Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 177 do 199 Paulus, I.: Ve}inom »nacrtana« glazba Imam dvije mame i dva tate (K. Golik, 1968.) zika crti}a, ina~e sasvim primjerenog scenama s djecom, ispunjava scenu, a mjesta na kojima se pojavljuje tema, od- skladatelj, nakon kratke stanke u situaciji s o~uhom te nakon nosno glazbeni odlomak koji smo ~uli ve} ranije, utje~u na {to o~uh odlazi, ponovno upotrebljava crti}-jezik. U trenut- formalno zaokruìvanje i glazbenog broja i filmske scene u ku kada \uro u rje~niku pronalazi traènu rije~, trijumfalni usklik klarineta kao da je tako|er »pobjegao« iz nekog crta- cjelinu. nog filma o profesoru Baltazaru. Omiljeni postupak naizmjeni~nog dopunjavanja dviju dioni- Ista se tema u istoj maniri isprepletanja dvaju instrumentalca koje su izvedene staccato prisutan je u jo{ nekoliko scena. nih skupina pojavljuje u sceni u kojoj \uro i Dra{ko ~ekaju No u tim scenama nije rije~ o spomenutom glazbenom od- mamu kod frizera. Tema ponovno isti~e dje~ju naivnost, lomku. Zadràvaju}i maniru, ali slaù}i novi glazbeni broj, ovaj put izraènu Dra{kovim simpati~nim zaklju~kom: Tomislav Simovi} je novom glazbom u staroj maniri opisao »\uro, mama je postala kosmonaut!«. Malo kasnije, varija- dvije scene nakon jednog nedjeljnog ru~ka te scenu na kraju cija teme ali uz karakteristi~no ritamsko kretanje, vezana je filma u kojoj tata, \uro i Zoran idu na pecanje. U tri nave- uz Dra{kovu zabrinutost za jednu stariju »tetu« koja se, isdene scene izmjenjuju se fagot i ksilofon, temelj ~ijeg je mepod velike kape frizerske su{ilice za kosu ne obazire na njelodijskog kretanja silazni tetrakord. Budu}i da su linije fagogovo zanimanje. Dra{ko mudro zaklju~uje: »Ona tamo je ta i ksilofona razmaknute u intervalu oktave (ponovno je mrtva.« Tema se pojavljuje na po~etku (Dra{ko promatra razmak me|u dionicama velik), stvoren je dojam da svaki mamu i uspore|uje je s kozmonautom) i na kraju scene kod ton tetrakorda izveden na fagotu dobiva svoj pomaknuti frizera (mama, \uro i Dra{ko izlaze iz frizeraja pruàju}i odjek u dionici ksilofona. Glazbeno kretanje te sâma instru- komplimente maminoj novoj frizuri), a tako|er i usred scementalna kombinacija doìvljavaju se poput otkucaja sata. A ne ali u variranom obliku (Dra{kova zabrinutost za gospo|u u sceni je to doista vrijeme kada se ni{ta ne zbiva: tata ~ita koja ne daje »znakove ìvota«). Ostatak scene (Dra{kovo novine, »druga« mama mu daje malu k}er~icu (koja }e se ka- »istraìvanje« frizerskog salona i »teta« koje sjede ispod su{isnije pomokriti na tatine hla~e) i donosi de~kima kola~e. U lica za kosu) nagla{eno je ilustrativan, {to se tako|er dade sljede}oj sceni tata ve} pomalo drijema, a mama ~ita neki povezati s glazbom iz crtanih filmova. Glazbena ilustracija ènski ~asopis. Glazba doista nagla{ava protok vremena u Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. 191
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 177 do 199 Paulus, I.: Ve}inom »nacrtana« glazba kojemu nitko ne obra}a pozornost na \uru, a njemu je dosadno. Osim {to se nadovezuje na vrijeme, glazbeni broj, koji je gra- |en od nekoliko cjelina, naizgled slu~ajno isti~e neka znakovita mjesta u sceni. Naime, zavr{etak prve glazbene cjeline poklapa se s kadrom \ure koji iz dosade uzima kola~ i jede ga (\uro je ranije odbio kola~e, ali sada ga nitko ne gleda niti se njime bavi, pa dje~ak krati vrijeme jedu}i kola~e). Poklapanje zavr{etka glazbene cjeline i jednog trenutka dosade je slu~ajan? Mo`da, ali mo`da i ne. Jo{ je manja slu~ajnost da se zavr{etak druge glazbene cjeline poklapa s fotografijom crvenog automobila kojeg mlada ma}eha pronalazi u ~asopisu (nedugo zatim tata }e