12.07.2015 Views

Kronika-br-78 - Splitsko-dalmatinska županija

Kronika-br-78 - Splitsko-dalmatinska županija

Kronika-br-78 - Splitsko-dalmatinska županija

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Informativno glasilo<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije<strong>br</strong>. <strong>78</strong>Split / ožujak - svibanj 2012.lipanj 2012. ISSN 1332 - 6465


kronika sdž3Impressum:„<strong>Kronika</strong> <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije“Informativno glasilo<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županijeISSN 1332-6465Broj <strong>78</strong>, ožujak - svibanj 2012.Nakladnik: <strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong> županijaGlavna urednica: Mihovila Franetović, dipl.iur.Tajnica ŽupanijeZamjenica glavne urednice:Ana-Marija Škorić, prof.Uredništvo:Visko Haladić, dipl. ing.Luka Brčić, prof.Anđelka Vuković, mag.oec.Ana Grgić, dipl.iur.Tajnica Uredništva: Linda NerlovićPoštovano čitateljstvo,Pred Vama je novi <strong>br</strong>oj Kronike sa pregledomdogađaja koji su obilježili ožujak, travanj i svibanj. Uizvješću sa svečane sjednice Županijske skupštineupoznajte se sa ovogodišnjim nagrađenima povodomDana Županije. Slijedi pregled rada Županijskeskupštine, te protokolarne suradnje. Donosimo popisplaža na kojima će se provoditi ispitivanje kakvoćemora, te izvješće sa Konferencije o obnovljivim izvorimaenergije koja se pokazala vrlo uspješna. U ovom<strong>br</strong>oju Kronike pročitajte kako su tekle manifestacijeFestival znanosti i 2. susret djece i učenika ČAkavaca.Donosimo i dio atmosfere sa svečane promocije novihkonobara i kuhara specijalista Turističko-ugostiteljskeškole. O svim navedenim i ostalim događajima isusretima pročitajte u Kronici pred Vama.Adresa Uredništva: Split, Domovinskog rata 2,Telefon: 021 400 019E-mail: ana-marija.skoric@dalmacija.hrGrafička priprema i tisak: ≈DES« - Split


županijska skupštinakronika sdž5Održana svečana sjednicatsko-dalmatinske županijeFilozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je komparativnu književnost i francuski jezik. Nakon diplomiranja radio jekao profesor u sinjskoj gimnaziji, a zatim kao novinar u Brodogradilištu Split, pa kao urednik u Nakladnom zavoduMarko Marulić i urednik časopisa Vidik. Od 1971. do umirovljenja radio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te je1999. umirovljen u statusu redovitog profesora. Za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iza<strong>br</strong>anje 2000. godine.Prve radove počeo je objavljivati 1957. Surađivao je u hrvatskim književnim časopisima, zbornicima, stručnimglasilima u zemlji i inozemstvu. Njegova bibliografija u ovom trenutku obuhvaća oko 900 jedinica, među kojima 31znanstveno-stručna knjiga te 22 knjige prepjeva i 4 antologije. Povlašteno mjesto u njegovu bavljenju hrvatskomknjiževnošću zauzima „otac hrvatske književnosti“ Marko Marulić. Presudno je utjecao na to da se marulologija profilirakao posebna grana kroatistike, pa je na njegov poticaj u Splitu utemeljen Marulianum.Tomasovićeve knjige i studije obvezatna su lektira na inozemnim slavističkim i kroatističkim katedrama. Književnubaštinu Splita i Dalmacije afirmirao je ne samo svojim znanstvenim radovima nego i organizacijskim i poticajnimdjelovanjem u kulturnom i književnom životu.Umirovljeni svećenik don Lovre Žuljević-Mikas rođen je1933. u Srijanima. Mladu misu rekao je 1959. a prvu službužupnika obavljao je u župama Voštane – Rože, Tijarici, Blatuna Cetini, Trnbusima i u Novim Selima. Od 1971. do 2011.službu je obavljao u Do<strong>br</strong>anjama.Kroz cijeli svoj svećenički rad iskazivao je neizmjernuljubav i do<strong>br</strong>otu prema svakom čovjeku. Djelujući uDo<strong>br</strong>anjima preko 40 godina u svemu je pratio svoje ljudeod liječnika do bolnice, <strong>br</strong>inuo o lijekovima, o kruhu i svemušto je starijom populaciji nakon raseljavanja bilo potrebno.Ono što ga posebno ističe je njegova hra<strong>br</strong>ost vođenaljubavlju prema hrvatskom narodu. Njegovom zaslugom nado<strong>br</strong>anjskom groblju pokopani su zemni ostaci 136 hrvatskihdomo<strong>br</strong>ana – nevinih ljudi ubijenih i bačenih u jamu Podi. Odjelu don Lovre Žuljevića-Mikasa sestra Marija od Presvetoga Srca (Anka Petričević) napisala je: „… Svima on bješei otac i mati, Krijepeći bijedne i hraneći gladne, Milosno srce želio je dati Mnogima, tješeći nevoljne i jadne…“Osobne nagrade dobili su: Maja Budrović, Ivanka Luetić Boban, Ivica Luetić, dr.sc. Ilija protuđer i dr. sc. GoranSučić.Diplomirana pravnica Maja Budrović rođena je 1951. u Splitu,a cijeli svoj život posvetila je svom otoku i gradu Hvaru, gdje isada živi. Još od srednjoškolskih dana bila je aktivna u mnogimsegmentima života i svugdje se isticala kao izuzetna organizatoricai pokretač akcije.Još od gimnazijskih dana bila je jedna od inicijatora osnivanjaKluba do<strong>br</strong>ovoljnih darivatelja krvi u Hvaru, te je do sada dalakrv četrdesetak puta. U tijeku Domovinskog rata stavila se naraspolaganje Crvenom križu te je 4 godine kao voditeljica socijalnogprograma za traumatizirane osobe volonterski pružala pomoćprognanicima i izbjeglicama. S još nekoliko entuzijasta osnovanaje Klub žena „Vita-Pharos“ u koji su se uključile žene s Visa,Korčule, Lastova i Hvara. Politički aktivna u mandatu 2001. - 2005. obnašala je dužnost dogradonačelnice GradaHvara zadužena za zdravstvo, socijalu, kulturu i informiranje. U radu s mladima posebno se angažirala na odgojnim


6 kronika sdžžupanijska skupštinaprogramima tako da vodi projekt „Odgoj za humanost“. Inicijator je osnivanja udruge dijabetičara otoka Hvara kao iUdruge osoba s invaliditetom. Od prije osam godina profesionalno je zaposlena kao ravnateljica u Crvenom križu Hvari od tada se tu redovito odvijaju akcije poput tjednog mjerenja tlaka i šećera, ultrazvučnih pregleda gustoće kostiju.Ivanka Luetić Boban je osoba koja je do<strong>br</strong>ovoljno i volonterskiumnogome unaprijedila život građanki i građana naše Županije.Kao predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova <strong>Splitsko</strong>dalmatinskežupanije uspjela je razbiti predrasude vezane za tuproblematiku i učiniti je bliskom svakodnevnom životu. Upozorila jena slabu zastupljenost žena pri imenovanju ulica, trgova i spomenikau Splitu, Županiji i cijeloj Hrvatskoj, te je njeno zalaganje rezultiralonovim imenovanjima. Osmislila je projekt Zaustavite nasilje u mojeime – djeca O.Š. Marjan Split protiv nasilja, kao i kampanje zaveću zastupljenost žena u politici, a zahvaljujući lobiranju uspjelaje da sva gradska vijeća donesu odluke o osnivanju povjerenstavaza ravnopravnost spolova te organizirala i provela edukacije zanovoiza<strong>br</strong>ane članice i članove. Njenim zalaganjem ponovno jeotvoreno sklonište za žrtve nasilja.Novinar Ivica Luetić rođen je 1933. u Skopju, a podrijetlomje iz Župe Biokovske. U novinarstvu je od 1961. godine. Član jeDruštva hrvatskih katoličkih novinara. Kao stalni i privremenisuradnik pisao je u Sportskim novostima, Zadrugaru, Vikendu,Večernjim novostima, Glasu Slavonije i drugima. Danas je stalnidopisnik u Hrvatskom katoličkom radiju te piše za Hrvatski Fokus,Hrvatsko Slovo, Glas Koncila i Informativnu katoličku agenciju.Teme Luetićeva izvještavanja su uglavnom iz oblasti kulture, ali ireligije i društvenih zbivanja. Neizbježan je sudionik svih presskonferencija, predstavljanja knjiga, izložbi i drugih skupova s kojihglasom, perom i kamerom piše objektivne i informativne prikaze svihvažnih događanja, a kao suradnik <strong>br</strong>ojnih hrvatskih medija istinskije kroničar kulturnih događanja u Splitu i Županiji. Ivica Luetić je novinar koji je ustrajno i redovito pratio sva kulturnai domoljubna događanja. Tijekom Domovinskog rata pišući za Glas Slavonije istakao se vrhunskim profesionalnimizvještavanjem o <strong>br</strong>ojnim bojišnicama.Dr. sc. Ilija Protuđer rodio se 1957. godine u Tomislavgradu.Nakon studija o<strong>br</strong>anio je magistarski rad te 2010. godine doktorskirad Hrvatski jezični savjetnici od početka do danas. Punih 30godina radi u nastavi predajući hrvatski jezik, a isto tolikog godinase bavi novinarstvom. Kao jezikoslovac nastupao je u radijskim i tvemisijama i pisanim medijima.Na području prosvjetnog rada ostvario je zapažene rezultateza što je unaprijeđen u učitelja mentora, a sada je u postupkuunapređenje u učitelja savjetnika. Posljednjih devet godina predavačje i suradnik Filozofskog fakulteta iz Zagreba zadužen za praktičnunastavu studentima iz Dalmacije. Do sada je objavio 67 naslova:23 knjige, 31 publikaciju - jezičnih podsjetnika za učenike osnovne isrednje škole, devet zbirki podsjetnika te četiri naslova ispita znanjaza osnovne škole. Njegovi se naslovi citiraju u mnogim jezikoslovnim knjigama kao dobar primjer u rješavanju jezičnihdvojba ili kao uporabni naslov.


županijska skupštinakronika sdž7Dr. sc. Goran Sučić rođen je 1952. godine u Livnu gdje je završioosnovnu školu. Srednju glazbenu školu i Pedagošku akademijuzavršio je u Splitu. Akademsko zvanje doktora znanosti dobio jeo<strong>br</strong>anivši disertaciju na temu „Promjene u kurikulumu umjetničkihpodručja u odgojno o<strong>br</strong>azovnom procesu“. Radno iskustvo stekao jeu odgoju i o<strong>br</strong>azovanju u neposrednom radu s učenicima i studentima.Zbog izuzetnih rezultata promaknut je u zvanje profesora savjetnika.Autor je i skladatelj većeg <strong>br</strong>oj glazbenih projekata, o<strong>br</strong>ada, stručnih iznanstvenih članaka kao i multimedijalne knjige „Odraslo djetinjstvo“koja je bila nominirana za nagradu Porin na području umjetničkeglazbe. Objavio je više umjetničkih, znanstvenih i stručnih radova,skladbi za djecu, kao i za komorne sastave koji se izvode naregionalnim, državnim i međunarodnim natjecanjima. U slobodno vrijeme bavi se slikarstvom, sudjelujući na mnogimdomaćim i međunarodnim kolonijama kao i na mnogim samostalnim, skupnim i humanitarnim izložbama sa zapaženimrezultatima, pozitivnim i afirmirajućim kritikama. Dr. sc. Goran Sučić je vrijedan pedagog koji svojim marom i znanjemveć godinama uspijeva prokrčiti mjesta kvaliteti u segmentu glazbe. Zapažena su postignuća njegovih učenika nanatjecanjima, smotrama i festivalima na gradskoj, županijskoj i državnoj razini.Skupne nagrade dodijeljene su. Gradskoj glazbi Sinj, Gradskoj glazbi „Zvonimir“ Solin, Hrvatskom nogometnomklubu „Val“ donja Kaštela, Radničkom nogometnom klubu „Split“ i Udruzi specijalne jedinice policije „BATT“ Split izDomovinskog rata.Gradska glazba Sinj osnovana je 1862. godine svirajući iuljepšavajući svojim zvucima crkvene svečanosti i procesije, razneprigodne skupove, vitešku igru „Alku“, priređujući razne koncerte,odajući posljednje počasti svojim sugrađanima i jačala borbeni duhnaroda u sudbonosnim vremenima. Kroz dugogodišnji rad Gradskaglazba uspješno je nastupala diljem Domovine, a isto tako i u Italiji,Njemačkoj, BiH i Mađarskoj, izvodeći djela najpoznatijih domaćih isvjetskih skladatelja. Redovito sudjeluje na regionalnim i državnimsmotrama puhačkih orkestara postižući zapažene uspjehe. Kaojedna od najstarijih glazba u Hrvatskoj tijekom djelovanja mijenjalaje nazive ali ne i glazbare po kojima je bila i ostala sinjska i hrvatska.Njeni glazbari mobilizirani su 1944. godine, preživjeli su snježnemećave Like i marširali svirajući Trstom. S Olujom 1995. ušli su s prvim povratnicima u oslobođenu Vrliku.Današnji glazbari nastavljaju tradiciju svojih prethodnika u želji da njihova glazba bude „narodna glazba sinjskogpuka, odraz hrvatstva u viteškom gnijezdu“.Gradska glazba „Zvonimir“ – Solin osnovana je 1912. godine uSolinu s ciljem njegovanja i razvijanja glazbene kulture i umjetnostina području instrumentalne odnosno orkestralne glazbene prakse.Nastupajući na eminentnim glazbenim pozornica domovinei inozemstva Gradska glazba „Zvonimir“ – Solin dostojno jepromovirala svoj grad, regiju i domovinu. Povezanost sa srodnimdruštvima u inozemstvu rezultirala je realizacijom značajnih projekatameđunarodne kulturne suradnje čime je doprinijela turističkojpromidžbi naše regije i približavanju hrvatske, posebice dalmatinskeglazbene kulture suvremenim europskim umjetničkim krugovima. U2010. i 2011. godini Glazba je bila apsolutni pobjednik regionalnihnatjecanja te je proglašena najboljim orkestrom naše Županije.Osvajanjem nagrade Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu skladbe hrvatskog skladatelja svrstala se međučetiri najbolja hrvatska puhačka orkestra.


