Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 3 do 37 Krelja, P.; Turkovi} H.: Razgovor s Borivojem Dovnikovi}em greba~ke {kole, ve} kompletnog razvoja evropske, a i svjetske animacije. Mene su smetale dogme u principu, pa i ova u Zagreb filmu. Diznijevsku dogmu na samom po~etku, ranih pedesetih, zamijenila je nova, neka antidiznijevska. A nije uop}e bilo potrebno bilo {to propisivati, ve} pustiti svakog autora da stvara u svom vlastitom svijetu. Kasnije, sredinom {ezdesetih, to je u potpunosti do{lo do izraàja. Vlastiti redateljski nastup P. K.: Imao si trideset ~etiri godine kod pravoga autorskog po- ~etka. B. D.: Svi su crta~i sa zaka{njenjem po~injali reìrati. Jer smo do tada bili podijeljeni, kao u ostalim isto~nim animacijama, na reìsere, crta~e, animatore, fazere. Svatko radi svoj posao. U Zagreb filmu do polovine {ezdesetih reìseri su postajali ljudi koji nikad nisu radili ni na stripu, nit su crtali. Dakle, onaj tko ne crta moè biti reìser. A crta~i-animatori, ~ak i oni s velikim dotada{njim iskustvom, bili su zapravo njihovi pomo}nici. Pogledajte samo filmografiju toga vremena i analizirajte kvalitetu tih filmova. Ja to zovem crnim dobom zagreba~ke animacije. Uvijek sam bio protiv toga, ali, eto, tako je to i{lo. Na svu sre}u ne predugo. No, moj autorski debi nije bio u trideset ~etvrtoj nego u trideset prvoj godini. P. K.: Tebe je dopao, kao prvi samostalni rad, dio jedne serije, Inspektor Maska, je li tako? B. D.: E, ne, prvi moj samostalni film pripadao je seriji za Amerikance How Hoo Hee 1961. Film se zvao Slu~aj opakog mi{a. Prije toga sam dva filma iz te serije radio kao crta~ i animator, s Kostelcem kao reìserom. Naàlost, tih kopija, koliko znam, nema u Zagreb filmu, jer su producenti bili Amerikanci. Na po~etku, filmovi za tu ameri~ku seriju dodijeljeni su bili reìserima (Kostelcu, Marjancu, Gospodneti}u, Radimiriju, Duielli, Kanceljaku, Femanu...), a onda se po~elo govoriti da bi reìju mogli preuzeti i renomirani crta~i. Tako sam ja realizirao kao crta~, animator i reìser film o opakom mi{u. Bio je to dobro ura|en posao. Sa stalnim glavnim likovima bilo je potrebno jasno ispri~ati pri~u, i ja sam to u~inio. P. K.: Scenarije ste dobili od naru~itelja serije? B. D.: Da. Zapravo, Phil Davis, profesionalni ameri~ki scenarist za crtane filmove, bio je ovdje u Zagrebu i pisao je kontinuirano dok smo mi radili na prvim filmovima. @ivio je u Esplanadi, gdje je svakodnevno stvarao nove pri~e. Serija se sastojala od slu~ajeva koje rje{ava detektiv Sam Bassett sa svojim nijemim pomo}nikom Meksikancem Chapultapecom, koji se sa {efom sporazumijevao gitarom. Pitali smo Davisa kako dolazi svakodnevno do ideja za nove pri- ~e, a on je odgovorio da to rje{ava gotovo mehani~ki: prvo postavlja naslov, a onda na to smi{lja pri~u, na primjer Slu- ~aj ukradene lokomotive, Slu~aj upla{enog matadora, Slu~aj neuspjele rakete... Zanimljiv na~in proizvodnje serijskih scenarija. Uz scenarije dobivali smo i snimljene engleske dijaloge, na koje smo animirali likove koji govore. Taj posao ponukao nas je da pri|emo stvaranju na{e vlastite serije. H. T.: Inspektor Maska? Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. B. D.: Da. Na scenarijima su radili Vlado Tadej, Vatre Mimica i Dado Vunak. 1962. i 63. realizirano je devet filmova serije. U knjizi Zagreba~ki krug crtanog filma Muniti} pi{e da serija nije uspjela zbog nedovoljnog iskustva Zagreb filma u organizaciji proizvodnje, ali i zato {to »reìseri nisu bili na visini postavljenog zadatka«. Ne slaèm se s Rankovom dijagnozom! Ve} sam ranije naglasio da se u komercijalnu seriju nije smjelo ulaziti s artisti~kim zahtjevima zagreba~ke {kole. Ne moè se inspektor Maska sakrivati iza drveta tanjeg od njegovog tijela. U crtanom filmu moè se sve doga|ati, ali postoji granica po{tivanja prirodnih zakona, bar u komercijalnoj seriji. Osim toga, inspektor je morao rje{avati slu~ajeve logi~kim a ne izmi{ljenim na~inima. A na to smo ve} u po~etku upozoravali Vunak i ja, jer smo s na{e strane tako- |er radili na formiranju osnovnih postavki serije. Kad bi se na~inila naknadna analiza svih devet filmova, prona{li bi se vrlo lako uzroci neuspjeha serije o kojima govorim. U seriji sam radio s reìserom Vunakom na filmu Oteti konj, kao crta~ i