Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (<strong>2001</strong>), br. <strong>26</strong>, str. 81 do 86 Gili}, N.: Bogatstvo izlaga~kih metoda<br />
Slap <strong>2001</strong> / Hrvatska, Matko Dodig, <strong>2001</strong>. Uvijek me prekinu kad pi{em gra… / Hrvatska, Zoran Mudronja, <strong>2001</strong>.<br />
glednom) iskustvu motrenja `enskog mokrenja u prirodi. i Istvana M. Dabija. Rije~ je o lucidnoj imitaciji (posveti) sta-<br />
Zamrznuti kadrovi sijedog, no time ni{ta manje zanesenog rih <strong>filmski</strong>h snimki, nostalgi~nome prizivanju stare dobre<br />
pripovjeda~a smjenjuju se tijekom impresivne i suptilno fascinacije mogu}nostima »novoga« medija (na filmu ljudi<br />
montirane zvu~ne »kulise« njegova pripovijedanja, a zavr{ni bez problema mogu poletjeti!). Melijesovski zanesen prikaz<br />
je dojam (u svjetlu sunca {to obasjava »matorog fauna«) liri- nevje{tog letenja oplemenjen je (po vizualnoj metodi i teh-<br />
~an, nostalgi~an te, u zanimljivom kontrastu prema zazornoj nologiji prili~no suvremenim) potpisima na kraju, s kojima<br />
aktivnosti o kojoj junak pripovijeda (zadiranje u tu|u privat- doznajemo da su ti leta~i zapravo i autori ovog {armantnog<br />
nost), i nje`an... Onaj pak tko prepoznaje lik koji pripovije- djela, ali i uspostavljamo vremensku distancu s koje je ova<br />
da (te prepoznaje aluziju iz naslova na Gotov~evu filmogra- nostalgija jo{ dojmljivija.<br />
fiju) dodatno }e u`ivati u sentimentalnosti filma o radikalnom<br />
»neoavangardistu« (konceptualcu, strukturalnom filma{u)<br />
koji, kao {to je poznato, redovito pla~e kada gleda filmove<br />
Johna Forda...<br />
Te{ko je, dakako, na ovoj reviji po<strong>broj</strong>iti sve kvalitetne naslove,<br />
premda bi ozbiljan kriti~ar mo`da u govoru o ovoj zanemarenoj<br />
lirskomeditativnoj autorskoj struji (zapravo o autorskim<br />
strujama) ipak trebao na}i prostora za spomenuti i<br />
Slijede}i redoslijed prve projekcije mo`emo istaknuti i Train<br />
622, prepoznatljiv rad mo`da najve}eg liri~ara ove revije<br />
Milana Bun~i}a, a svakako jednoga od zamjetnijih liri~ara u<br />
povijesti hrvatskih pokretnih slika (u svim formama, rodovima<br />
i `anrovima). Rije~ je o jo{ jednoj Bun~i}evoj dojmljivoj<br />
studiji o osje}ajima i vremenu, pro`etoj k tome meta<strong>filmski</strong>m<br />
emocijama, s motivom kamere kao svojevrsnog vremenskog<br />
mosta (takoreku} vremeplova), ili ~ak ~arobnog<br />
{tapi}a kojim se, bar nakratko pobje|uju zakoni zbilje. Bunsolidne<br />
te vrlo solidne filmove kao {to su Leptir te Fokus<br />
Iranskog dru{tva mladoga filma, Epistrophy (Zavr{nu temu)<br />
Tomislava [anga, @ivot Vladimira Karioli}a i Darka Dude,<br />
Slap <strong>2001</strong>. Matka Dodiga, Be My Friend Dunje Sabli}, prepoznatljivi<br />
Relax Alena Solde, te The Moment Branka Pa{i-<br />
}a... Najve}i je problem ve}ine tih filmova {to bi ih za potpun<br />
dojam trebalo pogledati bar dvaput, a nijedan me|u njima<br />
nije dvaput prikazan na ovogodi{njoj reviji.<br />
~i}ev intimisti~ki senzibilitet na prvi je pogled podjednako<br />
dubokim rezom odijeljen i od geg-majstora koji dominiraju<br />
Po`egom, i od tarantinovskog nasilja kao spektakla i od socijalno<br />
kriti~ne junkie-poze i od matice novih konceptualista/strukturalnih<br />
filma{a, no u novijim generacijama eksperimentalista<br />
blizak mu zna biti filmopis autorica kao {to su<br />
Ana [imi~i} i Tomislava Vere{.<br />
Zaklju~na razmatranja<br />
Sve u svemu, i ove godine organizatori, autori i gosti po`e{ke<br />
fe{te pokretnih slika imaju razloga biti jako zadovoljni —<br />
poneki }e autor, dakako, mo`da oti}i malo razo~aran podjelom<br />
nagrada, no tako na festivalima i revijama mora biti.<br />
Ozbiljan razgovor o filmovima i nagradama k tome mora<br />
biti mogu} bez naru{avanja autoriteta `irija (te bez ikakve<br />
Srodan pristup na drugome kraju zemaljske kugle njeguje li- ljutnje), jer je sasvim jasno da }e razni gledatelji i kriti~ari<br />
ri~ni singapurski crti} Lokvice uspomena (Puddles of Memo- donijeti prili~no razli~ite sudove o ve}ini filmova. Va`nijim<br />
ries; Kunyi Chen), vizualna realizacija naslovne metafore: se ~ini ustvrditi kako se ove godine u Po`egi na{lo vrijednih<br />
naratorski glas (na prekrasnom kolokvijalnom britanskom filmova za gledatelje iz razli~itih perspektiva. »Novi mediji«,<br />
narje~ju?!) opisuje probleme s ki{om uspomena koju je te{- dodu{e nisu ba{ odu{evili svojim sudjelovanjem u programu,<br />
ko zadr`ati u glavi, a ako pokrijemo rupe s lokvicama da se jer su ~ak i u najkomercijalnijoj produkciji odavno postignu-<br />
ne izliju, onda nove uspomene ne mogu unutra u}i... Kultiti znatno ve}i rezultati s programiranjem i animiranjem, a<br />
virana te razigrana animacija, sigurna re`ija i odli~na idejna neke novije ameri~ke filmove ionako vrijedi gledati samo<br />
razrada ~ine ovo djelo jednim od ja~ih kandidata za ulazak zbog sjajnih, digitalno prire|enih {pica. Zapravo, kao da je<br />
barem u u`i krug (desetak) kandidata za nagrade, a u ovome jedino ovogodi{nje ostvarenje koje vje{to koristi ograni~enja<br />
je kontekstu pozornosti svakako vrijedan i meta<strong>filmski</strong> Mo- vlastite tehnike i tehnologije (tj. medija) Ljetne radosti Da-<br />
`emo letjeti (We Can Fly) ma|arskih autora Csabe Vandora vora Klari}a, u kojemu su shematizam te nerealisti~nost ani-<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
83
Change language