjeusluga fla{iranja za jednog vode}eg slovena~kogproizvo|a~a.Kafi} "Randevu", lociran u centru Prijedora,prvi put je otvoren 1993. godine. Nakon{to je nekoliko godina uspje{no vodio kafi},njegov vlasnik, gospodin Vuki} je pro{irioposao otvoriv{i malu prodavnicu za prodajupotro{a~kih roba. Poslovni odnos sa ProCreditBank uspostavio je 2002. godine, kada jezatra`io kredit da bi pokrenuo tre}i posao —restoran. Dekor novog restorana je dizajnirantako da evocira bosansko kulturno naslije|e,te pru`a ugodnu i opu{tenu atmosferu. Samazgrada lijepo se uklapa u prirodni okoli{, a upotpunosti je izgra|ena od prirodnih materijala,kao {to su drvo i kamen.Kada je restoran po~eo da radi, gospodin Vuki}je od ProCredit Bank uzeo dodatni kredit kako bikupio jednu staru ku}u blizu lokacije restorana,koju je pretvorio u hotelske apartmane. Restorani apartmani su postali veoma popularni.

N a { i k l i j e n t i37Prodavnica modne odje}ePekara, piljarnicai dvorana za prijemeModerna odje}a na atraktivnoj lokacijiOd pekare do motela — niz dobrih ideja"Calypso" je maloprodajna prodavnicaodje}e u Sarajevu koja prodaje uvezenu modnuodje}u iz Pariza i malu selekciju odje}e koja seproizvodi u vlastitoj radionici kompanije. Godine1998., kada je prvi put uzela kredit od ProCreditBank, gospo|a Kurtali} je vodila samo jednu prodavnicusa vizijom da razvije mali lanac prodavnicamoderne odje}e u jednom modernom ambijentukoji }e privu}i jo{ vi{e klijenata. Uz pomo} jo{ jednogkredita ProCredit Bank, ona je doista uspjelapro{iriti biznis, a mi smo ponosni {to smo imaliudjela u tom uspjehu. Danas "Calypso" finansijskidobro posluje i vodi tri moderne, vrlo popularneprodavnice na atraktivnim lokacijama u Sarajevu.Gospo|a Kurtali} i dalje koristi, ne samo kreditnepogodnosti Banke, nego i ostale usluge banke, teje jako zadovoljna sveukupnom podr{kom kojusmo pru`ili "Calypsu".Menad`erska umije}a, dobra ideja i malohrabrosti su glavni preduslovi za pokretanjemalog privatnog biznisa — kao {to je pekara gospodinaBe{li}a u Posu{ju. Ovo je pravi porodi~nibiznis: njegov brat i sinovi su menad`eri.Po~etkom 1990-tih, ubrzo nakon otvaranja pekare,gospodin Be{li} je otvorio i tri veleprodajnaobjekta sa {irokom lepezom potro{a~kih roba.Poslovi su dobro i{li, a klijenti bili vrlo zadovoljni.No, planovi ove porodice za dalje {irenje nisuse tu zaustavili: 2000. godine po~eli su graditidvoranu za vjen~anja sa prostorom za 800 gostiju,{to je najve}i takav prostor u Posu{ju. Prostorijesu idealne za velike svadbe i tipi~ne su zaovaj dio Bosne i Hercegovine. Ova investicija jedijelom finansirana kreditom ProCredit Bank. Ubudu}nosti gospodin Be{li} planira pobolj{atisvoje poslove, te ~ak izgraditi jedan mali motelblizu dvorane za prijeme tako da njegovi klijentimogu tu i preno}iti.

38 P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Isporu~ilac vodovodne opremeSvadbene uslugeUspjeh zasnovan na tehni~koj stru~nosti ipodr{ci ProCredit BankPomo}i mladenkama da lijepo izgledajuGospodin Beganovi} je svoju prvu posjetuna{oj poslovnici u Cazinu obavio 2001. godine.Njegova kompanija "MEB" je maloprodajnii veleprodajni isporu~ilac opreme za vodovod isisteme rashladnih ure|aja i centralnog grijanja.U to vrijeme to je bila jo{ uvijek mala kompanija,ali je vlasnik imao jasnu strategiju ekspanzije.Zahvaljuju}i finansijskom stimulansu kojije dobio od na{e Banke, njegov posao je brzorastao, te je uskoro morao izgraditi nove, ve}eprostorije, ~ime je spojio uredsku i prodajnuzonu. Gospodin Beganovi} ka`e da mu je znanjeiz termodinamike koje je on stekao na univerzitetuosiguralo dobar po~etak u sada{njemposlovanju, ali da bi bez ProCredit Bank veomate{ko uspio. Uz svoje trgova~ke aktivnosti,MEB se specijalizirao za servisiranje sistema centralnoggrijanja i rashladnih ure|aja. Vlasnikima ambiciju da preuzme vodstvo na tr`i{tu; uprodaji i servisiranju. To podrazumijeva dodatneinvesticije u opremu i ljudske resurse; u tomkontekstu, ProCredit Bank }e u~initi sve {tomo`e, da podr`i sada{nji razvoj ove firme.Ve}ina `ena misli da je njihov danvjen~anja jedan od najdragocjenijih momenatau `ivotu. Gospo|a Kurti} se opredijelila pomo}i`enama da ispune tu `elju, te je zato na Ilid`i otvorilaprodavnicu vjen~anica i dodatne opreme zavjen~anice. Gospo|a Kurti} je u ovom poslu od1998. godine, ali je tek 2001. godine prvi put stupilau kontakt sa ProCredit Bank. Dobila je krediti njime pro{irila lepezu artikala koji se prodaju unjenoj prodavnici. U me|uvremenu, zahvaljuju}ienergi~nom pristupu biznisu, njena kompanija"Mirsen", ne samo da posjeduje dvije prodavnicekoje nude vjen~anice na prodaju ili iznajmljivanje,ve} i frizerski salon i restoran sa velikom salomza prijeme. Kombiniranjem tih aktivnosti, "Mirsen"je svojim klijentima u stanju pru`iti spektarsvadbenih usluga. Vlasnica je veoma zadovoljnasaradnjom sa ProCredit Bank i me|usobnimposlovnim odnosom koji se temelji na visokomnivou uzajamnog povjerenja.

