Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (<strong>2001</strong>), br. <strong>26</strong>, str. 93 do 97 [e{i}, R.: Rotterdamski festival<br />
Galerijski Ex voto program<br />
Budu}i da je Rotterdam grad galerija i muzeja, osobito onih<br />
koji prezentiraju suvremenu umjetnost, u vrijeme filmskog<br />
festivala skoro svi ve}i gradski likovni prostori bili su u<br />
funkciji umjetnosti pokretnih slika. Film je donio uvjetno re-<br />
~eno mrak u galerijske prostore te su ve}ina izlo`benih prostora<br />
postale zamra~ene dvorane u kojima se »obilazilo«<br />
izlo`be na uobi~ajeni na~in ali istodobno i percipiralo instalacije,<br />
pokretne videoprojekcije, filmske loop kao i `ive performance<br />
na novi galerijsko-kinesteti~ki na~in. Tako su u<br />
Chabot muzeju svoje stvarala{tvo predstavili ~e{ki autori<br />
Eva i Jan [vankmajer. Na tri muzejska kata, [vakmajerovi su<br />
izlo`ili svoje grafike, crte`e i objekte u prostoru. U istom<br />
muzeju na monitorima su bili neprekidno prikazivani filmovi<br />
Faust i Konspiracija zadovoljstva dok je u festivalskom<br />
programu Ex voto prikazan [vankmajerov najnoviji igrani<br />
film Otesanek. Jan [vankmajer koji je gostovao i u Zagrebu,<br />
a na{oj je publici najbolje poznat kao autor ~udesnih nadrealisti~nih<br />
i dosta mra~nih animiranih filmova, u Rotterdamu<br />
se predstavio svojim cjelovitim opusom uklju~uju}i i manje<br />
poznate izvedbe u kola`u te skulptorske radove.<br />
Spomenuti program Ex voto jo{ je jedan od onih koji su<br />
predstavljali alternativu konvencionalnom filmskom izrazu.<br />
Autor ovog programa, Belgijski povjesni~ar filma Edwin Carels,<br />
poku{ao je okupiti na jednom mjestu ono najuzbudljivije<br />
{to su napravili <strong>filmski</strong> eskperimentatori, oni koji se nikada<br />
nisu podvrgavali trendovima niti raznim pomodnim<br />
stilovima u kinematografiji, nego su uvijek slijedili samo svoje<br />
osje}anje i filmsku strast.<br />
Tako su tu bili zajedno predstavljeni i film i video i Internet<br />
i instalacije autora kao {to su Stan Brakhage, Barbara Meter,<br />
Zoe Beloff, Guy Maddin, bra}a Quay te ve} spomenuti Jan<br />
[vankmajer.<br />
Raspola`u}i s vi{e novca kako bi se {to sve~anije obilje`io ro-<br />
|endan festivala, organizatori su bili u prilici da u svom<br />
ustaljenom programu Kriti~arski izbor u kojem su do sada<br />
gostovali samo Nizozemci, pozovu ove godine deset <strong>filmski</strong>h<br />
kriti~ara iz raznih dijelova svijeta. Svaki od njih izabrao<br />
je po jedan film iz protekle sezone, za koji misli kako je neopravdano<br />
pro{ao neopa`eno. Od Rusije, preko Indije i Japana<br />
do Italije i drugih europskih zemalja pa sve do USA,<br />
kriti~ari su poku{ali skrenuti pozornost prije svega na neki<br />
od svojih nacionalnih filmova, no bilo je i onih koji su, recimo<br />
kao Frederic Bonnaud, urednik French Film-a, izabrali<br />
ameri~ki New Rose Hotel Abela Ferrare ili opet Edurda Antina,<br />
urednika Argentinskog Al Amante koji je izabrao francuski<br />
film Putovanja. U svakom slu~aju, bilo je zanimljivo vidjeti<br />
kako kriti~ri iz raznih dijelova svijeta vide »dobar film«<br />
te koje sve parametre poku{avaju istaknuti kako bi svoj izbor<br />
»obranili« pred publikom prije svake festivalske projekcije.<br />
Program Na dokovima i Kriti~arski izbor<br />
Glavni program<br />
Iako je me|u 502 prikazana filma, videorada, Internet projekta...<br />
bilo jo{ dosta nekonvencionalnih rje{enja {to unutar<br />
forme, sadr`aja ili samog na~ina prezentacije, karta vi{e tra-<br />
`ila se uglavnom za filmove unutar Glavnog programa. Jedan<br />