8 kronika sdžžupanijska skupštinaHrvatski nogometni klub „Val“ Donja Kaštela osnovan je1912. godine kao „Kaštelanski ferijalni športski klub“ u dobakada su kaštelanski studenti dolaskom na ljetne praznike izBeča donijeli prvi balun u Donja Kaštela. Klub je više putamijenjao ime. Bio je i „Vuk“, „Hrvat“, „Slaven“, „Primorje“, a od1937. spajanjem klubova“ Avije“ i „Primorja“ nosi ime „Val“.Iako HNK „Val“ nikada nije bio prvak države, nije bio prvoligaš,ali svih 100 godina organizacija kluba i entuzijazam članovabio je mnogima za ugled. U svojoj bogatoj povijesti Klub jeodgojio tisuće dječaka, momaka i muževa koji su zdravimpristupom športu na neusporedivo lakši način gradili svojsvakodnevni život. Osnovni moto rada je bio rad s mlađimkategorijama, što je i razlog da Klub nije imao prvoligaškeambicije.U 2. svjetskom ratu kompletna momčad otišla je u rat u kojem je desetorica igrača izgubila živote. U „Oluji“ 1995.godine na bojišnici je bila kompletna seniorska momčad, pa stoga možemo biti ponosni na nogometaše „Vala“ ičlanove uprave koji su od postanka pa do danas voljeli svoj Klub, svoja Kaštela i domovinu Hrvatsku.Današnji Radnički nogometni klub „Split“ osnovan je 16.travnja 1912. od grupe učenika Muške zanatske škole podimenom „Anarh“. Bilo je to godinu dana nakon osnivanja„Hajduka“, u doba kad je nogomet postao najveća zabavameđu mladima. Od utemeljenja do danas RNK Split bio ješikaniran, za<strong>br</strong>anjivan te je bio prisiljen mijenjati imena, a ujednom razdoblju bio je prisiljen djelovati skoro pa ilegalno.Bez obzira na sve poteškoće svih sto godina klub je živiočasno, pa su se njegovi igrači i članovi odazvali u borbi zaslobodu 1941. i 1991. a 1941. splitska mladost iz RNK Split<strong>br</strong>aneći Split i Dalmaciju položila je živote kao dio Prvogsplitskog partizanskog odreda. Najteži trenutci Kluba bili suu razdoblju stečaja, ali svojom upornošću i žilavošću to jepreživio, te je do<strong>br</strong>om organizacijom u najkraćem roku odčetvrte lige dospio među tri najbolja kluba Hrvatske. Klub posebnu <strong>br</strong>igu vodi o mladima i danas skrbi za oko 400djece. Juniori i kadeti sudjeluju u najvišem rangu natjecanja, tako su prošle godine juniori osvojili Kup.Udruga Specijalne jedinice policije „BATT“ Split, kojanosi ime po prezimenima prvih poginulih specijalaca:„Bočina, A<strong>br</strong>amović, Tomaš i Topić“. Osnovana je15. ožujka 1991. godine. Udruga je slijednik imenaspecijalne policije, a okuplja dragovoljce i <strong>br</strong>aniteljeDomovinskog rata, pripadnike specijalnih jedinicapolicije MUP-a RH.Udruga je tijekom godina provodila razne aktivnosti,a za istaći je obilježavanje obljetnica pogibije suboraca,izgradnja centralnog spomen obilježja u bazi jedinice iobilježavanje osnutka jedinice, izgradnja spomenikapoginulim specijalcima u Maljkovu, pomoć centruza rehabilitaciju „fra Ante Sekelez“ u Vrlici, pomoćpotrebitim članovima i njihovim obiteljima, promocijaknjige „general pukovnik Mladen Markač“, obilascipovijesnih mjesta iz Domovinskog rata, veslanje neretvanskom lađom od Prevlake do Maslenice, te stalne športskeaktivnosti, te organiziranje do<strong>br</strong>ovoljnog darivanja krvi. Ratni put Specijalne jedinice policije „BATT“ ispunjen je odanimi odvažnim akcijama u kojima je svojom odvažnošću i hra<strong>br</strong>ošću, te obučenošću o<strong>br</strong>anila, oslobodila i pod hrvatskisuverenitet vratila privremeno okupirani teritorij zajedno s postrojbama MUP-a i HV-a. Iz svega navedenog vidljivo jekako je Udruga Specijalne jedinice policije „BATT“ Split jedna od najaktivnijih udruga na području Županije i šire.


županijska skupštinakronika sdž9U ime nagrađenih zahvalio je don Lovro Žuljević-Mikas. Na svečanosti su sudjelovali Kliški uskoci, teženska klapa „Ventula“ iz Splita.


10 kronika sdžžupanijska skupštinaKRONOLOGIJA DOGAĐAJA28. ožujka – 01. travnjaU Supetru na otoku Braču održan je festivalkuharstva Biser mora 2012. u organizacijiSaveza kuhara mediteranskih i europskih regija(SKMER).vijećnici, Mulić, Sesardić, Režić, SerdarevićPrihvaćen Godišnji izvještPod predsjedanjem Petroslava Sapunarodržana je 29. sjednica Županijske sku29. ožujkaOdržana 29. sjednica Županijske skupštine.Povodom obilježavanja 20. godina osnutka irada Instituta pilar, područnog centra Institutapilar u Splitu održana tribina „Zašto je hrvatskodruštvo zaostalo u razvoju“.30. ožujkaUručene nagrade studentima čiji su prijedloziimena za Znanstveno tehnologijski parku Vučevici dobili najviše glasova stručnogpovjerenstva.6. travnjaOdržan 62. FICC YOUTH RALLY-a u kampuu Sto<strong>br</strong>eču. FICC je udruga kampista nasvjetskoj razini, koja <strong>br</strong>oji 56 kamping-klubovaiz 32 zemlje, i osnovana je sad daleke 1933.godine. Tradicija je da se već godinama mladiiz udruge okupljaju upravo za Uskrs u različitimzemljama svijeta. Camping Split kandidirao sekao domaćin prije dvije godine u Italiji, u Rimu.Otvaranju je nazočio i predsjednik FICC-a JoaoAlves Pereira.8. travnjaUskrs je najveći i najvažniji kršćanski praznik.Njime kršćani slave jednu od centralnih dogmivjere, Isusovo uskrsnuće.Uskrs pada u nedjelju, međutim praznik trajeduže, jer pripreme i obilježavanje Uskrsapočinju još u četvrtak uvečer večernjom misom.Pripreme za Uskrs i u zapadnom i u istočnomkršćanstvu počinju korizmom. Nakon završetkakorizme dolazi Cvjetnica (Velika sedmica),koja uključuje Veliki četvrtak, petak i subotuprije uskršnje nedelje, što čini sveto trodnevlje.Prema Kršćanskom vjerovanju Isus Krist jeosuđen u četvrtak, razapet na križu u petak, au nedjelju je uskrsnuo. Na Veliki četvrtak nemadnevnih misa, nego jedna večernja misa. Tavečernja misa u četvrtak vuče korijenje još odjevrejskog načina računanja praznika, kod kojihsu se veliki praznici počinjali slaviti večer ranije.Na početku sjednice predsjednik Skupštine pozvao je vijećnike naodavanje počasti minutom šutnje preminulom nadbiskupu u miru monsAnti Juriću, te nekadašnjem vijećniku Skupštine Josipu Kerumu. Dnevnired je dopunjen sa dvjema točkama: Prijedlog Odluke o koncesiji napomorskom do<strong>br</strong>u u svrhu korištenja plaže na dijelu k.o. Hvar, predio uvalaPodkamenica (zapadni dio), te Prijedlog rješenja o razrješenju i izboručlana Odbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Županijske skupštine SDŽ.Nakon rasprave o dnevnom redu isti je prihvaćen većinom glasova. Uvodnoizlaganje za 2. točku dnevnog reda: Godišnji izvještaj o izvršenju ProračunaSDŽ za 2011. godinu dala je pročelnica Upravnog odjela za proračun ifinancije Sanja Viculin. Iz izlaganja izdvajamo: Ukupni prihodi i primici suostvareni u iznosu od 423,3 milijuna kuna što je 8,7 milijuna kuna ili 2%manje od plana, odnosno 41,1 milijuna kuna ili 8,9% manje od ostvarenjau 2010. Prihod od poreza i prireza na dohodak – županijski dio 15,5% jeostvaren u iznosu od 135,7 milijuna kuna što je 700 tisuća kuna ili 0,5%više od planiranog, odnosno 1,1 milijun kuna ili 0,8% manje od ostvarenjau 2010. Prihod od poreza i prireza na dohodak za decentralizirane funkcijeje ostvaren u iznosu od 69,9 milijuna kuna što je 794 tisuće kuna ili 1,2%više od plana, odnosno 322 tisuće kuna ili 0,5% manje od ostvarenja u2010. Županijski porezi su ostvareni u iznosu od 23 milijuna kuna štoje 44 tisuće kuna ili 0,2% manje od plana, odnosno 841 tisuća kuna ili3,8% više od ostvarenja u 2010. Neporezni prihodi su ostvareni sa 194,8milijuna kuna što je 10,1 milijun kuna ili 4,9% manje od plana, odnosno40,5 milijuna kuna ili 17,2% manje od ostvarenja u 2010. (niže ostvarenepomoći, pomoći EU, prihodi od administrativnih pristojbi i primici, a većeostvareni prihodi od imovine i prihodi od prodaje nefinancijske imovine).Ukupno ostvareni rashodi i izdaci iznose 421,3 milijuna kuna, što je28,9 milijuna kuna ili 6,4% manje od plana, odnosno 41,5 milijuna kuna ili9% manje od ostvarenja u 2010.Udio rashoda djelatnosti u ukupnim rashodima je 11,7%, programa irashoda predstavničkog i izvršnog tijela 44,7%, a udio decentraliziranihrashoda i izdataka 43,6%.Struktura ostvarenja rashoda i izdataka prema izvorima pokazuje dasu matični rashodi i izdaci ostvareni 6,3%, decentralizirani 0,2%, a sviostali rashodi financirani iz namjenskih izvora i viška prethodnih godina


županijska skupštinakronika sdž11aj o izvršenju Proračunaa, predsjednika Skupštine, 29. ožujkapštine <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije.20% manje od plana. Rezultat poslovanja iznosi 20,3 milijuna kuna odčega se 11 milijuna kuna raspoređuje za već preuzete obveze u 2011.,a 9,3 milijuna kuna za nove namjene. Sva radna tijela Skupštine dala supozitivnu ocjenu na Izvještaj, te je isti nakon osvrta vijećnika prihvaćenvećinom glasova od ukupnog <strong>br</strong>oja vijećnika. Godišnji izvještaj o izvršenjufinancijskog plana Županijske uprave za ceste Split za 2011. podnio jeravnatelj Zlatko Čaljkušić. Ukupni prihodi i primici planirani su u iznosuod 137.087.251 kn, a ostvareni su u iznosu 132.946.108 kn što je oko 3.0% manje od plana, a oko 4,7 % više u odnosu na 2010. godinu. Rashodii izdaci planirani su u ukupnom iznosu od 137.087.251 kn, a ostvareni suu iznosu od 136.055.944 kn što je za oko 0,8 % manje od plana. Ukupnirashodi i izdaci ostvareni su za oko 20,8 % više u odnosu na 2010. godinu.Redovno održavanje županijskih i lokalnih cesta u 2011. godini ostvarenoje u iznosu od 50.084.1<strong>78</strong> kn što je 1,1 % iznad plana, a 2010. godine jeostvareno 45.872.<strong>78</strong>4 kn. Na ove rashode odnosi se oko 35 % svih rashodai izdataka. Investicijsko održavanje županijskih i lokalnih cesta ostvarenoje u iznosu od 31.865.510 kn što je oko 5,4 % manje u odnosu na plan,a 2010. je ostvareno 25.817.223 kn. Na ove rashode odnosi se oko 30 %svih rashoda i izdataka. Rashodi za ulaganja u nove ceste planirani su uiznosu od 10.430.000 kn, a ostvareni su u iznosu od 10.594.037 kn štoje oko 1,5 % iznad plana. Za 2010. ostvareno je 3.372.041 kn. RavnateljČaljkušić naglasio je kako su ove godine znatno veća sredstva utrošenana održavanje cesta zbog velike količine snijega. Izvještaj je prihvaćenvećinom glasova.Uslijedila je rasprava o prijedlogu Odluke o izmjenama i dopunamaOdluke o javnim priznanjima SDŽ. Vijećnica Skupštine Nada Grubišić Čabopredložila je na jednoj od proteklih sjednica da se, pored ostalih godišnjihnagrada dodjeli i posebna nagrada za „Ženu godine“ koja je svojim radom idjelovanjem podiže kvalitetu života u Županiji s gospodarskog, socijalnog,humanitarnog i drugih stajališta. Vijećinici su iznijeli svoja stajališta. Takoje vijećnik i potpredsjednik Skupštine dr. Ante Nosić predložio da se ovanagrada zove „Osoba godine“. Vijećnica Alač, podsjetila je vijećnike kakoje Županijsko povjerenstvo za ravnopravnost spolova, čiji je bila član,predložilo ovu nagradu prije četiri godine. Ona smatra kako je, obziromna podzastupljenost žena u svim političkim strukturama ova nagradavijećnici, Sokol, Grubišić, Ćabo, PerošKRONOLOGIJA DOGAĐAJAPotom slijedi Veliki petak, a onda Velika subotakoja prolazi u šutnji crkve, da bi uvečer uslijediloUskršnje bdijenje.10. i 11. travnjaNa otoku Šolti u čast najvećoj hrvatskojpjesnikinji održani prvi „Dani Vesne Parun“.Ovogodišnja manifestacija bila je vezana uz 90-ti rođendan Vesne Parun, a cilj organizatora jeda sve buduće obljetnice postanu tradicionalnisusret u čast njenog neprocjenjivogstvaralaštva.12. travnjaOtvorena IV regionalna konferencija osigurnosti gradova “Sigurnost gradova 2012.”.13. travnjaSvečano proslavljen Dan Županije.16. travnjaU organizaciji Pomorske škole Split otvorenaizložba <strong>br</strong>odovi koji su obilježili povijest.17. travnjaOtvoren 14. Croatia Boat Show - međunarodninautički sajam.19. -21. travnjaOdržan 1. kongres hitne medicine smeđunarodnim sudjelovanjem u organizacijiHrvatskog liječničkog zbora – Hrvatskogdruštva za hitnu medicinu i Hrvatske udrugemedicinskih sestara – društva hitne medicinskepomoći.


