Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (<strong>2001</strong>), br. <strong>26</strong>, str. 3 do 37 Krelja, P.; Turkovi} H.: Razgovor s Borivojem Dovnikovi}em<br />
greba~ke {kole, ve} kompletnog razvoja evropske, a i svjetske<br />
animacije. Mene su smetale dogme u principu, pa i ova<br />
u Zagreb filmu. Diznijevsku dogmu na samom po~etku, ranih<br />
pedesetih, zamijenila je nova, neka antidiznijevska. A<br />
nije uop}e bilo potrebno bilo {to propisivati, ve} pustiti svakog<br />
autora da stvara u svom vlastitom svijetu. Kasnije, sredinom<br />
{ezdesetih, to je u potpunosti do{lo do izra`aja.<br />
Vlastiti redateljski nastup<br />
P. K.: Imao si trideset ~etiri godine kod pravoga autorskog po-<br />
~etka.<br />
B. D.: Svi su crta~i sa zaka{njenjem po~injali re`irati. Jer<br />
smo do tada bili podijeljeni, kao u ostalim isto~nim animacijama,<br />
na re`isere, crta~e, animatore, fazere. Svatko radi<br />
svoj posao. U Zagreb filmu do polovine {ezdesetih re`iseri<br />
su postajali ljudi koji nikad nisu radili ni na stripu, nit su crtali.<br />
Dakle, onaj tko ne crta mo`e biti re`iser. A crta~i-animatori,<br />
~ak i oni s velikim dotada{njim iskustvom, bili su zapravo<br />
njihovi pomo}nici. Pogledajte samo filmografiju toga<br />
vremena i analizirajte kvalitetu tih filmova. Ja to zovem crnim<br />
dobom zagreba~ke animacije. Uvijek sam bio protiv<br />
toga, ali, eto, tako je to i{lo. Na svu sre}u ne predugo. No,<br />
moj autorski debi nije bio u trideset ~etvrtoj nego u trideset<br />
prvoj godini.<br />
P. K.: Tebe je dopao, kao prvi samostalni rad, dio jedne serije,<br />
Inspektor Maska, je li tako?<br />
B. D.: E, ne, prvi moj samostalni film pripadao je seriji za<br />
Amerikance How Hoo Hee 1961. Film se zvao Slu~aj opakog<br />
mi{a. Prije toga sam dva filma iz te serije radio kao crta~<br />
i animator, s Kostelcem kao re`iserom. Na`alost, tih kopija,<br />
koliko znam, nema u Zagreb filmu, jer su producenti<br />
bili Amerikanci. Na po~etku, filmovi za tu ameri~ku seriju<br />
dodijeljeni su bili re`iserima (Kostelcu, Marjancu, Gospodneti}u,<br />
Radimiriju, Duielli, Kanceljaku, Femanu...), a onda<br />
se po~elo govoriti da bi re`iju mogli preuzeti i renomirani<br />
crta~i. Tako sam ja realizirao kao crta~, animator i re`iser<br />
film o opakom mi{u. Bio je to dobro ura|en posao. Sa stalnim<br />
glavnim likovima bilo je potrebno jasno ispri~ati pri~u,<br />
i ja sam to u~inio.<br />
P. K.: Scenarije ste dobili od naru~itelja serije?<br />
B. D.: Da. Zapravo, Phil Davis, profesionalni ameri~ki scenarist<br />
za crtane filmove, bio je ovdje u Zagrebu i pisao je<br />
kontinuirano dok smo mi radili na prvim filmovima. @ivio<br />
je u Esplanadi, gdje je svakodnevno stvarao nove pri~e. Serija<br />
se sastojala od slu~ajeva koje rje{ava detektiv Sam Bassett<br />
sa svojim nijemim pomo}nikom Meksikancem Chapultapecom,<br />
koji se sa {efom sporazumijevao gitarom. Pitali<br />
smo Davisa kako dolazi svakodnevno do ideja za nove pri-<br />
~e, a on je odgovorio da to rje{ava gotovo mehani~ki: prvo<br />
postavlja naslov, a onda na to smi{lja pri~u, na primjer Slu-<br />
~aj ukradene lokomotive, Slu~aj upla{enog matadora, Slu~aj<br />
neuspjele rakete... Zanimljiv na~in proizvodnje serijskih scenarija.<br />
Uz scenarije dobivali smo i snimljene engleske dijaloge,<br />
na koje smo animirali likove koji govore. Taj posao ponukao<br />
nas je da pri|emo stvaranju na{e vlastite serije.<br />
