Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (<strong>2001</strong>), br. <strong>26</strong>, str. 38 do 49 Krelja, P.: Stilska koherentnost Dovnikovi}eva opusa<br />
»igra skriva~a«, drugi put kao dinami~ni poligon {ifriranih<br />
poruka (na trenutak znakovito bljesne i plakat za festival zagreba~ke<br />
animacije), a vazda kao zabavni pulsiraju}i panoptikum.<br />
Prigodno pak junakovo mijenjanje odje}e svjedo~i o<br />
zahtjevnosti i iscrpljuju}oj veli~ini junkava zadatka, ali i o<br />
njegovu kico{tvu; kada se penje visokim liticama — primjerice<br />
— na njemu je efektno alpinisti~ko odjelce...<br />
I sami }e junaci u finalu filma — podignutog na razinu pateti~nog<br />
kre{enda — razabrati da ti kvadrati}i, ako su i simbolizirali<br />
razli~ite oblike `ivotnih prepreka, ipak nisu ni{ta<br />
drugo do animatorove izmi{ljotine koje se, rukom animatora,<br />
mogu s rado{}u rastrgati...<br />
I zaista, oni }e — uz svesrdnu potporu Roccove romanti~ne<br />
glazbe i prigodno pocrvenjele podloge koja }e slaviti trijumf<br />
ljubavi — nezaustavljivo rastrgati sve prepreke s umjetno<br />
umno`ena okvira.<br />
Manevri<br />
Izme|u Kreka iz 1967. godine i njegova naru~ena nastavka<br />
Manevri iz 1971. naguralo se bilo mnogo raznorodnih<br />
ostvarenja koja kao da su bila okrenula le|a onoj Dovnikovi}evoj<br />
stalnoj preokupaciji — domi{ljatom varijacijskom<br />
perpetuiranju teme takozvanog malog obi~nog ~ovjeka u nezahvalnoj<br />
i po njega kad{to krajnje neugodnoj situaciji.<br />
Dakle, Manevri su trebali odgovoriti na intrigantno pitanje<br />
mogu li se dobro prihva}ene dramatur{ke premise svakomu<br />
dragog Kreka serijalno komercijalizirati. Ti koji su ga, u jeku<br />
kampanje da se i onda{nja kinematografija segmentom animiranog<br />
filma poku{a ponijeti s tr`i{tem, uspijeli pridobiti<br />
za takvo {to o~ito nisu imali pojma o dvjema bitnim karakteristikama<br />
Dovnikovi}eva stvarala{tva; Dovnikovi} je, a da<br />
toga nije bio svjestan, ve} stvarao svoju seriju, o kojoj i u<br />
ovom tekstu bugarimo; Krek i ve}ina njegovih ostalih filmova<br />
— i ne samo »iz serije« — unikatni su proizvodi, u pravom<br />
smislu te rije~i profinjeni ru~ni radovi sa~injeni iz najfinijih<br />
sastojaka autorove osje}ajnosti, osobnih iskustava i s<br />
pomo}u imaginativnosti koja se pekla i kalila kroz dugi niz<br />
godina zahtjevnog animacijskog »kuki~anja«.<br />
Dakako, Manevri nisu lo{ film, daleko od toga, ali u njima<br />
nema one neposredne o~aravaju}e svje`ine izvornika. Dodu-<br />
{e, moram biti iskren, na taj sam film s neskrivenom nostalgijom<br />
pomi{ljao dok sam morao, na jubilarnim 10. danima<br />
hrvatskog filma, bolno trpjeti sramotu po~etni~kog sricanja<br />
animacijske abecede u najnovijim ostvarenjima »potomaka«<br />
neko} slavne {kole.<br />
U Manverima nema djevojke Glorije. Bila pa pro{la. Ima<br />
Kreka. I kaplara, dakako.<br />
Te ~injenice oslikavaju Bordina junaka kao osobu koja je dostatna<br />
sama sebi. Institucija kakve ~vrste veze ili — ne daj<br />
Bo`e — braka o~ito nije po mjeri njegove asocijalne naravi i<br />
njegovih potreba za apsolutnom neovisno{}u od bilo kakve<br />
prisile. Ne pristaju}i da postane tek anonimni djeli} u bezli~nu<br />
mno{tvu, a klone}i se i same primisli na kakvo liderstvo<br />
— u tom se i takvu Bordinu junaku mije{aju crte oporbenjaka<br />