12 kronika sdžžupanijska skupštinaKRONOLOGIJA DOGAĐAJA19. travnjaOtvoreni 22. Marulićevi dani.20. travnjaOtvoren 7. «Nacionalni sajam pršuta isuhomesnatih proizvoda, s međunarodnimsudjelovanjem».22. travnjaObilježen Dan planeta Zemlje.Ove godine obilježen je 42. Dan planetaZemlje. Dan planeta Zemlje svake se godineorganizirano obilježava u više od 175 državasvijeta s namjerom jačanja svijesti i poštovanjaljudi za prirodni okoliš našeg planeta. Taj dan jei prigoda za procjenu svega što smo učinili i štojoš trebamo učiniti kako bismo zaštitili i očuvaliprirodu i okoliš našeg planeta.23. – 28. travnjaOdržan Festival znanosti.25. travnjaMeđunarodni dan zaštite od buke. Ovaj danobilježava se u cilju upozorenja javnosti navažnost svakodnevne zaštite od buke kakobi se očuvalo zdravlje. Buka na čovjekadjeluje izravno i neizravno tako da oštećujezdravlje, izaziva umor, smanjuje koncentracijui radnu sposobnost te remeti odmor i san. Iakopostoje individualne razlike u reakcijama naprekomjeran zvučni podražaj, ovisno o razinii frekvenciji buke, kao i vremenu izloženosti,oštećenja koja nastaju mogu biti privremena itrajna.Posljedice djelovanja buke mogu se podijelitina:1. oštećenja sluha (nagluhost i gluhoća– teškoće razumijevanja i komunikacije)2. neurovegetativni poremećajiopravdana i to stvarno treba biti „Žena godine“. Vijećnik Živko Nenadićsmatra kako ovo nije najbolje rješenje. Naime, mišljenja je kako će ovanagrada degradirati žene koje će dobiti osobnu nagradu, te je predložioSkupštini i predsjedniku Sapunaru neka ovo bude prvo čitanje. S njim sesložio i vijećnik Mirko Klarić koji je u prilog tomu kazao kako se ne koristeni postojeće mogućnosti nagrađivanja. Predložio je da se ova nagradauspostavi, ali ne u istoj Odluci kao i nagrade Županije. Svi vijećnici kojisu sudjelovali u raspravi, kao i njihovi Klubovi, složili su se da se ovanagrada treba ustoličiti, ali ne u ovakvom obliku već tekst odluke trebadoraditi u smislu danih primjedbi. Također, povela se rasprava o tome kadadodijeliti ovu nagradu: na kraju godine, za Dana žena, za Veliku Gospu.Nakon zaista žustre rasprave i konzultacija sa stručnim službama, tena sugestiju predsjednika Sapunara da se ova točka kvalitetno i do<strong>br</strong>opripremi, predlagateljica je povukla ovaj prijedlog s tim da se isti uvrsti utočku dnevnog reda za slijedeću sjednicu.Izvješće o ispitivanju kakvoće mora za kupanje na području SDŽ u2011. godini o<strong>br</strong>azložila je dr. sc. Tatjana Puljak sa Nastavnog zavoda zajavno zdravstvo SDŽ. Prema odluci skupštine SDŽ u 2011. kakvoća moraza kupanje pratila se na 144 točke na plažama u Županiji. U okviru togauzorkovano je i analitički o<strong>br</strong>ađeno 1489 uzoraka mora. Na četiri točkeu Županiji zabilježeno je iznenadno onečišćenje mora, kada su rezultatiispitivanja pokazali da mikrobiološki pokazatelji prelazi granične vrijednostiza ocjenu „zadovoljavajuće“ Na ostalih 140 točaka praćenja kakvoće moraza kupanje u svih deset ciklusa ispitivanje mora bilo je izvrsne, do<strong>br</strong>e ilizadovoljavajuće kakvoće. U raspravu se uključila i ravnateljica Nastavnogzavoda za javno zdravstvo dr. med. spec. Jasna Ninčević. Predložila je,poučeni dosadašnjim iskustvima, kako bi bilo do<strong>br</strong>o, u Proračunu ostavitidio sredstava za ispitivanje iznenadnih onečišćenja. Također, istaknulaje kako protekle godine, upravo zahvaljujući do<strong>br</strong>im pripremama i <strong>br</strong>zojintervenciji, nije bilo nijedno oboljenje uzrokovano onečišćenjem mora.Izvješće je jednoglasno prihvaćeno, kao i Odluka o određivanju morskihplaža na kojima će se provoditi praćenje kakvoće mora za kupanje napodručju SDŽ.U nastavku sjednice jednoglasno je prihvaćena Odluka o uvjetima ipostupku davanja u zakup poslovnog prostora. Većinom glasova donesenisu slijedeći zaključci: Zaključak o prihvaćanju Dodatka ugovoru o najmustana u Splitu, Matoševa 1, Kliničkom bolničkom centru Split, Zaključak odavanju suglasnosti na Odluku o davanju na korištenje Gradu Visu dijelaposlovnog prostora u Visu, Poljana sv. Duha 10, te Zaključak o davanjusuglasnosti na Odluku o davanju na korištenje Općini Jelsa poslovnogprostora u Jelsi, Mola bonda b.b. (stara ambulanta).Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i o<strong>br</strong>azovanju u osnovnoji srednjoj školi utvrđena je obaveza usklađivanja općih akata s novimodredbama Zakona. S tim u vezi osnovne i srednje škole, te učenički domovi<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije su u svojim statutima izvršile odgovarajućeizmjene i dopune, te, zbog već drugih izmjena, izradile novi statut i odŽupanije kao svog osnivača, sukladno uvodno navedenim odredbamaZakona, zatražile prethodnu suglasnost. U statutima su prvenstvenoizmijenjene odredbe uvijećnici, Linčir Granić, S. Kolovrat, Šundovodnosu na sastav i izborčlanova školskih odbora,upisa djece u osnovnuškolu i objavi natječaja zazapošljavanje djelatnikaškola. Sukladno navedenomSkupština je jednoglasnodala prethodnu suglasnostna sve predložene statute.Jednoglasno je donesena


županijska skupštinakronika sdž13Odluka o osnivanju Povjerenstva za ravnopravnost spolova SDŽ, Rješenjeo imenovanju predsjednika, tajnika i članova Službeničkog suda SDŽ,Odluka o prestanku važenja Odluke o načinu provedbe javnog natječaja iuvjetima za članove upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društavau kojima SDŽ ima dionice ili udjele, te Rješenje o razrješenju i izboru članaOdbora za gospodarstvo, razvoj i obnovu Županijske skupštine SDŽ.Nakon rasprave i iznošenja mišljenja stručnih službi, Klub vijećnikaHDZ-HSS povukao je prijedlog Odluke o koncesiji na pomorskom do<strong>br</strong>uu svrhu korištenja plaže na dijelu k.o. Hvar, predio uvala Podkamenica(zapadni dio), te predložio da se točka uvrsti u dnevni red slijedeće sjednice.Ana-Marija ŠkorićPROSTORNI PLANPredsjednik Skupštine Petroslav Sapunar vijećnike je upoznao o tijekuizrade izmjena i dopuna Prostornog plana Županije a prema informacijikoju je dobio od ravnatelja Javne ustanove Zavoda za prostorno uređenje:Nakon druge prethodne rasprave održane 7. ožujka 2012. svimobveznim sudionicima u izradi Nacrta prijedloga plana dostavljeni sugrafički i tekstualni dijelovi elaborata plana. Ujedno im je određen i rok od15 dana za očitovanje i primjedbe na Nacrt prijedloga. U otvorenom roku(22. ožujka) svoja očitovanja i primjedbe dostavile su 23 jedinice lokalnesamouprave. U daljnjem postupku neophodno je da izrađivač planavalorizira pristigle prijedloge i primjedbe te na temelju istog sačiniti izvješćeo ponovljenoj prethodnoj raspravi, za koji postupak se ocjenjuje potrebnovrijeme od 30 dana. Tim postupkom izvršila bi se faza pripreme Prijedlogaizmjena i dopuna PPŽ-a za postupak javnog uvida i javne rasprave koja bise mogla održati tijekom svibnja.Aktualni sat – vijećnička pitanjaS obzirom na izmijenjene Zakon o dohotku vijećnika Stjepana Kolovratazanimala je realna prognoza izvršenja Proračuna, te što će se događati utrendovima za 1012. godinu. Temeljem izjave Vlade RH kako će financiratido<strong>br</strong>e projekte postavio je pitanje koje je projekte Županija kandidiralaprema Vladi, a da su istodobno prihvaćeni i u Vladinom programu? Napitanje o proračunu odgovor je dala Sanja Viculin, pročelnica Upravnogodjela za proračun i financije. Proračun je u prva dva mjeseca ove godinebilježio povećanje u odnosu na to doba prošle godine. Za ožujak se možesamo stanje projicirati. Izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalnei područne samouprave županije su dobile povećanu stopu prihoda odporeza (za 0,5%).Župan Ante Sanader je odgovorio kako je Županija kandidirala sveprograme što se moglo vidjeti kroz o<strong>br</strong>azloženje Prijedloga ovogodišnjegproračuna i danih programa i aktivnosti (školstvo, zdravstvo) a još se nijedobio odgovor za decentralizirana sredstva i ono što će Vlada financirati.Preko Hrvatskih voda je kandidiran „Čačićev prijedlog“ financiranjaprojekata koji imaju građevinsku dozvolu.Bjankinijeva ulica u Splitu pretvorila se u „gradsko parkiralište“, štozaustavlja promet ove važne ulice koja vodi iz trajektne luke premaglavnom izlazu iz Splita, kazao je vijećnik i potpredsjednik skupštine VeljanRadojković. Time se stvara velika gužva, pogotovo u ljetnim mjesecima zavrijeme turističke sezone. Zamolio je nadležne službe da se s jedne straneulice ukine parkiralište kako bi se omogućio <strong>br</strong>ži protok prometa.Zlatko Čaljkušić, ravnatelj Županijske uprave za ceste obećao je daće intervenirati kod Hrvatskih cesta za rješenje tog problema. Naime,Bjankinijeva ulica prema rasporedu cesta spada u državnu cestu.KRONOLOGIJA DOGAĐAJA(arterijska hipertenzija, poremećajimetabolizma i endokrinološkog sustava)3. umor i psihogene reakcije (razdražljivost,nesanica, smanjenje koncentracije i sl.)4. smanjenje radne sposobnosti.26. travnjaOtvoreni 4. dani hrvatske male <strong>br</strong>odogradnje.Održan hrvatsko-mađarski poslovni skup satemom z<strong>br</strong>injavanje otpada.26. -27. travnjaU Korčuli održan redoviti radni sastanakžupanijskih zavoda za javno zdravstvo, zavodai upravnih odjela nadležnih za zaštitu okoliša,poslove prostornog uređenja, graditeljstva,komunalnog gospodarstva, održivog razvojai pomorstva jadranskog područja, nadležnihtijela državne uprave te znanstvenih institucija.Sastanak, na kojem su nazočili i predstavnicinaše Županije organiziran je u okviru aktivnostina provođenju zaštite mora i priobalja odonečišćenja, te Programa ispitivanja kakvoćemora na plažama u jadranskim županijama ipripreme za predstojeću sezonu.27. travnjaOdržana Treća javna tribina ”Klimatskepromjene, zaštita okoliša, obnovljiva energija:što nam donosi članstvo u EU” sa temom:Sustav gospodarenja otpadom – Zakon ootpadu. Suorganizatori tribine bili su i Razvojnaagencija <strong>Splitsko</strong> –dalmatinske županije,Regionalni centar čistog okoliša i CemexHrvatska d.d.Tribini je nazočila Pročelnica Upravnogodjela za graditeljstvo, komunalne poslove iinfrastrukturu <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županijeMarija Vuković.28. travnjaU cilju nastavka međužupanijske suradnjeSlavonije i Dalmacije na otoku Braču održanfestival „Kužina o štajuna 2012.“.30.travanjZapovjednik kapetan bojnog <strong>br</strong>oda AbdulhamitSener u pratnji kapetana korvete KurtaAltfuldischa i poručnice bojnog <strong>br</strong>oda DarijeGvozdenčević, časnice za vezu HRM posjetioŽupaniju.


14 kronika sdžposjetiKRONOLOGIJA DOGAĐAJA4. svibnjaŠkolski prometni poligon u „Park mladeži“ 04.svibnja ispunile su bicikle, rolšue i veseli dječjismijeh, ali i sportska ozbiljnost. Uzrok tomuje bilo održavanje županijskog natjecanjaosnovnih škola <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije„Sigurno u prometu 2012.“. Na natjecanju jesudjelovalo 19 osnovnih škola. Svaka škola uekipi je imala dva dječaka i dvije djevojčice 2001., 2002. godište (četvrti i peti razred osnovneškole). Ispred <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županijenatjecanju je nazočio pomoćnik pročelnikaUpravnog odjela za školstvo Ante Radovčići predsjednik Županijskog povjerenstva zaškolska natjecanja Ilija Krišto, predstavnici PU<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske, te predstavnici HAK Split.Evo i najbolji od malenih ali iskusnih biciklistakoji nabolje znaju kako se ponašati u prometuprilikom vožnje bicikla i rolšua: prvo mjesto jeosvojila Anđelka Perković iz Osnovne škole„Knez Trpimir“ Kaštel Gomilica, drugo mjestoje osvojila Karmen Perković iz Osnovne škole„Do<strong>br</strong>i“ Split. Ispred dječaka prvo mjesto jeosvojio Marijan Lukić iz Osnovne škole „Brda“Split, drugo mjesto osvojio je Ivan Radonić izOsnovne škole „Jelsa“ iz Jelse.Prva nagrada je bicikl za dječake i djevojčice,druga nagrada bile su rolšue.7. svibnjaProslavljen blagdan Sv. Duje, nebeskogzaštitnika grada Splita.8. svibnjaPotpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnograzvoja i fondova EU Branko Grčić i šefdelegacije EU u RH Paul Vandoren sastali sedanas sa čelnim ljudima <strong>Splitsko</strong>-dalmatinskežupanije.10. svibnjaPotpisan Sporazum o prijateljstvu i suradnjiizmeđu <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije i RegijeHérlaut.11. svibnjaPovodom Dana jagoda gradonačelnik BorislavMatković i djelatnici Turističke zajednice gradaVrgorac dijelili su jagode putnicima na izlazu sDalmatine u Vrgorcu.Novi veleposlanik Velike Britanijei Sjeverne Irske David Slinnposjetio ŽupanijuBio je ovo prviposjet DavidaSlinna Županiji,a drugi graduSplitu od njegovogimenovanja zanovog <strong>br</strong>itanskogveleposlanika uRepublici Hrvatskoj.„Povod mogboravka u Splitu jeobilježavanje 100dana do početkaParaolimpijskih igara u Londonu, ali i izvrsna prilika za upoznavanjese lokalnim dužnosnicima“, kazao je veleposlanik Slinn. VeleposlanikSlinn naglasio je kako je Velika Britanija i do sada bila dobar partnerRepublici Hrvatskoj. „Uvijek podržavamo proširenje Europske unije,što uključuje i skori ulazak Hrvatske“, kazao je veleposlanik, te ovomprilikom čestitao na velikom naporu koje je napravila Hrvatska,a što je rezultiralo i konačnim datumom pridruživanja 01. srpnja2013. godine. Naglasio je kako <strong>br</strong>itanski investitori prate zbivanjau Hrvatskoj, a kao svoj zadatak vidi praćenje tih zbivanja, kako bise što bolje produbili trgovinski odnosi dviju država. Župan AnteSanader upoznao je veleposlanika sa mogućnostima i povoljnostimaulaganja u <strong>Splitsko</strong>-dalmatinsku županiju, te je posebno predstaviomogućnost ulaganja u poduzetničke zone, a putem Javne ustanoveRERE S.D. „Županija smo koja se našla na sedmom mjestu ukategoriji za privlačenje stranih ulaganja u ovoj regiji“, istaknuo ježupan. Naglasio je kako je učinjeno sve od strane Županije kaojedinice lokalne samouprave kako bi se stranim ulagačima olakšaopočetak poslovanja. Veleposlanik je pozdravio takav način rada, tekazao kako je to put ka ulagačima. U daljnjem razgovoru dogovorenoje kako će se ići na direktne kontakte sa investitorima, te nastojati štoviše gospodarskesuradnje realiziratina lokalnoj razini.Primanju sunazočili SarinaKalebota, pro–konzulica u Splitu,zamjenik županaLuka Brčić i višistručni suradnik zaodnose s javnošćuDavor Pavić.Turisti i putnici u pola sata doslovno su razgrabilislatke plodove. Promotivna akcija imala je


posjetikronika sdž15Primjena znanosti– put ka boljoj budućnostiVeleposlanik Švicarske Denis Knobel posjetio je 22. svibnjaŽupaniju. „Svoju budućnost želimo temeljiti na znanosti i primjenitoga znanja, te resursima kojima raspolažemo“, kazao je župan, teupoznao veleposlanika Knobela sa mogućnostima i povoljnostimaulaganja na području Županije. Prvenstveno se to odnosilo naprojekte poduzetničkih zona i Znanstveno-tehnologijskog parka.Župan je naglasio kako se velika sredstva ulažu u o<strong>br</strong>azovanje, aliisto tako to obvezuje i zapošljavanje mladih o<strong>br</strong>azovnih ljudi. Zbogtoga se i krenulo u ovakve projekte. Veleposlanik je čestitao županuna do<strong>br</strong>o organiziranoj Konferenciji o obnovljivim izvorima energije,te naglasio kako je njeno održavanje izvrsna prilika za predstavljanjeove regije i njenih mogućnosti. „Uspjeli ste znanstvenike, stručnjakei gospodarstvenike okupiti na jednom mjestu“, konstatirao jeveleposlanik Knobel. Upravo je to pravi put ka uspostavi uspješnesuradnje. Suradnja između Švicarske i Hrvatske već postoji, alikroz ovakve događaje, kao što je Konferencija, još se više možeproširiti, posebice kad se govori o novim, alternativnim izvorimaopskrbe energijom. Razgovaralo se i o pojednostavljenju postupkaza početak korištenja ove vrste energije kako na državnoj tako i naregionalnoj razini.KRONOLOGIJA DOGAĐAJAza cilj popularizirati <strong>br</strong>end vrgorske jagode,tim više što je preliminarna istraživanjimaInstituta za jadranske kulture pokazala su kakoje vrgoračka jagoda najbolja u Hrvatskoj. Uvečernjim satima u Vrgorcu se održala fešta učast jagoda na kojoj su pripremane i slasticeod jagoda.14. svibnjaUpriličeno primanje za Jaceka Protasa županaWarminsko- mazurskog vojvodstva i njegovesuradnike.16. – 20. svibnjaU Starom Gradu na otoku Hvaru održan 52.susret hrvatskih kazališnih amatera.17. svibnjaOdržan radni sastanak na temu Programaaktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite odpožara.Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovićprimio je veleposlanika Savezne RepublikeNjemačke u Republici Hrvatskoj dr. BerndaFischera i zamjenika župana <strong>Splitsko</strong>dalmatinskežupanije Viska Haladića.18. svibnjaNovi veleposlanik Velike Britanije i SjeverneIrske David Slinn posjetio Županiju.18. – 19. svibnjaOdržani 15. Dani volonterskog rada.Osnovna vrijednost ove manifestacije jesolidarnost koja osnažuje pojedinačni trudrazličitih organizacija i osoba.Na manifestaciji su predstavljene novostivezane za civilno društvo i volonterstvo, ali ipostignuća civilnog, javnog i poslovnog sektorau razvoju volonterstva u Splitu i cijeloj županiji.18. – 20. svibnjaU Dioklecijanovim podrumima u Splitu održanVI. Sajam hrvatskih autohtonih proizvoda„Plodovi Dalmacije“.22. svibnjaUpriličeno primanje za veleposlanika ŠvicarskeDenisa Knobela.21. – 23. svibnjaOdržana Konferencija „Obnovljivi izvori energije– Nove tehnologije – izazovi 21. stoljeća“.


