Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 3 do 37 Krelja, P.; Turkovi} H.: Razgovor s Borivojem Dovnikovi}em
Ljubitelji cvije}a (1970.)
tu izvrstan vic-maher) i s mojim Slavoncem Igorom Savinom.
Jednom sam, sje}am se, sura|ivao sa @ivanom Cvitkovi}em.
P. K.: S Davorom Roccom na kraju.
B. D.: Da, njega mi je predlo`io Jo{ko Maru{i}, kad sam radio
Uzbudljivu ljubavnu pri~u. 1989. Dörr je ve} bio u penziji,
pa mi Jo{ko veli za Rocca: ’On ti je izvrstan muzi~ar,
koji }e ti napraviti kompletan zvuk za film — i muziku i {umove.’
I stvarno. Pogleda on radnu kopiju filma, zapi{e i od-
{topa sve du`ine, doda moj popis {umova, i Tea i ja nakon
nekog vremena dobijemo kompletan asortiman, samo re`i i
lijepi po redu. Zvuk je legao kako treba i puno je doprinio
uspjehu filma. Me|utim, drugi film koji sam poku{ao raditi
na isti na~in, s Roccom, troipominutni Spas u zadnji ~as, nije
mi uspio. Bio je to eksperiment koji se s minimalnom animacijom
trebao osloniti na zvuk. Nije i{lo. Osim toga, taj projekt
za koji je Zagreb film bio dobio sredstva jo{ u starom sistemu,
prije 1990., radio sam u uvjetima zamrlog Zagreb filma
1995., pa je i nedostatak nekada{nje dinami~ne atmosfere
u studiju negativno djelovao na moj rad.
P. K.: U tom filmu se vidi junaka na bijeloj pozadini, on
otvara vrata i kroz njih ne{to vidi. A ~uju se samo zvukovi.
Ti zvukovi govore da netko nekoga ganja.
B. D.: Tako je. Ja sam parodirao ameri~ke igrane filmove
jurnjave. Ono {to gledate u tim filmovima, to se tu de{avalo,
ali izvan kadra. Ta ideja sazrijevala je u meni godinama,
ali na kraju je nisam uspio ostvariti kako treba. Jer, tu mora
biti izrazito dobra i jasna zvu~na kulisa, koja je u stanju zamijeniti
sliku. Za takav projekt ja ka`em: ovo je eksperiment
koji mora biti odli~no, a nikako osrednje realiziran.
P. K.: Mo`da nije bilo poante, ako ho}e{ i zvukovne — kad
on legne na kau~, zaspi i ni~ega vi{e nema, nastane ti{ina.
B. D.: Nije kompozitor kriv. Ja nisam na~inio dovoljno dobre
pripreme za ozvu~enje filma. Uostalom, animator mora
biti pripreman na povremene neuspjehe, a meni se to moglo
dogoditi jednom u 40-godi{njoj karijeri. Ne bih samo htio
da mi to bude posljednje djelo. Morat }u ve} i zato nastaviti
s animacijom.
30
Hrvatski filmski ljetopis 26/2001.
P. K.: Bordo, je li jedno osobno, direktno `ivotno iskustvo,
godinu i po dana vojske, bilo podlogom za Krek?
B. D.: Naravno. No vojska je poznata i onima koji u njoj
nisu bili. Zato svi s razumijevanjem prate taj film, i to na
svim meridijanima.
P. K.: Ovaj kaplar podsje}a malo na ameri~ke kaplare.
B. D.: Pa on je simbol svih kaplara. Zato sam na kraju filma
i stavio posvetu na nekoliko svjetskih jezika: »Zahvaljujemo
svim kaplarima svijeta koji su nam omogu}ili da realiziramo
ovaj film«. Ne znam da li se sada izmijenilo {to u novoj hrvatskoj
vojsci. ^ini mi se da svagdje takozvani dril nastoji da
od ~ovjeka napravi stroj koji {to manje misli. U vojsci kraljevine
Jugoslavije vojnike su {amarali i tukli. Ja sam do{ao u
Jugoslavensku narodnu armiju, na moju sre}u, upravo kad je
sovjetski dril ukinut (1953.). Do tada, kad se na vje`bi trebalo
sklanjati od »aviona«, morao si tra`iti zaklon u prvom
udubljenju bez obzira je li bilo puno vode ili blata. Kod nas
se rupa s blatom ve} mogla izbje}i. No, jo{ su nas {i{ali na
golo i zatupljivali psiholo{kim maltretiranjima, samo zato da
ti »civilstvo« izbace iz glave. To je naro~ito te{ko padalo intelektualcima.
P. K.: Kad je do{la ideja za Krek, kako je krenulo?
B. D.: Pa, u po~etku sam htio vojsku samo zezati. A uvijek
po~ne{ tako da zamisli{ otprilike {to se sve de{ava a da je apsurdno
i smije{no. Onda sam se sjetio mojih ~asova kad sam
u nekom zaklonu ~itao Faulknera ili na klupskom radiju s
kolegom iz Zagreba slu{ao direktni prijenos opere Porgy i
Bess. To su bili trenuci totalnog bijega iz te neprirodne
atmosfere, u kojoj si morao provesti osamnaest mjeseci.
P. K.: Jesi li dugo tra`io lik `apca, Kreka? Jesi probao neke
druge stvari?
B. D.: Ne, ja uvijek dolazim brzo do prave stvari. Dobro rje-
{enje ti mora brzo pasti na pamet. Rje{enje sa `abom bilo je
vrlo logi~no. @aba je zgodna, skaku}e, glasa se krek!. Kad se
`abac oglasi, to je poziv na{em junaku-vojniku s nao~alama
za privremeni bijeg u slobodu, u ma{tu, u nevojni~ki svijet.
A narednik, kaplar, to uporno nastoji ugu{iti, uni{titi @apca.
H. T.: Stilski gledano, ovdje ima{ muzi~ko kola`ne sekvence,
njihovo bijeg u slobodu, likovno rje{ava{ s uba~enim kola`ima.
Da li si tu prvi put uveo kola` ili si ga uzeo iz svoje reklame
Svako jutro jedno jaje?
B. D.: Naravno, u reklami sam prvi put oprobao kola`-tehniku.
Jer crte` nikako ne mo`e biti primamljiv kao fotos. U
Kreku sam tako konstatirao da }u ljepote civilnog `ivota dobiti
jedino kola`ima iz magazina, o ~emu zapravo vojnik i sanja,
jel’da? — gole djevojke, oglasi s hranom i vo}em, gramofonske
plo~e, automobili, egzoti~na mjesta itd.
P. K.: Nisi spekulirao s time da bi se kola`ne slike interpretirale
kao neka poruka iz jednoga bogatog prostora u jedan siroma{ni?
B. D.: A ne, ne, to su samo bili prekrasni fotosi iz raznih podru~ja
`ivota. Mislim da se to i shva}a dok se gleda film.