Sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

S P P d . o . o .Konzalting, nadzor, projektiranje i izvođenje u rudarstvu, građevinarstvu, geotehnici i zaštiti okolišaTrstenjakova 3, 42000 Varaždin; telefon: 04 203 009; faks: 042 203 372; e-mail: spp1@vz.t-com.hr2. OPIS ZAHVATAObzirom na postojeći program izgradnje prometnica i porast ulaganja unutar grane graditeljstvau Republici Hrvatskoj, stalno je prisutna potražnja za građevnim materijalom (pijesak i šljunak), a s tim imogućnost nastavka rudarenja na eksploatacijskom polju "Trstenik". Eksploatacijsko polje, veličine 87,84ha, nalazi se u blizini općinskog središta Rugvica i Grada Dugog Sela, uz vodotok rijeke Save. Dobro jeregionalno locirano obzirom na blizinu Grada Zagreba te komunikacijski je dobro povezano sa svim bitnimprometnicama (autoceste).Zemljopisno i komunikacijski ležište je povoljno locirano, ali blizina urbanih zona čini rudarenjespecifičnim, pogotovo u završnoj fazi kada je bitno eksploataciju prilagoditi budućoj namjeni.Eksploatacijsko polje "Trstenik" ima ekonomsku vrijednost i za nositelja zahvata IGM ŠljunčaraTrstenik d.d., kao korisnika i za širu društvenu zajednicu kao potrošača šljunka i šljunčanih proizvoda teradi što bolje sanacije već postojećeg eksploatacijskog polja u rekreacijsku zonu.Ekonomska vrijednost eksploatacijskog polja "Trstenik" su naslage u 2. sloja sitnozrnog savskogšljunka koji je tražen za individualnu izgradnju i pogodan za preradu na separaciji u granulate za opskrbuvelikih potrošačkih centara kao što su Rijeka i Zagreb.Mineralna sirovina iz eksploatacijskog polja "Trstenik" može se upotrijebiti za proizvodnju: betonaopće namjene, armiranog betona, prenapregnutog betona, betona čiji izgled površine je uvjet kakvoće i donjegsloja betonskih kolnika.Svrha poduzimanja zahvata je osiguranje dovoljnih količina mineralne sirovine, prodaja proizvodana tržištu i ostvarenje boljih financijskih rezultata kao i novo zapošljavanje te sanacija već postojećegeksploatacijskog polja u rekreacijsku zonu.Najbliža građevinska područje naselja su u Novakima Nartskim gdje se građevinsko područje"naslanja" na južni i na istočni dio lokacije zahvata. Rijeka Sava protječe oko 400 m južno od lokacijezahvata, dok se njezin kanal nalazi na udaljenosti od oko 100 m od lokacije.Prva istraživanja na području eksploatacijskog polja "Trstenik" rađena su 1967. g. Prethodnimrudarskim radovima zahvaćeno je eksploatacijsko polje u 3 odvojena segmenta (jezera). U sklopueksploatacijskog polja nalazi se i pogon šljunčare koje ima uporabnu dozvolu dobivenu od Ureda zaprostorno uređene, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, klasa: UP/I-361-05/99-01/04 i ur.broj: 238-04/1-99-3 od 30.11.1999. g. te napušteni građevinski objekti, koji su u domovinskomratu služili za vojne formacije HV, a kasnije za "azilante".Prethodna eksploatacija odvijala se na površini od 399 500 m 2 , površina 1. jezera je 131 000 m 2 , 2.jezera 119 500 m 2 , a 3. jezera je 128 000 m 2 . Otkrivka nije posebno odlagana, velikim dijelom je odložena uudubljenje površinskog kopa (jezera) ili jednim manjim dijelom na kosine kopa, odnosno usmjeravanatrećim licima. Ovakvom načinu odlaganja pogoduje i primijenjena tehnologija dobivanja, s usisnim bagerom.Odložene mase zajedno s muljem formirale su plićake (ade) vidljive na postojećoj konfiguracijijezera i pri daljnjoj eksploataciji (II. šljunčani sloj) morati će se iskopati i deponirati na druge lokacije.Otkopavanje otkrivke na površinskom kopu "Trstenik" nije bilo sustavno nego se otkopavalo po sektorimai strategijski gledano mase otkrivke su nepovoljno odložene tako da rad u jednom dijelu onemogućavaStudija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Trstenik"– ne tehnički sažetak - 2 -