16 kronika sdžposjetiPrema EU samo sa konkurentnim poduzećimaPotpredsjednik Vlade RH i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić i šef delegacije EUu RH Paul Vandoren sastali su se 8. svibnja sa čelnim ljudima <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije. Župan jeupoznao goste sa aktualnom gospodarskom situacijom u županiji, te kazao kako je najveći problem padgospodarstva, nezaposlenost i otvaranje novih radnih mjesta. Županija poduzima posebno određene mjerepolitike zapošljavanja otvaranjem poduzetničkih zona sa najpovoljnijim uvjetima za investitore. Također,u tom smislu intenzivno se radi na projektu Tehnologijskog parka u Vučevici, kazao je župan. Naglasio jekako je Županija otklonila i administrativne blokade s kojima se susreću investitori. Tako je omogućila sviminvestitorima dobivanje građevinske dozvole u roku od 60 dana. Također, na raspolaganju investitorima stojii Županijska razvojna agencija. Na ovaj način, istaknuo je župan, <strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong> županija postala ježupanija prijateljska za strana ulaganja. <strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong> županija, izvijestio je župan, ima odo<strong>br</strong>eno 8projekata koje financiraju EU fondovi, a još njih 20, među kojima je i spomenuti Tehnologijski park je u pripremiza odo<strong>br</strong>enje sredstava iz fondova.Ministar Grčić pohvalio je sve na<strong>br</strong>ojene mjere kojima Županija potiče gospodarski razvoj i zapošljavanje.„Svima nam je jasno da se RH nalazi u teškoj gospodarskoj situaciji, ali po mojoj procjeni, to je još uvijek boljestanje nego stanje u kojima se nalaze neke zemlje članice EU“ , naglasio je Grčić. Ono što je važno, kazaoje ministar Grčić, je da u EU uđemo sa konkurentim poduzećima i tvrtkama. One koje ne mogu pratiti tržišnuutrku rješavat će se na drugi način. Vlada i država dat će potporu svim konkurentim poduzećima kao što jenpr. Jadrankamen. To je poduzeće koje radi na prirodnim resursima, ima koncesiju za rad i Vlada će učinitisve kako bi ovo poduzeće prošlo najbolje, sa minimalnim žrtvama, u procesu restruktiriranja. Naglasio je daće nakon ulaska u EU Hrvatska morati promijeniti određene stvari, te ulazeći u tržišnu utrku konkurentnost i udrugim sektorima, osim ovog industrijskog, kao što su: turizam, energetika i poljoprivreda. Šef delegacije EU uRH Paul Vandoren pohvalio je mjere koje Županija poduzima kako bi povećala zaposlenost. „Ekonomska krizai visoka stopa nezaposlenosti prioritet je, ali i izazov“, kazao je Vandoren. Privlačenje stranih, ali i domaćihulaganja znači i budućnost, odnosno otvaranje novih radnih mjesta. Kazao je kako su u svakodnevnomkontaktu sa Vladom i ministarstvom, te da u pripremi projekata zajednički rade, međutim vrlo je malo vremenai treba ga što bolje iskoristiti.Primanju su nazočili: veleposlanica Talijanske Republike u RH Emanuela D¢alessandro, veleposlanikKraljevine Danske u RH Bo Eric Webwr, Tajnica Kabineta ministra regionalnog razvoja i EU fondova MarijaŠćekić, Savjetnica za medije pri delegaciji EU u RH Mirella Rašić, predsjednik Županijske skupštine PetroslavSapunar, zamjenici župana Luka Brčić i Visko Haladić, te ravnatelj Javne ustanove RERA S.D. za koordinacijui razvoj SDŽ Srećko Radnić.


posjetikronika sdž17Potpisan Sporazum o prijateljstvu i suradnji između<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije i Regije HérlautU dvorani Županije 10. svibnjapotpisan je Sporazum o prijateljstvu isuradnji između <strong>Splitsko</strong>-dalmatinskežupanije i Regije Hérlaut. Sporazumsu potpisali župan Ante Sanaderi glavni vijećnik, delegat zameđunarodne odnose Regije HérlautAntoine Martinez. „Potpisivanje ovogSporazuma finale je aktivnosti kojeprovodimo sa ovom francuskomregijom već dvije godine“, kazaoje župan. Aktivnosti i kontakti kojeje Županija provodila, međusobniposjeti delegacija, te pozitivna OdlukaŽupanijske skupštine o prijateljstvu isuradnji dovela je do potvrđivanjasuradnje koja će ići u interesu našihgrađana i građana Regije Hérlaut,istaknuo je župan. „Ova dva danaprijateljskog susreta prilika su da se dogovore konkretne aktivnosti koje bi produbile suradnju“, kazao je župan.Iskoristio je priliku, te se zahvalio prisutnom francuskom veleposlaniku Jéromeu Pasquieru za podršku kojupruža Hrvatskoj za ulazak u Europsku uniju.„Potpisivanje Sporazuma tek je mali korak ka budućoj plodonosnoj suradnji a sve za do<strong>br</strong>obit i boljitakstanovnika jedne i druge regije“, istaknuo je glavni vijećnik Regije Hérlaut Antoine Martinez. Izrazio je nadukako će u budućnosti, kadHrvatska uđe u EU ovedvije, sada prijateljskeregije zajedničkimprojektima konkuriratina europskom tržištu.Veleposlanik Pasquierpodržao je potpisivanjeSporazuma naglašavajućikako je vrlo važnasuradnja na regionalnojrazini, jer je to direktannačin komunikacije, kojije također i dugoročniji.Predsjednik SkupštinePetroslav Sapunar kazaoje kako u ovim kriznimvremenima, jednim ovakvimsporazumom ugovaramoaktivnosti nadvladavanjakrize. „Upravo prijateljstvo,iskustvo i suradnja ublažavaju nedaće izazvane krizom.“, kazao je Sapunar. Predstavnici prijateljske regijeboravili su u našoj Županiji dva dana, te su imati prilike upoznali onaj dio kulturne baštine i gospodarskestrukture koje do sada nisu imali prilike vidjeti.Potpisivanju sporazuma nazočili su direktor za međunarodne odnose Regije Hérlaut Jean-Luc Fa<strong>br</strong>e,voditeljica projekta za Hrvatsku Regije Hérlaut, Isabelle Bonnin zamjenici župana Luka Brčić i Visko Haladić,predsjednica odbora za međužupanijsku i međunarodnu suradnju Županijske skupštine Dijana Livaja i ravnateljJavne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije.


18 kronika sdžposjetiGlavna zadaća – oživotvoriti potpisani SporazumU Županiji je 15. svibnjaupriličeno primanje za JacekaProtasa župana Werminskomazurskogvojvodstva i njegovesuradnike. <strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong>županija i Warminsko-mazurskovojvodstvo potpisale su uPoljskoj, u kolovozu prošle godineSporazum o suradnji. „Potpisalismo sporazum o suradnji,a ujednoi o prijateljstvu. Međutim, današnjisusret je puno važniji od samogpotpisa, jer je on život, odnosnopraksa. Naša je odgovornostda sve ideje oživotvorimo“,kazao je župan Ante Sanaderpozdravljajući goste. Naglasio jekako se ovakvim susretima možedogovoriti konkretna suradnja iutvrditi u kojem smjeru i kako ćese ona razvijati. Stručnjaci iz Županije zaduženi za europske integracije otputovat će u Bruxelles, gdje će uUredu za europske integracije Republike Poljske učiti o ulaganju u europske fondove, a sve troškove financiratće Poljska. “Zahvalni smo poljskom izaslanstvu na čelu s Jacekom Protasom, županom, što su nam ponudilipomoć. Mi već imamo osam europskih projekata i stručne ljude, a njihov boravak u Bruxellesu puno će značitiza daljnje projekte koje ćemo približiti korisnicima“, kazao je župan. Predložio je suradnju na planu turizma,kao i gospodarsku suradnju, te ih upoznao sa povoljnim uvjetima ulaganja u poduzetničke zone Županije.Predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar još jednom se zahvalio županu Portasu nagostoprimstvu koje su im pružili prilikom potpisivanja Sporazuma u Werminsko- mazurskom vojvodstvu. Tadaim je prezentirano niz projekata koji su financirani sredstvima iz EU fondova. Primijetio je kako su kulturnado<strong>br</strong>a, kao što su dvorci i stare gradske jezgre, obnovljeni kroz te projekte. „I mi imamo puno kulturnih dobara ipovijesnih spomenika. Vjerujem da će nam vaše iskustvo pomoći pri izradi projekata za njihovu obnovu“, kazao jepredsjednik Skupštine Sapunar. Župan Jacek Portas zahvalio se domaćinima na toploj do<strong>br</strong>odošlici, te predložionekoliko oblika konkretne suradnje. Prije svega, naglasio je kako su spremni svim svojim iskustvom pomoćipri izradi projekata koji bi se financirali iz EU fondova. Posebno kada se radi o projektima na području zaštiteokoliša. Zanima ih i razmjena autohtonih proizvoda, onih gastronomskih. „Vaši autohtoni proizvodi, pravi su rajza gurmane“, kazao je župan Protas. U tom smislu razgovaralo se o suradnji turističko ugostiteljskih škola dvijužupanija, kao i mogućnost međusobnih posjeta izaslanstava sastavljenih od kulturnih, odnosno gospodarskihstručnjaka. Naglasio je kako im je velika čast što je baš njihovo vojvodstvo potpisalo Sporazum o suradnji sa<strong>Splitsko</strong>-dalmatinskom županijom,te da bi druga vojvodstva vjerojatnohtjela biti na njihovom mjestu.Župan Sanader je pozvaopoljsko izaslanstvo u ponovniposjet u kolovozu, u vrijeme kadaje turistička sezona i kada imamnoštvo kulturnih događaja, odkojih je posebno izdvojio Sinjskualku.Primanju su nazočili i KrystynaOrlowska-Wojczulanis, ravnateljicaKabineta župana, Božena Wreszcz-Zwada, ravnateljica Uprave zaprograme regionalnog razvitka, IgorHutnikiewicz, ravnatelj Uprave zapolitiku kvalitete, Piotr Pasternak,suradnik župana, Piotr Haraburda,


posjetikronika sdž19suradnik, Luka Brčić, zamjenik župana, Dijana Livaja,predsjednica Odbora za međužupanijsku i međunarodnusuradnju Županijske skupštine i Srećko Radnić, ravnateljJavne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije.Konferencija “Regionalni razvoj i fondovi Europske unije – prijenosznanja i iskustava Republike Poljske”Povod boravka poljskog izaslanstva Splitu i Županiji jetrodnevna konferencija “Regionalni razvoj i fondovi Europskeunije – prijenos znanja i iskustava Republike Poljske”, koju jeorganizirala Hrvatska zajednica županija, a pod pokroviteljstvomMinistarstva regionalnoga razvoja i fondova EU. Riječ je oskupu kojim se nastavlja dosadašnja suradnja između Savezavojvodstava Republike Poljske i Hrvatske zajednice županija.Ovom prilikom svečano je potpisana i Deklaracija o njihovojsuradnji. Na konferenciji, koja se održala 14. i 15. svibnja,sudjelovali su predsjednik Senata Republike Poljske BogdanBorusewicz, potpredsjednik Vlade RH Branko Grčić, poljskaministrica regionalnog razvoja Elžbieta Bienkowska, predsjednikSaveza vojvodstava Poljske Jacek Protas, predstavnici hrvatskih županija iz Hrvatske zajednice županija načelu s predsjednikom HZŽ Božom Galićem te predstavnici regionalnih razvojnih agencija. Bio je ovo uzvratniposjet Saveza vojvodstava Poljske jer su predstavnici HZŽ i Sabora boravili u Poljskoj u kolovozu prošlegodine. Na konferenciji je potpisana i Deklaracija o suradnji Hrvatske zajednice županija i Saveza vojvodstavaRepublike Poljske. Za prošlogodišnjeg posjeta hrvatskog izaslanstva Poljskoj razgovaralo se o razvoju regija ieuropskim fondovima, pa su se na konferenciji u Splitu, konkretizirali mnogi programi i projekti.NATO skupina <strong>br</strong>odova SNMCMG2 u splitskom akvatorijuZapovjednik kapetan bojnog <strong>br</strong>oda Abdulhamit Sener u pratnji kapetana korvete Kurta Altfuldischa i poručnicebojnog proda Darije Gvozdenčević, časnice za vezu HRM posjetio je 30. travnja Županiju. Do<strong>br</strong>odošlicu su imzaželjeli zamjenik župana Luka Brčić i predsjednik Skupštine Petroslav Sapunar. Zapovjednik Sener ukratko jeobjasnio boravak NATO skupine u našem akvatoriju. U sklopu međunarodne vojne suradnje u pomorskoj baziLora doplovilo je šest NATO <strong>br</strong>odova i to iz Turske, Španjolske, Italije, Njemačke i Velike Britanije. Provedenaje obuka vezana za proceduru tijekom minsko-protuminskog ratovanja, te je demonstrirano kako postupititijekom protunuklearno-biološko-kemijskog ratovanja. Kroz praktički dio zajedničkog obučavanju na moru, ukojem su sudjelovali i <strong>br</strong>odovi HRM-a, uvježbavala se zajednička plovidba i manevriranje. Kako je kazaozapovjednik Sener primarna misija ove skupine <strong>br</strong>odova je održavanje nadzora, te borbene gotovosti, asekundarne zadaće su upravo ovakve združene vježbe.


