Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 38 do 49 Krelja, P.: Stilska koherentnost Dovnikovi}eva opusa àlih pokreta i dosadnim dogorijevanjem bezbrojnih cigareta. N. N. I, evo, stigosmo i do posljednjeg filma iz »kolekcije« — izuzetno zanimljivog eksperimentalisti~ki koncipiranog N. N.-a iz 1976. godine Dovnikovi} se u njemu ponovno propitkuje o sudbini i aktualnom poloàju svoga junaka, a na osobit i pone{to hermeti~an na~in lista i po knjizi svojih temeljnih postupaka; zapravo, radikalno ih svode}i na njihovu ogoljelu bit, kao da mu je u N. N.-u potajna èlja da postanu stvarnim sadràjem filma. Junak se — onako bljedunjavo crno-bijeli na praznom listu papira i vra}en svojim gotovo bezli~nim prototipskim po~ecima — poku{ava pitati {to je èlio od ìvota kada mu je bio krenuo ususret. Da je htio biti ovo pa ono i da se od pustih èlja nije ba{ ni- {ta obistinilo — o tome nam govori svojom »neuroti~nom« pantomimom popra}enom pa`ljivo izmodeliranim gustim zvu~nim efektima. Zapravo, fiksirani kadar, bijela prazna ploha, crte` li{en vitalisti~ki napetih linija i zvu~ni sustav kao zamjena za pozadinu, predmete i ljude — to su ta ~etiri elementa na kojima se temelji izvedbeno zahtjevni N. N. i koji, da bi se mogao pratiti s razumijevanjem, traì gledateljevu aktivnu suradnju. Svaki udarac junakova tijela u kakav predmet, kojega na ekranu ne vidimo, ali ga »~ujemo« iziskuju brzu predod`benu artikulaciju slike tog predmeta; isto tako, napori zdvojna i sve uspani~enija junaka da uspostavi dijalog s onima koji rubno napu~uju njegov ìvotni prostor, a stvarno ih nema u izrezu, kao i njegova sve neodgodivija potreba da se oslobodi tog neugodnog uzni{tva u kojemu je toliko toga »zabranjeno«, pa ~ak i osnovne fiziolo{ke potrebe, sve to nalaè i iziskuje od gledatelja poja~anu perceptivnu i aperceptivnu suradnju. Tim neravnopravnim nadmetanjem vidljivog s nevidljivim, N. N. postiè iznena|uju}e dojmljive efekte; junaka su neko} u njegovim skromnim htijenjima — da ìvi po svome — sputavali konkretni pojedinci, a sada se izdigla iznad njega neka nevidljiva svenazo~na sila postojano uporna u svojoj namjeri da ga pot~ini, slomi. Ne zatvara li se, tako, krug unutar 11 analiziranih filmova iz kolekcije; na samom po~etku, u filmu Bez naslova, na junaka su bili nasrnuli simboli birokratske strahovlade, a na kraju, u obezli~enom N. N.-u, junak je spram, nadmo}na neprijatelja koji se tjelesno ne da identificirati, koji je posvuda i nigdje. A opet, dok ga gledamo kako se batrga i traì odgovore od nekog nepostoje}eg, znamo se upitati nije li to na{ junak poodavno posustao i te{ko stradao u tim stalnim unaprijed izgubljenim sukobima i nisu li ti protivnici sada tek utvare s kojima se on i dalje spori? Sa stajali{ta pak finih varijacija ve} znanih nam postupaka, pozornost zavrije|uje trenutak kada usred sveop}e zvu~ne gungule odjednom sve utihne i kada se junakovo tijelo na|e Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. u nekom zrakopraznom prostoru — trepere}i smu{eno i bespomo}no. Prizor junaka na kraju pretvorena u hrpicu pepela odmjenjuje groblje s krajnje bezli~nim crno-bijelim mno{tvom okupljenim oko — iznad njih visoko izdignuta jarko kolorirana — mrtva~kog kov~ega u kojemu je poloèn junak. Do{li su da mu se poklone, da mu odaju po~ast? Ne! Tu su da uìvaju u dobro obavljenu poslu. Po~ast mu odaje tek njegov tvorac Borivoj Dovnikovi}-Bordo... Nebo moè ~ekati Tih Dovnikovi}evih jedanaest filmova nanizao sam tako da se doimlju poput cjelove~ernje »narativne« cjeline; Dovnikovi} je, a da toga nije