koji se gr~evito bori za svoj opstanak i opstanak svoga poimanja<br />
`ivota s naznakama malog egocentrika. A svojoj u`icima<br />
sklonoj prirodi znat }e — kadgod mu se pru`i prilika<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
— udovoljiti; dovoljno je da razigra i erotski podgrije svoju<br />
ma{tu pa da se u tili ~as na|e u carstvu hedonisti~kog izobilja.<br />
Junak se u Manevrima zove Mek i na dobrom je putu da svoj<br />
`ivot napokon zaodjene snoliko{}u ugodna i komforna `ivota.<br />
Odjeven prikladno izletni~ki ({e{iri}, crveno odjelce, diskretne<br />
nao~ale), a u dru{tvu s beskomfliktnim Krekom, Mek<br />
je — usred nedirnute prirode — rasprostro blagdanski stol<br />
koji svjedo~i o uravnote`enu `ivotu i dosegnutu standardu...<br />
Tek ga ptica sa stabla, koju je autor namjerno »posudio« iz<br />
Disneyja, poku{ava upozoriti da je priroda oko njega kudikamo<br />
zanimljivija od kutijice zvane TV koju je posadio posred<br />
slasnih zalogaja.<br />
No, da Mek ne bi utonuo u gra|ansku meko}u i neprimjerenu<br />
pasivnost, pobrinut }e se njegov dobar znanac iz vojske,<br />
kaplar, koji }e od prostora Mekova odmora napraviti<br />
manevarski rusvaj.<br />
Gegovi u Kreku satkani od tvrde oporosti zbilje i fine liri~nosti<br />
uobrazilje, u Manevrima su kudikamo konkretniji —<br />
onakvi, kakve ih znamo iz klasi~nih crti}a pravljenih za {iru<br />
publiku. Primjerice, u frontalnu sudaru Mekova i Krekova<br />
auti}a s kaplarovim tenkom, tenk je taj koji }e se raspasti na<br />
sastavne dijelove. A kada }e se, upla{eni kaplarovim prijetnjama,<br />
njih dvojica prihvatiti posla da vrate tenk u prvobitno<br />
stanje, ispod njihovih }e vrijednih ruku iza}i brod, luksuzni<br />
WC, dva mala tenka...<br />
Iz kaplarova }e se pak truda izroditi jo{ groteskniji oblici:<br />
najprije neka luda sprava koja }e se ukopati ispod zemlje, a<br />
potom miroljubiva vr{ilica kojoj }e se rezignirani kaplar prepustiti...<br />
Na Mekovu i Krekovu putu prema pri`eljkivanoj zemlji<br />
dembeliji vi{e nema zapreka.<br />
Da ta serija o Meku i njegovu Kreku, koja je trebala imati<br />
~ak 14 nastavaka, nije bila stopirana ve} nakon prvog, uvjeren<br />
sam da bi je Bordo umio napraviti i da bi bila jo{ itekako<br />
rado gledana. Kako je posve sigurno da bi tako velik posao<br />
izgurao onu njegovu drugu seriju, duboko osobnu ~iji su<br />
nastavci dolazili spontano i kao plod osobitih nadahnu}a, ne<br />
mislim tajiti da mi je drago {to znatan dio Bordina stvarala{tva<br />
nije protekao u znaku one simpti~ne {eprtlje i njegova<br />
kreketala.<br />
Putnik drugog razreda<br />
Junak Putnika drugog razreda u poodmakloj je `ivotnoj dobi<br />
i pone{to ote`ale stature; na glavi mu je provincijski {krlak,<br />
a namazi na njegovu jednobojnu odijelu po prvi put trepere.<br />
Oba oka su mu smje{tena na obrazu okrenutu prema nama.<br />
Kamera punih 10 minuta i 40 sekundi, koliko traje taj film<br />
snimljen 1973. u jednom kadru, bulji u kupe vlaka gdje se<br />
smjestio protagonist. Neko} tek prazna, ne rijetko bijela ploha<br />
na kojoj je objesna karikatura iskazivala svoju volju i svoja<br />
htijenja, sada se prometnula u mali scenski prostor s dinami~no<br />
promjenljivom, iznimno bogatom pozadinom {to<br />
promi~e iza prozora.<br />
Bi}e u tom prostoru, kolikogod »sebi« nalikovalo, kao da<br />
nije ono od ranije; pred nama je sada neka dobro}udna pri-<br />
43