Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

28
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 3 do 37 Krelja, P.; Turkovi} H.: Razgovor s Borivojem Dovnikovi}em
}a ve} bi pitali: ’Daj, Bordo, ima{ li ideju za novi film?’ Pazi,
mole te da misli{ o sljede}em poslu! Spominjem to iz dana{nje
perspektive. Dakle, dogovorim se ja s Dadom Vunakom,
s kojim sam volio sura|ivati, da sjednemo i ne{to smislimo
za moj sljede}i film. Sutradan do|e Dado u moju sobu na prvom
katu (sad je tamo kancelarija generalnog direktora) s
nekakvom papirnatom kesicom u ruci. Pa`ljivo polo`i kesicu
na jednu slobodnu stolicu, i smjesti se uz stol da radimo.
Pri~amo mi, pri~amo, a ja nesvjesno svako malo pogledavam
prema toj kesici. Na koncu, nisam izdr`ao i pitam ga: ’[ta ti
je to?’ i poka`em na vre}icu. ’Ah’, veli ’ostala mi je samo kutija
cigareta’ — izvadi cigarete a papir zgu`va i baci u ko{aru
za sme}e. Ja odahnem, velika zagonetka je rije{ena. Ne
znam tko je u tom trenutku uzviknuo: ’Eto filma!’ Kako je
tema znati`elje bila tu, trebalo ju je sada razraditi. Gdje ta
kesica mo`e biti kao predmet znati`elje? U trgovini? Ne,
prekomplicirana okolina. U stanu? Tu ne mogu prolaziti razli~iti
likovi. U nekom parku? Na klupi? Da, klupa na javnom
mjestu! Jedino pravo rje{enje.
P. K.: Jesi to sam domi{ljao ili ste zajedno o tome razgovarali?
B. D.: Zajedno smo razgovarali, kao uobi~ajeni zajedni~ki
rad na nekom scenariju. Razmatraju se sve mogu}nosti, bi-
Ceremonija (1965.)
Hrvatski filmski ljetopis 26/2001.
raju se one najoptimalnije. Pa onda potreba neke u~estale
radnje koja }e povezivati ~itavu pri~u. Do{li smo do biciklista,
koji prolazi iz jednog, pa iz drugog smjera. A onda se
pro~istilo i pitanje pozadine, scenografije. Ako `elimo da iza
klupe s junakom i njegovom kesicom prolaze i vojnici i brod
s turistima, onda obavezno treba odstraniti sve detalje koji
definiraju prostor u dubini (horizont, drve}e, zgrade,
voda...), {to je logi~no dovelo do toga da pozadina mora biti
neutralna, bijela, ~isti papir. Tako se u jednom trenutku pojave
vatrogasci i odjure u perspektivu, {to gledatelju sugerira
teren s horizontom. Iza toga prolazi brod, {to zna~i da je
sada iza klupe more. I to publika prihva}a bez rezerve. Konvencija
je bila uspje{no neutralizirana, zar ne?
H. T.: Donekle je sli~na situacija u Putniku drugog razreda.
B. D.: U Putniku u pozadini glavne scene, `eljezni~kog kupea
vlaka u kretanju, prolaze pejza`i s razli~itim radnjama,
{to je logi~no. Ali u jednom trenutku ubacujem realnu jurnjavu
s kaubojima i indijancima iz Fordove Po{tanske ko~ije,
da bi potom crtani Indijanac utr~ao u kupe. To djeluje luckasto,
iako sam u to doba imao tehni~kih problema s tim
ubacivanjem realnog filma u crtanu scenu.
H. T.: Kako si do{ao do storije za taj film?