Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 177 do 199 Paulus, I.: Ve}inom »nacrtana« glazba ru svoje biv{e ène), u podlozi po~inje svirati glavna temavalcer. Poput nekog nadkomentara koji kazuje: »Sve je u redu. Tako to mora biti.« Ideja valcera i formiranje glavne teme u ritmu valcera tako- |er su odraz ideje o nekom ìvotnom ritmu koji je kruàn, ali koji bi se jednako mogao ponavljati u beskraj. Tijekom filma valcer postaje sve va`niji i va`niji, a osim u obliku glavne teme, po~inje se pojavljivati i u obliku drugih, novih valcera. To su relativno neutralni valceri kojima je cilj stvoriti zabavni, veseli ugo|aj, makar se ~esto radi o ozbiljnijim situacijama. Na primjer, jedan valcer prati iznerviranu mamu nakon tatinog koncerta koja vi~e na Dra{ka jer je dje~ak pao nasred ceste gotovo pred automobilom. Taj isti »vezivni« valcer prati tatu kada ganja Zorana, jer su Zoranove mladena~ke namjere s ma}ehom postale preo~ite. Jedan drugi valcer prati sretnu obiteljsku scenu kada Zoran fotografira obitelj: tatu, ma}ehu i \uru. A prvi, glavni valcer (prva tema) popratit }e i jedan tuàn doru~ak kada \urin o~uh ~ita lo{e kritike o svom koncertu. Me|utim, sve te situacije, bile sretne ili nesretne, ugodne ili neugodne, neutralne ili pune emotivnog naboja promatrane su kroz o~i dje~aka. Zadràvaju}i svoj valcer-oblik glazba neprestano ukazuje na to~ku promatranja, odnosno na o~i kroz koje film treba gledati. Postavljene tako, sve scene klize iz okvira ozbiljnosti, a svaka u sebi nosi barem malu dozu veselosti, dje~je neutralnosti i naivnosti. Jazz u dje~jem filmu Uporabom valcera i pretvaranjem svake scene u veselu sliku iz ìvota, Tomislav Simovi} se ponovno nadovezuje na glazbu iz crtanih filmova koja uvijek nastoji biti zabavna i koja svaku situaciju nastoji okrenuti u pozitivnom smjeru. Crtanom filmu je, a to se vidjelo kroz analizu glazbe u crti}ima Klizi puzi i Surogat, blizak i jazz. Jazz je postao nezaobilazni dio Simovi}evih partitura. Ni{ta ~udno, ako znamo da je ovaj svestrani glazbenik vrsni jazzist, zaljubljenik u jazz i ~ovjek koji se jazzom aktivno bavio ili kao izvo|a~ ili kao pisac teoretskih napisa o jazzu. Ne za~u|uje, stoga, ni pojava jazza u filmu Imam dvije mame i dva tate. Me|utim, kao uostalom i drugdje, jazz u filmu Kre{e Golika nije nasilno uguran. Jazz se pojavljuje na nekoliko logi~nih mjesta prije svega kao odraz vremena u kojem je film nastao (kraj {ezdesetih), a tako|er i kao odraz sve ve}e pa`nje koju Zoran upravlja ma}ehi. Premda se pojavljuje prizorno, kao glazba koja svira s kasetofona, jazz se doìvljava kao sexy-glazba (sjetimo se scene u Surogatu gdje turist napuhavanjem stvara djevojku), dakle kao glazba koja je tu sa svrhom. Dodu{e, mogu}e je da je Zoran namjerno birao takvu glazbu (naro~ito u sceni u kojoj se ma}eha sun~a na balkonu, a Zoran joj upu}uje skrivene »vru}e« poglede). Mo`da mu je ista kaseta ostala u kasetofonu ili je to njegova najdra- à kaseta — uglavnom, na tre}u obljetnicu braka tata ple{e s mamom na tu istu jazz-glazbu, a glazba svira iz Zoranova kasetofona. Me|utim, pri sljede}em ma}ehinom sun~anju na balkonu, Zoran se ne igra kasetofonom, a glazba i dalje ostaje ista kao u ranijim scenama. Jazz je tako|er neprizoran u sceni gdje Zoran maè ma}ehu kremom za sun~anje te u sceni u kojoj tata pronalazi u Zoranovoj sobi fotografije svoje Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. nove ène. Ovaj, dakle, jazzom obojeni odlomak doista ima svoje odre|eno zna~enje i ne predstavlja samo slu~ajno poklapanje prizorne glazbe sa (vi{e ili manje) skrivenim zna~enjem slike. Jazz je simbol Zoranovih pubertetskih osje}aja koji gotovo vode do zaljubljenosti u ma}ehu. No, naravno, njegov glavni pokreta~ je tajna èlja za seksom. Ku}a (1975.) U filmu Ku}a Bogdana @iì}a jazz je primarno sredstvo skladateljskog izraàvanja. Predstavljeni ve} u {pici, jednom temom (flauta) koja se ispreple}e sa suvremeno orijentiranom pro{ireno tonalitetnom glazbom (guda~i), elementi jazza stvaraju neutralnu glazbenu podlogu. Neutralnost uvodne glazbe nadovezuje se na tada{nje shva}anje Bogdana @iì}a. On se »i u igranom filmu bavio temama iz suvremenog ìvota, ali sasvim u skladu s ograni~enjima tada vladaju}eg feljtonisti~kog pristupa koji je gotovo postao pomodan.