od natra`enijih filmova me|u gledateljima bio je Memento,<br />
redatelja Christophera Nolana. Isti je autor 1999.<br />
dobio nagradu Tigar za svoj debut Sljede}i, dok je ove godine<br />
s novim filmom Nolan osvojio nagradu publike. Memento<br />
je odista impresivan film, djelo koje potvr|uje da jo{ ima<br />
neistra`enih na~ina pripovijedanja filmske pri~e i to ~ak u<br />
okviru klasi~nog narativnog filma. Naime, sam sadr`aj pri~e<br />
podudara se s filmskom formom pripovijedanja te pri~e.<br />
[TO i KAKO potpuno su se pro`eli u ovom filmu. Pri~a odmotava<br />
zapetljanu storiju mladog ~ovjeka koji je izgubio<br />
sposobnost kratkotrajnog pam}enja, a sama dramaturgija je<br />
Jedan od posebnih, neuobi~ajenih programa Rotterdamskog koncipirana na na~in koji i gledatelje dovodi u istu situaciju.<br />
festivala, stvoren samo za ovu obljetni~ku priliku (30 godi- Film naime po~inje krajem, a zavr{ava po~etkom. No, da bi<br />
na postojanja), zahtijevao je od organizatora dodatna ulaga- ~itateljima koji nisu gledali Memento ova neobi~na struktunja<br />
te vi{emjese~ne pripreme. Na dokovima, naziv je prograra bila jasnija, morat }u djelomice otkriti i dio samog zaplema<br />
u kojem su desetorica redatelja iz raznih dijelova svijeta ta — pri~a je zapravo jednostavna: mladi ~ovjek kojem su<br />
za festivalske novce snimili kratki (najmanje 5 minuta) digi- nasilnici silovali pa zatim ubili `enu traga za ubojicama. U<br />
talno ura|en film o nekoj od velikih svjetskih luka. Rotter- nesre}i pri poku{aju spa{avanja `ene, ozlije|en je te je nakon<br />
dam i sam svjetska luka, te ove godine i kulturna prijestolni- toga izgubio sposobnost memoriranja doga|aja iz neposredca<br />
Europe, `elio je i na <strong>filmski</strong> na~in biti povezan s cijelim ne pro{losti. Sve ono {to se zbilo u posljednjih pet minuta,<br />
svijetom i to ba{ vodenim putem. Redatelji su snimili kratke junak ne mo`e upamtiti te svaku impresiju i podatak o ne-<br />
filmove ili o svojem gradu (Garin Nugroho o D`akarti recikome tetovira sebi na tijelo ili zapisuje na polaroid fotogramo,<br />
Pablo Trapero o Buenos Airesu, Lou Ye o Shangaiju), ili fije kojima neprestance bilje`i trenutke sada{njosti. Dijelovi<br />
su otputovali negdje i snimili ne{to o lukama koje ih inspiri- pri~e su izmije{ani, ne prate kronologiju tako da gledatelji<br />
raju poput Mahamet Saleh Harouna koji je napravio film o sami moraju odgonetavati tijekom pra}enja odre|ene scene<br />
New Yorku. Gradovi, velike svjetske luke, sa svojim specifi~- — gdje zapravo taj dio ide, prije ~ega, odnosno poslije koje<br />
nim atmosferama, nadanjima gdje se sre}a mo`e lako sekvence koju smo ve} vidjeli... ili mo`da jo{ nismo. Svaka<br />
osmjehnuti ili izokrenuti, ~esto su bili birani za mjesta sni- se scena uvezuje u neku drugu odre|enim detaljom, re~enimanja<br />
mnogih igranih filmova. Tako je u okviru istog procom koja se ponovi, radnjom kojom je zapo~ela neka druga,<br />
grama napravljen i izbor od nekoliko najuspje{nijih <strong>filmski</strong>h ranije vi|ena sekvenca, scenografskom pojedinosti koju nam<br />
klasika koji su snimani u lukama — poput Fassbinderove je redatelj predstavio na vrlo suptilan na~in itd. Dio filma<br />
Querelle, Kazanovog Na dokovima, Sternbergovog Na do- ima subjektivnu vizuru koja je sugerirana gledateljima mokovima<br />
New Yorka do novijih filmova kao Sarunas Bartasov nokromnom sepija fotografijom dok je sve ostalo u koloru<br />
Sloboda ili Chanovog Mali Cheung.<br />
zelenkasto-plave game. Memento nije uop}e bitan film po<br />
94<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.
Change language