bio svjestan, u ta duga tri desetlje}a izra- |ivao te svoje filmove na na~in igranog filma koji diskontinuirano snimljene dijelove sklapa u suvislu cjelinu tek naknadno — na monta`nom stolu. Dakako, ti se Dovnikovi}evi filmovi, utemeljeni na me|usobno tako sli~nim junacima da ostavljaju dojam kako je rije~ o jednom te istom junaku koji stari, mogu — igre radi — poput kakve ma{tovite slagalice raspore|ivati i na druge na- ~ine; primjerice, novu seriju bi mogla otvoriti njegova dva prva filma, Bez naslova koji predo~ava mlada umjetnika u njegovu prvu, neuspjelu, nastupu i Znatièlja o posustalu klo{aru — izme|u njih bi zjapnula izvanredno zanimljiva elipsa koja bi nas nadahnula da zami{ljamo {to se, izme|u dvije tako duge vremenske to~ke junakova ìvota, izdoga|alo... Ili, kada u filmu Spas u zadnji ~as junak u svom tajnovitom brlogu zaspi, u njegovim bi se snovima mogli vratiti prizori iz obe}avaju}e mladosti pokazani u [koli hodanja, a onda bi mogao sve zavrnuti Putnik drugog razreda itd. Ovako ili onako, jedno je ipak bjelodano: kakogod kombinirali tih jedanaest filmova, oni se ne bi smjeli prikazivati »u dru{tvu« s ostalim Dovnikovi}evim ostvarenjima. Tek me|usobno zbijeni, bez remetila~ke nazo~nosti drugih sadràja, oni u tom prirodnom zajedni{tvu dobivaju na dojmljivosti. Napokon, ogoljeni od ostalih filmova, tih nam jedanaest djela kristalno jasno razotkrivaju Bordine temeljne preokupacije i samu bit njegova animacijskog umije}a. Premda su relativno brza ga{enja blistavih potencijala {kole, pa rana odustajanja nekih njezinih istaknutih autora od animacije (Mimica, Bourek, Marks, [talter...) i preuranjene smrti (Grgi}, Kostelac, Vukoti}, Zaninovi}, Vunak), djelovali destimulativno i na Borivoja Dovnikovi}a, on se — jedini me|u najve}ima — i do dana dana{njega odrào na sceni hrvatskog i svjetskog animiranog filma, a u tome mu je bila od znatne pomo}i njegova osobna vitalnost, ali i o~ita otpornost njegova opusa koji kao da je s protokom vremena po- ~eo dobivati na dojmljivosti i koherentnosti. To su, svakako, prepoznali i njegovi, kolege animatori iz Italije i SAD-a kada su se odlu~ili da mu dodijele svoje stru~ne nagrade za ìvotno djelo. Imaju}i sve to na umu, mi{ljenja sam da bi Bordo — sada kada mu je, nadam se, jasno da glavnina njegova opusa moè sjajno funkcionirati kao cjelina — mogao popuniti i neke »rupe« u toj cjelini. Osobno, vidim dostatno mjesta za najmanje dva desetminutna filma... 47
Prvi bi se mogao pozabaviti junakovim djetinjstvom; taj Bordin nemirni prgavko mora da je i u vremenu odrastanja bio vi~an proizvodnji izazovnih manguparija na — animiranom filmu uvijek primamljivoj relaciji: roditelji — {kola — prijatelji — djevoj~ice. Kad Dovnikovi} daje intervjue ili kada govori na tribinama, ne propu{ta upozoriti da je njegov junak `rtva razli~itih oblika prisile a jedna od njih je i ona koja proizlazi iz stege bra~nih obveza. Junak u braku sa ènom koja nije ba{ sklona da ga mazi! I tu bi bilo zanimljivog, inspirativnog materijala, zar ne gospodine Dovnikovi}u? Ako bi gospon umjetnik ostao mrtav hladan na gornje sugestije, evo iz rukava jo{ jednog prijedloga... Meni se bilo, rekoh, u~inilo da je Bordo u svojim posljednjim filmovima, s nepravom, ostavio svog junaka na cjedilu uskrativ{i mu, neposredno prije rastanka sa zemnim stvarima, onu njegovu prgavu posljednju... Taj bi se film glatko mogao uklopiti u crno-humorni pod- ànr poznat u tvornici sanja pod popularnim nazivom »Nebo moè ~ekati«. Zar ne, Bordo? III. Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 38 do 49 Krelja, P.: Stilska koherentnost Dovnikovi}eva opusa Rese ga dvije vrline Bordu rese dvije dragocjene vrline: ~ega se god primi daje cijeloga sebe, a blistav je i kada je na svom prepoznatljivom terenu, i kada se — u onim rijetkim trenucima — prepu{ta trendovima ili kada radi za naru~ioca. Pozabavimo se ~askom takvim biser~i}em od animirana filma kakav je Kostimirani randes-vous iz 1965. godine, nastao neposredno poslije njegova programskog Bez naslova. Autor ri{e, animira i reìra pri~u o ro|enju i mijenama odjevnih modnih trendova kroz ljudsku povijest. Ali, treba vidjeti, s kojom disciplinom i lucidno{}u u predo~avanju predmeta svog zanimanja, s kakvom ma{tovitom nadahnuto{}u u eksplikaciji pojedinih razdoblja, s kojim osje}ajem za nepopustljivi ritam i duhovite crta~ko-animacijske komentare! U tom se Bordinu filmu jasno zrcali ona teza o fenomenu animacijskog medija kao obliku akcelerirane metamorfoze, o ~emu je argumentirano pisao Midhat Ajanovi} Ajan u ~lanku Dobar vojak [vejk u civilnom odijelu objavljeni u 24. broju Hrvatskog filmskog ljetopisa; tek transformacijska gipkost Bordinih linija i akceleriranost njegovih — brzim mijenama podlo`nih oblika mogli su, vi{e nego bilo koji drugi filmski rod, predo~iti vi{emilenijski fenomen modnih preobrazbi u tako kratkom ali silno zgusnutom trajanju; pa ~ak i vi{e, uvrijeènim postupcima ubrzanih preobrazbi Bordo je u djeli}ima sekunde — potpuno pregledno — bio u stanju uhvatiti skrivenu prirodu odre|enih mijena ili svu grotesknost nekih iznenadnih raskida s tradicijom. Ponikao iz specifi~nosti karikature, Dovnikovi} je — uvijek kada je pozadina traìla likovno razra|eniju scenografiju — taj posao povjeravao drugim specijalistima: Rudolf Boro{ak i Pavao [talter su, prema njegovim redateljskim uputama, 48 Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. zabavnoj metamorfozi modnih krpica podarili razigranu usporednu preobrazbu graditeljskih mijena kroz epohe. U tom se filmu mogao raspjevati do mile volje i u jednoj drugoj bitnoj dimenziji medija koja je u izrazito njegovim filmovima bila uskra}ena — u dimenziji dramatur{ki prikladno koloriranih gradova, tijela i — odje}e. Zaziru}i od nametljivih trendova, uporno ne pristaju}i na filmove koji su se trsili da se stave u slu`bu velikih, po~esto deklarativno mirotvornih ideja vremena — Bordo je samo jednom do{ao u napast da se oku{a na tom skliskom terenu; film se zvao Ljubitelji cvije}a i bio je realiziran 1970. godine uz potporu Nedeljka Dragi}a koji je izradio bogatu pozadinu primjerenu cvije}u i sveop}oj kataklizmi svijeta. U rukama }e, pri~a nam taj film, malog prodava~a cvije}a ljupki cvijetak — ne zna se za{to i kako proizvesti malu eksploziju... Taj slu~ajni pronalazak razornog u ne~emu {to se oduvijek nalazilo onkraj destrukcije, izmetnut }e se u svojevrsni hit dana; dobiv{i na trì{noj vrijednosti — kao igrala~ki nagla{eno privla~na novotarija koja plijeni sve ve}i broj neodgovornih kupaca — na kraju }e razoriti svijet... Dragi} kao da kopira Hiro{imu poslije njezina atomskog razaranja kada nam predo~ava {to u~ini{e nerazborito zaigrani ljubitelji takvog cvije}a s gradovima na{eg planeta. Podrediv{i psihologiju svoga junaka psihozi mase i predvidljivosti kataklizme, Dovnikovi} se zapravo, u ime va`nosti ideje, olako odrekao za~udne dojmljivosti svoga »neva`nog« protagonista — te alfe i omege njegova svekolikog stvarala{tva. No, i taj bi film — ako bi se za`mirilo na antidovnikovi}evsku stranu njegova sadràja — mogao u tolikim stvarima u~vrstiti temeljnu tezu o Bordi kao umjetniku