« 14 Pomalo suhoparan i ne sa sasvim razra|enim uvodnim dijelom, film Ku}a u potpunosti opravdava neutralno pona{anje skladatelja i njegove glazbe. U uvodnoj {pici glazba suvremene orijentacije s elementima jazza doista stvara dojam (ìvotne) monotonije eventualno najavljuju}i dramu kao filmsku vrstu. Mjesto radnje ostaje neotkriveno, ali zato natruhe jazza u suvremenoj koncepciji govore o sedamdesetima kao vremenskoj oznaci. Tema, koja se u {pici doima poput slu~ajne melodije izrasle iz skladateljeve »jazz-suvremena glazba« koncepcije, razvojem filma pokazat }e se da je glavna tema. Me|utim, ta se glavna tema, za razliku od glavne teme daleko zabavnijeg filma Imam dvije mame i dva tate, rijetko pojavljuje u osnovnom obliku, a tako|er se rijetko pojavljuje u istom okruènju u kojem se pojavila tijekom uvodne glazbe. Op}a oznaka neutralnosti i monotonije unutar suvremeno koncipiranog zvuka ostaje. No tema se ~esto transformira pretvaraju- }i se ponekad samo u motivi~ku naznaku te ponekad isti~u- }i iskrivljenost svih ìvotnih vrijednosti predstavljenih u filmu Ku}a. 15 Zapravo se tema ve} u svom izvornom obliku doima poput iskrivljene verzije ne~ega {to je nekada davno imalo smisao — na taj je na~in Tomislav Simovi} glazbom i unaprijed i naknadno opisao sav besmisao Sekine opsesije i Brankovog kretanja u nedopu{tene nov~ane transakcije. Tema je nemelodi~na, pa glazba ve} tu ostaje neutralna — nastoji biti prisutna samo u obliku op}ih naznaka, odnosno atmosfere, a ne u obliku glazbenih komentara. Me|utim, na nekim mjestima u filmu skladatelj }e iz glazbene op}enitosti i neutralnosti prije}i u razja{njavanje doga|aja i povremenu ilustraciju. Tema djeluje zastra{uju}e i tajnovito kada Seka ulazi u staru ku}u i razgledava je, dive}i se svemu, pa i neredu, pau~ini, pra{ini, truleù i svemu ostalome {to pripada starim napu- {tenim ku}ama. U toj sceni tema se pojavljuje nekoliko puta — bilo u obliku motivi~kih elemenata, bilo u augmentiranom obliku u dionicama guda~a (podsje}a na cviljenje), bilo u obratu, bilo u cijelosti ili u drugim varijantama. Budu}i da je cijeli prvi dio filma (Brankovo upoznavanje sa Sekom) bez prizorne glazbe (ali ne i bez neprizorne) pa prema tome i 193
194 Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 177 do 199 Paulus, I.: Ve}inom »nacrtana« glazba bez teme i tematskog rada, gotovo iznena|uje svekoliko uklapanje teme u glazbeni odlomak koji bi u svojoj biti trebao biti atmosferi~an. No pojava teme u jednoj od prethodnih scena, gdje Seka gleda tatinu fotografiju i govori joj: »Vra}amo se, tata, vra}amo«, ve} najavljuje povezanost glavne teme s fantomskom ku}om. Sekino pregledavanje stare, tro{ne ku}e te {iroki spektar razli~itih skladateljskih postupaka s temom jo{ vi{e nagla{ava ku}u kao sredi{nju ideju pri~e. Zapravo, vlastitom iskrivljeno{}u ve} u svom osnovnom obliku te sve daljim varijacijama, tema se ne povezuje izravno s ku}om, nego sa Sekinom opsesijom da tu ku}u obnovi i dovede u prvobitno stanje. Bez obzira na sve. Stoga i tema, poput Sekine opsesije postaje svojevrsna idée fixe. Ona se uple}e u suvremeno glazbeno tkivo (Branko nemirno luta po hotelskoj sobi, zabrinut zbog financijskih problema i nedopu{tenih poslova kojima se po~eo baviti), ona predstavlja kratke tvrdnje u obliku daljih (Branko obe}aje Seki da }e obnoviti ku}u ako se ona uda za njega) i bliìh varijacija (majka koja ne govori gladi Seku po glavi kada saznaje da }e joj se k}i udati). Dijelovi teme tako|er ponekad povezuju kadrove. Dakle, glazba nije isklju~ivo neutralna iako se tako u po~etku ~ini (zbog improvizacijskog karaktera jazza i »neuhvatljivosti« suvremene, pro{ireno-tonalitetne i atonalitetne glazbe). Ona doista funkcionira, ali iz glazbene nutrine. Me|utim, formalni okvir filmu ne odre|uju pojave teme i njezine varijacije nego raspored prizorne i neprizorne glazbe. Vjerojatno i sâm osje}aju}i da je filmski uvod u prava zbivanja preduga~ak, Tomislav Simovi} u uvodni dio filma postavlja niz neprizornih glazbi. Najprije je to glazba koja svira u Brankovom automobilu dok se on vozi u motel na proslavu svog ro|endana (prva scena). Glazba te scene podsje}a na uvodnu glazbu ({pica), gotovo se na nju nadovezuje, ali iz Brankova pona{anja prepoznajemo izvor zvuka (radio u autu). Nakon jazz orijentirane prizorne glazbe, slijedi niz »komadi}a« koje netko svira na elektri~nim orguljama u motelu. Ova motelska glazba nagla{ava skladateljevu neutralnost: on se jednostavno ne èli mije{ati u uvodne doga|aje filma. Za nemije{anje i neutralnost uporaba prizorne glazbe postaje idealna: to je glazba koja sluì samo kao postoje}a zvukovna podloga a od nje nitko ne o~ekuje da filmski funkcionira. Sredinom