S P P d . o . o .Konzalting, nadzor, projektiranje i izvođenje u rudarstvu, građevinarstvu, geotehnici i zaštiti okolišaTrstenjakova 3, 42000 Varaždin; telefon: 04 203 009; faks: 042 203 372; e-mail: spp1@vz.t-com.hrrad u drugom dijelu jezera. Pretpostavlja se da je u podvodni dio kopa tijekom vremena odloženo oko450 000 m 3 mješavine jalovine i sitne frakcije pijeska i šljunka.Na eksploatacijskom polju je stacionarno postrojenje za oplemenjivanje koje će služiti kaopričuvni pogon do potpunog uklanjanja, a glavno će biti mobilno postrojenja za oplemenjivanje.Postrojenje za oplemenjivanje smješteno je na sjevernom dijelu lokacije zahvata, a 60 m zapadno nalazise laboratorij, dok su otvoreno skladište, skladište goriva, radionica za održavanje strojeva, prostorije zaradnike kao i taložnca južno od njega. Istočno od postrojenja za oplemenjivanje, na samom rubu lokacijezahvata nalaze se kolna vaga i sabirne – septičke jame. Sve navedeno nalazi se u krugu promjera < 200 m.Tehnologija eksploatacijeEksploatacija na eksploatacijskom polju "Trstenik" obzirom na stanje potvrđenih rezervi može seodvijati kontinuirano oko 17,7 godina s eksploatacijom do 420 000 m 3 /g. u zbijenom stanju, odnosnograđevnog pijeska i šljunka obujma 504 000 m 3 /g. u rastresitom stanju.Rudarski radovi na lokaciji zahvata definirani su Idejnim projektom eksploatacije građevnogpijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Trstenik" (Živković i dr. 2011). Na eksploatacijskom polju"Trstenik" primjenjivati će se tehnologija otkopavanja hidrauličnim bagerima, usisnim bagerima ibagerom grabilicom. Tijekom rada završne kosine otkopat će se na projektirane nagibe.Rudarskim radovima zahvaćen je dio eksploatacijskog polja u površini oko 442 900 m 2 . U sklopueksploatacijskog polja nalazi se i industrijski krug s objektima za oplemenjivanje pijeska i šljunka. PovršinaEP "Trstenik" je 878 400 m 2 , a površina 2 jezera u konačnici je oko 440 329 m 2 ili oko 49 % površine EP.Prva (I.) fazaU I. fazi je otkopavanje površinske jalovine i realizacija uvjeta za rad hidrauličnog bagera iplovnih usisnih bagera u krajnjem sjeverozapadnom dijelu i krajnjem istočnom dijelu površinskog kopa.Početak rudarskih radova je u krajnjem sjeverozapadnom dijelu površinskog kopa (jezero 1) i uistočnom dijelu površinskog kopa (jezero 3). Za vrijeme pripreme za rudarske radove predviđeno je uklanjanjepostojećih građevina. U dijelu gdje nije bilo rudarske aktivnosti, otkopavanjem humusa i površinske jalovine(otkrivka) od K103 do K100, započinje otkopavanje. Humus se odlaže u blizini industrijskog kruga, a otkrivkase odvozi na površinski kop "Abesiniju" s obujmom cca 259 568 m 3 .Nakon pripreme otkopava se I. pjeskovito - šljunčani sloj hidrauličnim bagerima od K100 do K96,potom usisnim bagerom od K96 do K92. Otkopavanje među sloja debljine prosječno 5 m od K92 do K87 jeplovnim rotornim usisnim bagerom i u završnoj fazi otkopavanje bagerom grabilicom do