nabaviti isti takav automobil). A posljednji zavr{etak glazbenog kretanja koje se zaustavlja na dubokom tonu u fagotu (sada vi{e ilustrativno a manje proro~ki), asocira na tatin poku{aj da zaspi. Slu~ajnost? Ne, jer na tom mjestu zavr{ava jedna scena i zapo~inje druga. O~ito, jedna se manira moè uporabiti na vi{e razli~itih na- ~ina. Ne samo pri oblikovanju dviju (ili vi{e) razli~itih tema, nego i pri njezinu kori{tenju na razli~itim mjestima u filmu. Ista manira (ili ista tema) isti~e protok vremena, isti~e dosadu, isti~e va`nu sliku u ~asopisu i time najavljuje neki budu- }i doga|aj te zaklju~uje filmsku cjelinu. Ista se manira/tema pojavljuje u sceni gdje tata, Zoran i \uro idu na pecanje. Ritmi~no kretanje glazbe odgovara kretanju likova koji, jedan za drugim, idu u odre|enom smjeru. Me|utim, glazba je tako|er zaslu`na za komi~no shva}anje scene koja je slikovno prili~no neutralna. Pra}eni »dje~jom« glazbom i naizmjeni~nim kretanjem fagota i ksilofona, tri su lika namjerno karikirana. Jer: jedan (tata) je strastveni ribi~ i jedva ~eka da stigne na pogodno mjesto za pecanje, drugi (\uro) ga slijedi vesele}i se novoj ìvotnoj situaciji, a tre}i (Zoran) ide na pecanje potpuno bezvoljno zabavljaju}i se mislima o lijepoj ma}ehi koja je ostala iza njih sun~ati se. Dakle, premda je ~esto rabio neke postupke koji su pre{li u maniru, Tomislav Simovi} se prilagodio ànru igranog filma. Svoje je uobi~ajene postupke upotrebljavao samo u situacijama koje su bliske crtanom filmu, u sitaucijama gdje je trebalo istaknuti humor, karikaturu, dje~ju naivnost ili ne{to drugo, dok je za ostale situacije oblikovao teme. U igranom filmu Kre{e Golika Imam dvije mame i dva tate pojavljuju se dvije teme u pravom smislu te rije~i — to su dvije melodije, a ne dvije harmonijske progresije ili dva glazbena odlomka koji igraju ulogu tema. Obje se melodije pojavljuju odmah na po~etku, u filmskoj {pici. Uvodna {pica i dvije teme Kroz uvodnu filmsku glazbu Tomislav Simovi} oblikuje za filmsku {picu tipi~nu trodijelnu formu ABA1. Kroz tu formu do izraàja }e do}i dvije teme, koje }e se pokazati va`nim sastavnim dijelom filma Imam dvije mame i dva tate. Prva tema, sporija, razvu~enija, izvedena u instrumentalnoj kombinaciji harmonike i ksilofona nagla{ava doma}u atmosferu. Odabrani instrumentarij od po~etka najavljuje ànr (dje~ji film) {to potvr|uju i dje~jom rukom ispisana imena filmskih suradnika. O ànru govori i ritam valcera u podlozi, koji 192 Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. osnovnom motivu od ~etiri tona (silazni durski tetrakord) daje odre|enu pokretljivost te navodi na mogu}u pomisao o uli~nom verglu (sjetimo se: motiv uli~nog vergla pojavio se i u sljede}em Golikovom filmu sli~ne tematike, Tko pjeva zlo ne misli, ali ovdje sa skladateljskim potpisom @ivana Cvitkovi}a). Druga tema, koja je temelj sredi{njeg (B) dijela uvodne {pice, ritmi~ki ne{to ìvahnija od prve, ali i dalje zadràva ritam valcera i postupni silazni smjer kretanja. Promijenila se i instrumentacija: umjesto »obiteljskog« zvuka harmonike, drugu temu predstavlja komorni zvuk guda~a. Osnovni motiv (ritmizirana silazna durska ljestvica) prolazi kroz tri tonaliteta koji su me|usobno udaljeni za malu tercu. Skladatelj, dakle, samo prenosi temu iz tonaliteta u tonalitet pripremaju}i ponovni nastup prve teme u osnovnom, polaznom tonalitetu (A dio). Druga tema uvodne glazbe kasnije je u filmu gotovo zaboravljena, ali ve} u sâmoj {pici ona se po~inje pona{ati filmski. Naime, skladateljevo ime napisano dje~jom rukom na podlozi koju ~ini dje~ji crte` (flautist s djevoj~icom koja ga promatra), istaknuto je upravo zahvaljuju}i drugoj temi. Pojava skladateljeva imena i