20 kronika sdžgospodarstvoKonferencija „Obno– nove tehnologije –U organizaciji <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije i Veleposlanstva Savezne Republike Njemačke uZagrebu, a pod pokroviteljstvom predsjednika Republike prof.dr. Ive Josipovića, u Splitu se od 21. do23. svibnja održala konferencija „Obnovljivi izvori energije – nove tehnologije – izazovi 21. stoljeća“.Teme konferencije su bile obnovljivi izvori energije, zelene tehnologije, tehnološki parkovi kao čimbenikrazvoja gospodarstva, klimatska politika u globalnom i europskom okviru, te mogućnosti poticanja obnovljivihizvora energije sredstvima EU-a. Posebni dio konferencije posvećen je regionalnim aspektima suradnje.Konferencija je održana u prostorijama Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i <strong>br</strong>odogradnje (FESB),Sveučilišne knjižnice i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu (EFST). U radu konferencije, uz eminentneuvodničare, paneliste i moderatore iz SR Njemačke i Hrvatske, sudjelovalo je više od 700 sudionika.Konferencija je plod dvogodišnje suradnje i prijateljstva između veleposlanstva SR Njemačke i Županije.Ideja i vizija o suradnji na iskorištavanju vjetra, sunca i vode u svrhu proizvodnje energije započela je ustudenom 2010.godine, kada je njemački veleposlanik Bernard Fischer obišao našu Županiju te zaključiokako naša Županija obiluje mogućnostima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Slijedom dogovora, uSplitu je 12. rujna 2011.godine održana konferencija o hrvatsko-njemačkoj suradnji na razvojno-istraživačkimprojektima te zaključeno da će se tijekom svibnja 2012. godine održati velika hrvatsko-njemačka konferencijao obnovljivim izvorima energije i novim tehnologijama.Na otvaranju Konferencije župan Ante Sanader se prigodnim riječima o<strong>br</strong>atio nazočnima, te se posebnozahvalio njemačkom veleposlaniku dr. Bernardu Fischeru na zauzimanju za organizaciju ovako značajnogskupa. „Znanje, znanost i razvoj visoke tehnologije strateška su odrednica naše Županije“, naglasio je župan.Kazao je kako je ulaganje u znanost i visoku tehnologiju, u ovim vremenima visoke nezaposlenosti nada zaotvaranje novih radnih mjesta. U svojim projektima Znanstveno-tehnologijskog parka i 11 poduzetničkih zonaŽupanija nastoji privući strane investitore te istodobno otvarati nova radna mjesta, naglasio je župan. „Nadamose da će ova Konferencija biti prigoda za razmjenu iskustava, ali isto tako i prilika za sklapanje poslova iplaniranje zajedničkih projekata“, kazao je župan Sanader.U ime njemačkog veleposlanstva nazočnima se o<strong>br</strong>atio veleposlanik dr. Bernard Fischer naglasivši kako jeovo najveća Konferencija ovakvog karaktera na širem regionalnom području. „Ova Konferencija pruža naduza razvoj iskorištavanja ove vrste energije. Podsjetio je kako su hrvatska Vlada i Sabor prilikom potpisivanjapredpristupnih ugovora prihvatili i takozvani 20-20-20 uvjet. To znači da će Hrvatska do 2020. godine morati20% opskrbe energijom pokrivati iz obnovljivih izvora energije, te da ova Konferencija ide tome u prilog. Sazadovoljstvom je primijetio kako su na Konferenciju pristigli i vodeći njemački proizvođači na planu obnovljivihizvore energije. Sve ovo daje nadu kako će mlada generacija do<strong>br</strong>o iskoristiti sunce, vjetar, biomasu i vodu, akako bi energija bila dostupna svima, na otoku i kopnu zaključio je veleposlanik Fischer.Pozdravne riječi nazočnima su uputili Paul Vandoren, veleposlanik EU u RH, prof.dr.sc. Ivan Pavić, rektorSveučilišta u Splitu, prof.dr.sc. Srđan Podrug, dekan FESB-a te prof.dr.sc. Dragan Poljak, prodekan za znanostFESB-a.Uvodna predavanja iznjeli su Klaus-Peter Willsch, zastupnik u parlamentu SRNJ (predsjednik Njemačkohrvatskeparlamentarne skupine), Louisa Vinton, UN Resident Coordinator and UNDP Resident Representative


gospodarstvokronika sdž21vljivi izvori energijeizazovi 21. stoljeća“in Croatia, prof.dr.sc. Klaus Topfer, ex izvršni direktor UNEP-a. Zanimljivo i slikovito svoje viđenje prirodei okoliša, te promjene koje sama priroda stvara, neovisno o čovjeku iznio je Stipe Božić, poznati alpinist,reporter i publicist.U okviru trodnevnog skupa održane su i paralelne aktivnosti. UNDP i Europska banka za obnovu i razvoj(EBRD) predstavili su svoje aktivnosti na području obnovljivih izvora energije. Zatim, u prostorijama Sveučilišneknjižnice 22. svibnja održan je Gospodarski forum. Održan je i Međunarodni seminar „Integracija obnovljivihenergija u europsko energetsko tržište – pravni i praktični problemi”Konferencija je tematski bila podijeljena u osam panela:• Prvi panel: Obnovljivi izvori energije - ključna tehnologija za konkurentnost u budućnosti?• Drugi panel: Obnovljivi izvori energije - je li hrvatsko tržište spremno?• Treći panel: Kamo ide klimatska politika?• Četvrti panel: Tehnološki park kao lokacijski čimbenik• Peti panel: Zelene inovacije kao prilika za rast i zapošljavanje• Šesti panel: Zelene tehnologije (proizvodni postupci, nanotehnologija, novi materijali)• Sedmi panel: Energetska učinkovitost u zgradarstvu s posebnim osvrtom na hoteljerstvo• Osmi panel: Regionalna suradnja na području obnovljivih izvora energije i poticaji EU-a za obnovljiveizvore energijeEuropska unija u svom klimatsko-energetskom paketu mjera (EU climate and energy package) obnovljivimizvorima energije i većoj energetskoj učinkovitost daje visoki prioritet. Europska unija je konkretno postavilasljedeća tri cilja do 2020 godine:1. Povećanje udjela obnovljivih izvora energija u potrošnji energije u EU na 20%:2. Smanjenje emisija stakleničkih plinova na 20% ispod razine iz 1990.;3. Povećanje energetske učinkovitosti za 20%.Ograničene količine fosilnih goriva, zaštita okoliša, opasnosti koje proizlaze iz nuklearne energije te mnogidrugi argumenti prisiljavaju nas da promijenimo stav o proizvodnji i potrošnji energije. Ključni čimbenici trenutnosu obnovljivi izvori energije, održivi rast, e-mobilnost i nanotehnologija, a na čiju je ulogu Konferencija u cijelostidala odgovor i ukazala na moguć pristup u daljnjoj implementaciji i razvojno-istraživačkim potencijalima.Za istaknuti je da je u okviru Konferencije u ponedjeljak, 21. svibnja, potpisana izjava o suradnji izmeđuFrauhnofer Instituta za solarnu energiju iz Freiburga, Sveučilišta u Splitu i Fakulteta elektrotehnike, strojarstvai <strong>br</strong>odogradnje. Ovaj dokument, kojim su udareni temelji otvaranja zajedničkog projektnog centra u Splitu,potpisali su dekan FESB-a prof. dr. sc. Srdjan Podrug, rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Ivan Pavić i dr.Hans-Martin Henning s Fraunhofer instituta. Ovim Sporazumom, studenti i profesori sa splitskog FESB-aimat će jedinstvenu priliku razmjenjivati znanja i iskustva s njemačkim kolegama s područja obnovljivih izvoraenergije.


22 kronika sdžgospodarstvoTom je prigodom dr. Henning istaknuo da je o<strong>br</strong>azovanje središnji dio tranzicije u promjeni korištenjaenergenata te da je ovim sporazumom posađena klica za dugoročnu i plodonosnu suradnju ovih institucija.Rektor prof. dr. sc. Ivan Pavić kazao je da je čast raditi s institucijom kao što je Fraunhofer institut, te da ćevrijeme pred nama pokazati da smo zaslužili biti njihov partner.Nadalje, za istaknuti je kako osnivanje Fraunhofer projektnog centra predstavlja značajan iskorak na putuprema uspostavi Znanstveno tehnologijskog parka <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije. Naime, u okviru Centrarealizirati će se razvojno-istraživačka aktivnost na novim tehnologijama i proizvodima, koja će predstavljatijezgru spin-off tvrki.Drugoga dana održavanja Konferencije HGK - Županijska komora Split i Njemačko-hrvatskaindustrijska i trgovačka komora organizirale su Gospodarski forumNa forumu je prisustvovalo više od stotinu dalmatinskih i njemačkih gospodarstvenika iz sektora obnovljivihizvora energije koji su razgovarali o mogućim poslovima, od kojih je 51 tvrtka sudjelovala na bilateralnimrazgovorima te je realizirano ukupno 105 sastanaka.Njemački poduzetnici tijekom iduće četiri godine spremni su uložiti gotovo 700 milijuna eura u proizvodnjusolarnih ploča, te električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora na području srednje Dalmacije.Na Gospodarskom forumu sudjelovale su vodeće njemačke kompanije u sektoru obnovljivih izvora energije- „Sortech“, „Industrial Solar“, i „Solar Bauen“ te dvadesetak drugih.Nakon uvodnog dijela, prezentacije svojih tvrtki održali su Fraunhofer Institut/Vallis Solaris, prof. Dr. VolkerWitwer,Energiepark Ulm gmbh & Co, gosp. Daniel Vidović, Nokia Siemens Networks, gđa Nives Sandri, Ytongd.o.o., ing.građ. Alen Omerza, Viessmann d.o.o., Igor Haramina i Tromont d.o.o.Gospodarski forum polučio je do<strong>br</strong>e i konkretne rezultate te je prema povratnim informacijama od stranehrvatskih tvrtki vrlo izgledno u skoroj budućnosti očekivati zajedničke projekte s njemačkim tvrtkama.Od uvaženih gostiju u radu Konferencije su, osim gore spomenutih, sudjelovali ministrica zaštite okolišai prirode dr. sc. Mirela Holy, veleposlanik Danske Bo Eric Weber i izvršna direktorica EBRD-a ZsuzsannaHargitai.


gospodarstvokronika sdž23Prilikom zatvaranja Konferencije veleposlanik dr. Bernard Fischer u ime suorganizatora njemačkogveleposlanstva u svom zaključnom izlaganju naglasio je kako je dobio odgovor na tri pitanja koja su mu senametala prije ove konferencije: Zašto uopće ova Konferencija?, Što smo naučili iz iste?, te Vidimo li put kojimće se zaključci iz Konferencije razvijati?. „Odgovori su jako <strong>br</strong>zo došli“, kazao je Fischer. Biranjem odgovaraDA na referendumu za ulazak u EU, te samim tim i prihvaćanja Plana „20-20-20“ dat je potvrdan odgovor naprvo pitanje, istaknuo je. Njemačka, kao vodeća zemlja u regiji po pitanju obnovljivih izvore energije, spremnaje pomoći Hrvatskoj svojim iskustvima, ali i konkretnom suradnjom, a kako bi ona došla do razine da većinuenergije dobiva iz obnovljivih izvora. Što se tiče drugog pitanja, zaključak je, kazao je Fischer, taj da je tijekomKonferencije, kroz radionice i rasprave doznao kako vlada kriva slika o iskorištavanju i isplativosti i samomkorištenju ovakve vrste energije. „Razmišljanje koje sam čuo na raspravama bilo je: to je za bogataše“, kazaoje. Ali, zar nije manja isplativost uvoziti energente i plaćati visoke cijene, od iskorištavanja vlastitih resursa,upitao se Fischer? Država se mora po<strong>br</strong>inuti da se to mišljenje promjeni, zaključio je Fisher, i to mijenjanjemzakona i drugim instrumentima u njenim rukama. Što se tiče trećeg pitanja, što nakon Konferencije, već se natome radi. Naime, sa zadovoljstvom kazao je Fischer, već prvog dana potpisana je Izjave o namjeri InstitutaFraunhofer i Sveučilišta u Splitu i FESB-a o osnivanju Fraunhofer projektnog centra u Splitu. „To je dobar putka realizaciji zaključaka Konferencije“, zaključio je Fischer.Župan Ante Sanader zahvalio je svima koji su sudjelovali u organizaciji ove uspješne Konferencije. Posebnose zahvalio veleposlaniku Fischeru, uz čiju pomoć su zajedničku ideju ovako uspješno realizirali. Zahvalio sei prof. dr.sc. Ivici Veži, čijom zaslugom je potpisana i spomenuta Izjava, te djelatnicima <strong>Splitsko</strong>-dalmatinskežupanije: Branku Ori, Dinku Franchiniu, Damiru Cariću, Jakovu Kuljišu te Ranku Vujčiću. Veleposlanik Fischeri župan Ante Sanader osnovali su radnu skupinu u koju su imenovali 10 članova koji će pratiti realizacijuzaključaka sa Konferencije, a koja će se sastajati jednom godišnje u Splitu. Članovi radne skupine sa njemačkestrane su: veleposlanik Bernard Fischer, Krešimir Grebenar, Uwe Gregorius, Mladen Vedriš i Davor Štern, asa strane <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije: župan Ante Sanader, prof.dr.sc. Ivica Veža, prof.dr.sc. Frane Barbir,prof.dr.sc. Dragan Poljak, mr.oec. Ivan Udovičić te Dinko Franchini.Suorganizatori Konferencije• Sveučilište u Splitu• Fakultet elektrotehnike, strojarstva i <strong>br</strong>odogradnje• Ekonomski fakultet• Sveučilišna knjižnica• Hrvatska gospodarska komora - županijska Komora Split• Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora• Hrvatska turistička zajednica - turistička zajednica <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske ŽupanijePripremili: B. Ora, R. Vujčić, A.-M. Škorić