graniceodobrenih rezervi (≈ K63).Osnovom odrednica iz PPUO Rugvica da se u I. etapi završno oblikuje malo jezero (jezero 3),nositelj zahvata će dio opreme (plovni rotorni bager i bager grabilicu) prvo premjestiti na malo jezero(jezero 3), a zatim demontirati i premjestiti u zapadni dio eksploatacijskog polja (jezero 1).U zapadnom dijelu površinskog kopa (jezero 1) otkopavanje se radi plovnim rotornim bagerom (I.pjeskovito – šljunčani sloj je djelomično otkopan i realizirani su uvjeti za rad plovnog bagera, kojim seotkopava I. pjeskovito – šljunčani sloj, međusloj (glina + treset) i II. pjeskovito – šljunčani sloj. Daljnjaeksploatacija je do granica odobrenih rezervi s produženom usisnom cijevi plovnog bagera (INC4014W).Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Trstenik"– ne tehnički sažetak - 3 -

S P P d . o . o .Konzalting, nadzor, projektiranje i izvođenje u rudarstvu, građevinarstvu, geotehnici i zaštiti okolišaTrstenjakova 3, 42000 Varaždin; telefon: 04 203 009; faks: 042 203 372; e-mail: spp1@vz.t-com.hrDeponiranje stijenske i međuslojne jalovine (glina + treset) je nasipavanjem u krajnjem istočnomdijelu površinskog kopa (jezero 3). Obujam mineralne sirovine za iskop u I. fazi je 2 469 988 m 3 , što jedovoljno za eksploataciju cca 5,9 godina.Druga (II.) fazaRazvoj otkopne fronte tijekom II. faze je prema istoku i realizacija uvjeta za rad usisnog rotornogbagera i bagera grabilice.U II. fazi otkopna fronta se oblikuje napretkom od zapada prema istoku i oblikovanjem unutarnjegjalovišta (krajnji zapad) u oblik predviđen PPUO Rugvica. Postizanjem projektiranog oblika jalovišta nakrajnjem zapadu dio masa odlaže se u južnom dijelu velikog jezera (jezero 1. i jezero 2. se spajaju u ovojfazi). Jalove mase se odlažu do visine K103. Tijekom II. etape eksploatacije otkopat će se obujammineralne sirovine od 3 782 449 m 3 , i dovoljan je za eksploataciju cca 8 godina.Treća (III.) faza, završno stanje eksploatacijeNapretkom otkopne fronte, rad bagera je usmjeren prema sjeveru u cilju da se oblikuje slobodnapovršina za jalovište u oblik predviđenom PPUO Rugvica do K103. Napretkom otkopne fronte dojugoistočne granice oblikuju se završne kosine površinskog kopa. Obujam mineralne sirovine za iskop u III.fazi je 1 608 832 m 3 , i dovoljan je za eksploataciju cca 3,8 godina.U eksploatacijskom polju jalovina se sastoji od otkrivke (humus + jalove prekrivne naslage) +jalovina međusloja (glina + treset) i jalovine unutar sloja. Otkrivka (osim humusa) u količini od 259 568 m 3u I. fazi eksploatacije odvozit će se i deponirati na eksploatacijsko polje "Abesinija" za potrebe sanacije, a uII. i III. fazi deponirat će se na unutarnje jalovište. Ukupni obujam jalovine je cca 565 131 m 3 . Humus kaovrijedna plodna zemlja u debljini do 0,5 m će se deponirati na privremeno jalovište s obujmom cca 13 500m 3 i usporedo s eksploatacijom će se korist za saniranje površina iznad K98. Obujam jalovine unutar sloja,izdvajat će se oplemenjivanjem i deponirati u otkopani prostor.Obujam građevnog pijeska i šljunkaU projektnim rješenjima iz idejnog rudarskog projekta (Živković i dr. 2011) poštovana suograničenja dana u Urbanističkom planu uređenja općine Rugvica (u fazi usvajanja), pa je završnouređenje otkopanih površina po površini i dubini u granicama predviđenim urbanističkim uređenjem.Tehnička sanacija prethodi biološkoj