N a { i k l i j e n t i39Trgovac drvetomRestoran i karting stazaBosansko drvo je najboljeRestoran u kojem je brzina zaista va`naBosna i Hercegovina je ~uvena po kvalitetisvog drveta, a drvna industrija je ponovopostala va`an dio ekonomije zemlje. "Homard.o.o.", klijent travni~ke filijale ProCredit Bank,formiran je 2000. godine, kad se vlasnik KasimHelda obratio ProCredit Bank sa zahtjevomza mikrokreditom i malim prekora~enjempo teku}em ra~unu. To je bio prvi korak ka jednomtrajnom odnosu. Danas, firma ima 10 zaposlenih,od kojih su ve}ina proizvodni radnici.Usmjerena je na izvoz drveta klijentima kojejoj preporu~e vladine institucije zadu`ene zaupravljanje {umama u kantonu gdje je "Homar"i registriran. Gospodin Helda je uvijek bio zadovoljankvalitetom na{ih usluga, a kad je odlu~iopro{iriti biznis bilo je vi{e nego prirodno da nastaviodnos tako {to je uzeo novi kredit i sadakoristi cijeli niz proizvoda banke."Karting d.o.o." je klijent ProCredit Bankod 2001. godine. To je grupa mostarskih biznismenakoji su imali inovativnu ideju da otvorerestoran koji }e se razlikovati od drugih. Poredponude odli~ne hrane, "Karting" — kao {toi ime sugerira — ima karting stazu gdje gostimogu u`ivati u uzbu|enju brze kru`ne vo`njeprije ili poslije objeda. A to nije sve: tu je i zabavnipark za djecu, gdje se ona mogu igrati dokroditelji u`ivaju u ru~ku. Ideja je smjesta postiglauspjeh, a restoran je uvijek pun, posebnou prolje}e i ljeto, kada vrijeme ohrabri ljude davi{e izlaze. [tovi{e, "Karting" je stekao uglednajboljeg mjesta u gradu sa ro{tiljem. ProCreditBank je podr`ala restoran od samog po~etka iima odli~an poslovni odnos sa ovim klijentom."Odli~na usluga i ljubazno osoblje Pro-Credit Bank su glavni razlozi {to sam odlu~io dasvoje povjerenje povjerim ovoj Banci", ka`e gospodinHelda.

40 P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Proizvo|a~ vrataPoljoprivednikOtvaranje vrata za nova tr`i{taFinansiranje uspje{ne porodi~ne tradicijeSvako voli da `ivi u udobnom, privla~nodizajniranom okru`enju. Svjesna poslovnihmogu}nosti koje predstavlja ta osnovna ~ovjekovapotreba, porodica Baji} iz Bijeljine po~elaje 1998. godine proizvodnju unutra{njih vrata.Njihova kompanija "Novoform" je postojano raslai razvijala se; po{to je pove}ala svoj proizvodnii uredski prostor, te modernizirala opremu,proizvodni kapaciteti ovog na{eg klijentapove}ani su na 500 vrata mjese~no.Gospodin Dedi} i drugih {est ~lanovanjegove porodice `ivi u malom Petrovom Selu uop}ini Gradi{ka kod Banjaluke. Gospodin Dedi}se bavi sto~arstvom i poljoprivredom. On uzgajasvinje, koje prodaje svojim starim klijentima.Porodica uzgaja raznovrsno povr}e, uklju~uju}ikrompir, lubenice, kupus i krastavice, kao i kukuruzi p{enicu. Gospodin Dedi} mali dio svojeproizvodnje zadr`ava za svoju porodicu, a najve}idio prodaje svojim mu{terijama.Danas "Novoform" zapo{ljava 32 ljudi, od kojih27 u proizvodnji. Gospodin Baji} je uspostaviopartnerstvo sa firmama iz Banjaluke, Modri~e,Dervente, Sarajeva, Distrikta Br~ko i Austrije.Ti odnosi su omogu}ili "Novoformu" da pove}aprodaju, te ona sada iznosi 20% ukupne proizvodnje.Planovi kompanije u budu}nostiusmjereni su na {irenje i pove}anje izvoza. Dabi postigao taj ambiciozni cilj, "Novoform" trebapodr{ku jake, pouzdane banke, a gospodin Baji}zna da mo`e ra~unati na ProCredit Bank.Kredit koji je dobio od ProCredit Bank iskori{tenje da se nabavi dodatna oprema. Gospodin Dedi}nikada nije pozajmljivao od banke, niti od bilokoje druge kreditne organizacije, prije no seodlu~io obratiti ProCredit Bank. Sada je veomazadovoljan {to je to u~inio jer mu je `ivot olak{anotkako je otkrio ovaj novi izvor finansiranja.

N a { i k l i j e n t i 41

42 P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Finansijski Izvje{tajiPripremljeno u skladu sa Me|unarodnim standardima revizije.Za godinu zavr{enu 31. decembra 2004.

F i n a n s i j s k i i z v j e { t a j i43Op{te InformacijeProCredit Bank d.d. Sarajevo (dalje u tekstu “Banka”)je licencirana da obezbjedi sve bankarske aktivnosti uskladu sa zakonom.ZaposleniNa dan 31. decembra 2004. ProCredit Bank d.d. Sarajevoje zapo{ljavala 291 radnika (2003: 226 radnika).Banka je registrovana kao dioni~ko dru{tvo sa sjedi{temu Bosni i Hercegovini. ProCredit Banka d.d. Sarajevo jedio globalne mre`e finansijskih institucija i upravljanaje i kontrolisana od strane Internationale Micro InvestitionenAG. IMI AG je u januaru 2005.godine promijenilaime u ProCredit Holding AG.DirektoriImena direktora koji su bili u slu`bi tokom finansijske godinei to do datuma ovog izvje{taja su slijede}a:DirektorBob AssenbergSjedi{te Banke je na slijede}oj adresi:Sime Milutinovica Sarajlije 4SarajevoBosna i HercegovinaZamjenik direktoraCatherina Margarethe DamIzvr{ni direktor sektora sredstava, platnog prometa i poslovasa stanovni{tvomEdin HrnjicaIzvr{ni direktor sektora poslovanja sa privredomSanel KusturicaIzvr{ni direktor sektora op}e slu`beVedran Had`iahmetovi}Izvr{ni direktor sektora ra~unovodstva i kontroleSabina Ba{i}

44P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Bilans uspjehaza godinu zavr{enu 31. decembra 2004.napomena 2004. 2003.(svi iznosi su izra`eni u hiljadama KM)Prihodi od kamata 3 18,221 12,754Tro{kovi od kamata 3 (2,728) (1,353)Neto prihod od kamata 15,493 11,401Prihod od provizije i naknade 4 1,597 1,630Tro{ak od provizije i naknade 4 (207) (320)Neto prihod od provizija i naknada 1,390 1,310Kursne razlike (neto) 5 73 12Ostali operativni prihodi 587 155Operativni prihod 17,543 12,878Operativni tro{kovi 6 (13,830) (10,711)Tro{kovi rezervi za op{ti kreditni rizik i potenc. kreditne i druge gubitke (neto) 8 (755) (1,016)Dobit prije poreza ,958 1,151Porez na dobit 9 (244) (102)Dobit nakon poreza ,714 1,049

F i n a n s i j s k i i z v j e { t a j i45Bilans stanjaza godinu zavr{enu 31. decembra 2004.Napomene 2004 2003(svi iznosi su izra`eni u hiljadama KM)AKTIVANov~ana sredstva ira~uni kod Centralne banke 10 16,968 10,589Plasmani drugim bankama 11 — 978Krediti komitentima 12 116,867 83,731Vrijednosnice raspolo`ive za prodaju 13 4 4Obra~unata kamata i odlo`eni tro{kovi 14 1,107 485Materijalna sredstva 15 3,326 2,780Nematerijalna sredstva 16 51 48Ostala aktiva 17 572 655Ukupna aktiva 138,895 99,270OBAVEZEDepoziti komitenata 18 41,119 20,650Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama 19 74,338 59,500Odgo|eni prihod 20 1,052 —Rezervisanja za potencijalne i preuzete obaveze 22 113 127Obra~unata kamata i ostale obaveze 21 1,385 819Ukupne obaveze 118,007 81,096KAPITALDioni~ki kapital 15,679 15,679Dioni~ka premija 293 293Zadr`ana dobit 4,102 1,508Zakonske rezerve 814 694Ukupni kapital 0,888 18,174Ukupni kapital i obaveze 138,895 99,270Potencijalne i preuzete obaveze 22 6,154 5,214Uprava Banke je odobrila finansijske izvje{taje izdate dana 03. marta 2005, te ih potpisujeBob AssenbergDirektorCatherina Margarethe DamZamjenik direktora