24 kronika sdžgospodarstvoPromocija tradicijskih običaja, kulturno umjetničkih društava irukotvorina, te gastronomske tradicije pršuta kao vrhunske delicijeOdržan 7. «Nacionalni Sajam pršuta i suhomesnatih proizvodas međunarodnim sudjelovanjem, Sinj 2012.»Sajam, koji je već tradicionalno postao mjestom susreta isklapanja poslova proizvođača pršuta i suhomesnatih proizvodas predstavnicima trgovačkih lanaca, hotelijera i ugostiteljskihudruga otvorio je 20. travnja ministar poduzetništva i o<strong>br</strong>taGordan Maras. Nazočne je, u ime <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županijekao suorganizatora, pozdravio župan Ante Sanader.Ovogodišnji Sajam pored promotivne i ocjenjivačkekomponente imao je revijalni i edukativni karakter. Proizvođači iposjetitelji imali su se prilike upoznati, putem stručnih predavanja,s temama vezanim za problematiku proizvodnje i plasmanasuhomesnatih proizvoda kao što je Dalmatinski pršut, zaštitaautohtonih proizvoda i oznaka kvalitete, uvođenje standarda,modeli udruživanja, tržištu, trendovima, mogućnostimakooperacije sa uzgajivačima svinja, tehnologiji proizvodnje io<strong>br</strong>ade pršuta, te programima poticaja i financiranja od stranevladinih i drugih institucija itd. Na dvodnevnom Sajmu predstavilose 60-tak izlagača, među kojima 30 proizvođača suhomesnatihproizvoda iz Istre, Dalmacije, te Hercegovine, kao i još tolikoproizvođača ostalih delicija, vina, sira, ulja, rukotvorina, suvenirai ostalih proizvoda.U sklopu Sajma održano je, kao i prethodnih godinaocjenjivanje kvalitete i specifičnosti pršuta pojedinih proizvođačaza čiju potrebu se oformljuje komisija sastavljena od renomiranihstručnjaka. Pobjednik 7. nacionalnog sajma pršuta i suhomesnatih proizvoda je Mesna industrija Vajda Čakovec– Pršutana Mirlović Zagora, koja je osvojila plaketu šampiona kvalitete u kategoriji dalmatinskog pršuta,dimljeni pršut s kožom, i kategoriji ostalih nedimljenih pršuta s kožom. U kategoriji istarskog pršuta pobjednikje Istarski pršut Dujmović Tinjan, a zlatnu plaketu za najbolju prezentaciju hercegovačkog pršuta dobila jepršutana Herceg Ljubuški. Održan je i zanimljiv kulturni program u kojem su nastupili KUD „Kamešnica“ izOtoka i Udruga za očuvanje baštine Cetinskog kraja.U sklopu sajma drugu godinu za redom organizirano je i natjecanje učenika turističko-ugostiteljskih škola„Bura kup“ na kojem sudjeluju učenici koji se o<strong>br</strong>azuju za zanimanja kuhar, konobar i turističko-hotelijerskikomercijalist. Učenici se natječu u rezanju, dekoriranju i predstavljanju pršuta i prezentiranju i posluživanjuvina uz taj pršut. Cilj natjecanja je dati ideju i pokazati ugostiteljskom sektoru kako se pršut može poslužiti najedan moderniji način. Sudjelovalo je šest škola iz Du<strong>br</strong>ovnika, Imotskoga, Makarske, Sinja, Splita i Šibenika.Prvo mjesto su podijelile Turističko-ugostiteljska škola Split i Srednja strukovna škola bana Josipa Jelačića izSinja. Sajam su organizirali <strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong> županija, Poduzetnički centar Sinj i Grad Sinj.A.-M. Škorić


gospodarstvokronika sdž25Prezentacija mogućnosti poslovne zone RavčaPZ ravčaU Vrgorcu je 18. travnja organizirana prezentacija mogućnosti ulaganja u poslovnu zonu Ravča. DjelatniciUpravnog odjela za gospodarstvo, razvitak i europske integracije <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije održali suprezentaciju zainteresiranim gospodarstvenicima iz Vrgorca i susjednih općina i gradova.Prezentaciju poslovnih potencijala poslovne zone Ravča izložio je stručni suradnik za malo i srednjepoduzetništvo i predsjednik Povjerenstva za zone mr. sc. Branko Ora.Voditelj pododsjeka za gospodarski razvitak dipl. ing. Anđelko Katavić okupljenim gospodarstvenicimaprezentirao je županijski program poticanja malog i srednjeg poduzetništva dok su prezentaciju programapoticanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju iznijeli dipl. ing. Katarina Šuta i Josip Matas.Prema riječima gradskih čelnika dokumentacija za poslovnu zonu Ravča potpuno je pripremljena, apostoji i obećanje resornog ministarstva o sufinanciranju radova na izgradnji infrastrukture u zoni. Brojnigospodarstvenici pokazuju zanimanje za pokretanje proizvodnih pogona na Ravči, a interes je pokazan i zaizgradnju solarnog parka.Javni natječaj za izgradnju prve faze infrastrukture trebao bi biti uskoro raspisan.14. Croatia Boat showNa splitskoj rivi se od 17. do 22. travnja održao 14. Croatia Boat Show - međunarodni nautički sajam. CroatiaBoat Show u svom 14. izdanju ponudio je novitete. Ovogodišnji sajam sadržavao je tri sajma u jednom: CBS,Nauticus Show i Split Auto Show. Nauticus Show predstavio je vinare i nautičke restorane, a njihovi kuhari suposjetiteljima predstavili svoje specijalitete, te tako priredili pravi gastro show. Ove godine ponovno je održanai tradicionalna parada <strong>br</strong>odova Croatia Boat Showa. Na Sajmu su se mogli vidjeti najnoviji modeli jahti ijedrilica, te raznovrsna <strong>br</strong>odska oprema i motori. Sajam je otvorio Perica Šolić, pomoćnik ministra pomorstva,prometa i infrastrukture. Jedan od sponzora Sajma bila je <strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong> županija. Otvaranju CroatiaBoat Show nazočili su čelnici Županije: župan Ante Sanader, predsjednik Županijske skupštine PetroslavSapunar i zamjenik župana Visko Haladić.


26 kronika sdžzaštita okolišaHrvatsko more među nJadransko more zauzelo visoko 2OMIŠHrvatska je zauzela 2. mjesto iza Cipra ugodišnjem izvješću o kvaliteti voda za kupanje,objavila je Europska komisija i Europska agencijaza okoliš (EEA). Više od 900 lokacija u Hrvatskoj,97% su ocijenjena kao izvrsna, ispunjavajući visokeeuropske kriterije!Ovom zavidnom mjestu na ljestvici kvalitetevoda za kupanje doprinosi i čistoća našeg mora.U <strong>Splitsko</strong>-dalmatinskoj županiji također se vodiračuna o čistoći mora, kako onoj okom vidljivoj, takoi stvarnoj kvaliteti mora za kupanje. Svake godinepred početak sezone temeljem Uredbe o kakvoćimora za kupanje, o kojoj smo govorili u prethodnim<strong>Kronika</strong>ma, Županijska skupština donosi Odluku oodređivanju morskih plaža na kojima će se provoditipraćenje kakvoće mora za kupanje na područjuŽupanije. Praćenje kakvoće mora na morskim plažama obavlja se od 15. svibnja do 30. rujna tekuće godine.Sve analize mogu se pratiti i na dvojezičnom web pregledniku Ministarstva zaštite okoliša i prirode www.mzoip.hrOve godine, navedenom Odlukom određene su plaže gradova i općina na kojima će se provoditi ispitivanjekakvoće mora:Grad Hvar: Hvar (HotelAmfora, Plaža Dominikanski,Gradska plaža Bonj, Gradskaplaža, Uvala Križna Luka, UvalaPokonji Dol – istok i zapad, Autokamp Maslina, Vira auto kampkupalište, Palmižana – Pakleniotoci, Milna (Hvarska Milna istoki zapad);Grad Kaštela: KaštelGomilica (Kamp i Torac), KaštelKambelovac (Baletna škola),Kaštel Lukšić (Miljenko i Do<strong>br</strong>ila,Šulavi) Kaštel Novi (Porat), KaštelStari (Đardin i hotel Palace),Kašte Sućurac (Gojača), KaštelŠtafilić (Kaštel Štafilić – Gabine,Resnik);Grad Komiža: Komiža (Kodkupališnog objekta i Kod staretvornice);Grad Makarska: MakarskaCvitačka, hotel Dalmacija, plaža – centar, Sveti Petar;UVALA KAŠJUNIGrad Omiš: Omiš (auto kamp zapad, Plaža Punta – početak i sredina), Brzet, Nemira, Pisak, Ruskameni Stanići (Vela Luka);Grad Split: Bačvice istok, zapad i ulaz, bene, Firule, ježinac, Kašjuni, hotel Split, Zvončac, Žnjan istok izapad, Gusar, Slatine;Grad Stari Grad: Stari Grad (Hotel Arkada, kupalište Lanterna, uvala Maslinica);Grad Supetar: Supetar ( Banj 1 i 2, Banj sredina, Hotel Kaktus, Velika Luka, Vlačica, Vrilo) i Splitska (plažaBadtazar);


zaštita okolišakronika sdž27ajkvalitetnijima u Europimjesto po čistoći mora u EuropiGrad Trogir: Arbanija (Sv. KrižOTOK VISi Tri sestrice), Trogir (Duhanskastanica i Miševac);Grad Vis: Vis (50 m od Prirova,Sre<strong>br</strong>na i Kupalište Lučica – kut)Općina Baška Voda: BaškaVoda (Horizont, Ilkovac, Mali mulić,Podluka, Uranija, Bratuš , Krvavica(Krvavica odmaralište);Općina Bol: Borak, Martinica,Zlatni Rat 1 i Zlatni Rat 2;Općina Brela: Brela: Berulia,Dugi Rat – istok, Dugi Rat –zapad, Soline Istok, Soline Zapad,Stomarica;Općina Dugi Rat: Duće (Dućei Duće luka), Dugi Rat (Bajnice,Bajnice, Dugi Rat – Plaža i Glavica,Krilo i Sumpetar);Općina Gradac: Gradac (plaža Gradac), Brist (plaža Brist), Drvenik (D. Vala – kod trajekta), Zastrog(Plaža);Općina Jelsa: Jelsa (Hotel Fontana i Uvala Mina) i Vrbovska kupalište Soline);Općina Marina: Marina (Marina-plaža i Prališće) i Poljica;Općina Milna: Bijaka i Vlaška;Općina Okrug: Okrug Gornji (Kava istok, Kava zapad) Okrug Gornji (Kuzmić uvala, Marinova Draga,Uvala Movarštica, Milićeva Draga, Toć, Saldun;Općina Podgora: Podgora (Pliševac, Hotel Podgorka, Igrane (Hotel Punta), Drašnice i Živogošće (autokamp Dole i Hotel Nimfa);Općina Podstrana: Podstrana (Hote Lav, Sv. Martin, Strožanac (Uvala Strožanac), Sto<strong>br</strong>eč (Sto<strong>br</strong>eč ušće);Općina Postira: Postira (Hotel Park, Prvlja i Zastivanje);Općina Pučišća: Pučišća (Macel i Sv. Rok);Općina Seget: Seget Gornji (Hotel Jadran, Hotel i Apartmani Medena, Ak. Vranjica Belvedere) i SegetVranjica;Općina Selca: Selca (Puntinak) , Povlja (hotel Galeb , Lanterna), Sumartin (Porat i Škver);Općina Sutivan: Sutivan (Bunta i Lučica)Općina Šolta: Maslinica i Rogač;Općina Tučepi: Tučepi (Hotel Alga, Kamena i Slatina);BAŠKA VODAPripremila: A.-M. Škorić


28 kronika sdžprosvjeta i kultura2. susret djece i učenika ČAkavacaDica i ČAkavicaU povodu Marulićevih dana i Dana škole Osnovna škola„Petar Berislavić“ iz Trogira priredila je 16. svibnja 2012.godine 2. susret djece i učenika ČAkavaca Dica i ČAkavica.Manifestacija je pokrenuta prošle godine. povodomobilježavanja 20. ČAkavske večeri OŠ Bijaći iz Kaštel Novogi obilježavanja 100 – te obljetnice školske zgrade, a s ciljemočuvanja čakavske „riči“ i čakavice kao najstarijeg hrvatskognarječja. Zamišljena je kao mobilna i svake će je godineorganizirati druga škola, odnosno, ustanova, a okuplja djecuod predškolskog uzrasta do srednjoškolaca.Briga o čuvanju lipoga ČA okupila je i ove godine na 2.susretu učenike i učitelje OŠ „Petar Berislavić“ i OŠ MajstoraRadovana iz Trogira, djecu iz kaštelanskog vrtića „Mendula“,OŠ Bijaći iz Kaštel Novog i OŠ Kneza Trpimira iz KaštelGomilice, OŠ Marjan iz Splita, Eugena Višića, gimnazijalce iz Trogira, kao i gošću Marinu Čapalija, čakavskupjesnikinju, zatim članove Amaterskog kazališta „Trogir“ i „Trogirske kante“ koji su pjesmom doprinijeli vedromi veselom raspoloženju.Susret je održan u Galeriji Cate Dujšin Ribar, u scenografski iznimno zanimljivo uređenom prostoru svisećim <strong>br</strong>odovima, ribama, gajetama, bijelim jedrenjacima, mornarima …Sve je odisalo i zvonilo našim jezičnim izričajem i ljubavi prema baštini .Brojnim nazočnim zaljubljenicima u čakavsku rič o<strong>br</strong>atila se riječima do<strong>br</strong>odošlice prof. Gordana Cvitanović,ravnateljica OŠ „Petar Berislavić“ koja je zahvalila svima koji su sudjelovali i pomogli u realizaciji ovog susreta iobilježavanju Dana škole. Vedrana Zelalija, zamjenica trogirskog gradonačelnika, Ante Radovčić, iz Upravnogodjela za prosvjetu, kulturu i šport SDŽ, te Marija Jurić iz trogirske ispostave Ureda državne uprave u <strong>Splitsko</strong>dalmatinskojžupaniji čestitali su organizatorima na uloženom trudu izrazivši zadovoljstvo ovom inicijativom oočuvanju čakavice. Istaknuli su značaj ovog projekta o očuvanju jezika i čakavskog dijalekta kao nematerijalnekulturne baštine što bi se, prema temeljnoj ideji vodilji, trebalo omasoviti i prenijeti i na druge ustanove u<strong>Splitsko</strong>-dalmatinskoj županiji.Ako je suditi prema održanom 2. susretu djece i učenika ČAkavaca Dica i ČAkavica i izuzetno bogatomi zanimljivom programu u kojem je, uz praiskonsko ČA koje je odzvanjalo u srcu i duši, bilo pjesme i plesa,budućnost ove manifestacije neće biti upitna.Jadranka Šošić, ravnateljica OŠ „Bijaći“ koja je inicijator očuvanja čakavske jezične baštine izrazila jezadovoljstvo odazivom i realizacijom ovogodišnjeg programa u organizaciji OŠ „Petar Berislavić“ nagovijestivšida će se sljedeći 3. susret Dica i ČAkavica održati u Kaštelima početkom svibnja 2013. godine, a domaćin ćebiti Dječji vrtići Kaštela. Interes sudionika za očuvanjem čakavice budi nadu da još ima ljudi kojima ČA slajezvoni, istakla je ravnateljica Šošić budući da će se za organizaciju 4. susreta 2014. godine po<strong>br</strong>inuti OŠ Marjaniz Splita, a 5. susreta 2015. godine OŠ Vis s otoka Visa.Svečana promocija konobara i kuhara - specijalistaGordana CvitanovićTurističko-ugostiteljska škola Split, koja jedina u Hrvatskoj uz du<strong>br</strong>ovačku ima verifikaciju za izo<strong>br</strong>azbuspecijalista kuhara, zajedno sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje – Područnom službom Split, organiziralaje 22. svibnja svečani završni ispit kuhara - specijalista i konobara – specijalista za školsku godinu 2011./2012.Završne ispite položilo je 46 kandidata – 18 kuhara specijalista tjestenine i riže, 16 kuhara specijalista, 11