rekultivaciji, a podrazumijeva oblikovanje završnih kosina skutom nagiba do 30° kako ne bi nastupilo klizanje i obrušavanje materijala, a planirana je usporedno srazvojem rudarskih radova. Ukupno će se otkopati oko 10 250 000 m 3 mineralne sirovine i cca 4 650 000m 3 jalovine koja se odlaže u otkopani prostor. Oko 244 000 m 3 jalovine se odvozi na eksploatacijsko polje"Abesiniju" kroz vremensko razdoblje oko 17,7 godina.Istočni dio biti će plići, posebno na njegovom sjevernom dijelu gdje je predviđena blaga obala dooko 10 m od obale s dubinom do 2 m ili kutom nagiba do 10° u dijelu za kupanje, zbog čega će bitipogodan i za razvoj bogate vegetacije i nakon završetka radova predstavljat će posebno vrijedanekosustav.Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Trstenik"– ne tehnički sažetak - 4 -

S P P d . o . o .Konzalting, nadzor, projektiranje i izvođenje u rudarstvu, građevinarstvu, geotehnici i zaštiti okolišaTrstenjakova 3, 42000 Varaždin; telefon: 04 203 009; faks: 042 203 372; e-mail: spp1@vz.t-com.hrPovršina terena zahvaćena rudarskim radovima je cca 831 500 m 2 . Završnim oblikovanjem dobitće se površina većeg jezera oko 369 329 m 2 i površina manjeg jezera oko 61 000 m 2 . Razradom u projektu(Živković i dr. 2011), cca 49 % površine je jezero koje nastaje rudarskim radovima. Na prilogu 3. list 1,prikazano je eksploatacijsko polje nakon završene eksploatacije s uređenjem završnih kosina, a na prilogu4. list 1 su karakteristični presjeci.3. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠBIORAZNOLIKOSTNa većem dijelu lokacije zahvata postoje jezerske površine koje su rezultat eksploatacijegrađevnog pijeska i šljunka u prošlosti. Uz plitkim dijelovima jezera je razvijena močvarna vegetacijatršćaka, submerzna vegetacija parožina, zakorijenjena zajednica natantnih hidrofita. Od kopnenih staništaprisutni su: vrbici rakite, kompleks napuštenih zgrada i ruševina s vrstama drveća i grmlja koje je nastaniočovjek, mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva.Šire područje eksploatacijskog polja nastanjuju tipični predstavnici srednjoeuropske faune. Ujezerskom sustavu prevladavaju ciprinidne vrste riba. Trščaci i rogozici pružaju stanište vodenim kukcima,pticama i vodozemcima. Suha staništa su pogodna za gmazove. Od sisavaca prevladavaju mali sisavcipoput krtice, ježa, poljske voluharice, poljskog miša, male poljske rovke i dr.Lokacija zahvata nije smještena na zaštićenom području, a smještena je na međunarodno važnompodručju za ptice Sava kod Hruščice s okolnim površinskim i podvodnim kopovima.GEORAZNOLIKOSTU zoni izravnog i neizravnog utjecaja eksploatacije građevnog pijeska i šljunka naeksploatacijskom polju "Trstenik" nema evidentiranih zaštićenih elemenata geološke baštine pa nemaniti negativnog utjecaja na iste.VODEObzirom na vrstu i tehnologiju zahvata te na planiranu upotrebu strojeva s opasnim tvarima(dizelsko gorivo i motorna ulja), ne očekuju se nepovoljni utjecaji na vode, jer se zagađenje vode (ponajprijepovršinske) može dogoditi jedino u slučaju ekološke nesreće. Uzimajući u obzir vjerojatnost i posljediceakcidentne situacije te moguće onečišćenje površinske vode, ocjenjuje se mali utjecaj zahvata na vode.TLOTla na lokaciji zahvata djelomično su već devastirana iskopom, ukupni profil je premješten, azemljište prenamijenjeno u vodenu površinu. Prirodna tla zadržana su na pojedinim dijelovima obale kojisu prirodnim procesima preuzeli ulogu doprirodnog staništa. Na lokaciji i bližoj okolini rasprostranjena sualuvijalna livadna tla obranjena od poplava, velike plodnosti i pogodnosti za poljoprivrednu proizvodnju.Uz njih se mjestimice pojavljuju i močvarno glejna tla i ostala aluvijalna tla.Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Trstenik"– ne tehnički sažetak - 5 -