46P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Izvje{taj o promjenama kapitalaza godinu zavr{enu 31. decembra 2004.Dioni~ki Dioni~ke Zakonske Zadr`anakapital premije rezerve dobit Ukupno(Svi iznosi izra`eni u hiljadama KM)Stanje 1. januara 2003. 15,679 293 568 1,722 18,262Neto dobit perioda — — — 1,049 1,049Dividende — — — (1,137) (1,137)Prijenos u rezerve — — 126 (126) —Stanje na dan 31. decembra 2003. godine 15,679 293 694 1,508 18,174Stanje na dan 1. januara 2004. 15,679 293 694 1,508 18,174Neto dobit perioda — — — 2,714 2,714Prenos u zakonske rezerve — — 120 (120) —Stanje na dan 31. december 2004. godine 15,679 293 814 4,102 20,888Dioni~ki kapital Banke se sastoji od 1.567.900 obi~nih dionica. Dionice imaju nominalnu vrijednost od KM 10 ili uukupnom iznosu od KM 15.679.000. Sve dionice su u potpunosti pla}ene. Zakonske rezerve predstavljaju dodatnidio kapitala izdvojen iz neto dobiti. Ove rezerve se koriste za pokri}e kapitala i nisu distribuirane dioni~arima osim uslu~aju bankrota Banke.

F i n a n s i j s k i i z v j e { t a j i 47Izvje{taj o nov~anom tokuZa godinu zavr{enu 31. decembra 2004. godineNapomene 004. 003.(Svi iznosi izra`eni su u hiljadama KM)Poslovne aktivnostiProfit prije poreza 2,958 1,151Korekcije za:Amortizacija imovine i opreme i amortizacijanematerijalne imovine 1,046 822Pla}eni porez na dobit (244) (102)Otpis imovine i opreme 15 26 —Prihod od kamate 3 (18,221) (12,754)Tro{kovi kamate 3 2,687 1,353Napla}ena kamata 17,557 12,571Pla}ena kamata (2,318) (1,220)Provizija za kreditni gubitak 8 755 1,016Nov~ani tok iz operativnih aktivnosti prijepromjena u operativnim sredstvima 4,246 ,837Smanjenje / (pove}anje) operativnih aktivnostiStanje kod Centralne Banke (7,351) 3,614Krediti i avansi dati klijentima (33,841) (24,384)Ostala sredstva 105 (239)Pove}anje / (smanjenje) operativnih obavezaDepoziti 20,469 1,068Ostale obaveze 1,206 105Nov~ani tok iz operativnih aktivnosti (15,166) (16,999)Investicione aktivnostiNabavka materijalne imovine (1,260) (1,542)Nabavka nematerijalne imovine (362) —Nov~ani tok iz investicionih aktivnosti (1,622) (1,542)Finansijske aktivnostiPove}anje obaveza po kreditima 23,088 18,883Otpla}ene obaveze po kreditima (8,250) (1,253)Pla}ene dividende — (1,137)Nov~ani tok iz finansijskih aktivnosti 14,838 16,493Neto pove}anje / (smanjenje) novca i nov~anih ekvivalenata (1,950) ,048Novac i nov~ani ekvivalenti na dan 1. januar 7,680 5,632Novac i nov~ani ekvivalenti 31. decembra 5 5,730 ,680

48P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Napomene uz finansijske izvje{taje(Svi iznosi izra`eni u hiljadama KM)1. Ra~unovodstvene politikeC. Finansijski instrumenti koji se kompenzirajuGlavne ra~unovodstvene politike kori{tene u pripremifinansijskih izvje{taja navedene su u nastavku.A. Osnove pripreme finansijskih izvje{tajaFinansijska sredstva i obaveze se kompenziraju u netoiznosu koji je prikazan u bilansu stanja kad postoji zakonskopravo za kompenziranje prepoznatljivih iznosa kao inamjera o kompenziranju na neto osnovi, ili da se izvr{euzajamna pla}anja bez kompenzacije.Finansijski izvje{taji ProCredit Bank d,d. Sarajevo supripremljeni u skladu sa Me|unarodnim standardimafinansijskog izvje{tavanja (“MSFI”) i izra`eni su u konvertibilnimmarkama (KM). Ovi finansijski izvje{tajipripremljeni su primjenom konvencije historijskogtro{ka Sastavljanje finansijskih izvje{taja sukladnoMSFI zahtijeva upotrebu procjena i pretpostavki kojeutje~u na imovinu i obveze u finansijskim izvje{tajima,na bilje{ke o nepredvi|enoj imovini i obvezama nadan sastavljanja finansijskih izvje{taja, te na prihode itro{kove u toku izvje{tajnog razdoblja. Iako se procjenebaziraju na najboljim saznanjima menad`menta oteku}im doga|ajima i aktivnostima, stvarni rezultatise mogu razlikovati od tih procjena. Dalje informacijesu poja{njene u ra~unovodstvenim politikama i relevantnimnapomenama uz finansijske izvje{taje.B. Strane valuteSredstva i obaveze izra`ene u stranim valutama suprera~unate u konvertibilne marke po zvani~nom srednjemkursu na dan bilansa stanja. Transakcije izra`eneu inostranim valutama su prera~unate u KM primjenomkursa koji je validan na dan transakcije. Rezultati izra`eniu stranim valutama su prera~unati po preovladavaju}imkursevima na dan transakcije i evidentirani su bilansuuspjeha.Kurs: 31. Dec. 2004. 31. Dec. 2003.KMKMUSD 1.437687 1.565156EUR 1.955830 1.955830D. Prihodi i rashodi od kamataPrihodi i rashodi od kamata iskazuju se u ra~unu dobitii gubitka za sve instrumente koji donose kamatu pona~elu obra~unanih kamata primjenom metode stvarnogprinosa. Prihodi od kamata uklju~uju zarade od stalnihinvesticijskih prihoda i vrijednosnica namijenjenih trgovinii obra~unatih diskonta i premije na blagajni~ke zapisei druge diskontirane instrumente. Kada je naplata kreditasumnjiva, njihova vrijednost se umanjuje na naplativeiznose, a prihodi od kamata se nakon toga priznaju natemelju kamatne stope koja je kori{tena za diskontiranjebudu}ih nov~anih tokova za potrebe mjerenja naplativogiznosa.E. Naknade i provizijeNaknade i provizije se sastoje uglavnom od naknadaprimljenih od preduze}a nastalih od izdavanja garancija,akreditiva i od usluga doma}eg i inostranog platnogprometa. Naknade i provizije uglavnom se iskazuju poobra~unskoj osnovi po pru`anju usluge.F. Vrijednosnice raspolo`ive za prodajuVrijednosnice koje se namjeravaju dr`ati na neodre|envremenski period, a koje mogu biti prodate za potrebelikvidnosti, klasifikovane su kao raspolo`ive za prodaju.Menad`ment odre|uje odgovaraju}u klasifikaciju ovihvrijednosnica u vrijeme njihove kupovine. Vrijednosnicese inicijalno priznaju po tro{ku, uklju~uju}i tro{kovetransakcija. Finansijska imovina raspolo`iva za prodajuse naknadno ponovo vrednuje do fer vrijednosti zasnovanena cijenovnom tr`i{tu. Neostvareni prihodi ili rashodinastali iz promjena u fer vrijednosti vrijednosnicaklasifikovanih kao raspolo`ive za prodaju priznaju seu kapitalu. Svi propisani na~ini kupovine vrijednosnicase priznaju na dan trgovine, a to je datum kada bankazapo~inje sa kupovinom imovine.