H. T.: Inspektor Maska?<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
B. D.: Da. Na scenarijima su radili Vlado Tadej, Vatre Mimica<br />
i Dado Vunak. 1962. i 63. realizirano je devet filmova serije.<br />
U knjizi Zagreba~ki krug crtanog filma Muniti} pi{e da<br />
serija nije uspjela zbog nedovoljnog iskustva Zagreb filma u<br />
organizaciji proizvodnje, ali i zato {to »re`iseri nisu bili na<br />
visini postavljenog zadatka«. Ne sla`em se s Rankovom dijagnozom!<br />
Ve} sam ranije naglasio da se u komercijalnu seriju<br />
nije smjelo ulaziti s artisti~kim zahtjevima zagreba~ke {kole.<br />
Ne mo`e se inspektor Maska sakrivati iza drveta tanjeg od<br />
njegovog tijela. U crtanom filmu mo`e se sve doga|ati, ali<br />
postoji granica po{tivanja prirodnih zakona, bar u komercijalnoj<br />
seriji. Osim toga, inspektor je morao rje{avati slu~ajeve<br />
logi~kim a ne izmi{ljenim na~inima. A na to smo ve} u<br />
po~etku upozoravali Vunak i ja, jer smo s na{e strane tako-<br />
|er radili na formiranju osnovnih postavki serije. Kad bi se<br />
na~inila naknadna analiza svih devet filmova, prona{li bi se<br />
vrlo lako uzroci neuspjeha serije o kojima govorim. U seriji<br />
sam radio s re`iserom Vunakom na filmu Oteti konj, kao crta~<br />
i glavni animator, a onda sam, u toj sveop}oj podjeli poslova<br />
na seriji, re`irao i animirao film Ole torero, a crta~ mi<br />
je bio — Dragi}!<br />
P. K.: Kako su Amerikanci primili te va{e serije?<br />
B. D.: To ne znam. Ne znam ni ostale reakcije iz svijeta. Bitno<br />
je da serija vi{e nije nastavljena,<br />
H. T.: A ona prva, ameri~ka serija, kako je ona bila crtana?<br />
Punom animacijom?<br />
B. D.: Ona je bila disneyjevska, s humaniziranim `ivotinjskim<br />
likovima, ali s blagim stilizacijama i limitiranom animacijom.<br />
Pa sad, kad pogledamo i Disneyja, nije sve vi{e kao<br />
Disney iz ~etrdesetih i pedesetih godina. Ve} davno i kod<br />
njega imamo limitiranu animaciju, fine stilizacije, plo{na rje-<br />
{enja (utjecaje ~uvene ameri~ke ilustratorice Marry Blair,<br />
kultne autorice {ezdesetih).<br />
P. K.: Vratimo se tvom na~inu rada. Temeljne stvari ne}e{ nikada<br />
prepustiti drugome, osim scenografije?<br />
B. D.: E, to je vrlo karakteristi~no za autorski film, ali je negativno<br />
za industriju. Za industrijski, serijski rad jednog studija<br />
to nije dobro.<br />
H. T.: ...autorsko pokrivanje svih poslova?<br />
B. D.: Naravno. Zagreba~ka {kola je zapravo bila uspje{na<br />
samo u independent, neovisnim filmovima. Po{tivanje osobnosti<br />
autora, pa ~ak mo`da i animatora. Kad se radi industrijski,<br />
onda toga nema. Nije tako samo na Zapadu. Ja sam<br />
radio ~etiri mjeseca film ^udna ptica u Moskvi, u njihovom<br />
Sojuzmultfilmu. Do{ao sam tamo s odobrenim na{im projektom<br />
za dje~ji film. Ja }u biti re`iser i glavni crta~, a ~uveni<br />
Slava Kotjono~kin (autor serije Nu, pogodi!) glavni animator.<br />
No, ja sam po~eo raditi po svom uvrije`enom sistemu:<br />
radio sam uglavnom sve sam, njemu sam, kao animatoru,<br />
prepu{tao vrlo malo. Nesvjesno sam nastojao da u~inim<br />
{to vi{e, kako bih bio siguran da }e sve biti onako kako ja,<br />
kao scenarist i re`iser, `elim. Ubrzo se pobunio jedan od njihovih<br />
starih, dobrih animatora: odbio je da samo popunjava<br />
fazama pokret koji sam ja potpuno pokrio ekstremima,<br />
klju~nim crte`ima, pa za njega nije ostajalo ozbiljnog posla.<br />
Bilo je, naravno, normalno da sam se odrekao svog zagre-<br />
23
Change language