Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (<strong>2001</strong>), br. <strong>26</strong>, str. 93 do 97 [e{i}, R.: Rotterdamski festival<br />
samom sadr`aju pri~e ve} upravo po na~inu na koji je ona<br />
ispri~ana, po inventivnom pristupu samom [TO, po vrlo inspirativnom<br />
tretmanu i same pri~e i glavnog junaka i ambijenta<br />
zbivanja te naposljetku i po tretmanu samih gledatelja<br />
koji su vi{e nego uobi~ajeno aktivni sudionici filma. Od njih<br />
se o~ekuje konstantna participacija ne samo u slaganju kronologije<br />
pri~e ve} i u iskustvenom razumijevanju (poistovje-<br />
}enju) s glavnim junakom. Gledatelj je naime prisiljen SJE-<br />
]ATI SE detalja koji su bili u sekvenci prije samo deset minuta<br />
recimo, no to mu ~esto ne polazi za rukom, jednako<br />
kao ni glavnom junaku za kojega znamo da ima dijagnosticiranu<br />
bolest »nesposobnosti kratkotrajnog pam}enja«; te se<br />
i gledatelj kao i glavni junak hvata za male detalje koji mu<br />
slu`e kao ’reperi’ pomo}u kojih }e se prisjetiti gdje je ve} vidio<br />
neko novo lice, {to se dogodilo u tom i tom ambijentu,<br />
da li je netko od sudionika u pri~i zaslu`io ili izgubio povjerenje<br />
junaka itd. U svakom slu~aju Memento je film koji gledatelji<br />
ne}e lako zaboraviti. Prema izjavi samog redatelja,<br />
film se u Americi smatra jednim od kult filmova ili neobi~nih<br />
alternativa konvencionalnom filmu, dok je u Europi<br />
smatran potpunim mainstream djelom i ne prikazuje se u<br />
art-kinima nego u regularnim velikim dvoranama.<br />
Drugi film koji se ne izdvaja po na~inu pripovijedanja pri~e<br />
nego po na~inu snimanja i gra|enja filma jest ameri~ki film<br />
Dvorac redatelja Jesse Peretza. Film je izazvao pozornost u<br />
Rotterdamu, gdje je imao svjetsku premijeru, osobito nakon<br />
{to su autor i glavni glumac objasnili svoj neobi~an na~in<br />
rada. Naime, ovaj cjelove~ernji igrani film ra|en je bez i jednog<br />
napisanog dijaloga. Sve {to su glumci govorili (a u filmu<br />
se razgovara stalno) rezultat je improvizacije. Redatelj bi na<br />
po~etku svake scene dao upute glumcima u stilu: »poku{aj<br />
zavesti sobaricu«, te ograni~enja: »izbjegavaj odgovor na pitanje<br />
tko je otac djeteta«, te bi tako glumci sami zapravo razvijali<br />
radnju u ovisnosti od trenutnog nadahnu}a. Naprasno<br />
izre~eni dijalog odveo bi ponekad pri~u tako daleko od o~ekivanog<br />
da je suigra~ u istoj sceni ponekad morao brzo i lucidno<br />
razmi{ljati kako vratiti radnju na stazu koju je on imao<br />
na umu. Sam je redatelj izjavio kako se iznena|ivao tijekom<br />
snimanja gotovo svake sekvence. Sve je snimano s tri kamere<br />
istodobno te su reakcije glumaca potpuno autenti~ne (a<br />
ne odglumljene, izvje`bane, korigirane...). Prema izjavi Paula<br />
Ruuda, jednog od dvoje glavnih likova, dijalozi bi ponekad<br />
bili toliko iznena|uju}i i komi~ni da su povremeno snimatelji<br />
morali u~vrstiti sve tri kamere na stativ i iza}i jer nisu<br />
mogli zadr`ati smijeh. Snimanje je trajalo samo 13 dana, sve<br />
je ra|eno digitalno, bud`et je bio izuzetno mali, a tek poslije,<br />
kada se ne{to sredstava pribavilo na osnovi snimljenog i<br />
izmontiranog materijala, na{ao se financijer koji je platio<br />
prebacivanje na 35 mm vrpcu. I tako je nastao cjelove~ernji<br />
film koji je u Rotterdamu po`njeo velik uspjeh kod publike.<br />
Pri~a je vrlo jednostavna: dva brata Amerikanca, od koji je<br />
jedan bijelac a drugi crnac (usvojeni sin) dobivaju pismo da<br />
im je umro ujak u Francuskoj. U naslje|e dobivaju dvorac.<br />
Osoblje, posluga, kuhari... `ele ostati raditi u dvorcu, no<br />
bra}a nemaju novca za njegovo odr`avanje te `ele prodati i<br />
