Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (<strong>2001</strong>), br. <strong>26</strong>, str. 38 do 49 Krelja, P.: Stilska koherentnost Dovnikovi}eva opusa<br />
vlak bio tako rado gledan od djece, za{to su ga toliki tra`ili<br />
u svijetu i zbog ~ega je i Zagreb filmu donio nekoliko nagrada.<br />
Za{to se, uostalom, taj i takav Mali vlak i danas vi{e nego<br />
dobro dr`i, za{to ga i danas ra|e vrte nego neke njegove filmove<br />
kojima je dao cijeloga sebe.<br />
Stvari koje se danas jasno vide, Vunaku su ostale trajnom<br />
nespoznatljivom morom; dakako, te{ko je pogrije{io {to se<br />
— pod pritiskom »militaristi~ke« komponente artisti~kog<br />
krila na{e onda{nje animacije — odrekao svog simpati~nog<br />
Malog vlaka, {to je tako brzo odustao od naoko le`ernijih a<br />
u biti ni{ta manje zahtjevnih oblika animacijske umjetnosti.<br />
Njegovu scenariju o veselom malom vlaku koji hitaju}i u<br />
muzej napu{ta tra~nice i vozi nekom svojom trasom — po<br />
brdima i dolinama — Bordo je bio podario djetinje dopadljivu<br />
lako}u crte`a i posve prihvatljive gegove. Vunak je bio,<br />
a da mu to tada nitko nije znao ili mo`da nije htio re}i, pristojno<br />
obavio svoj posao i da se dr`ao tog pravca njegova bi<br />
filmografija zasigurno bila zanimljivija. O tome svjedo~e i<br />
oni mali animirani fragmenti iz obrazovnih filmova Filmoteke<br />
16 u kojima se zrcali dopadljiva neoptere}enost i duhovitost<br />
s dalekih po~etaka...<br />
Bordo se — ne mo`emo re}i da li svjestan onoga {to se dogodilo<br />
Vunaku — ipak nije dao fascinirati onim djelima {kole<br />
koja su podrhtavala od va`nosti Teme i razorne snage<br />
Umjetnosti.<br />
Da ne bi bilo nesporazuma, rado isti~em da je likovnja~koaritisti~ka<br />
orijentacija {kole, koju je Bordo u velikom luku s<br />
pravom bio zaobi{ao, dala rezultate dostojne divljenja.<br />
Lutkica<br />
Dovnikovi} }e u Zagreb-filmu — na Vukoti}ev poticaj — te<br />
1961. godine realizirati dva filma: najprije za ameri~kog koproducenta<br />
Slu~aj opasnog mi{a — kao dio crtano-filmske<br />
serije s inspektorom Samom Bassettom u naslovnoj roli — a<br />
zatim ve} spomenutu Lutkicu.<br />
Iz prvoga se filma ne da naslutiti da bi Borivoj Dovnikovi}<br />
jednoga dana mogao zaigrati glavnu rolu me|u onima ~ija su<br />
se imena ve} slavila diljem svijeta. Ta ograni~avaju}e dijalo{ki<br />
koncipirana storija, stati~na i s neznatnom koli~nim klasi~no<br />
proizvedenih gegova i nije ba{ bila osobito poticajna za<br />
~ovjeka koji je o~ito ve} bio ovladao tajnama animacijskog<br />
umije}a.<br />
S Lutkicom je druk~ije. Ponajprije, ta devetominutna tvorevina<br />
duguje pone{to glasovitom dobitniku Oscara; dvojica<br />
strastvenih ~ita~a novina koji — zaokupljeni gutanjem ~lanaka<br />
— bezglavo jure gradom malo podsje}aju na »izrezane«<br />
o{tre figure iz Koncerta za ma{insku pu{ku, a goli{ava ljepotica<br />
koja }e tu dvojicu odvratiti od novina — tek je obi~na<br />
lutka, svojevrsni surogatski nadomjestak onoga {to je u spomenute<br />
gospode izazvalo onoliku pomutnju.<br />
Kako ~etrdeset godina nakon nastanka tog filma znamo koje<br />
su Dovnikovi}eve tematske preferencije i {to je bit njegove<br />
animacijske poetike, lako prepoznajemo {to je izrazito njegovo<br />
u Lutkici.<br />