glavni animator, a onda sam, u toj sveop}oj podjeli poslova na seriji, reìrao i animirao film Ole torero, a crta~ mi je bio — Dragi}! P. K.: Kako su Amerikanci primili te va{e serije? B. D.: To ne znam. Ne znam ni ostale reakcije iz svijeta. Bitno je da serija vi{e nije nastavljena, H. T.: A ona prva, ameri~ka serija, kako je ona bila crtana? Punom animacijom? B. D.: Ona je bila disneyjevska, s humaniziranim ìvotinjskim likovima, ali s blagim stilizacijama i limitiranom animacijom. Pa sad, kad pogledamo i Disneyja, nije sve vi{e kao Disney iz ~etrdesetih i pedesetih godina. Ve} davno i kod njega imamo limitiranu animaciju, fine stilizacije, plo{na rje- {enja (utjecaje ~uvene ameri~ke ilustratorice Marry Blair, kultne autorice {ezdesetih). P. K.: Vratimo se tvom na~inu rada. Temeljne stvari ne}e{ nikada prepustiti drugome, osim scenografije? B. D.: E, to je vrlo karakteristi~no za autorski film, ali je negativno za industriju. Za industrijski, serijski rad jednog studija to nije dobro. H. T.: ...autorsko pokrivanje svih poslova? B. D.: Naravno. Zagreba~ka {kola je zapravo bila uspje{na samo u independent, neovisnim filmovima. Po{tivanje osobnosti autora, pa ~ak mo`da i animatora. Kad se radi industrijski, onda toga nema. Nije tako samo na Zapadu. Ja sam radio ~etiri mjeseca film ûdna ptica u Moskvi, u njihovom Sojuzmultfilmu. Do{ao sam tamo s odobrenim na{im projektom za dje~ji film. Ja }u biti reìser i glavni crta~, a ~uveni Slava Kotjono~kin (autor serije Nu, pogodi!) glavni animator. No, ja sam po~eo raditi po svom uvrijeènom sistemu: radio sam uglavnom sve sam, njemu sam, kao animatoru, prepu{tao vrlo malo. Nesvjesno sam nastojao da u~inim {to vi{e, kako bih bio siguran da }e sve biti onako kako ja, kao scenarist i reìser, èlim. Ubrzo se pobunio jedan od njihovih starih, dobrih animatora: odbio je da samo popunjava fazama pokret koji sam ja potpuno pokrio ekstremima, klju~nim crteìma, pa za njega nije ostajalo ozbiljnog posla. Bilo je, naravno, normalno da sam se odrekao svog zagre- 23
24 Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 3 do 37 Krelja, P.; Turkovi} H.: Razgovor s Borivojem Dovnikovi}em @ivio 1. svibnja (Hrv. ljevica, 1996.) Hrvatski filmski ljetopis 26/2001.
Page 2 and 3: ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5: PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 50 and 51: Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 54 and 55: MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57: OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 74 and 75:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83:
FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89:
FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109:
transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111:
prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113:
mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115:
akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117:
vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119:
ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121:
njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123:
REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125:
dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127:
Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131:
ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133:
prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 134 and 135:
Page 136 and 137:
Page 138 and 139:
Page 140 and 141:
Page 142 and 143:
Page 144 and 145:
Page 146 and 147:
Page 148 and 149:
Page 150 and 151:
Page 152 and 153:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivaso
Page 154 and 155:
Page 156 and 157:
Page 158 and 159:
Page 160 and 161:
Page 162 and 163:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 164 and 165:
Page 166 and 167:
Page 168 and 169:
Page 170 and 171:
Page 172 and 173:
Page 174 and 175:
Page 176 and 177:
Page 178 and 179:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus
Page 180 and 181:
Page 182 and 183:
Page 184 and 185:
Page 186 and 187:
Page 188 and 189:
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205:
All this could also be said of Piot
Page 206 and 207:
O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?