Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
38<br />
I.<br />
Prvih 11 godina<br />
Koliko je zanimljiv toliko je i neobi~an put koji je pre{ao Borivoj<br />
Dovnikovi}-Bordo do trenutka kada }e crta}u olovku,<br />
s kojom je bio po~eo izvoditi risarije ve} s tri godine `ivota,<br />
pokrenuti da bi izradio u cijelosti svoj vlastiti crti} — Lutkicu<br />
iz 1961. godine.<br />
Nije se skanjivao da, po napu{tanju rodnog Osijeka, redakciji<br />
satiri~kog tjednika Kerempuh ponudi svoje mladena~ke<br />
karikature. To {to mu te karikature nisu bile odmah objavljene<br />
kudikamo je manje va`no od ~injenice {to ga je providnost<br />
dovela u doticaj s urednikom Kerempuha Fadilom Had-<br />
`i}em...<br />
Uvijek razigranog, domi{ljatog i svestranog Had`i}a tada su<br />
morile slatke muke; njegov je ~itani tjednik bio toliko zaradio<br />
da nisu znali kud bi i {to bi s neplaniranim vi{kom novca!<br />
Valjda ga je kerempuhovski milje nadahnuo na ideju da<br />
se i u Zagrebu poku{a realizirati crti}. Dakako, zamisao je<br />
nai{la na otvoreni podsmijeh: malo tko je vjerovao da se u<br />
sredini koja nije stekla tu vrst iskustva i koja nije posjedovala<br />
odgovaraju}u tehniku mo`e udovoljiti vi{e nego pretencioznu<br />
zadatku filmskog o`ivljavanja izma{tanih crte`a i radnji.<br />
Treba li uop}e isticati da se u projektu nazvanom Veliki miting,<br />
na ~ijem su ~elu — s realizacijskog stajali{ta — bili bra-<br />
}a Neugebaeur, na{ao i koliko radoznali, toliko i rada `eljni<br />
Borivoj Dovnikovi}. Poslije }e Fadil Had`i} priznati da su<br />
mirakulozni posao realizacije toga presudno va`nog crti}a<br />
— u produkcijski nepostoje}im uvjetima — na svojim ple}ima<br />
iznijeli tek trojica: Valter Neugebauer, pokojni Vlado<br />
Dela~ i Borivoj Dovnikovi} kao pomo}nik animatora i fazer.<br />
Dovnikovi} }e se u tom poslu — tek s jednim prekidom<br />
kada se vratio svojoj temeljnoj vokaciji, novinskoj karikaturi<br />
— ostati punih pola stolje}a; susre}emo ga u svim evolucijskim<br />
fazama zagreba~kog crtanog filma, kao jednog od<br />
njegovih najva`nijih, zaista nezaobilaznih protagonista.<br />
Pa ipak, neobi~nim se ~ini podatak da je moralo pro}i ~ak<br />
punih jedanaest godina od Dovnikovi}evih prvih animacijskih<br />
iskustava pa da se, poslije dugog, samozatajnog, suradni~kog<br />
rada na tu|im projektima, i sam prihvati samostalnog<br />
autorskog posla. U me|uvremenu, bilo se dogodilo<br />
~udo da se zagreba~ki crti} — svojim prevratni~kim modernizmom<br />
popeo na sam krov svijeta pobudiv{i posvuda div-<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
UDK: 791.44.071.1(497.5) Dovnikovi} B.<br />
791.43-252(497.5)<br />
Petar Krelja<br />
Stilska koherentnost Dovnikovi}eva opusa<br />
ljenje, pokupiv{i sve mogu}e nagrade na uglednim festivalima,<br />
i ne samo animirana filma i zaradiv{i — za jedne projekcije<br />
u Cannesu — status {kole.<br />
I upravo u godini kada je Vukoti}ev Surogat osvajanjem<br />
Oskara simboli~ki ozna~io da se `ezlo animiranog filma nakratko<br />
bilo skrasilo u Zagrebu, ali i kada su se ve} jasno nazirali<br />
prvi znakovi zamora {kole, upravo te 1961. Dovnikovi}<br />
starta sa svojom debitantskom Lutkicom.<br />
Za razliku od Kre{e Golika, kojemu su pribli`no u istom razdoblju<br />
drugi bili nametnuli onih stra{nih devet godina nesnimanja,<br />
Bordo je — svojom voljom — ili naprosto takvim<br />
stjecanjem okolnosti tako dugo ~ekao start...<br />
Vunakov pou~ni slu~aj<br />
Zna se da je s Dragutinom Vunakom bio uspostavio plodnu<br />
suradnju: u pedesetima njegovo se ime pojavljuje na {picama<br />
Vunakovih filmova, a kasnije Vunakovo na Dovnikovi}evima.<br />
Tvrdnju jednog kriti~ara da je Dovnikovi}a — za razliku<br />
od nekih drugih suradnika — dopala druga liga autora<br />
izrazito sklonih diznijev{tini i da se u tom razdoblju njegova<br />
bavljenja crtanim filmom nema bogzna {to va`noga re}i,<br />
osim ~injenice da je tesao zanat, djelomice je demantirao polusatni<br />
TV dokumentarac Dragutin Vunak Zorana Tadi}a,<br />
komemorativno prikazan u Hrvatskom dru{tvu <strong>filmski</strong>h djelatnika<br />
u povodu Vunakove smrti. Bio bi to posve standardan<br />
<strong>filmski</strong> portret koji bi mirno protekao u ravnomjernom<br />
kombiniranju autorovih izjava s ulomcima iz njegovih filmova<br />
da se — za onog naoko bezazlenog Vunakova vr{ljanja po<br />
vlastitoj pro{losti — nije, sama od sebe, otvorila stara rana<br />
koja je pusta desetlje}a ljuto pekla tog zdvojnog Dovnikovi-<br />
}eva intimusa. Njegov crti} Mali vlak iz 1959. godine, kojemu<br />
je upravo Bordo bio podario dopadljivo `ivahan crte`,<br />
bio je u poduze}u progla{en totalnim proma{ajem; u osudama<br />
Vunakova filma osobito su prednja~ili njegove kolege.<br />
Kako je u tom razdoblju Zagreb-filmom — u ime kulta artizma<br />
— harao antidiznijevski duh — da bi amortizirao krajnje<br />
negativne efekte Maloga vlaka — Vunak se, ra~unaju}i<br />
na svoje sklonosti likovnja{tvu, i sam prihvatio zahtjevna zadatka<br />
— izrade pravog pravcatog umjetni~kog filma. Kako li<br />
su mu tek taj film sasjekli! Iznose}i tu pri~u dirljivom iskreno{}u,<br />
Vunak ne mo`e a da se — s uo~ljivom dozom sumnji-<br />
~avosti — ne pita za{to je onda i po njemu proma{eni Mali
Change language