prezimena poklapa se s po~etkom druge teme uvodne glazbe. No kao da se posramio svojevrsne samohvale, skladatelj tijekom filma »zaboravlja« na drugu temu te je se »prisje}a« samo u filmskoj zavr{nici (koja je, ina~e, glazbeno sli~na filmskom uvodu). Me|utim, pojave prve teme su ~este. Zapravo se prva tema pojavljuje toliko ~esto da je sa sigurno{}u definiramo kao glavnu temu filma. Ona je sastavni dio u nizu obiteljskih scena, bez obzira na to je li rije~ o jednoj ili drugoj \urinoj obitelji. Recimo, kada \uro ide »drugom« tati na nedjeljni ru- ~ak, kada tata, ma}eha, \uro i Zoran idu na prvu vo`nju novim automobilom, kada tata iz »prve« obitelji doru~kuje dok mama i \uro rade u kuhinji a Dra{ko crta vulkan — uvijek se u tim situacijama javlja prva tema {pice. Ovako vezana uz obiteljske prizore, s odgovaraju}im zvukom vergla-valcera, te jednako odgovaraju}im instrumentarijem (izvodi je harmonika), glavna tema se jasno deklarira u korist neobi~ne ìvotne filozofije o dvije mame i dva tate. S dje~jeg stajali{ta ta je filozofija sasvim opravdana (premda se i dje~aci ponekad susre}u s neugodnim istinama: Dra{ko kada ne moè i}i na izlet s \urom jer na izlet ide \urina »druga« obitelj, a \uro kada shva}a da se ma}eha uop}e ne obazire na njegov uzbu|eni povik: »Mama, gledaj me!« dok on prvi put u ìvotu drì automobilski volan u rukama — tu se, recimo, tema naglo prekida). Sa stajali{ta roditelja situacija je nadasve neugodna, pa kada se dvije obitelji sretnu u Zoolo{kom vrtu, \urini pravi mama i tata kratko se i vrlo pristojno pozdravljaju, poput dalekih znanaca. Me|utim, djeca ne primje}uju neugodne situacije, a ako ih primijete, brzo ih zaboravljaju. Nakon slu`benog pozdrava dvije obitelji kre}u svaka na svoju stranu, ali \uro razigrano tr~i za pravim tatom da bi ga ne{to pitao. Dolazi do svojevrsnog opu{tanja napetosti, pa, kada se \uro vrati svojoj obitelji te kada i na jednoj i na drugoj strani zapo~inju komentari (\uro najboljoj prijateljici obja{njava tko je tko u njegovoj »drugoj« obitelji, a za to vrijeme njegov pravi tata hvali figu-
Page 2 and 3:
ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5:
PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57:
OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83:
FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89:
FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109:
transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111:
prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113:
mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115:
akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117:
vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119:
ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121:
njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123:
REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125:
dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127:
Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131:
ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133:
prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 134 and 135:
Page 136 and 137:
Page 138 and 139:
Page 140 and 141:
Page 142 and 143: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 152 and 153: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivaso
Page 162 and 163: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 178 and 179: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus
Page 196 and 197: Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 202 and 203: ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205: All this could also be said of Piot
Page 206 and 207: O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?