S P P d . o . o .Konzalting, nadzor, projektiranje i izvođenje u rudarstvu, građevinarstvu, geotehnici i zaštiti okolišaTrstenjakova 3, 42000 Varaždin; telefon: 04 203 009; faks: 042 203 372; e-mail: spp1@vz.t-com.hrNastavak eksploatacije mineralnih sirovina imat će na promatranoj lokaciji umjeren utjecaj na tlojer je veći dio površine već izmješten i trajno degradiran pretvaranjem u vodenu površinu. Eksploatacija ćese nastaviti u dubinu, ali i širenjem na okolne površine šikare i oranica. Manja zagađenja mogu nastatiuslijed pojačanog prometa i rada strojeva te uslijed akcidentnih situacija izlijevanja nafte i ulja. Iz tograzloga obvezno je strogo pridržavanje zaštitnih mjera.ZRAKPrema tehnološkom postupku i radnim strojevima koji će se koristiti tijekom rada planiranogzahvata pretpostavka je da će emisija ispušnih plinova i čestica prašine u atmosferu na području lokacijezahvata biti unutar propisanih granica. Predviđena emisije ispušnih plinova motornih vozila nećepogoršati stanje kakvoće zraka u širem području već samo unutar granica obuhvata zahvata zbog većekoncentracije određenih plinova. Utjecaj zahvata na zrak u okolici lokacije će, obzirom na gustoćuprometa, imati mali utjecaj, dok će zbog povećanja prometa kroz područje najbližih naselja kakvoća zrakaobzirom na postojeće stanje biti neznatno narušena dodatnim izvorima onečišćenja česticama prašine.Eksploatacija mineralne sirovine na EP "Trstenik" radom strojeva i za vrijeme prijevoza, izazvat ćepovećanja emisije stakleničkih plinova i prašine samo na površini obuhvata zahvata i neposrednoj okoliničime neće imati dodatnih utjecaja na mikroklimu lokacije zahvata, kao ni na ukupne atmosferskeznačajke užeg i šireg područja.KRAJOBRAZNE ZNAČAJKEOsnovni identitet promatranog područja čini nekoliko jezera formiranih za potrebe eksploatacije.Promatrana lokacija obuhvaća doprirodni krajobraz eksploatacijskog polja s umjetnim jezerima čije suobale djelomično obrasle prirodnom vegetacijom. U okolnom prostoru nalaze se potezi šikare koji zajednosa potezima plitke obale doprinose slikovitosti i kakvoću ekosustava. Ovi elementi daju prostoru posebandojam prirodnosti, a vodena površina vrlo je privlačan i slikovit krajobrazni element. Zbog toga se uneposrednoj blizini lokacije u prošlosti razvio turizam i rekreacija, ali isključivo lokalnog značaja.Nastavkom iskapanja na EP "Trstenik" postojeće stanje krajobraza neće biti dodatno narušeno, aliće biti izmijenjeno formiranjem dvije odvojene vodene površine. Velika regenerativna sposobnostpromatranog krajobraza omogućuje prirodni razvoj vegetacije i prirodno odvijanje biološke rekultivacijepovratkom flore i faune vrlo brzo nakon završetka radova na pojedinim dijelovima obale.OPTEREĆENJE OKOLIŠAIzvori buke na lokaciji zahvata su rudarski strojevi na unutrašnjem prijevozu, odnosno navanjskom prijevozu gotovih proizvoda (promet javnim cestama) kao i oplemenjivačko postrojenje.Eksploatacijsko