Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

36
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 3 do 37 Krelja, P.; Turkovi} H.: Razgovor s Borivojem Dovnikovi}em
Naslovnica francuskog izdanja knjige B. Dovnikovi}a (2000.)
radi crtani film. U zadnje vrijeme razmi{ljam o temama koje
bih mogao obraditi crtanim filmom, {to me intrigira u formalnom
ili sadr`ajnom smislu, a da se pritom zabavljam rade}i.
Ovo zadnje uvijek je veoma va`no. Animacija je dovoljno
zahtjevan i te`ak posao da bi bila samo obaveza, a ne i radost.
Intrigira me, na primjer, tema zvu~nog polution-a, zvu~nog
zaga|enja, koje je isto tako bolna strana suvremene civilizacije
kao i zaga|enje zraka i ostalog. O tome se malo govori,
a mene osobno to izrazito smeta. Zna{, suvremena zabavna
muzika, automobili i motocikli, bu~ni strojevi, bezobzirni
ljudi oko nas — sve to djeluje negativno na na{u psihu, na
organizam. Sad, kao uvijek, problem je kako tretirati temu,
kako je preto~iti u gledljiv i efikasan animirani film. Kako
suprotstaviti mir i ti{inu razornoj buci. Kako to izraziti na
najjednostavniji na~in. Pravim povremeno zabilje{ke kad mi
ne{to padne na pamet i spremam ih u fascikl s natpisom Sound
Polution. Pitanje je ho}u li do}i do toga filma?
Stanje u animaciji
P. K.: Bordo, ti si i dalje vrlo upu}en u stvari animacije u svijetu,
aktivno sudjeluje{, putuje{ po festivalima, tra`e te, po-
Hrvatski filmski ljetopis 26/2001.
zivaju, ra~unaju na tebe, nagra|uju te. Reci, koji su trendovi,
{to se zapravo to zbiva u svijetu, kad smo mi ve} postali
potpuni autsajderi? I da li se ne{to zbiva?
B. D.: Pa, zbiva se, kao i uvijek. Animacija je vrlo dinami~na
umjetnost. Postoje jo{ neotkrivena podru~ja u svim sferama,
a da ne govorimo o kompjuterskoj animaciji. No najbitnija
stvar zadnjih deset godina je slom isto~nog, takozvanog
socijalisti~kog svijeta, s kojim je propala i njihova animacija.
Znamo da su sve te dr`ave, kakve god bile, velike ili manje
diktature, imale vrlo razvijen animirani film. Pri~ali su mi
kolege u Moskvi, gdje produkcija animiranog filma postoji
kontinuirano od dvadesetih godina, da jedne godine za vrijeme
najtvr|e Staljinove represije nije bio snimljen ni jedan
igrani film, a da se crtani film proizvodio nesmetano. Dakako,
radile su se skaske, folklor, dje~je pri~ice, ali se radilo.
Pod utjecajem zagreba~ke {kole, to mogu otvoreno re}i, {ezdesetih
godina po~eo je kod njih prodor u moderan, autorski
animirani film, koji se potom nezaustavljivo razvijao, da
bi buknuo u novim, slobodnim uvjetima dolaskom perestrojke.
Padom komunizma, oslobo|en ideolo{kih stega, ruski
animirani film vrlo brzo se na{ao na samom vrhu svjetske
autorske animacije. No novi, kapitalisti~ki uvjeti djelovali
su razorno kao, kako rekoh, i u ostalim biv{im socijali-
Nagrada za `ivotno djelo (Birmingham, Alabama, 2000.)