Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
84<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (<strong>2001</strong>), br. <strong>26</strong>, str. 81 do 86 Gili}, N.: Bogatstvo izlaga~kih metoda<br />
La Chaine / Francuska, Guy Leger, 2000.<br />
mirane povr{ine iskori{teni za postizanje dojma nadrealnog,<br />
postizanje snovitoga dojma neprirodnog/natprirodnog u`itka<br />
pod zasljepljuju}im suncem.<br />
Zanimljivo bi, dakako, bilo sve ove filmove promotriti i iz<br />
neke od feministi~kih perspektiva — Majsko jutro matorog<br />
fauna, Vrtlar, ali i Nova moda (Neue Moden) Nijemca Franka<br />
Dietricha me|u najuspje{nijim su politi~ki nekorektnim<br />
filmovima koji se katkada kre}u i unutar podru~ja ~iste mizoginije.<br />
Naslovni vrtlar tako u cvjetnim gredicama posadi<br />
svoju `enu koju u filmu uop}e ne vidimo, ali zato ~ujemo<br />
njen ubita~ni prigovaraju}i pjev (dakle, `ena je tu li{ena i elementarne<br />
ljudskosti). Kiks Makedonca Vikentija \or|evskog,<br />
Defekt ^eha Ive Renotierea, Paris XXI Estonca Aleksandra<br />
[ljarova i jo{ neki naslovi dijele takvu vizuru, s tim da<br />
Nova moda ipak vi{e nagla{ava razlike me|u spolovima<br />
nego {to se ruga `enama ili ih poni`ava. S druge pak strane<br />
postoje i naslovi izrazito senzibilni po tom pitanju — finski<br />
Petak 13. poigrava se s percepcijom razlike me|u spolovima,<br />
Rew Irene Markovi} tematizira nasilje mu{karca nad `enom,<br />
a spomena su vrijedni i inteligentni {panjolski Interfarsightedness<br />
Alfreda Castellanosa i Nurie Megias, ili, recimo,<br />
belgijski De Portettentrekker o priglupom fotografu koji daje<br />
nov smisao golotinji pri fotografiranju...<br />
Postoje u programu, dakako i ostvarenja prili~no demokratske,<br />
politi~ki korektne, »ravnopravne« svijesti, koja jednostavno<br />
ne dodiruju na taj na~in problem/e odnosa me|u spolovima<br />
i rodnih identiteta (koliko god i ta/e pozicija/e mogla<br />
biti protuma~ena politi~nom) — primjerice The moment<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
Branka Pa{i}a, u kojemu su mladi} i djevojka, rekli bismo,<br />
podjednako va`ni sudionici/objekti formalne filmske igre,<br />
iskreno nje`ni Train 622, crti} o televizijskom nasilju T. V.<br />
Luksembur`anina Jeannota Stirna... Ve} i ovaj mali katalog<br />
naslova, ~ini se, ukazuje kako razli~ite ideolo{ke i poeti~ke<br />
vizure lako mogu u ovogodi{njoj po`e{koj ponudi prona}i<br />
ne{to za sebe, a iz perspektive iz koje je ovaj tekst uglavnom<br />
pisan mo`e se re}i da se vrijedni filmovi nalaze sa raznih<br />
strana ideolo{ke barikade.<br />
Podjednako bi zanimljivo moglo biti poku{ati filmove razvrstati<br />
prema transpoeti~kim rodovskim odrednicama, kao {to<br />
bi zanimljivo moglo biti promotriti raznolikost ostvarenja<br />
metafilmske struje na ovogodi{njoj reviji, jer se doista velik<br />
<strong>broj</strong> ostvarenja na vrlo razli~ite (a ~esto jako plodne) na~ine<br />
bavio problematiziranjem svoga medija (tj. svojih medija).<br />
Primjerice ma|arski Mo`emo letjeti ne govori ni o ~emu<br />
drugom nego o ljubavi za film te nostalgi~nom mistificiranju<br />
starih dobrih vremena, u Bun~i}evu filmu kamera je najja~e<br />
oru|e emocionalnog nabijanja kadra, Matorog fauna smo tako|er<br />
ve} spomenuli, osje~ki trojac Sa{a Duka, Aleksandar<br />
Muharemovi}, i Damir Tomi} u svome Filmu mistificiraju<br />
sebe i svoj <strong>filmski</strong> posao, a Donkey expo 2000 [ve|anina<br />
Andreassona problematizira medij u najklasi~nijoj eksperimentalisti~koj<br />
maniri, kakvu u Hrvatskoj danas vjerojatno<br />
najupornije njeguje Vladimir Petek. Milan Bukovac se, k<br />
tome, opet igra filmskom strukturom te komunikacijom,<br />
premda su njegove igre znale biti i zanimljivije (no, naslov<br />
Poruka mo`da ironijski povezuje to djelo s Galetinom Porukom?),<br />
Dodigov Slap <strong>2001</strong>. poku{ava dati suvremenu vizualnu<br />
ina~icu pro{lostoljetne lirike, Pa{i}ev The moment se<br />
igra s vremenom ponavljaju}i »isti« prizor i pokrete mladoga<br />
para, s tim da »istih« prizora jednostavno ne mo`e biti, pa<br />
se tu skretanjem pozornosti na filmsku formu problematizira<br />
sam odnos stvarnost-iluzija (ma{ta?, `udnja?) temeljan za<br />
medij pokretnih slika...<br />
Ovakvo bi nabrajanje moglo potrajati, no nadamo se da je<br />
poslu`ilo kao obrazlo`enje pozornosti {to je pridajemo ovoj<br />
Reviji te zadovoljstvu {to smo joj opet mogli prisustvovati.<br />
Prekrasno gostoprimstvo grada, `upanije i svih Po`e`ana razlog<br />
je vi{e za zadovoljstvo, te se nadamo da }e ovaj kraj i<br />
dalje na ovaj na~in ulagati u kulturu i promociju vlastite sredine,<br />
a organizacijska podr{ka koju sve ve}oj reviji daje <strong>Hrvatski</strong><br />
<strong>filmski</strong> <strong>savez</strong> lijep je primjer sudjelovanja sredi{njih<br />
nacionalnih udruga i institucija u regionalnom razvitku Hrvatske.
Change language