F i n a n s i j s k i i z v j e { t a j i 49G. Plasirani zajmovi i smanjenja do fer vrijednostiKrediti koje je Banka plasirala proslije|uju}i novac direktnoklijentu tretiraju se kao krediti i vode se po tro{kuumanjenom za amortizaciju. Tro{kovi tre}e strane, kaopravne naknade, tretiraju se kao dio tro{kova transakcija.Svi krediti i avansi se priznaju kada se novac dozna~iklijentima. Umanjenje do fer vrijednosti se utvr|uje akopostoji objektivni dokaz da Banka ne}e biti u stanju danaplati sva potra`ivanja na vrijeme. Iznos rezervisanjaje razlika izme|u nominalnog i fer iznosa, koji je u stvarisada{nja vrijednost o~ekivanih gotovinskih tokova,uklju~uju}i iznose naplative iz garancija, kolaterala, diskontovanena bazi tr`i{ne kamatne stope kredita. Ako seiznos rezervisanja smanji zbog doga|aja nakon otpisa, sasmanjenjem rezervisanja smanjuje se i tro{ak sumnjivihi spornih potra`ivanja. Tro{ak rezervisanja za sumnjiva isporna potra`ivanja je analiziran u Napomeni 12.kako bi se otpisao tro{ak nabave imovine kroz njezinprocijenjeni vijek trajanja prema sljede}im godi{njim stopama:%Zgrade 10Kompjuteri i telefonska oprema 20-33Namje{taj i oprema 17 -25Ulaganja 20I. Nematerijalna imovinaNematerijalna imovina se sastoji od kompjuterskih softverai licenci. Inicijalni tro{ak pribavljanja nematerijalnogsredstva se priznaje kao sredstvo i amortizuje se linearnommetodom tokom svog vijeka trajanja, koji ne prelazi5 godina.H. Materijalna imovinaJ. LizingSva materijalna imovina je izra`ena po nabavnoj vrijednostiumanjenoj za amortizaciju. Materijalna imovina seperiodi~no vrednuje u svrhu svo|enja na fer vrijednost.U slu~aju da je knjigovodstvena vrijednost imo-vineve}a od obra~unatog nadoknadivog iznosa, vrije-dnostimovine se otpisuje do visine nadoknadivog iznosa.Sredstva u pripremi se izvje{tavaju po nabavnom tro{kuuklju~uju}i tro{kove nabavke od tre}ih lica. Za sredstva upripremi se ne obra~unava amortizacija. Nakon kompletiranjasvi akumulirani tro{kovi se prenose na relevantnukategoriju materijalne imovine i zatim izla`u primjenjivojstopi amortizacije. Prihodi ili rashodi od smanjenja imovinei opreme se priznaju u bilansu uspjeha.Do danas, ugovori o iznajmljivanju poslovnih prostoraBanka evidentira kao operativni lizing. Ukupna pla}anjaza operativni lizing su evidentirana u bilansu uspjeha linearnommetodom kroz period zakupa. Kada operativnilizing prestaje prije isteka ugovora, bilo kakvo pla}anjezahtjevano od zakupodavca u vidu zateznih kamata sepriznaje kao tro{ak perioda u kojem je ugovor prekinut.K. Novac i nov~ani ekvivalentiZa potrebe izvje{taja o nov~anom toku, novac i nov~aniekvivalenti sadr`e stanja kojima je dospije}e manje od90 dana od datuma sticanja uklju~uju}i: novac i stanja nara~unima kod Centralne banke.L. RezervisanjaAmortizacija se obra~unava na svu imovinu, osimzemlji{ta i imovine u pripremi, prema linearnoj metodi

50P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Rezerviranja se priznaju ako Banka ima sada{nju pravnuili izvedenu obvezu koja je nastala temeljem pro{lihdoga|aja, ako postoji vjerojatnost da }e za podmirenjeobveze biti potreban odljev resursa koji predstavljajugospodarsku korist, te ako je u velikoj mjeri mogu}eprocijeniti iznos obveze.M. Naknade zaposlenimase javljaju izme|u poreske osnovice sredstava iobaveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti zapotrebe finansijskih izvje{taja. Koriste se postoje}eporezne stope kako bi se prera~unao odgo|eni porezna dobit. Odgo|ena porezna imovina priznaje se doiznosa oporezive dobiti za koju je vjerojatno da }ebiti raspolo`iva za iskori{tenje privremene razlike.Banka u svakodnevnom poslovanju za svoje zaposlenepla}a penziono osiguranje, zdravstveno osiguranje iporez na pla}u koji se ra~una na bruto pla}e i naknade,topli obrok i tro{kove prevoza na radno mjesto u skladusa zakonskom regulativom. Banka pla}a ove doprinosedr`avnim fondovima za zdravstveno i penziono osiguranje,prema stopama koje se primjenjuju tokom godine,obra~unate na bruto pla}e. Banka je u obvezi da pla}a doprinoseza javno penziono osiguranje. Kada jednom izvr{ipla}anje, banka nema daljne obveze. Stalni doprinosi~ine tro{kove godine u kojoj dospijevaju i kao takvi suuklju~eni u tro{kove zaposlenih. Tro{ak ovih pla}anja jeuklju~en u bilans uspjeha u istom periodu kao i tro{kovipla}a. Banka nema nikakvih drugih penzionih {ema iliplanova beneficiranja zaposlenih, tako da nema nikakvihdrugih obaveza po ovom osnovu. Dodatno, kompanijanije u obavezi da obezbjedi budu}e beneficije sada{njimili biv{im zaposlenicima.N. OporezivanjeO. Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicamaObaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama sepo~etno priznaju po ‘tro{ku nabave’, {to predstavljaprimljeni iznos (fer vrijednost primljene naknade) umanjenoza nastale tro{kove transakcije. U budu}im razdobljima,posudbe se iskazuju po amortiziranom tro{ku,a sve razlike izme|u primitaka i otkupne vrijednostipriznaju se u ra~unu dobiti i gubitka tijekom trajanja posudbeprimjenom metode stvarnog prinosa.P. Dioni~ki kapital i rezerveDioni~ki kapital se sastoji od obi~nih dionica.Q. Uporedni podaciTamo gdje je bilo potrebno, usporedni podaci su reklasificiranikako bi se postigla dosljednost u prikazivanjupodataka s podacima teku}e godine.Porez na dobit ili gubitak uklju~uje teku}i i odgo|eniporez. Teku}i porez je obaveza za porez za koju seo~ekuje da bude obra~unata na oporezivu dobit zateku}u godinu, uz upotrebu propisanih poreskih stopaili naknadno propisanih poreskih stopa na datum bilansastanja, i bilo kakva korekcija obaveze za porez kojase odnosi na prethodne godine. U skladu sa Zakonom oporezu na dobit, porezna stopa je 30%.2. Upravljanje rizicima BankeOdgo|eni porez na dobit se prera~unava, putemmetode za obaveze, za sve privremene razlike koje