polje je smješteno u mirnom području koji rad strojeva i tehnološki proces dijelomnarušava u znatnoj mjeri. Najizraženiji negativni utjecaj može biti na stanovnike naselja Čista Mlaka,Novaki Nartski te Otok Nartski.Konfiguracija terena, mada u manjoj mjeri nego udaljenost naseljenih mjesta, pogodujesmanjenju značaja buke koju prouzrokuju strojevi. Građevinsko područje naselja je na dovoljnojudaljenosti od mjesta obuhvata zahvata, a najbliži stambeni objekat od mjesta obuhvata zahvata nalazi seStudija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Trstenik"– ne tehnički sažetak - 6 -

S P P d . o . o .Konzalting, nadzor, projektiranje i izvođenje u rudarstvu, građevinarstvu, geotehnici i zaštiti okolišaTrstenjakova 3, 42000 Varaždin; telefon: 04 203 009; faks: 042 203 372; e-mail: spp1@vz.t-com.hrna udaljenosti od 110 m u naselju Otok Nartski. Osim toga, kroz građevinsko područje Čiste Mlake provozje teretnih vozila županijskom cestom Ž1036 koja spaja lokaciju zahvata i autocestu A3.Imisija buke planiranim načinom rada predmetnog zahvata za najnepovoljniji slučaj, ne utječe uvećoj mjeri na promjenu stanja okoliša bukom već samo umjereno unutar područja obuhvata zahvata zavrijeme eksploatacije ponajviše u krugu rudarskih strojeva, dok u naseljima ne prelazi vrijednosti izzakonske legislative.Odvijanjem tehnološkog procesa i osiguranjem životnih uvjeta zaposlenog osoblja mogu sepojaviti vrste otpadnih materija koje će se prikupljati i zbrinjavati na propisani način. U cilju sprečavanjanekontroliranog odlaganja otpada prikupljanje je obvezatno provoditi odvojeno.Utjecaj nastanka otpada na okoliš na lokaciji zahvata procjenjuje se u rangu malog u odnosu nakoličine i vrste mogućeg otpada, kao i obuhvat zahvata te proizvodne kapacitete.SEKTORSKO PODRUČJEMogući je povećani obujam utjecaja na okoliš uslijed odvijanja istovrsne djelatnosti, odnosnoeksploatacije mineralnih sirovina te njihovo međudjelovanje u široj okolici lokacije zahvata, i zbog drugiheksploatacijskih polja. Na eksploatacijskom polju nema šuma, već su one u prošlosti iskrčene pa utjecajana šume tijekom rudarskih radova neće biti.Lokacija zahvata se nalazi na otvorenom županijskom lovištu I/147 "Gornja Posavina" s površinom2 874 ha. Južni, jugoistočni, te rubni sjeverni dio eksploatacijskog polja je izvan lovnih površina budući da suti dijelovi udaljeni svega 300 m od najbližih naselja. Zbog toga se ne očekuje bitan utjecaj na lovište.KULTURNA BAŠTINANa lokaciji zahvata, kao ni u zoni mogućeg izravnog (do 250 m) i neizravnog utjecaja (do 500 m),ne postoji kulturna baština najbliža je u okolnim naseljima pa neće biti ni utjecaja na navedeno. Prilikomrudarskih radova potrebno voditi računa da se u slučaju nalaza o pronalasku obavijesti tijelo nadležno zazaštitu kulturno - povijesne baštine.Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Trstenik"– ne tehnički sažetak - 7 -