prosvjeta i kulturakronika sdž29prekvalificiranih konobara i jedan konobar specijalist. „Program je bio zahtjevan, trajao je sedam mjesecia odrađeno je 500 sati. Siguran sam da će tržište rada s njima dobiti na novoj kvaliteti“, kazao je Ivo Bilićravnatelj Turističko-ugostiteljske škole. Miroslav Delić, pročelnik Područne službe HZZ Split, naglasio je kakoHZZ svake godine ulaže u o<strong>br</strong>azovanje i prekvalifikaciju nezaposlenih. Zamjenik župana Luka Brčić koji jenazočio završnom ispitu, u ime <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije kao osnivača svih srednjih škola u Županijinaglasio je kako se zajedno sa ravnateljem zalaže za promjenu upisnih kvota koje bi pratile stanje na terenu.Održana je i Konferencija za medije na temu „O<strong>br</strong>azovanje u skladu s potrebama tržišta rada u sektoruturizma i ugostiteljstva“, na kojoj su osim zamjenika župana Brčića sudjelovali predstavnici Agencije zastrukovno o<strong>br</strong>azovanje i o<strong>br</strong>azovanje odraslih, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Turističko-ugostiteljskaškole Split. Novi specijalisti kuhari odličnom spizom dokazali su kako je edukacija i sedmomjesečni rad zaistaurodio plodom. Na bogatoj trpezi koju su složili novi specijalisti mogao se kušati biftek u umaku od zelenogpapra s glaziranim povrćem u košarici od parmezana, zatim pirjani savici od purećih prsa na mediteranskinačin sa zelenim rezancima glaziranim na maslacu……i još puno toga! Zadovoljni su i specijalisti. Jedan odnjih kazao je kako je u kuharstvu već 14 godina i da je htio više. Naglasio je kako je zadovoljan onim što jenaučio, te da se sada nalazi na korak do šefa kuhinje.Festival znanostiFestival znanostije manifestacijakojoj je ciljpribližiti znanostjavnosti, odnosnoinformirati javnosto aktivnostimai rezultatimau područjuznanosti,poboljšati javnupercepcijuznanstvenikate motiviratimlade ljudi zaistraživanje istjecanje novihznanja.Sveučilišta u Splitu, Zagrebu, Osijeku i Rijeci, usuradnji s Tehničkim muzejom i British Councilom,pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva znanosti,o<strong>br</strong>azovanja i športa organizirali su deseti – jubilarniFestival znanosti, koji se održavao od 23. do 28.travnja.Festival znanosti, manifestacija koja se uHrvatskoj kontinuirano organizira od 2003. godine,namijenjena je učenicima, studentima i ostalimgrađanima.Osnovna tema ovogodišnjeg Festivala je „<strong>br</strong>oj10“, a iza<strong>br</strong>ana je uz obilježavanje obljetnice.Međutim, kao i prijašnjih godina na Festivalu suobuhvaćene i druge znanstvene teme za kojese smatralo da bi bile zanimljive i poučne širokojjavnosti. Dosadašnje osnovne teme Festivalaznanosti bile su: DNA (2003.), Robotika i umjetnainteligencija (2004.), Klima i klimatske promjene(2005.), 150. obljetnica rođenja Nikole Tesle i 100.obljetnica rođenja Vladimira Preloga (2006.), Hrana i zdravlje (2007.),Voda (2008.), Evolucija (2009.), Zemlja (2010.), Svjetlost i 300. obljetnicarođenja Ruđera Boškovića (2011.).Festival znanosti u Splitu otvoren je u Galeriji Umjetnina 23.travnja.Kroz tjedan dana trajanja festivala održan je velik <strong>br</strong>oj aktivnosti (diskusije,radionice, znanstvenih kafići, tribine izložba…) koje su znanost prikazalena popularan, veseo i svakome razumljiv način. Cilj je bio većinuaktivnosti smjestiti u centar grada kako bi planirana događanja mogaovidjeti veliki <strong>br</strong>oj građana, od djece predškolske dobi do umirovljenika.U sklopu Festivala znanosti na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i<strong>br</strong>odogradnje upriličen je dan za učenike osnovnih i srednjih škola “Budi i ti znanstvenik”,gdje su studenti izvodili pokuse iz fizike i kemije, a učenici gosti predstavljali svoje projekte.U sklopu Festivala na plaži Obojena u Splitu održan je Astroparty - zabava uz teleskope, plesne točke iastrokoktele. Ovaj neobičan party organizirali su studenti splitskog PMF-a. Izašli su iz laboratorija na plažu ina ovaj originalan način promovirali i popularizirali znanost. „Puno ljudi misli da je znanost samo u knjigama ilaboratorijima. Ali znanost itekako može biti zabavna. Upravo zbog je organiziran i Astroparty: spoj zabavnogizlaska i mnoštvo znanstvenih detalja u kojima svatko može nešto naučiti, od jednostavnih znanstvenih ‘trikova’,pa sve do <strong>br</strong>oja planeta u Sunčevom sustavu“, kazali su organizatori ovog zanimljivog događaja.A.-M. Škorić


30 kronika sdždogađajiIV regionalna konferencija o sigurnosti gradova“Sigurnost gradova 2012.”U Solinu je 12. i 13. travnja održana IV regionalna konferencija o sigurnosti gradova “Sigurnost gradova2012.”. Konferenciju je otvorio zamjenik ministra unutarnjih poslova Evelin Tonković. Tijekom konferencije osigurnosti gradova govorili su stručnjaci - predavači iz područja sigurnosti iz MUP-a RH, te stručnjaci iz VelikeBritanije, Francuske, Mađarske, Slovenije i BiH. Na Konferenciji je aktivno sudjelovao i Odbor za sigurnost<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije, čiji je predsjednik Pododbora za sigurnost i kulturu u prometu Josip Šitum,održao predavanje „Fiksni radarski sustavi za mjerenje <strong>br</strong>zine u Splitu“ i njihov utjecaj na sigurnost prometau <strong>Splitsko</strong>-dalmatinskoj županiji. U svom pozdravnom govoru zamjenik župana Visko Haladaić je kazao:“Nije slučajno oda<strong>br</strong>an Solin i naša županija za prvi izlazak konferencije iz Zagreba, Grad Solin a potom i<strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong> županija, zajedno ostalih s 15 gradova i 39 općina, razvili su sustave koji svojim žiteljimai turistima osiguravaju sve veću sigurnost na svojim područjima, od uređenja i osvjetljenja javnih površina,parkova i cesta, luka i lučica, razvoja i unapređenja sustava komunalnog redarstva do formiranja Vijeća zaprevenciju, zajedničkog rada sa UNDP na mnogim važnim projektima EE i dr.”. Konferencija je bila namijenjenagradonačelnicima, dogradonačelnicima i voditeljima poslova sigurnosti u gradovima, lokalnoj upravi isamoupravi, županima, dožupanima i voditeljima poslova sigurnosti u županijama, direktorima i upravama svihgospodarskih subjekata koji su od posebnog interesa za sigurnost i o<strong>br</strong>anu države, direktorima i predstavnicimatvrtki za tjelesnu i tehničku zaštitu, predsjednicima i članovima vijeća za prevenciju, te svim menadžerima istručnjacima za sigurnost. Cilj Konferencijeje bila sudionicima iz zemlje i inozemstvaomogućiti razmjenu stručnih informacijao poslu kojim se svakodnevno bave, kaoi razmjenu najnovijih praktičnih iskustavakoje će izložiti predstavnici gradova izHrvatske i susjednih zemalja. Konferencija jeodržana pod visokim pokroviteljstvom VladeRepublike Hrvatske i Ministarstva unutrašnjihposlova Republike Makedonije, a uz potporuMinistarstva unutarnjih poslova RepublikeHrvatske (MUP RH), United NationsDevelopment Programme (UNDP) Hrvatska,<strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županije, Državneuprave za zaštitu i spašavanje (DUZS),Grada Splita, te Udruge gradova i Hrvatskeudruge menadžera sigurnosti (HUMS).A.-M. Škorić


događaji kronika sdž 31Održan radni sastanak na temu Programa aktivnostiu provedbi posebnih mjera zaštite od požaraU organizaciji Vatrogasne zajednice <strong>Splitsko</strong>dalmatinskežupanije i Državne uprave za zaštitui spašavanje-područni ured Split, a temeljem točke12. Programa aktivnosti u provedbi posebnihmjera zaštite od požara od interesa za RepublikuHrvatsku u 2012. godini, održan je 17. svibnjaradni sastanak. Sastanku su nazočili predstavnicijedinica lokalne samouprave <strong>Splitsko</strong>-dalmatinskežupanije, članovi Stožera zaštite i spašavanja,pripadnici Operativnih službi i ostali izvršiteljizadaća iz Programa aktivnosti.Nazočnima se o<strong>br</strong>atio zamjenik župana ViskoHaladić koji je naglasio važnost ovih sastanaka uočipredstojeće protupožarne sezone. Na sastanku seraspravljalo o slijedećem:1. Analiza tijeka pripreme i provedbe aktivnosti zaštite od požara sukladno obvezamaproizašlim iz Programa aktivnosti u pripremi protupožarne sezone,2. Izviješće predstavnika jedinica lokalne samouprave i ostalih subjekata provedbe zadaća oizvršenim zadaćama iz Programa aktivnosti u pripremi protupožarne sezone,3. Analiza pripremnih i provedbenih aktivnosti sukladno obvezama iz Programa aktivnosti zaturističku godinu 2012.Pročelnik, Petar Škorić i načelnik, Slavko Đapić iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje-Područniured Split, te Županijski vatrogasni zapovjednik, Dražen Glavina izložili su svoje prezentacije nakon kojih jeuslijedila kratka rasprava po otvorenim pitanjima i obvezama iz Programa aktivnosti. Zaključujući sastanakzamjenik župana Haladić pozvao je sve izvršitelje zadaća iz Programa aktivnosti na ispunjenje obveza, a ucilju što mirnije i uspješnije turističke sezone.Pripremili: M. Franetović, A.-M. ŠkorićFaust Vrančić – najbolji prijedlogUručene nagrade za najbolje prijedloge imenaZnanstveno-tehnologijskog parka SDŽŽupan Ante Sanader uručio je 2. travnja nagrade studentima čiji su prijedlozi imena za Znanstvenotehnologijski park u Vučevici dobili najviše glasova stručnog povjerenstva. Župan se zahvalio svima koji susudjelovali u ovom projektu. „U odabiru imena Znanstveno-tehnologijskog parka željeli smo uključiti studente,


32 kronika sdždogađajijer će upravo njima park najviše služiti u budućnosti“, kazao je župan čestitajući nagrađenima. Savjetnik županaza studenska pitanja, ujedno i član Povjerenstva, Vide Popović, izrazio je svoje zadovoljstvo što su župan ižupanija prepoznali ideju da baš studenti, od samog početka sudjeluju u projektu ZTP Vučevica. Naglasioje kako je upravo studenska populacija ta koja će biti nositelj aktivnosti u ZTP-u. Predsjednica Povjerenstvadr.sc. Mirela Mihić naglasila je kako se Povjerenstvo odabirući ime od svih ponuđenih vodilo prije svegakriterijima natječaja.Josip Došen iz Slavonskog Broda dobio je prvu nagradu od 10.000,00 kn). Student je 2. godine Poslovneekonomije Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Drugo mjesto i nagradu prijenosno računalo dobilaje Irena Ivanščak, iz Bregane, studentica 2. godine Visoke škole za poslovanje i upravljanje „Baltazar AdamKrčelić“, s pravom javnosti iz Zaprešića. Luka Boban osvojio je treće mjesto (certifikat o sudjelovanju), student4. godine strojarstva, Fakulteta strojarstva i <strong>br</strong>odogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Na Natječaj je pristiglo 58prijedloga koje je prijavilo je 25 natjecatelja/ica, od toga 17 studentica i 8 studenata.Josip Došen , prvonagrađeni objasnio je kako je došao do ideje za ime parka. Faust Vrančić rođen 1551.godine, bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, pronalazač, diplomat, inženjer, svećenik i biskup. Najvažnijije konstruktor i tehnički pisac u Hrvata na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Vođen ovim činjenicama i gledajući,te ispitujući namjenu Parka čije okosnice su razvoj, inovacija i znanost, Josip Došen je upravo ime FaustaVrančića našao kao najbolje za naziv Parka. Zahvalio se svima u Županiji na nagradi, te kazao kako 10 tisućakuna nije mali iznos za jednog studenta.A.-M. Škorić"Kužina o' štajuna"nastavak plodonosne suradnjeo<strong>br</strong>tnika Slavonije i otoka BračaKulinarskom feštom 28.travnja na supetarskoj rivi otvorena je 3. po redu gastronomska manifestacija„Kužina o štajuna“.Direktor Turističke zajednice Grada Supetra Ivan Cvitanić otvorio je ovogodišnji festival „Kužina o štajuna“,na kojem su se prigodnim riječima o<strong>br</strong>atili Visko Haladić zamjenik župana <strong>Splitsko</strong> – dalmatinske županije,Tonći Matulić potpredsjednik Udruženja o<strong>br</strong>tnika Brač, te Slavko Rich predsjednik UO Požege i DraženZovko predsjednik UO Vukovar. Turistička zajednica Grada Supetra u suradnji s Udruženjem o<strong>br</strong>tnika Bračorganizirali su kulturno – gastronomsku manifestaciju u kojoj su sudjelovali razni restorani, konobe, srednjaškola i hotelske kuće iz Supetra i Donjeg Humca.Brački ugostitelji su bili kreativni s ovogodišnjom štajunskom temom priprema <strong>br</strong>ačke janjetine na raznenačine. Poznata nam je kvaliteta i priprema <strong>br</strong>ačke janjetine na špicu i ražnju. Međutim, na otvaranjemanifestacije „Kužine o štajuna“ <strong>br</strong>ački ugostitelji su još jednom iznenadili svojom kreativnošću.Na rivi se degustiralo: pohane crne masline punjene janjetinom, vegeterijanski sushi, žgvacet od janjetine,janjeći <strong>br</strong>udet, janjeći ragu s varenikom, janjetina u špinatu, punjeni janjeći odrezak i još mnogo toga.


događaji kronika sdž 33Uz predstavljanje <strong>br</strong>ačke janjetine na svakojake načine, na rivi su sedegustirali i prodavali slavonski autohtoni proizvodi: kuleni, čvarci, kobasice,slanina, kravlji sir, voćne rakije, crna i bijela vina. Predsjednici UO Vukovarai Požege kao i njihovi članovi dijelili su slavonski poznati, pikantni čobanac.Uz jelo su se mogli razgledati i kupiti ručni radovi sa slavonskim etnoobilježjem, kao što su ručne torbe, vunene čarape, ogrlice i još mnogo toga.Kulturno umjetničko društvo Požege zajedno sa tamburaškim sastavomanimirao je slavonskim plesovima i zvucima Slavonije. Tijekom zadnjegdana boravka gosti iz Slavonije obišli su zavičajni muzej u Škripu gdje su seupoznali s vrijednostima bogate kulturne i povijesne baštine otoka Brača.Ovogodišnji Festival „Kužine o' štajuna „ nastavak je uspješne suradnje i prijateljstva koje setemelji i na Povelji o prijateljstvu i suradnji koja je potpisana između o<strong>br</strong>tnika Brača, Vukovara i Požege.65. godina djelovanja <strong>Splitsko</strong>g dijabetičkog društvaManifestacija 65. godišnjice <strong>Splitsko</strong>g dijabetičkog društva održana je 22. svibnja u HNK Split. Ovoj važnojobljetnici nazočio je zamjenik župana Luka Brčić koji je ovom prilikom kazao „O “tihom ubojici” vi govoriteglasno i na tome vam hvala“. Predsjednik Društva Branko Lulić je podijelio povelje i zahvalnice zaslužnimaza rad 65-godišnje udruge. Upravnom Odjelu za zdravstvo i socijalnu skrb <strong>Splitsko</strong>-dalmatinske županijedodijeljena je Povelja za poseban dugogodišnji doprinos djelovanju Društva.<strong>Splitsko</strong> dijabetičko društvo okuplja, organizira, educira i osposobljava osobe sa šećernom bolešću Splita,Solina, Kaštela, Omiša, Brača i Hvara, te drugih mjesta. Osnovano je s ciljem da upućuje struci, izvršnoj izakonodavnoj vlasti prijedloge i mišljenja oko zdravstvene i socijalne ali i pravne politike vezane za problemešećerne bolesti i osoba koje bolest napada. Društvo vodi i upravlja čestim oblicima informativnog i senzibilnogprilaza širokom <strong>br</strong>oju ljudi, preventivno mjeri šećer u krvi i krvni tlak. Također, u okviru svog djelovanje dajeinformacije i upute kako se nositi sa ovom podmuklom i opakom bolešću. Društvo organizira tematskapredavanja i radionice, od kojih se posebno ističu radionice i igraonice za djecu sa šećernom bolešću. Što jenajvažnije Društvo organizira educiranje oboljelih sa DMS kroz 31-satne cikluse uz osam vanjskih stručnihpredavača: epidemiologa, dijabetologa, psihologa, tri obiteljska liječnika i dvije patronažne sestre Domazdravlja SDŽ.Pripremila: A.-M. Škorić