F i n a n s i j s k i i z v j e { t a j i 51A. Strategija u kori{tenju finansijskih instrumenataBanka prima depozite od klijenata po fiksnoj i varijabilnojkamatnoj stopi i na razli~ite periode i nastoji dazaradi prethodno pomenute prosje~ne kamatne rasponeinvestiraju}i sredstva u visoko kvaltetnu aktivu. Bankanastoji da pove}a svoje kamatne raspone dosti`u}i gorepomenute prosje~ne raspone, umanjenje za rezervisanja,kroz odobravanje kredita kreditno sposobnim fizi~kimi pravnim licima. Ova izlo`enost ne uklju~uje samo pozicijekredita iz bilansa stanja jer Banka preuzima i garancijei druge potencijalne obaveze.B. Kreditni rizikBanka je izlo`ena kreditnom riziku koji se ogleda u tomeda ugovorna strana ne}e biti u mogu}nosti da otplati sveiznose u potpunosti, po dospje}u. Banka formira nivoekreditnog rizika postavljaju}i limite prihvatljivog rizikavezano za klijenta ili grupu klijenata, a po geografskimi industrijskim segmentima. Promatranje takvih rizikase ponavlja, a ti rizici su predmet godi{njeg i u~estalijegpregleda. Upravljanje izlo`eno{}u kreditnom riziku vr{ise stalnim analizama sposobnosti klijenta i potencija-lnihklijenata da izvr{avaju svoje obaveze za kamatu i glavnicu,kao i promjenama kreditnih limita gdje je to pogodno.Upravljanje izlo`eno{}u kreditnom riziku dijelom se vr{iobezbje|enjem kolaterala i garancija pravnih i fizi~kihlica. Maksimalna izlo`enost kreditnom riziku je prezentiranaknjigovodstvenim iznosom svake od pozicija finansijskeaktive u bilansu stanja i vanbilansu.Geografska koncentracija sredstava, obaveza i vanbilansnihpozicijaC. Valutni rizikUkupna Ukupne Potencijalne isredstva obaveze preuzete obavezeNa dan 31. decembra 2004.Bosna i Hercegovina 137,352 30,142 4,296Zemlje Evropske Unije 1,543 87,865 1,858138,895 118,007 6,154Na dan 31. decembra 2003.Bosna i Hercegovina 97,621 20,088 5,214Zemlje Evropske Unije 1,649 59,051 —Zemlje koje nisu ~lanice EU — 1,957 —,270 81,096 5,214

52P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Banka je izlo`ena efektima fluktuacija preovla|uju}ihkurseva na njen finansijski polo`aj i nov~ane tokove.Menad`ment je postavio limite nivoa izlo`enosti povalutama i ukupno za preko no}i oro~ene pozicije, kojise dnevno promatraju. Donja tabela sumira izlo`enostBanke valutnom riziku na 31. decembar. U tabelu suuklju~eni aktiva i obaveze Banke po knjigovodstvenimiznosima, kategorisani po valutama.Koncentracija sredstava i obavezaBanka je imala sljede}e zna~ajne devizne pozicije:D. Kamatni rizikEUR USD KM Ostale UkupnoNa dan 31. decembra 2004.SredstvaNovac i sredstva kod Centralne banke 2,165 489 14,173 141 16,968Krediti i avansi dati klijentima 89,569 — 27,298 — 116,867Obra~unati prihod i odgo|eni tro{kovi 780 — 327 — 1,107Vrijedonosnice — — 4 — 4Imovina i oprema — — 3,326 — 3,326Nematerijalna imovina — — 51 — 51Ostala aktiva 142 8 422 — 572Ukupna sredstva ,656 497 45,601 141 138,895ObavezeObaveze za depozite 20,525 464 20,130 — 41,119Pozajmice za primljene kredite 71,338 — 3,000 — 74,338Odgo|eni prihod 742 — 310 — 1,052Provizija 21 — 92 — 113Ostale obaveze 755 1 629 — 1,385Ukupne obaveze 93,381 465 24,161 — 118,007Neto balansna pozicija (725) 32 21,440 141 20,888Potencijalne i preuzete obaveze 2,291 154 3,709 — 6,154Na dan 31. decembra 2003.Ukupna sredstva 80,364 257 18,649 — 99,270Ukupne obaveze 69,702 221 11,173 81,096Neto bilansna pozicija 10,662 36 7,476 — 18,174Potencijalne i preuzete obaveze 499 — 4,715 — 5,214

F i n a n s i j s k i i z v j e { t a j i 53Kamatna osjetljivost sredstava i obavezaBanka je izlo`ena efektima fluktuacija preovla|uju}ihnivoa tr`i{nih kamatnih stopa na njen finansijski polo`aji nov~ane tokove. Kamatne margine se mogu pove}avatikao rezultat takvih promjena, ali se mogu i smanjiti ilistvoriti gubutke u slu~aju da do|e do neo~ekivanihkretanja.Menad`ment je postavio limite nivoa neusagla{enostiodre|ivanja kamatne stope koje mo`e biti izvr{eno, akoji se dnevno promatraju. Dolje prilo`ena tabela sumiraBan~inu izlo`enost kamatnom riziku. Sredstava i obavezaBanke koje su prikazane u pregledu raspore|ene su premaugovorenim datumima dospje}a:Donja tabela sumira efektivnu kamatnu stopu na krajuDo 1 - 3 3 - 12 1 - 5 Preko 5 Beskamatna1 mjesec mjeseca mjeseci godina godina sred. i obaveze UkupnoNa dan 31. decembar 2004.SredstvaNovac i sredstvakod Centralne banke 13,586 — — — — 3,382 16,968Krediti i avansidati klijentima 6,409 16,902 48,216 43,838 1,502 — 116,867Obra~unati prihodi odgo|eni tro{kovi 1,107 — — — — — 1,107Vrijedonosnice — — — — — 4 4Materijalna imovina i oprema — — — — — 3,326 3,326Nematerijalna imovina — — — — — 51 51Ostala aktiva — — — — — 572 572Ukupne sredstva 1,102 16,902 48,216 43,838 1,502 7,335 138,895ObavezeObaveze za depozite 6,593 7,457 9,587 5,392 — 12,090 41,119Pozajmice za primljene kredite — 27,037 21,392 2,876 1,058 21,975 74,338Odgo|eni prihod — — — — — 1,052 1,052Provizija — — — — — 113 113Ostale obaveze — — — — — 1,385 1,385Ukupne obaveze 6,593 34,494 30,979 8,268 1,058 36,615 118,007Na bilansu stanjaOsjetljivost kamatne stope 14,509 (17,592) 17,237 35,570 444 (29,280) 20,888Na dan 31. decembar 2003.Ukupna sredstva 12,496 10,163 33,450 34,423 1,765 6,973 99,270Ukupne obaveze 6,648 10,025 27,008 15 3,165 34,235 81,096Na bilansu stanjaOsjetljivost kamatne stope 5,848 138 6,442 34,408 (1,400) (27,262) 18,174