S P P d . o . o .Konzalting, nadzor, projektiranje i izvođenje u rudarstvu, građevinarstvu, geotehnici i zaštiti okolišaTrstenjakova 3, 42000 Varaždin; telefon: 04 203 009; faks: 042 203 372; e-mail: spp1@vz.t-com.hr4. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA4.1. MJERE ZAŠTITE TIJEKOM PRIPREME I EKSPLOATACIJEBioraznolikost1. Završne kosine obala jezera formirati s različitim kutom nagiba do 30°, a visine do 40 m, a u ciljuformiranja različitih mikrobiotopa mjestimično formirati plićine i uvale (razvedenu obalnu liniju) namin. 1 % ukupne površine oba jezera.2. Oblikovati potez plitke obale širine do 10 m s dubinom do 2 m i blagog kuta nagiba do 10° koji bi sekoristio kao kupalište u istočnom dijelu zahvata.3. Izbjegavati krčenje drveća, grmlja i trske u reproduktivnom razdoblju ptica, od travnja do rujna.4. Biološku rekultivaciju obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav,koristeći prirodi bliske metode.Georaznolikost1. Kod eventualnog pronalaska djela ili dijelova geološke baštine koji bi mogli predstavljati zaštićenuprirodnu vrijednost prekinuti radove i izvijestiti o tome nadležno tijelo.Površinske i podzemne vode1. Oborinsku vodu s krova nadstrešnice s mjesta za pretakanje goriva upuštati izravno na okolniteren.2. Ulijevanje goriva i dolijevanje maziva u rudarske strojeve obavljati na natkrivenoj nepropusnojpodlozi, spojenoj na separator ulja i masti.3. Otpadne vode od ispiranja i pranja kotača vozila moraju se prije ispuštanja pročistiti u taložnici(pjeskolovu).4. Oborinske vode s mjesta za pretakanje prije ispuštanja u okolni teren pročistiti u separatoru ulja imasti.5. Potencijalno zauljene oborinske vode (s asfaltiranih / betoniranih manipulativnih površina i dr.)pročistiti preko separatora ulja i masti te taložnica u okolni teren.Tlo1. Ulijevanje goriva obavljati isključivo na za to predviđenom mjestu i uz potreban oprez.Zrak1. Unutrašnje prometnice i manipulativne površine tijekom rada u sušnim razdobljima po potrebipolijevati vodom.2. Postrojenje za oplemenjivanje građevnog pijeska i šljunka opremiti sustavom koji osiguravaminimalnu emisiju čestica prašine.3. Tijekom vanjskog prijevoza proizvoda klase -4 mm, prekrivati tovarni prostor ceradom ili polijevatisadržaj vodom prije transporta.Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Trstenik"– ne tehnički sažetak - 8 -

S P P d . o . o .Konzalting, nadzor, projektiranje i izvođenje u rudarstvu, građevinarstvu, geotehnici i zaštiti okolišaTrstenjakova 3, 42000 Varaždin; telefon: 04 203 009; faks: 042 203 372; e-mail: spp1@vz.t-com.hr4. Nabavljati, primjenjivati i redovito održavati tehnološki suvremene rudarske strojeve i opremu sugrađenim zaštitnim filtrima, katalizatorima i dr. tehnološkim uređajima koji zadovoljavajuodrednice standarda.Krajobrazne značajke1. U suradnji stručnjaka za krajobraz, rudarstvo, biologiju, šumarstvo i geologiju, izraditi krajobrazniprojekt kojemu će osnova biti Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunkana eksploatacijskom polju "Trstenik".2. Tehničku i biološku sanaciju provoditi usporedno s eksploatacijom.3. Tehničkom sanacijom oblikovati jezero razvedene obalne linije izbjegavanjem strogih linija, kutova ipravilnih geometrijskih oblika te oblikovati plitke obalne pojaseve na min. 1 % ukupne površine obajezera.Buka1. Koristiti radne strojeve / postrojenja čija zvučna snaga ne prelazi vrijednosti s kojima je izvedenproračun za potrebe studije.2. Radne strojeve, postrojenja i vozila redovito kontrolirati i održavati kako u radu ne bi došlo dopovećane emisije buke.Otpad1. Otpad razvrstavati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i osigurati uvjeteprivremenog skladištenja.2. Na eksploatacijskom polju sakupljati komunalni otpad u namjenske kontejnere i predatiovlaštenom sakupljaču otpada.3. Opasni otpad (motorno ulje, antifriz, otapala, razrjeđivači, akumulatori, baterije, zauljeni materijal idrugo) odlagati u označene i za tu namjenu pripremljene posude ili kontejnere i predatiovlaštenom sakupljaču otpada.4. Mulj iz separatora ulja i masti zbrinjavati na propisani način, sukladno ugovoru sklopljenim sovlaštenim trgovačkim društvom.Kulturna baština1. Ukoliko se tijekom eksploatacije pronađu arheološki ili paleontološki nalazi o tome je potrebnoobavijestiti nadležno tijelo za zaštitu kulturne baštine.Zaštita prometnih tokova i organizacije prostora1. Za potrebe prijevoza mineralne sirovine izvan eksploatacijskog polja "Trstenik" koristiti postojećužupanijsku cestu Ž1036.Mjere za sprječavanje ekološke nesreće1. Za slučaj istjecanja pogonskog goriva ili maziva iz strojeva ili vozila, na radilištu imati interventnekoličine sredstva za suho čišćenje tla.Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Trstenik"– ne tehnički sažetak - 9 -

S P P d . o . o .Konzalting, nadzor, projektiranje i izvođenje u rudarstvu, građevinarstvu, geotehnici i zaštiti okolišaTrstenjakova 3, 42000 Varaždin; telefon: 04 203 009; faks: 042 203 372; e-mail: spp1@vz.t-com.hr2. U slučaju izlijevanja opasnih tvari poduzeti mjere za sprječavanje daljnjeg razlijevanja, u potpunostiočistiti onečišćenu površinu, tj. odstraniti tlo, a zbrinjavanje povjeriti ovlaštenoj pravnoj osobi.3. Izraditi operativni plan za provedbu mjera u slučajevima iznenadnog zagađenja voda,4. Mjesto za pretakanje mora biti vodonepropusno i otporno na kemijsku agresiju,5. U sredini mjesta na pretakanje mora se izvesti otvorena tehnološka kanalizacija,6. Tehnološka kanalizacija mora biti odvojena od kanalizacije oborinskih voda,7. Tekućine s mjesta za pretakanje se tehnološkom kanalizacijom moraju odvoditi u spremnik zasakupljanje otpadnih tekućina u slučaju izlijevanja goriva,8. Izmjenu ulja izvoditi na mjestu za pretakanje.4.2. MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA NAKON PRESTANKA EKSPLOATACIJE1. Završnu tehničku sanaciju i biološku rekultivaciju na cijelom eksploatacijskom polju dovršiti u rokuod godine dana nakon prestanka eksploatacije.4.3. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠAPraćenje kakvoće voda1. Provoditi kontrolu kakvoće vode u jezeru površinskog i podzemnog kopa od strane ovlaštenoglaboratorija uzimanjem uzoraka 2 puta godišnje te izvršavanjem "A" analize.Praćenje razine buke1. Buku mjeriti na referentnim točkama prema Studiji: uz najbližu stambenu kuću naselja Čista Mlaka,Novaki Narstki i Otok Nartski.2. Prva mjerenja provesti na početku eksploatacije te nakon početka rada oplemenjivačkogpostrojenja.3. Sukladno rezultatima s referentnih točaka utvrditi potrebu i program daljnjeg praćenja.4. Mjerenja ponoviti u slučaju izmjene radnih strojeva/postrojenja.Otpad1. Voditi očevidnik o nastanku i tijeku otpada, te podatke očevidnika za svaku godinu čuvati petgodina i dostavljati nadležnim službama.Program praćenja nakon prestanka eksploatacije1. Predviđeno je da se degradirani prostor biološki sanira i privede namjeni sukladno dokumentimaprostornog uređenja što predstavlja sadržaj za koji nije predviđen rok trajanja, stoga nijepredviđen program praćenja nakon korištenja zahvata.Studija o utjecaju na okoliš eksploatacije građevnog pijeska i šljunka na eksploatacijskom polju "Trstenik"– ne tehnički sažetak - 10 -