Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (<strong>2001</strong>), br. <strong>26</strong>, str. 177 do 199 Paulus, I.: Ve}inom »nacrtana« glazba<br />
tazar poku{ava stvoriti neki izum, ali umjesto toga sadr`aj<br />
epruvete eksplodira i uni{ti mu odje}u. Situacija je sli~na uobi~ajenoj,<br />
jer se ponovno radi o eksperimentiranju i poku{aju<br />
otkrivanja novog pronalaska. No filmsko mjesto na kojem<br />
se tema pojavljuje jest neuobi~ajeno. Tema je varirana na zanimljiv<br />
na~in: Simovi} ponavlja pojedine motive u temi,<br />
tako da stvara osje}aj da se motivi neprestano vra}aju na polaznu<br />
to~ku, spre~avaju}i temi daljnji razvoj. Dojam je isprekidanost,<br />
a rezultat je produljivanje teme i njezino prilago-<br />
|avanje trajanju scene.<br />
Druga Baltazarova tema pojavljuje se u tre}oj fazi Baltazarova<br />
stvaranja izuma. U prvoj je fazi, rekli smo, vezana uz »skakutavu«<br />
»glazbu za razmi{ljanje«. I taj dio Simovi} povremeno<br />
shva}a kao zasebnu temu. Recimo, u crtanom filmu Najve}i<br />
snjegovi}, »glazba za razmi{ljanje« pojavljuje se u trenutku<br />
kada Baltazar odlazi kroja~u. Simovi} nije prenio cijeli<br />
glazbeni odlomak, nego je uzeo samo njegove elemente<br />
kako bi oslikao jednu kratku epizodu u nizu razli~itih prikaza<br />
zaposlenih gra|ana. U crti}u Zvjezdani kvartet razrada<br />
»glazbe za razmi{ljanje« pada na uobi~ajeno mjesto u filmu:<br />
Baltazar razmi{lja kako pomo}i ~lanovima nesretnog trija.<br />
No njegovo se razmi{ljanje oduljilo: on razmi{lja najprije u<br />
kroja~evoj ku}i, zatim kod svoje ku}e, a o~ito i kasno nave-<br />
~er kada teleskopom gleda zvijezde.<br />
Kako bi naglasio te`inu problema Simovi} u svakoj fazi Baltazarova<br />
razmi{ljanja tipi~nu glazbu dodatno razra|uje. Razradba<br />
se sastoji od registarskog seljenja glazbenog odlomka<br />
te od promjena instrumenata: u kroja~evoj ku}i Baltazar razmi{lja<br />
uz pratnju guda~a postavljenih u visoki registar, kod<br />
vlastite ku}e Baltazar razmi{lja uz zvuk dubokih puha~a, a<br />
kada Baltazar teleskopom promatra zvijezde ponovno se<br />
~uje po~etni visoki registar. Sve su tri faze Baltazarova razmi{ljanja<br />
povezane stalnim ritmi~kim pulsom, ali melodijski<br />
i akordi~ki glazba do`ivljava sve dalje i dalje varijacije — na<br />
kraju se (Baltazar gleda kroz teleskop) ritmi~ki puls samo razaznaje<br />
asocijacijom na po~etnu glazbu (flauta i harfa), a zavr{na<br />
varijacija uklju~uje treperavo (tremolo) sila`enje guda-<br />
~a koje opisuje zvjezdanu zanimaciju profesora Baltazara.<br />
Teme pojedinih epizoda u seriji<br />
Premda se Baltazarova tema, odnosno tri Baltazarove teme,<br />
pona{aju poput lajtmotiva profesora Baltazara i premda<br />
prva Baltazarova tema predstavlja element identiteta cijele<br />
serije, ona nikada ne postaje glavna tema neke epizode. Jer<br />
svaka epizoda nosi vlastitu pri~u i ima jedan ili vi{e glavnih<br />
likova ~iji problem treba rije{iti. Ti likovi dobivaju svoje karakteristi~ne<br />
i prepoznatljive teme od kojih jedna postaje<br />
glavna tema. Skladatelj naj~e{}e postavlja dvije teme u jednu<br />
epizodu — glavnu i sporednu. U crtanom filmu Duga profesora<br />
Baltazara glavna je tema lajtmotiv kroja~a Vilima koji,<br />
kre}u}i se u njezinu ritmu, {ije haljine za svoje lutke. Tema<br />
se javlja nekoliko puta (kada predstavlja Vilima i pokazuje<br />
njegov omiljeni hobi, kada Vilim umjesto haljine za predsjednicu<br />
`irija od dobivenog materijala {ije haljine za lutke,<br />