54P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4godine za monetarne finansijske instrumente.004. 2003.% %Nov~ane rezerve i depozitikod finansijskih institucija 1.13 1.41Krediti 15.96 15.42Depoziti 2.52 1.15Krediti 2.78 2.63Banka je izlo`ena dnevnim potrebama za njenimraspolo`ivim nov~anim resursima od “overnight” depozita,teku}ih ra~una, dospjelih depozita, kreditnihpovla~enja i garancija. Nadzorni odbor je odobrio Politikei procedure upravljanja likvidno{}u. Cilj Banke jemaksimiziranje profitabilnosti, primjenom optimalnihkombinacija dospje}a i devizne strukture sredstava iobaveza. Donja tabela analizira sredstva i obaveze Bankegrupisane po zna~ajnim dospje}ima baziranim na preostalomperiodu od datuma bilansa stanja do ugovorenihdatuma dospje}a.E. Rizik likvidnostiDospje}e sredstava i obavezaF. Finansijski instrumentiDo 1 — 3 3 — 12 1 — 5 Preko 51 mjesec mjeseca mjeseci godina godina UkupnoNa dan 31. decembra 2004.SredstvaNovac i sredstva kod Centralne banke 16,968 — — — — 16,968Krediti i avansi dati klijentima 6,409 16,902 48,216 43,838 1,502 116,867Obra~unati prihod i odgo|eni tro{kovi 1,107 — — — — 1,107Vrijedonosnice — — — — 4 4Materijalna imovina i oprema — — — — 3,326 3,326Nematerijalna imovina — — — — 51 51Ostala aktiva 109 33 304 126 — 572Ukupna sredstva 4,593 16,935 48,520 43,964 4,883 138,895ObavezeObaveze za depozite 18,683 7,457 9,587 5,392 — 41,119Pozajmice za primljene kredite — 5,413 3,679 49,447 15,799 74,338Odgo|eni prihod — — — — 1,052 1,052Provizija 8 92 13 — — 113Ostale obaveze 465 291 367 245 17 1,385Ukupne obaveze 19,156 13,253 13,646 55,084 16,868 118,007Neto likvidna razlika 5,437 3,682 34,874 (11,120) (11,985) 20,888Potencijalne i preuzete obaveze 373 4,076 1,695 10 — 6,154Na dan 31. decembra 2003.Ukupna sredstva 16,633 10,163 33,450 34,431 4,593 99,270Ukupne obaveze 18,784 1,560 5,000 38,205 17,547 81,096Neto likvidna razlika (2,151) 8,603 28,450 (3,774) (12,954) 18,174Potencijalne i preuzete obaveze 5,214 — — — — 5,214

F i n a n s i j s k i i z v j e { t a j i 55Fer vrijednostFer vrijednost predstavlja iznos za koji sredstvo mo`e bitirazmjenjeno ili obaveza izmirena u transakciji u kojoj secijena utvr|uje pogodbom. Fer vrijednosti su zasnovanena pretpostavkama menad`menta u skladu sa sa vrstomsredstava i obaveza. Politika Banke je da objavljuje informacijuo fer vrijednosti imovine i obaveza za koje je lakoobezbjediti tr`i{ne informacije i tamo gdje se fer vrijednostmaterijalno razlikuje od uknji`enih iznosa.Krediti i avansi komintentimaKrediti i avansi komintentima su umanjeni za rezervisanjaza umanjenje na fer vrijednost. Fer vrijednost nijezna~ajno razli~ita od knjigovodstvene vrijednosti.004. 2003.Prihodi od kamataKrediti i avansiklijentima 18,054 12,536Potra`ivanja od drugih banaka 31 157Obavezne rezervekod Centralne banke 136 6118,221 12,754Rashodi od kamataTeku}i ra~uni idepozitiBanke i druge 854 238finansijske institucije 1,874 1,1152,8 1,353VrijednosniceFer vrijednost vrijednosnica je izmjerena na tr`i{tu cijena.Fer vrijednost vrijednosnica koje ne kotiraju na berzije zasnovana na tro{ku. Stoga, one se mjere po tro{kui predmet su analize zbog svo|enja na fer vrijednost.Menad`ment vjeruje da njihova knjigovodstvena vrijednostpribli`no odgovara njihovoj fer vrijednosti.Ostala finansijska imovinaFer vrijednost monetarne imovine koja uklju~uje gotovinui ekvivalente gotovine smatra se pribli`no jednakomnjihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti zbog njenekratkoro~ne prirode.Depoziti i uzeti kreditiProcjenjena fer vrijednost depozita bez dospje}a,uklju~uju}i i depozite na koje se ne obra~unava kamata,je iznos koji }e se isplatiti po zahtjevu. Fer vrijednostoro~enih depozita i promjenjive kamatne stope pribli`naje iskazanoj vrijednosti na dan bilansa stanja. Pozajmicesu iskazane sa promjenjivom kamatnom stopom i promjenakamatne stope na iskazanu vrijednost nisu materijalneu odnosu na njihovu fer vrijednost.4. Neto prihod od provizija i naknada004. 2003.Prihod od provizija i naknadaPrihod od naknada za izvr{eneusluge inostranog platnog prometa 575 642Prihod od naknada za izvr{eneusluge doma}eg platnog prometa 511 457Prihod od naknada pogarancijama i akreditivima 67 46Prihodi od naknadapo konverziji 213 122Ostalo 231 3631,597 1,630Tro{kovi naknada i provizijaBanke 109 145Ostalo 98 175207 3205. Kursne razlike (neto)3. Neto prihod od kamate004. 2003.Pozitivne kursne razlike 1,137 16Negativne kursne razlike (1,064) (4)73 126. Operativni tro{kovi