Njegov je zazor spram novina; njegovo je i okretanje k primamljivijim<br />
a nedohvatljivim sadr`ajima `ivota; njegove su<br />
one sitne naznake mirenja klasi~nog s modernisti~kim.<br />
Lutkica ima posve prihvatljiv uvod, ali naglo gubi na tempu<br />
i duhovitosti kada ona dvojica, hine}i da odlaze ku}ama, poku{avaju<br />
jedan drugoga nadmudriti...<br />
Diploma za Lutkicu na festivalu u Acapulcu navijestila je<br />
Dovnikovi}evu predstoje}u vi{e nego plodnu berbu, priznanja<br />
i nagrada.<br />
Dvije godine poslije i crti} Ole Torero dio je serije — one Inspektora<br />
Maske. U pri~i koja je trebala programatski opona-<br />
{ati temeljna na~ela Disneyjeve poetike ve} se naslu}uju naznake<br />
kasnijih Dovnikovi}evih animacijskih preferencija; likovima<br />
koji su nastali ispod Dragi}eva pera, ve} daje onu<br />
dovnikovi}evski prepoznatljivu vi`ljavost pokreta punih `ivotne<br />
energije i finu izra|enost dopadljivih gegova.<br />
II.<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
Stvarni po~etak: Bez naslova<br />
Bile su mu trideset i ~etiri godine kada je izradio film u jednom<br />
kadru koji je trajao 3 minute i 7 sekundi, a zvao se Bez<br />
naslova; u tom trenutku sasvim sigurno nije bio svjestan ~injenice<br />
da je poslije svih tih godina mukotrpnog rada za druge<br />
i strpljiva ~ekanja pravog trenutka, napokon napipao vlastitu<br />
zlatnu `ilu.<br />
U toj pone{to oka{njeloj najavi ra|anja jednog impresivnog<br />
opusa bijahu programski pregnantno, nadahnuto i nadasve<br />
darovito predo~ene sve bitne karakteristike jednog stila —<br />
svi temeljni gradivni elementi Bordine crtano-filmske poetike:<br />
stati~ni kadar, ploha, crte`, karikatura, geg, pozadina,<br />
boja, glazba, zvu~ni efekti; dramaturgija, svjetonazor...<br />
Bordo ba{ nipo{to ne skriva da je njegov male{ni junak stigao<br />
iz karikature, kao {to mu nije niti na kraj pameti da zanije~e<br />
tu njegovu temeljnu karakteristiku (pedigre) kada }e<br />
ga nadahnuti da se kre}e po blago koloriranoj plohi koja se<br />
kloni olake prostornosti ili kada }e mu podariti karakter;<br />
karikaturalnost li{ena sarkazma ili prekomjerno bombasti~nih<br />
i nagla{eno atraktivnih gegova koji proizvode salve smijeha<br />
radi smijeha, njegova je trajna karakteristika.<br />
Zapravo, ispod njegova ~ovjekolikog obli~ja krije se pone{to<br />
od diznijevski dopadljivog mi{i}a ~iju rafiniranu psihologiju<br />
pona{anja i{~itavamo iz njegovih vitalisti~ki vi`ljastih i domi{ljatih<br />
pokreta samoopstanka. Na pone{to slaba{nim njegovim<br />
donjim ekstremitetima nasadio se »skra}eni« trup i<br />
pogolema glava s »baburetinom« od nosa i o~ima nalik dvjema<br />
`ivim crnim to~kama. Unato~ tinejd`erskoj dobi na glavi<br />
mu se vijore prorije|ene vlasi.<br />
No, to krvno srodstvo s prijem~ivom i pitkom novinskom<br />
karikaturom koja, ho}e li i kao pokret komunicirati, mora iz<br />
prve poga|ati »u sridu«, i ta prikrivena privr`enost slavnom<br />
pretku s druge strane Atlantika tek su dio Dovnikovi}eva crtano-filmskog<br />
sustava; sudjeluju}i i sam — strpljivo{}u kakva<br />
samozatajna Joba — u izgradnji duha moderne animacijske<br />
poetike, Bordo sada participira u onim njezinim ste~evinama<br />
koje su po ukusu i njegova istan~ana lirskog senzibi-<br />
39