kada Vilim, u `elji da razveseli profesora Baltazara, pokazuje<br />
profesoru svoje lutke, kada Baltazar prepravlja svoj stroj<br />
za »proizvodnju« duge u stroj za proizvodnju tkanine, te<br />
184<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
kada Vilim veselo {ije haljine za lutke uz pomo} lijenog pomo}nika<br />
na kraju crti}a).<br />
Vilimova tema nosi u sebi jednu Simovi}evu osobitost: u nastojanju<br />
da stvori veselu i bezbri`nu glazbu Simovi} isti~e<br />
staccato u izvedbi. Staccato kao na~in izvo|enja ~esto se pojavljuje<br />
u crti}ima ~iju glazbu potpisuje Tomislav Simovi}.<br />
Kratko}a tonova melodijske linije nagla{ava, naime, karakternost<br />
likova i karikaturalnost crtanog filma te ostavlja globalni<br />
dojam op}eg veselja i bezbri`nosti. Mnoge su Simovi-<br />
}eve teme (i to ne samo u ovom crti}u) obilje`ene staccatom<br />
ili pizzicatom, kratkim izvo|enjem tonova koji, unato~ svojoj<br />
potpunoj opravdanosti u filmskom `anru, prerastaju u<br />
skladateljsku maniru.<br />
Druga tema u crti}u Duga profesora Baltazara ima ulogu<br />
sporedne teme. To je tema Festivala ljepote. Zapravo se radi<br />
o jednom glazbenom <strong>broj</strong>u koji je predstavljen na po~etku<br />
Festivala s trodijelnim oblikom ABA1. A dio sve~anog je karaktera,<br />
a melodija njegove teme opisuje toni~ki kvintakord.<br />
Tonovi raspodijeljeni u visokom registru guda~a i flaute, te<br />
nagla{avaju}i melodijski spoj dominante i tonike, doimaju se<br />
poput zvonjave zvona s nekog udaljenog zvonika. Me|utim,<br />
ovaj put opis ipak nije tako vjeran da bismo glazbu zamijenili<br />
s realnim zvukom.<br />
Drugi, B dio obilje`en je temom `ivahnijeg karaktera gdje<br />
trube, a zatim piccolo, ponavljaju novu temu uz akordi~ke<br />
stupove guda~a.<br />
Tema A dijela ponovit }e se u dijelu Festivala gdje je Baltazaru<br />
uru~en pehar. Ranije smo spomenuli da }e se u tu temu<br />
uplesti vibrafonski efekt za oslikavanje dolaska oblaka i padanja<br />
ki{e.<br />
Na samom kraju crti}a tema B dijela ponovit }e se jo{ jedanput,<br />
i to u sceni u kojoj Baltazar i Vilim slave Baltazarov ro-<br />
|endan. Ovom je temom crtani film Duga profesora Baltazara<br />
zaklju~en.<br />
Promatraju}i odnos glavne i sporedne teme u Dugi profesora<br />
Baltazara otkrivamo da se one doista pona{aju kao takve.<br />
Glavna je tema vezana uz glavni lik, dok je sporedna tema<br />
vezana uz karakteristi~ne situacije: Festival, sve~anost, slavlje.<br />
Prva je tema (tj. tema kroja~a Vilima) »skakutava«, gotovo<br />
nesta{na, dok je druga tema (tj. tema Sve~anosti) ne{to<br />
ozbiljnija. Ali i u njoj se nalazi »skakutavi« dio koji, rekli<br />
smo, obilje`ava stvaranje Tomislava Simovi}a.<br />
Usporedba ovih tema s temama koje se pojavljuju u crtanom<br />
filmu Najve}i snjegovi}, gdje dvije teme, glavna i sporedna,<br />
opisuju veselje zbog padanja snijega, zaposlenost oko stvaranja<br />
snjegovi}a, isplovljavanje kapetana Piliperta itd., dovodi<br />
do zaklju~ka da Simovi} svoje teme manje zami{lja kao lajtmotive,<br />
a vi{e kao pokreta~ke sile koje nacrtane likove navode<br />
na pokret i akciju. Vilimova tema, dakle tema jasno vezana<br />
uz kroja~a, prije svega odre|uje kretanje kroja~a Vilima,<br />
a javlja se isklju~ivo u scenama u kojima glavni lik radi,<br />
tj. stvara haljine za lutke (Duga profesora Baltazara). I u crtanom<br />
filmu Najve}i snjegovi} likovi su redovito zaposleni,<br />
bilo pravljenjem snjegovi}a ili ne~im drugim. Kada likovi<br />
rade, nastupa jedna od dvije teme filma.
Change language