dvorac i poslugu zajedno. No, stvari se zakompliciraju kada<br />
osoblje po~ne odmotavati svoje tajanstvene pri~e i odavati<br />
svoj stvarni identitet.<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
Cjelove~ernji film u kojem se stalno razgovara (jedan od bra-<br />
}e ovisnik je o svom psihijatru te podsje}a na neki od likova<br />
iz filmova W. Allena) imao je u po~etku scenarij od svega 12<br />
stranica, bio je to samo dramatur{ki kostur svake sekvence,<br />
sve ostalo nastalo je na snimanju i u monta`i. Glumac Paul<br />
Ruud ka`e:» redatelj je razgovarao sa svakim glumcem posebno,<br />
tako da nismo imali pojma {to je kome rekao. Prije<br />
svake scene morali smo dobro razmisliti {to }emo re}i i kako<br />
izvu}i scenu na ono {to je o~ekivani rezultat u tom dijelu filma.<br />
Ja bih ponekad samo ne{to »izvalio« i mislio — »neka se<br />
redatelj sam izvla~i u monta`i.«<br />
Film Dvorac ~ije je snimanje bilo fantasti~na zabava za sve,<br />
kako su izjavili glumci i autor, jedan je od ameri~kih nezavisnih<br />
filmova koji }e, kako se o~ekuje, imati ve}i uspjeh u Europi<br />
nego kod ku}e.<br />
Hubert Bals filmovi<br />
Posebno va`an dio festivala je Hubert Bals, program filmova<br />
snimljenih uz nov~anu potporu Festivala. Zaklada, imenovana<br />
po osniva~u Festivala, preminulom kriti~aru Hubert<br />
Balsu, osnovana je 1988. Od tada do danas pomogla je snimanje<br />
oko 250 cjelove~ernjih igranih ili dokumentarnih filmova<br />
autora iz tzv. Tre}eg svijeta. Novac izdvaja Ministarstvo<br />
inozemnih poslova i prema njihovoj listi zemalja u razvoju<br />
ili tranziciji, redatelji u odre|enim zemljama imaju se<br />
pravo natjecati za pomo} i to za rad na scenariju te za fazu<br />
postprodukcije. Pomo} iznosi oko 50 tisu}a dolara, a osim<br />
nov~ane, tu je i potpora festivala u pogledu distribucije te<br />
prodaje televizijskim kompanijama u zemljama Beneluxa.<br />
Autori iz Ju`ne Amerike, Afrike, Jugoisto~ne Azije te Isto~ne<br />
Europe dva put godi{nje mogu se prijaviti na konkurs ove<br />
fundacije. Najbolja ostvarenja automatski ulaze u izbor za<br />
premijerno prikazivanje na sljede}em festivalu u Rotterdamu.<br />
Dodatna zna~ajka ove zaklade je program nazvan Svjetska<br />
filmska turneja u kojem se prika`u po tri filma pomognuta<br />
sredstvima Hubert Bals, a koje Festival smatra iznimno<br />
uspjelim. Na `alost, vrlo ~esto se doga|a da i izvrsne<br />
filmove iz Afrike ili Isto~ne Europe, recimo, nizozemski distributeri<br />
ne `ele otkupiti jer ne vide u njima mogu}nost zarade.<br />
Upravo takvi filmovi ulaze u putuju}i program koji se<br />
tijekom godine odr`i u oko petnaestak gradova, poglavito u<br />
art kinima gdje se uz projekciju organizira i uvodno predavanje<br />
o kinematografijama zemalja odakle film dolazi. U dogovoru<br />
Festivala i televizijske ku}e NPS, filmovi se nakon<br />
ove turneje otkupljuju za prikazivanje na malom ekranu.<br />
Ove godine, u okviru programa Hubert Bals te putuju}eg<br />
programa Svjetska filmska turneja, prezentirana su tri izuzetna<br />
filma: indijski, argentinski i turski.<br />
Indijski film Uttara djelo je Bengalskog redatelja Buddhadeba<br />
Dasgupte koji je poznatiji festivalskoj publici u Europi<br />
nego obi~nom gledateljstvu u svojoj vlastitoj zemlji. No, to<br />
zalazi u pitanje podjele kinematografije unutar same Indije<br />
gdje tzv. paralelno ili art stvarala{tvo ne nalazi skoro nikakvu<br />
{ansu za prikazivanje dok izvan Indije isklju~ivo ta vrsta<br />
filmova ima dobar prijem na festivalima i u art-kinima Europe.<br />
Tako je redatelj za film Uttara osvojio prvu nagradu na<br />
festivalu u Veneciji pro{le godine, dok je na festivalu Tri kontinenta<br />
u Nanntesu dobio Grand prix.<br />
95
Change language