Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 3 do 37 Krelja, P.; Turkovi} H.: Razgovor s Borivojem Dovnikovi}em sti~kim dràvama. Prekinuta je sna`na dràvna budètska potpora, pa su nestali veliki dràvni studiji animacije, proizvodnja se rasula po manjim privatnim produkcijama, koje se probijaju na razne na~ine kroz nove trì{ne uvjete. Animatori se komercijaliziraju, a mnogi, uglavnom najbolji, odlaze na Zapad. I tamo rade autorske filmove i postiù uspjehe na festivalima. Eto, Rus Aleksandar Petrov dobiva Oscara za svoj kanadski film. Rusi rade odli~ne animirane filmove u Nizozemskoj, Njema~koj, Americi, Kanadi. Sli~no je i u ostalim isto~noevropskim zemljama, a i biv{im republikama SSSR-a. I u tom krugu smo se i mi na{li. H. T.: A kako tuma~i{ da se direktan raspad, raspad sistema u Zagreb filmu opaào jo{ u osamdesetima? B. D.: Kad smo krenuli, oko pedesete i kasnih pedesetih, crtani film je bio likovno podru~je kod nas s velikim izazovima za mnoge umjetni~ke li~nosti. U crtani film je do{ao jedan Vlado Kristl, karikaturist i slikar, ~lan ~uvene grupe Exat 51. Vatroslav Mimica napustio je bio igrani film radi animacije. Walter Neugeabauer, Vukoti}, Ku{ani}, Reisinger — sva ta zna~ajna imena sudjelovala su kra}e ili duè u toj velikoj avanturi. Kao izgra|ene autorske li~nosti pridruìli su se kasnije i ostali, kao {to su Dragi} i Maru{i}. I svi oni osjetili su stvarala~ku potrebu da se ogledaju i u tom na~inu izraàvanja. Neki od njih na~inili su veliku karijeru na tom podru~ju, takozvana zagreba~ka {kola crtanog filma dospjela je bila ~ak na sam vrh svjetske animacije. No prolazilo je vrijeme, mnogi autori napustili su animaciju, neki su napustili i zemlju, neki su nas napu{tali zauvijek — a nova imena nisu dolazila. Posljednje zna~ajno autorsko ime koje se kod nas pojavilo bio je Jo{ko Maru{i}, a to je bilo 1978. godine! Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. I sve je manje bilo relevantnih ljudi koje zanima animacija. Mediokriteti su postali profesionalci, ali nisu bili u stanju dati velike domete. Tome treba dodati i vodstvo Studija koje se sve vi{e birokratiziralo, sve vi{e zatvaralo u svoje sitnointeresne odnose, vi{e nije bilo smisla za sna`ne poteze, ni komercijalne, ni umjetni~ke. Jednostavno su ispu{tali mogu}nosti koje im je jo{ uvijek pruào dotada{nji svjetski ugled zagreba~ke {kole. 1991. zape~atila je raspad. Umjesto da mlada dràva prihvati vrijednosti na{eg crtanog filma i pomogne mu da vrati svoj visoki renome, u op}em interesu, vlasti su (kao i u privredi, uostalom) predale Studio Zagreb filma u ruke nekompetente, ali podobne, osobe, da se njime »igra« kao svojim vlasni{tvom. Zna se kako je stvar zavr{ila, no akcija financijske policije prekinuta je, kaù, intervencijom odozgo. Ni medije to nije zanimalo, pa je sramota ostala u obiteljskom krugu filma{a. Jadno je da na sve to nije trepnulo okom ni Hrvatsko dru{tvo filmskih djelatnika. O Jadran-filmu diskusije traju ve} deset godina, o sudbini crtanog filma — muk. Mo`da tome uspavljivanju i zadovoljnom miru doprinose i povremene izjave o uspje{noj revitalizaciji zagreba~ke animacije, o novim kadrovima koji }e za~as vratiti stari ugled zagreba~ke {kole, o Oscarima koje }e uskoro osvojiti hrvatska animacija. Nemojmo se igrati, nismo djeca. Revitalizaciju i uspjehe na{oj animaciji moè donijeti samo ozbiljniji pristup i rad svih sudionika u animiranom filmu, od organa vlasti, preko producen(a)ta do nove katedre animacije pri Likovnoj akademiji. Dodu{e, nitko od stare garde zagreba~ke {kole nije imao nikakvo prethodno filmsko obrazovanje, pa ni Akademija ne moè garantirati autore svjetske klase, no od nje to s pravom moèmo o~ekivati. 37
38 I. Prvih 11 godina Koliko je zanimljiv toliko je i neobi~an put koji je pre{ao Borivoj Dovnikovi}-Bordo do trenutka kada }e crta}u olovku, s kojom je bio po~eo izvoditi risarije ve} s tri godine ìvota, pokrenuti da bi izradio u cijelosti svoj vlastiti crti} — Lutkicu iz 1961. godine. Nije se skanjivao da, po napu{tanju rodnog Osijeka, redakciji satiri~kog tjednika Kerempuh ponudi svoje mladena~ke karikature. To {to mu te karikature nisu bile odmah objavljene kudikamo je manje va`no od ~injenice {to ga je providnost dovela u doticaj s urednikom Kerempuha Fadilom Had- ì}em... Uvijek razigranog, domi{ljatog i svestranog Hadì}a tada su morile slatke muke; njegov je ~itani tjednik bio toliko zaradio da nisu znali kud bi i {to bi s neplaniranim vi{kom novca! Valjda ga je kerempuhovski milje nadahnuo na ideju da se i u Zagrebu poku{a realizirati crti}. Dakako, zamisao je nai{la na otvoreni podsmijeh: malo tko je vjerovao da se u sredini koja nije stekla tu vrst iskustva i koja nije posjedovala odgovaraju}u tehniku moè udovoljiti vi{e nego pretencioznu zadatku filmskog oìvljavanja izma{tanih crteà i radnji. Treba li uop}e isticati da se u projektu nazvanom Veliki miting, na ~ijem su ~elu — s realizacijskog stajali{ta — bili bra- }a Neugebaeur, na{ao i koliko radoznali, toliko i rada èljni Borivoj Dovnikovi}. Poslije }e Fadil Hadì} priznati da su mirakulozni posao realizacije toga presudno va`nog crti}a — u produkcijski nepostoje}im uvjetima — na svojim ple}ima iznijeli tek trojica: Valter Neugebauer, pokojni Vlado Dela~ i Borivoj Dovnikovi} kao pomo}nik animatora i fazer. Dovnikovi} }e