56P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4004. 2003.Tro{kovi zaposlenih (Napomena 7) 6,918 5,603Tro{kovi zakupa 970 828Tro{kovi promocije i marketinga 1,002 551Tro{kovi usluga 886 723Premije osiguranja 427 346Amortizacija nematerijalnei materijalneimovine 1,046 822Po{tanske itelekomunikacijske usluge 404 376Re`ijski to{kovi 335 307Odr`avanje stalnihsredstava i opreme 267 163Ostali porezi i doprinosi 346 18Ostalo 1,229 97413,830 10,7117. Tro{kovi zaposlenih004. 2003.Neto plate 3,695 2,917Topli obroki prevoz 511 412Porezi i doprinosi 2,416 1,906Regres 213 188Ostalo 83 1806,918 5,603Prosje~an broj zaposlenih u Banci tokom godine bio je291 (2003: 226).8. Tro{kovi rezervi za op{ti kreditni rizik i potencijalnei druge gubitke004. 2003.Krediti komintentima(Napomena 12) 705 1,183Potencijalne i preuzete obaveze(Napomena 20) (14) 74Ostala sredstva (Napomena 16) 64 (241)755 1,0169. Tro{kovi poreza na dobit004. 2003.Teku}i porez 244 102244 102Porez na dobit Banke prije oporezivanja se razlikuje odiznosa koji }e nastati primjenom osnovne porezne stopeiz zemlje porijekla Banke kao {to slijedi:Profit prije poreza ,958 1,151Obra~unati porez 30%(2003.: 30%) 887 345Pove}anje oporezive osnove:Tro{kovi koji ne umanjuju poresku osnovuu skladu sa lokalnim propisima 222 116Smanjenje oporezive osnove:Neoporezivi prihod u skladusa lokalnim propisima (133) (52)Smanjenje porezne osnoveza reinvestiranidio dobiti (732) (307)Tro{ak poreza na dobit 44 102Poreska uprava mo`e u bilo koje vrijeme izvr{iti kontrolura~unovodstvenih podataka i evidencija od zadnje kontrolekontinuirano do izvje{tajne poreske godine, tako|ermo`e obra~unati dodatni porez i zatezne kamate. UpravaBanke nije upoznata sa bilo kakvim okolnostima koje bidovele do potencijalnih obaveza u ovom smislu.10. Nov~ana sredstva u blagajni i ra~uni kod Centralnebanke004. 2003.Nov~ana sredstva u blagajni 3,381 2,929Teku}i ra~uni kod banaka 2,349 3,773Uklju~eno u novac i nov~ana sredstva(Napomena 25) 5,730 6,702Ra~uni kod Centralne banke BH 11,238 3,88716,968 10,589Prema Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine,obavezna rezerva predstavlja 10% od prosje~nih dese-

F i n a n s i j s k i i z v j e { t a j i 57todnevnih oro~enih depozita i depozita po vi|enju u KMaumanjenih za desetodnevni prosje~ni iznos gotovine uKM u trezoru banke. Obavezna rezerva se odr`ava krozprosje~na stanja gotovine i prosje~na stanja ra~una kodCentralne banke.Plasmani u ino - bankama — 978— 97812. Krediti i avansi dati klijentima11. Potra`ivanja od drugih banaka004. 2003.Kretanja rezervisanja za umanjenje vrijednosti:Kratkoro~niDugoro~ni2 004. 2003. 2004. 2003.Krediti dati fizi~kim licima 771 59 21,334 18,915Krediti dati preduze}ima 11,030 9,415 86,879 57,98711,801 9,474 108,213 76,902Umanjenje: Rezervisanja za umanjenje vrijednosti (315) (298) (2,832) (2,347)11,486 9,176 105,381 74,555004. 2003.KreditiStanje na dan 1. januara 2,645 1,744Neto rashod u bilansu uspjeha(Napomena 8) 705 1,183Otpis (203) (282)Stanje na dan 31. decembra 3,147 2,645Koncentracija kreditnog rizika po industrijskim granama:2 004. % 2003. %Proizvodnja 23,089 20 13,662 16Turizam 2,332 1 481 1Poljoprivreda, {umarstvo i ribolov 18,028 16 4,460 5Gra|evinarstvo 1,124 1 69 —Gra|ani 21,564 19 22,514 27Veletrgovina i maloprodaja 30,083 26 25,517 30Transport i komunikacije 4,535 3 1,312 2Ostalo 16,112 14 15,716 19Geografska koncentracija kreditnog rizika:13. Vrijedonosnice2 004. % 2003. %Bosna i Hercegovina 116,867 100 83,731 100

58P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4004. 2003.Vrijedonosnice raspolo`ive za prodajuDionice:S.W.I.F.T. 4 44 414. Obra~unati prihod i odlo`eni tro{kovi004. 2003.Obra~unata nedospjela kamata 808 485Odlo`eni tro{kovi kamate 299 —1,107 48515. Imovina i opremaNabavna vrijednost i amortizacija poslovnog prostora iostale fiksne aktive na dan 31. decembra 2004 su prikazanekako slijedi:16. Nematerijalna imovinaUlaganja u Namje{taj ImovinaZgrade zakup. objekte i oprema u pripremi Ukupno31. decembar 2004Nabavna vrijednostStanje na dan 1. januara 2004. 348 756 3,577 22 4,703Pove}anja — 342 1,073 187 1,602Transferi — — 22 (22) —Smanjenje i otpis — — (157) — (157)Stanje na dan 31. decembra 2004. 348 1,098 4,515 187 6,148Ispravka vrijednostiStanje na dan 1. januara 2004. 52 102 1,769 — 1,923Amortizacija za period 35 174 821 — 1,030Smanjenje i otpis — — (131) — (131)Stanje na dan 31. decembra 2004. 8 6 2,459 — 2,822Neto sada{nja vrijed. na dan 31 dec. 2004. 261 8 ,056 187 3,326Neto sada{nja vrijed. na dan 31 dec. 2003. 296 654 1,808 ,78017. Ostala sredstva004.Nabavna vrijednostStanje na dan 1. januara 2004.004. 2003.70Pove}anje 20Stanje na dan 31. decembra 2004.0Ispravka vrijednostiStanje na dan 1. januara 2004. 22Amortizacija za godinu 17Stanje na dan 31. decembra 2004. 39Sada{nja vrijednost na dan 31. decembar 2004. 51Sada{nja vrijednost na dan 31. decembar 2003. 48

F i n a n s i j s k i i z v j e { t a j i 59Unaprijed pla}ena renta 11 41Unaprijed pla}en porez 411 595Ostala sredstva 234 81Umanjenje: Rezerv. za umanj. vrijed. (84) (62)5 655Kretanja rezervisanja za umanjenje vrijednosti:Preduze}aTeku}i ra~uni 9,844 8,944Oro~eni depoziti 10,685 260Fizi~ka licaTeku}i ra~uni 7,059 6,417Oro~eni depoziti 13,531 5,02941,119 20,650004. 2003.Stanje na dan 1. januara 62 320Neto rash. u bilansu uspjeha (Nap. 8) 64 (241)Otpis (42) (17)Stanje na dan 31. decembra 84 6220. Odgo|eni prihodi004. 2003.18. Depoziti klijenata004. 2003.19. Obaveze po uzetim kreditima004. 003.Komisija Evropske Zajednice 20,943 21,370Ministarstvo spoljnih poslova Kraljevine Norve{ke 605 605Kreditanstalt fuer Wiederaufbau 16,681 16,160Commerzbank 8,919 4,889Evropska banka za obnovu i razvoj 15,673 5,250ProCredit Albanija — 1,956IFC 5,867 5,867USAID 2,650 3,403Raiffeisen Bank 3,000 —74,338 59,500Pozajmice usagla{ene sa Komisijom Evropske Unije iMinistarstva spoljnih poslova Kraljevine Norve{ke predstavljunekamatonosne kredite.Kamatna stopa za obaveze po uzetim kreditima je prikazanakako slijedi:Izvor 004. 003.Kreditanstalt fuer Wiederaufbau 3% , EURIBOR + 0% 3% , EURIBOR + 0%EURIBOR + 0.5%, EURIBOR + 2% EURIBOR + 0.5%Commerzbank EURIBOR + 3.4% - EURIBOR +2.45% EURIBOR + 3.4%Evropska bankaza obnovu i razvoj EURIBOR + 3.25% - EURIBOR + 4% EURIBOR + 3.25%IFC EURIBOR + 3% EURIBOR + 3%USAID 1.6723 1.6723