34 kronika sdžGRADOVIGrad Split• Adresa: Obala kneza Branimira 17, 21000 Split• Telefon: (+385 21) 310-252, 310-253• Faks: (+385 21) 310-254• E-mail: grad@split.hr• Web: http://www.split.hrGrad Hvar• Adresa : Fa<strong>br</strong>ika bb, 21450 Hvar• Telefon: (+385 21) 741-608, 718-094• Faks: (+385 21) 718-096• E-mail: procelnik@hvar.hr• Web: http://www.hvar.hr/gradhvarGrad Imotski• Adresa: dr. Ante Starčevića 23, 21260 Imotski• Telefon: (+385 21) 841-125• Faks: (+385 21) 841-409• E-mail: grad-imotski@st.htnet.hr• Web: http://www.imotski.hrGrad Kaštela• Adresa: Braće Radić 1, 21212 Kaštel Sućurac• Telefon: (+385 21) 205-205• Faks: (+385 21) 224-201• E-mail: gradonacelnik@kastela.hr• Web: http://www.kastela.hrGrad Komiža• Adresa: Ulica hrvatskih mučenika 9, 21485 Komiža• Telefon: (+385 21) 713-166, 713-019• Faks: (+385 21) 713-166, 713-019• E-mail: grad.komiza@st.t-com.hr• Web: http://www.komiza.hrGrad Makarska• Adresa: Obala kralja Tomislava 1, 21300 Makarska• Telefon: (+385 21) 608-400, 608-401• Faks: (+385 21) 612-046• E-mail: gradonacelnik@makarska.hr• web: http://www.makarska.hrGrad Omiš• Adresa: Trg kralja Tomislava 5/1, 1310 Omiš• Telefon: (+385 21) 755-500, 862-059• Faks: (+385 21) 862-022• E-mail: grad@omis.hr• Web: http://www.omis.hrGrad Sinj• Adresa: Dragašev prolaz 10, 21230 Sinj• Telefon: (+385 21) 708-601, 821-081• Faks: (+385 21) 826-591• E-mail: info@sinj.hr• Web: http://www.sinj.hrGrad Solin• Adresa: Stjepana Radića 42, 21210 Solin• Telefon: (+385 21) 555-200, 555-201• Faks: (+385 21) 211-120• E-mail: gradonacelnik@solin.hr• Web: http://www.solin.hrGrad Stari Grad• Adresa: Novo Riva 3, 21460 Stari Grad• Telefon: (+385 21) 765-520, 765-022• Faks: (+385 21) 717-818• E-mail: grad@stari-grad.hr• Web: http://www.stari-grad.hrGrad Supetar• Adresa: Vlačica 5 21400 Supetar• Telefon: (+385 21) 756-710• Faks: (+385 21) 756-712• E-mail: grad-supetarst.t-com.hr• Web: http://www.gradsupetar.hrGrad Trilj• Adresa: Poljičke Republike 15, 21240 Trilj• Telefon: (+385 21) 831-030, 831-135• Faks: (+385 21) 831-198• E-mail: grad-trilj@st.htnet.hrGrad Trogir• Adresa: Trg Pape Ivana Pavla II. 1, 21220 Trogir• Telefon: (+385 21) 800-401• Faks: (+385 21) 800-408• E-mail: tajnik@trogir.hr• Web: http://www.trogir.hrGrad Vis• Adresa: Trg 30. svibnja 1992. 2, 21480 Vis• Telefon: (+385 21) 711-125, 711-031• Faks: (+385 21) 711-063• E-mail: grad-vis@st.t-com.hrGrad Vrgorac• Adresa: Tina Ujevića 8, 21276 Vrgorac• Telefon: (+385 21) 674-031, 674-128• Faks: (+385 21) 674-012• E-mail: grad@vrgorac.hr• Web: http://www.vrgorac.hrGrad Vrlika• Adresa: Trg fra Filipa Grabovca 5, 21236 Vrlika• Telefon: (+385 21) 827-023, 827-024• Faks: (+385 21) 827-222• E-mail: grad@vrlika.hr• Web: http://www.vrlika.hrOPĆINEINFO STRANICE SDŽOpćina Baška vodaSjedište: Baška VodaAdresa: Obala sv. Nikole 65Telefon: (+385 21) 620-244, 620-691Fax: (+385 21) 620-244E-mail: opcina.baska.voda@st.t-com.hrWeb: http://www.baskavoda.hrOpćina BolSjedište: BolAdresa: Uz pjacu 2Telefon: (+385 21) 635-811, 635-114Fax:: (+385 21) 635-044E-mail: nacelnik@opcinabol.hrWeb: opcinabol.hrOpćina BrelaSjedište: BrelaAdresa: Trg žrtava Domovinskog rata 1Telefon: (+385 21) 618-561, 618-330Fax: (+385 21) 618-331, 618-330E-mail: opcina-<strong>br</strong>ela@st.t-com.hrWeb: http://www.opcina-<strong>br</strong>ela.hrOpćina Cista ProvoSjedište: Cista ProvoAdresa: Cista Provo bbTelefon: (+385 21) 722-201, 722-103Fax: (+385 21) 670-218, 722-105E-mail: opcina.cista.provo@st.t-com.hrWeb: http://www.opcina-cista-provo.hrOpćina DicmoSjedište: DicmoAdresa: Kraj bbTelefon: (+385 21) 837-937Fax: (+385 21) 837-466E-mail: opcinadi-1@st.htnet.hrOpćina Dugi RatSjedište: Dugi RatAdresa: Poljička cesta 133Telefon: (+385 21) 734-900, 735-291Fax: (+385 21) 734-900E-mail: opcina.dugi.rat@st.t-com.hrWeb: http://www.dugirat.comOpćina DugopoljeSjedište: DugopoljeAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana 1Telefon: (+385 21) 668-290, 668-280Fax: (+385 21) 660-250E-mail: opcina-dugopolje@st.htnet.hrWeb: http://www.dugopolje.hrOpćina GradacSjedište: GradacAdresa: Stjepana Radića 3Telefon: (+385 21) 697-601Fax: (+385 21) 697-549E-mail: opcina-gradac-proracun@st.t-com.hrOpćina HrvaceSjedište: HrvaceAdresa: Hrvace bbTelefon: (+385 21) 829-005, 829-186Fax: (+385 21) 829-700E-mail: opcina.hrvace@st.htnet.hrOpćina JelsaSjedište: JelsaAdresa: Riva bbTelefon: (+385 21) 761-400, 761-548Fax: (+385 21) 761-549E-mail: nacelnik@jelsa.hrWeb: http://www.jelsa.hrOpćina KlisSjedište: KlisAdresa: Megdan 68Telefon: (+385 21) 240-292, 240-445Fax: (+385 21) 240-657E-mail: opcina.klis@st.t-com.hrWeb: www.klis.hrOpćina LećevicaSjedište: LećevicaAdresa: 21 202 LećevicaTelefon: (+385 21) 250-099Fax: (+385 21) 250-037E-mail: opcinale@globalnet.hrOpćina LokvičićiSjedište: LokvičićiAdresa: Lokvičići bbTelefon: (+385 21) 853-700Fax: (+385 21) 853-700E-mail: opcina.lokvicici@st.hinet.hrOpćina LovrećSjedište: LovrećAdresa: Dr. Franje Tuđmana 7Telefon: (+385 21) 723-001Fax: (+385 21) 723-002E-mail: opcina.lovrec@st.t-com.hrWeb: http://www.lovrec.hrOpćina MarinaSjedište: MarinaAdresa: Ulica Ante Rudana 47Telefon: (+385 21) 889-088Fax: (+385 21) 796-541E-mail: opcina-marina@st.t-com.hrWeb: http://www.marina.hrOpćina MilnaSjedište: MilnaAdresa: Sridnja kala bbTelefon: (+385 21) 636-122Fax: (+385 21) 636-122E-mail: milna@milna.hrOpćina MućSjedište: Donji MućAdresa: Donji Muć bbTelefon: (+385 21) 652-225, 652-237Fax: (+385 21) 652-214E-mail: opcina-muc@st.t-com.hrWeb: http://www.muc.hrOpćina NerežišćaSjedište: NerežišćaAdresa: Nerežišća bbTelefon: (+385 21) 637-300, 637-059Fax: (+385 21) 637-058E-mail: op-nerezisca@st.t-com.hrWeb: http://www.nerezisca.comOpćina OkrugSjedište: Okrug GornjiAdresa: Bana Jelačića 17Telefon: (+385 21) 688-502Fax: (+385 21) 887-477E-mail: info@okrug.hrWeb: http://www.okrug.hrOpćina OtokSjedište: Otok na CetiniAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana 8Telefon: (+385 21) 834-503Fax: (+385 21) 835-088E-mail: opcina-otok@st.t-com.hrWeb: http://www.opcina-otok.hrOpćina PodbabljeSjedište: DrumAdresa: KamenmostTelefon: 021 848 064Fax: 021 848 064Općina PodgoraSjedište: PodgoraAdresa: A. Kačića Miošića 2Telefon: (+385 21) 625-299, 625-103Fax: (+385 21) 603-954E-mail: opcina.podgora2@st.t-com.hrWeb: http://www.podgora.hrOpćina PodstranaSjedište: PodstranaAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana 3Telefon: (+385 21) 330-545, 330-477Fax: (+385 21) 330-271E-mail: opcina.podstrana@st.htnet.hrWeb: http://www.podstrana.hrOpćina PostiraSjedište: PostiraAdresa: Vrilo bbTelefon: (+385 21) 632-133Fax: (+385 21) 632-107E-mail: opcina.postira@st.t-com.hrOpćina PrgometSjedište: PrgometAdresa: Prgomet bbTelefon: (+385 21) 797-790, 797-<strong>78</strong>8Fax: (+385 21) 797-790E-mail: opcina.prgomet@st.htnet.hrOpćina Primorski DolacSjedište: Primorski DolacAdresa: Primorski Dolac bbTelefon: (+385 21) 899-445Fax: (+385 21) 899-445E-mail: opcina.primorski.dolac@st.t-com.hrOpćina ProložacSjedište: Proložac DonjiAdresa: Trg dr. Franje Tuđmana bbTelefon: (+385 21) 846-158Fax: (+385 21) 845-013E-mail:mate.lasic@st.t-com.hrWeb: http://www.prolozac.hrOpćina PučišćaSjedište: PučišćaAdresa: Trg svetog Jeronima bbTelefon: (+385 21) 633-205, 633-290Fax: (+385 21) 633-205E-mail: opcina@pucisca.hrWeb: http://www.pucisca.hrOpćina RunovićiSjedište: RunovićiAdresa: Trg fra Mije Runovića bbTelefon: (+385 21) 849-507, 849-125Fax: (+385 21) 849-508E-mail: opcina-runovici@st.htnet.hrWeb: http://www.runovici.hrOpćina SegetSjedište: Seget DonjiAdresa: Trg hrvatskog vitezovaŠpiro Ševo PrzelinTelefon: (+385 21) 880-037, 880-171Fax: (+385 21) 880-037, 880-171E-mail: opcina.seget@inet.hrOpćina SelcaSjedište: SelcaAdresa: Trg Stjepana RadićaTelefon: (+385 21) 622 663Fax: (+385 21) 7<strong>78</strong>-187E-mail: info@selca.hrWeb: www.selca.hrOpćina SućurajSjedište: SućurajAdresa: Sućuraj bbTelefon: (+385 21) 773-229, 773-435Fax: (+385 21) 717-736E-mail: opcina-sucuraj@st.t-com.hrOpćina SutivanSjedište: SutivanAdresa: Blato bbTelefon: (+385 21) 638-366, 717-508Fax: (+385 21) 717-509E-mail: opcina-sutivan@st.t-com.hrWeb: http://www.sutivan.hrOpćina ŠestanovacSjedište: ŠestanovacAdresa: Šestanovac bbTelefon: (+385 21) 721-006, 721-441Fax: (+385 21) 721-006E-mail: info@opcina-sestanovac.hrWeb: http://www.opcina-sestanovac.comOpćina ŠoltaSjedište: GrohoteAdresa: Podkuća 8Telefon: (+385 21) 654-150, 654-123,Fax: (+385 21) 654-130E-mail: opcina-solta@st.htnet.hrOpćina TučepiSjedište: TučepiAdresa: Kraj 39 ATelefon: (+385 21) 623-568Fax: (+385 21) 623-595E-mail: opcina-tucepi@st.t-com.hrWeb: http://www.tucepi.hrOpćina ZadvarjeSjedište: ZadvarjeAdresa: Zadvarje bbTelefon: (+385 21) 729-018Fax: (+385 21) 729-018E-mail: opcina.zadvarje@st.t-com.hrOpćina ZagvozdSjedište: ZagvozdAdresa: Franje Tuđmana 65Telefon: (+385 21) 847-080, 670-172Fax: (+385 21) 847-080E-mail: opcina.zagvozd@st.t-com.hrWeb: http://www.zagvozd.hrOpćina ZmijavciSjedište: ZmijavciAdresa: ZmijavciTelefon: (+385 21) 840-588, 840-177Fax: (+385 21) 840-177E-mail: opcina.zmijavci@st.t-com.hrWeb: hhtp//www.zmijavci.hr


kronika sdž35<strong>Splitsko</strong>-<strong>dalmatinska</strong> županija• Sjedište: Split• Adresa: Domovinskog rata 2• Telefon: 021 400 259• E-mail: splitsko.<strong>dalmatinska</strong>.zupanija@dalmacija.hr• Web stranica: http://www.dalmacija.hrŽUPANIJSKI UPRAVNI ODJELII SLUŽBEUred ŽupanaTel: +385 21 400 212Fax: + 385 21 400 166Adresa: Domovinskog rata 2/IVTajništvo ŽupanijeTel: + 385 21 400 252Fax: + 385 21 400 087Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za gospodarstvo, razvitak ieuropske integracijeTel: +385 21 400 232Fax: +385 21 400 085Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za pomorstvo i turizamTel: + 385 21 400 282Fax: + 385 21 400 153Adresa: Domovinskog rata 2/IUpravni odjel za graditeljstvo, komunalneposlove, infrastrukturu i zaštitu okolišaTel: +385 21 400-120Fax: + 385 21 490-941Adresa: Bihaćka 1Upravni odjel za prostorno uređenjeTel: +385 21 400-130Fax: + 385 21 490-940Adresa: Bihaćka 1Služba za javnu nabavuTel: +385 21 400 030Fax: + 385 21 400-166Adresa: Domovinskog rata 2/ISlužba unutarnje revizijeTel: + 385 21 400-299Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za zdravstvoi socijalnu skrbTel: + 385 21 400-223Fax: + 385 21 400-000Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za prosvjetu, kulturu i športTel: + 385 21 400-222Fax: + 385 21 400-000Adresa: Domovinskog rata 2/IVUpravni odjel za proračun i financijeTel: + 385 21 400 272Fax: + 385 21 400 071Adresa: Domovinskog rata 4/IIIAranžmani specijalista kuhara Turističko ugostiteljske škole


Zaštićena područja - Posebni rezervat - JadroGornji tok rijeke jadro proglašen je 1984. godine posebnim ihtiološkim rezervatom.Površina tog ihtiološkog rezervata je cca <strong>78</strong> 000 m2, a to predstavlja vodotok rijeke Jadrood izvora do Uvodića mosta. Jadro je tipična krška rijeka, kratkog toka, ali bogatavodom. Ona se ulijeva u more i nije u kontaktu ni s jednim drugim vodotokom, pa taizolacija, kao i kod drugih krških rijeka, utječe na stvaranje endema. Tako se i u Jadrurazvila endemična podvrsta mekousne pastrve (Salmothymus obtusirostris salonitana),koja živi jedino na ovom lokalitetu i stoga je vrijedna, rijetka i potencijalno ugrožena.Populacija ove pastrve održava se, ali točno stanje populacije nije poznato. U rezervatuima i introduciranih ribljih vrsta.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!