filma dominira neprizorna glazba, zajedno sa svojom tematskom idée fixe. Disonantna i neobi~na, glavna tema se pojavljuje sve ~e{}e, varira se, transformira se (ponekad do neprepoznatljivosti), a zatim se po~inje usitnjavati u kratke tvrdnje u koje se postupno ponovno uple}e prizorna Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. glazba (glasovirska glazba u nekom otmjenom restoranu, glazba na benzinskoj stanici, glazba u disco-klubu, glazba iz automobila). Film na neki na~in poprima prizorno-neprizorno-prizoran oblik. Naravno, o filmskoj makroformi nije mogao odlu~ivati samo skladatelj. A to zna~i da je suradnja skladatelja i redatelja u filmu Ku}a bila iznimno va`na. Mo`da Ku}a ne spada me|u filmove koji su zaduìli hrvatsku kinematografiju ili koji su ostali u sje}anjima publike. Me|utim, u bogatoj filmografiji skladatelja Tomislava Simovi}a, gdje naslov Ku}a zauzima samo ~etiri slovna mjesta, isti se naslov na neki na~in ipak izdvaja. Izdvaja se kao jedan od rijetkih igranih filmova u bogatoj riznici partitura za crtane filmove. Izdvaja se, tako|er, kao film koji cijelo vrijeme govori suvremenim glazbenim jezikom (»klasi~ne«, »ozbiljne« glazbe), a ujedno je taj isti jezik na rubu da prije|e u jazz i pop 70-ih. Izdvaja se kao jedna od rijetkih Simovi}evih partitura s op}im konotacijama, koja se razlikuje od ve}ine partitura za crtane filmove koje su mi{ljene fragmentarno (op}e konotacije nalazimo i u crtanom filmu Surogat). Tako|er, to je jedna od rijetkih skladateljevih partitura namijenjena odraslima. I, tako|er, to je partitura gdje je skladateljeva vje- {tina baratanja jazzom do{la do izraàja na jedan poseban na~in. * * * Tomislav Simovi} je filmski skladatelj koji je svoje umije}e usavr{io ponajprije skladaju}i glazbu za crtane filmove. Njegova je veza s crtanim filmovima toliko jaka da se osje}a posvuda, pa i u drugim filmskim vrstama. Naravno, veza igranog i crtanog filma najja~a je u dje~jem igranom filmu gdje je Simovi} dobio priliku skladati »ozbiljnu« filmsku glazbu na na~in glazbe iz crti}a. No skladanje glazbe za crtane filmove pokazalo se daleko kompleksnijim i »ozbiljnijim« poslom nego {to bi se to na prvi pogled o~ekivalo. Simovi} je najbolje znao da su djeca najstroì kriti~ari. Jer kada mali{ani zadovoljno gledaju pri~u o profesoru Baltazaru i ne primje}uju}i da ih kroz {etnju po Baltazar-gradu ponajvi{e vodi glazba, tada je to skladatelju najve}e priznanje. Mo`da ~ak i ve}e od pozla}ene statuete s nadimkom Oscar koju su ~lanovi proslavljene Filmske akademije dodijelili ~lanovima male filmske ekipe u maloj, za mnoge od njih nepoznatoj zemlji. U svakom slu~aju, Tomislav Simovi} je svojim radom u Zagreb filmu i drugim filmskim ku}ama u Hrvatskoj jednako zaduìo hrvatsku kinematografiju kao i jednu, u Hrvatskoj naro~ito zapostavljenu umjetnost — filmsku glazbu.
Page 2 and 3:
ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5:
PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57:
OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83:
FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89:
FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109:
transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111:
prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113:
mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115:
akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117:
vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119:
ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121:
njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123:
REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125:
dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127:
Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131:
ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133:
prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 134 and 135:
Page 136 and 137:
Page 138 and 139:
Page 140 and 141:
Page 142 and 143:
Page 144 and 145: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 152 and 153: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivaso
Page 162 and 163: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 178 and 179: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus
Page 196 and 197: Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 202 and 203: ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205: All this could also be said of Piot
Page 206 and 207: O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?