se u tom poslu — tek s jednim prekidom kada se vratio svojoj temeljnoj vokaciji, novinskoj karikaturi — ostati punih pola stolje}a; susre}emo ga u svim evolucijskim fazama zagreba~kog crtanog filma, kao jednog od njegovih najva`nijih, zaista nezaobilaznih protagonista. Pa ipak, neobi~nim se ~ini podatak da je moralo pro}i ~ak punih jedanaest godina od Dovnikovi}evih prvih animacijskih iskustava pa da se, poslije dugog, samozatajnog, suradni~kog rada na tu|im projektima, i sam prihvati samostalnog autorskog posla. U me|uvremenu, bilo se dogodilo ~udo da se zagreba~ki crti} — svojim prevratni~kim modernizmom popeo na sam krov svijeta pobudiv{i posvuda div- Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. UDK: 791.44.071.1(497.5) Dovnikovi} B. 791.43-252(497.5) Petar Krelja Stilska koherentnost Dovnikovi}eva opusa ljenje, pokupiv{i sve mogu}e nagrade na uglednim festivalima, i ne samo animirana filma i zaradiv{i — za jedne projekcije u Cannesu — status {kole. I upravo u godini kada je Vukoti}ev Surogat osvajanjem Oskara simboli~ki ozna~io da se èzlo animiranog filma nakratko bilo skrasilo u Zagrebu, ali i kada su se ve} jasno nazirali prvi znakovi zamora {kole, upravo te 1961. Dovnikovi} starta sa svojom debitantskom Lutkicom. Za razliku od Kre{e Golika, kojemu su pribli`no u istom razdoblju drugi bili nametnuli onih stra{nih devet godina nesnimanja, Bordo je — svojom voljom — ili naprosto takvim stjecanjem okolnosti tako dugo ~ekao start... Vunakov pou~ni slu~aj Zna se da je s Dragutinom Vunakom bio uspostavio plodnu suradnju: u pedesetima njegovo se ime pojavljuje na {picama Vunakovih filmova, a kasnije Vunakovo na Dovnikovi}evima. Tvrdnju jednog kriti~ara da je Dovnikovi}a — za razliku od nekih drugih suradnika — dopala druga liga autora izrazito sklonih diznijev{tini i da se u tom razdoblju njegova bavljenja crtanim filmom nema bogzna {to va`noga re}i, osim ~injenice da je tesao zanat, djelomice je demantirao polusatni TV dokumentarac Dragutin Vunak Zorana Tadi}a, komemorativno prikazan u Hrvatskom dru{tvu filmskih djelatnika u povodu Vunakove smrti. Bio bi to posve standardan filmski portret koji bi mirno protekao u ravnomjernom kombiniranju autorovih izjava s ulomcima iz njegovih filmova da se — za onog naoko bezazlenog Vunakova vr{ljanja po vlastitoj pro{losti — nije, sama od sebe, otvorila stara rana koja je pusta desetlje}a ljuto pekla tog zdvojnog Dovnikovi- }eva intimusa. Njegov crti} Mali vlak iz 1959. godine, kojemu je upravo Bordo bio podario dopadljivo ìvahan crte`, bio je u poduze}u progla{en totalnim proma{ajem; u osudama Vunakova filma osobito su prednja~ili njegove kolege. Kako je u tom razdoblju Zagreb-filmom — u ime kulta artizma — harao antidiznijevski duh — da bi amortizirao krajnje negativne efekte Maloga vlaka — Vunak se, ra~unaju}i na svoje sklonosti likovnja{tvu, i sam prihvatio zahtjevna zadatka — izrade pravog pravcatog umjetni~kog filma. Kako li su mu tek taj film sasjekli! Iznose}i tu pri~u dirljivom iskreno{}u, Vunak ne moè a da se — s uo~ljivom dozom sumnji- ~avosti — ne pita za{to je onda i po njemu proma{eni Mali
Page 2 and 3: ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5: PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 50 and 51: Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 54 and 55: MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57: OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 80 and 81: POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83: FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 86 and 87: Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89:
FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 90 and 91:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109:
transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111:
prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113:
mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115:
akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117:
vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119:
ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121:
njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123:
REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125:
dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127:
Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131:
ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133:
prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 134 and 135:
Page 136 and 137:
Page 138 and 139:
Page 140 and 141:
Page 142 and 143:
Page 144 and 145:
Page 146 and 147:
Page 148 and 149:
Page 150 and 151:
Page 152 and 153:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivaso
Page 154 and 155:
Page 156 and 157:
Page 158 and 159:
Page 160 and 161:
Page 162 and 163:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 164 and 165:
Page 166 and 167:
Page 168 and 169:
Page 170 and 171:
Page 172 and 173:
Page 174 and 175:
Page 176 and 177:
Page 178 and 179:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus
Page 180 and 181:
Page 182 and 183:
Page 184 and 185:
Page 186 and 187:
Page 188 and 189:
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205:
All this could also be said of Piot
Page 206 and 207:
O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?