60P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Unaprijed napla}ena naknada 1,052 —1,052 —Unaprijed napla}ena provizija predstavlja odlo`eni prihodna kredite na koje se provizija odnosi. Tokom 2004.Banka je izmjenila politiku priznavanja provizije nakredite {to je rezultiralo smanjenjem prihoda od provizijau iznosu od KM 1.052.000 i pove}anjem odlo`enog prihodana kredite na koje se provizija odnosi.21. Ostale obaveze004. 2003.Obaveze za neispla}ene plate 143 81Obra~unata kamata 782 413Dobavlja~i 243 213Ostale obaveze 217 1121,385 81922. Potencijalne i preuzete obavezeSlijede}a tabela prikazuje ugovorene iznose koji se odnosena potencijalne i preuzete obaveze Banke po kategorijama:004. 2003.Garancijeu KM 1,077 423u stranim valutama 607 500Umanj.: Ispravka vrijedn. za potenc.gubitke (113) (127)1,571 796Odobreni neiskori{teni krediti 4,583 4,4186,154 5,214Kretanja rezervisanja za umanjenje vrijednosti:004. 2003.Stanje na dan 1. januara 127 53Neto rashod prikazan ubilansu uspjeha (Napomena 8) (14) 74Stanje na dan 31. decembra 113 12723. Transakcije s povezanim licimaStrane sa smatraju povezanim ako jedna strana imamogu}nost da kontroli{e drugu stranu ili ima zna~ajanuticaj preko drugih strana u dono{enju finansijskih i operativnihodluka. Transakcije sa povezanim stranama sudio svakodnevnog poslovanja. Ove transakcije uklju~ujukredite, depozite i pozajmice i obavljene su u skladu sakomercijalnim uslovima na tr`i{tu. Obim transakcija sapovezanim stranama, stanja u bilansu na kraju godine sukako slijedi:Organizacije s~lanstvom u Upravnomodboru Banke004. 2003.KreditiStanje na po~etku godine 134 138Krediti ispla}eni u toku godine 49 95Krediti napla}eni u toku godine (52) (99)Neotpla}eni krediti s 31. decembrom 131 134DepozitiStanje na po~etku godine 205 101Depoziti primljeni tokom godine 969 1,628Depoziti ispla}eni tokom godine (1,036) (1,524)Stanje na dan 31. decembra 138 205Obaveze po kreditimaStanje na po~etku godine34,124 20,108Krediti primljeni u toku godine 19,089 14,669Krediti otpla}eni u toku godine(6,073) (653)Stanje na dan 31. decembra 47,140 34,124Naknade i nagrade Upravi Banke za godinu koja jezavr{ila 31. decembra 2004. iznose KM 199.023 (2003:KM 210.116).24. Dioni~ki kapital i dioni~ka premijaObi~ne dionice

F i n a n s i j s k i i z v j e { t a j i 61004. 2003.Broj dionicaNa dan 1. januara 1,567,000 1,567,000Na dan 31. decembra 1,567,000 1,567,000Sljede}i dioni~ari imaju udjel ve}i od 5%:% dioni~kogudjelaImeIFC 23.1%Evropska banka za obnovui razvoj 23.1%Internationale Micro Investitionen 33.6%Kreditanstalt fuer Wiederaufbau,Frankfurt 7.7%Commerzbank AG 12.5%100%25. Novac i nov~ani ekvivalentiZa potrebe nov~anog toka novac i nov~ani ekvivalenti sesastoje od slijede}ih stanja sa dospje}em manjim od 90dana:004. 2003.Novac i nov~ana sredstva kodCentralne banke (Napomena 10) 5,730 6,702Potra`ivanja od Banaka — 9785,730 7,680

62 P r o C r e d i t B a n k B o s n a i H e r c e g o v i n a G o d i { n j i i z v j e { t a j 2 0 0 4Kontakt adreseUprava BankeSime Milutinovi}a Sarajlije 4/IITel.: 033/250-950Fax: 033/250-971www.procreditbank.bainfo#procreditbank.baFilijaleFilijala SarajevoMuvekita 1Tel.: 033/232-172Fax: 033/232-174Kontakt:s.redzic#procreditbank.baFilijala Sarajevo - kreditno odjeljenjeTopal Osman pa{e 32bTel.: 033/614-401; 614-724Fax: 033/614-824Kontakt:s.redzic#procreditbank.baFilijala Ilid`aIbrahima Ljubovi}a 20Tel.: 033/761-680, 761-580, 622-865,622-869Fax: 033/761-681Kontakt:m.salkovic#procreditbank.baFilijala Biha}Safvet-bega Ba{agi}a 18Tel.: 037/311-709Tel./Fax: 037/311-710Kontakt:e.toromanovic#procreditbank.baFilijala TuzlaD`afer Mahala 29Tel.: 035/301-200, 301-201Tel./Fax: 035/258-340, 258-341Kontakt:a.halilovic#procreditbank.baFilijala MostarNadbiskupa ^ule bbTel.: 036/449-720Fax: 036/449-729Kontakt:l.filak#procreditbank.baFilijala Banja LukaBrace Potkonjaka 2Tel.: 051/431-530, 430-000Fax: 051/431-537Kontakt:r.savic#procreditbank.baFilijala Br~koR.D#. ^au{evi}a 19Tel./Fax: 049/217-612, 216-099Kontakt:f.fazlovic#procreditbank.baFilijala BijeljinaKara|or|eva 6.Tel./Fax: 055/220-980, 225-955, 225-950Kontakt:s.tesic#procreditbank.baFilijala TravnikBosanska 133Tel.: 030/540-370, 540-380Fax: 030/540-372Kontakt:a.memic#procreditbank.baFilijala ZenicaMar{ala Tita bbTel.: 032/449-960, 449-961Fax: 032/449-964Kontakt:s.smajlagic#procreditbank.ba

K o n t a k t a d r e s e 63Ekspozitura Novo SarajevoTopal Osman pa{e 22Tel.: 033/615-771Fax: 033/613-406Kontakt:s.redzic#procreditbank.baKreditni biro DobojKralja Aleksandra bbTel./Fax: 053/224-634Kontakt:t.dedic#procreditbank.baEkspozitura CazinHasana Mujezinovi}a bbTel./Fax: 037/511-693Kontakt:e.toromanovic#procreditbank.baEkspozitura Posu{jeFra Grge Marti}a bbTel.: 039/685-020Fax: 039/685-021Kontakt:l.filak#procreditbank.baKreditni biro SokolacGlasina~ka 1Tel.: 057/400-310Fax: 057/400-311Kontakt:n.salihagic#procreditbank.baKreditni biro TrebinjeLuke Petkovi}a bbTel.: 059/225-651Kontakt:n.suta#procreditbank.baKreditni biro PrijedorVo`da Kara|or|a bbTel./Fax: 052/214-767Kontakt:m.tisma#procreditbank.ba