koji je u svakom svom filmu, iz takozvane autorske faze, dosezao vrhunske izvedbene rezultate. Ina~e, nagra|ivani Ljubitelji cvije}a nude razinu koja je daleki sanak i ne samo suvremenih hrvatskih animatora. U jednu se drugu modu vremena, prakticiranu i u Zagrebfilmu, bio odli~no uklopio: jednominutni crti}! U Ikaru II uspje{no je evocirao neko »pradavno« vrijeme, kada je ~ovjek smogao odva`nost da s pomo}u krajnje primitivnih krila pri~vr{}enih na obje ruke poku{a poletjeti; veli~inu smiona projekta obavijena velom neizvjesnosti trenutno }e dezavuirati i izvrgnuti ruglu super moderna mlazna letjelica koja }e proparati nebo iznad njegove odsko~ne hridi. U dojmljivo pogo|enoj atmosferi kakve uzni~ke rup~age u filmu Oslobodilac ubogu ~ovjeku drugi ~ovjek stavlja na grudi medalju; odlikovani »oslobodilac« ostaje na dnu sa zatvorskom kuglom na nozi i crvenom zastavom u ruci. »Svako jutro jedno jaje, organizmu snagu daje« — orio se neko} taj pjevni slogan iz jednog Dovnikovi}evog vi{e nego vje{to realiziranog TV spota. Podjednakom predano{}u pristupio je i seriji o pravopisu koju su mu bili naru~ili za potrebe obrazovnog TV programa; paradoksalno, u toj su seriji dominirali igrani segmenti — Bordo je, valjda htio provjeriti da li se mogao sna}i i u igranom filmu, a igrani mu filmovi bijahu potajni san.
Page 2 and 3: ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5: PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 50 and 51: Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 54 and 55: MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57: OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 80 and 81: POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83: FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 86 and 87: Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89: FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 94 and 95: FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 98 and 99:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109:
transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111:
prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113:
mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115:
akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117:
vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119:
ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121:
njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123:
REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125:
dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127:
Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131:
ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133:
prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 134 and 135:
Page 136 and 137:
Page 138 and 139:
Page 140 and 141:
Page 142 and 143:
Page 144 and 145:
Page 146 and 147:
Page 148 and 149:
Page 150 and 151:
Page 152 and 153:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivaso
Page 154 and 155:
Page 156 and 157:
Page 158 and 159:
Page 160 and 161:
Page 162 and 163:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 164 and 165:
Page 166 and 167:
Page 168 and 169:
Page 170 and 171:
Page 172 and 173:
Page 174 and 175:
Page 176 and 177:
Page 178 and 179:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus
Page 180 and 181:
Page 182 and 183:
Page 184 and 185:
Page 186 and 187:
Page 188 and 189:
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205:
All this could also be said of Piot
Page 206 and 207:
O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?