Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 177 do 199 Paulus, I.: Ve}inom »nacrtana« glazba
ne tonove, koji imaju smisao samo u njihovim glavama. sada ~ujemo najjednostavnije je nazvati glazbenom zbrkom:
Zbog toga se tonalitet, a zajedno s njim i melodija, kao su- glazba se »skli`e« u guda~kom glissandu istodobno donose}i
protnost pro{irenom tonalitetu, javljaju rijetko i kratko, u ritmi~ku osnovicu izmjenjivanja disonantnih akorda koja
ponekim prijelaznim kadrovima (kao {to je, na primjer, ve- podsje}a na rad sata. Kao {to je Baltazarov stroj sastavljen od
sela melodija gotovo cirkuskog karaktera koja prati prvi od- niza poznatih ali potpuno razli~itih predmeta (raspoznajelazak
glazbenika u kazali{te ili, kao {to je tu`na melodija gumo, recimo, veliko uho, neobi~ne cijevi i jedan sat ~ije se kada~a
koja ispra}a glazbenike na stra`njem izlazu kazali{ta jer zaljke nekontrolirano kre}u), tako je i taj dio glazbenog bro-
su po tre}i put izba~eni s pozornice).
ja nastao od uobi~ajenih glazbenih sredstava. No njegov je
U crtanim filmovima koji se ne bave glazbom, kao {to su
Duga profesora Baltazara i Najve}i snjegovi}, pojave tonaliteta
i pro{irenog tonaliteta raspodijeljene su druk~ije. Upravo
suprotno od prijelaznih odlomaka u Zvjezdanom kvartetu
koji su tonalitetni, prijelazni odlomci u ovim crti}ima
pro{ireno su tonalitetni. Ali jednako kao u Zvjezdanom
kvartetu, pro{ireni tonalitet je vezan uz povremenu sinkronizaciju.
Pro{irenom tonalitetu kontrastni tonalitet (odnosno
manje pro{ireni tonalitet) u Dugi profesora Baltazara i
Najve}em snjegovi}u vezan je uz jasno definirane teme, kojih
u Zvjezdanom kvartetu nema (spomenuli smo da su ulogu
tema u Zvjezdanom kvartetu preuzeli pojedini instrumenti:
~inela za smetlara, ksilofon za kroja~a i tuba za puha-
~a stakla).
Unato~ fragmentarnom pristupu, dominiraju}em pro{irenom
tonalitetu i sna`noj potrebi da se glazba sinkronizira sa
slikom, teme u smislu filmskih tema, pa ~ak i lajtmotiva, u
partiturama Tomislava Simovi}a tako|er postoje.
zvu~ni rezultat doista glazbena mje{avina, zbrka. Tre}a faza,
u kojoj Baltazar uzima u epruvetu nekoliko kapi ~arobne teku}ine
iz stroja, donosi opu{tanje napetosti stvorene radom
stroja i zvukom neobi~ne prate}e glazbe. To je melodijska linija
koju izvode guda~i (linija zvu~anjem i opu{tenim karakterom
podsje}a na guda~ku melodiju Pe}e iz glazbene pri~e
Sergeja Prokofjeva Pe}a i vuk). Tu }emo melodijsku liniju —
koja se u ovoj progresiji doima poput rje{enja prethodnog
glazbenog zgu{njavanja, pa se, dakle, mo`e povezati s novim
pronalaskom profesora Baltazara — nazvati drugom Baltazarovom
temom. Jer, premda rje|e, i ova }e se tema pojavljivati
kao dio tematskog rada vezanog uz profesora Baltazara.
Kolika je va`nost prve i druge Baltazarove teme i njihova
shematskog, {ablonskog pojavljivanja uvijek u istim situacijama
pokazuje podatak da u filmu Duga profesora Baltazara
nalazimo samo dva mjesta gdje se prva tema pojavljuje
izvan uobi~ajene {ablone. Prvi je prizor u kojem Baltazar vrti
ru~icu svog stroja na Festivalu ljepote stvaraju}i tako prekrasnu
dugu iznad Baltazar-grada. Baltazarova je tema na ovom
mjestu pone{to melodijski izmijenjena, te pomalo disonan-
Teme i tematski rad: teme profesora Baltazara tnim zvu~anjem (koje je vezano uz neobi~nost izuma) ali svi-
Najva`nija je tema svih crtanih filmova o profesoru Baltazajetlim guda~kim bojama isti~e ljepotu duge. Ne{to malo karu
tema profesora Baltazara. Ta tema, nastala godine 1967., snije, kada je sve~anost pokvario iznenadan pljusak koji je
zajedno sa Izumiteljem cipela, prvim crtanim filmom o Bal- otopio Baltazarovu dugu a grad pretvorio u paletu raznobojtazaru
(~iju je glazbu potpisao Aleksandar Bubanovi}), prednih mrlja, Baltazar posti|eno i tu`no sjedi uz spomenik na
stavlja profesora Baltazara kao karizmati~nog u~enjaka koji gradskom trgu. Njegova je tema sada potpuno deformirana.
svojom mudro{}u rje{ava probleme svojih sugra|ana. Ona Izvode je oboa i guda~i, melodijski je preina~ena, intervalski
tako|er predstavlja i element identiteta cijele serije crtanih pomaci su su`eni, a dvije razli~ite glazbene re~enice pretvo-
filmova. Dovoljno je ~uti pjesmicu »Bal, Bal, Baltazar...« da rene su u dvije identi~ne.
se odmah zna o kojem se crti}u radi.
^ini se da {ablonska mjesta na kojima se pojavljuje Baltaza-
Tema profesora Baltazara zaokuplja nekoliko op}ih mjesta u rova tema u svakom crti}u nisu tu temu u~inila fiksnom i od
crti}u koja su i slikovno i sadr`ajno iz filma u film ista. To skladateljeve ruke nedodirljivom. Baltazarova se tema, ba{
su: najavna i odjavna {pica, po~etak crtanog filma s prika- poput pravog lajtmotiva koji povezuje razli~ite epizode jedzom
Baltazar-grada te Baltazarovo razmi{ljanje i izumljivanje nog serijala, ~esto varira i mijenja, a skladatelj u tim varija-
pronalaska koji }e rije{iti neki problem. Dok su najavna i cijama ponekad ide prili~no daleko. Osim melodijskih pro-
odjavna {pica zami{ljene poput pjesmice (koja je za odjavnu mjena te pretvaranja konsonantnog zvu~anja u disonantno,
{picu skra}ena), dotle uvodni dio crti}a s prikazom Baltazar- Baltazarova tema prolazi promjene tempa (ubrzana je, na
grada uvijek donosi usporenu temu pjesmice izvedenu na primjer, kada Baltazar u Najve}em snjegovi}u otvara vrata
usnoj harmonici. Me|utim, svi ti glazbeni odlomci zahvalju- svog poplavljenog stana sugra|anima), promjene registra,
ju svoje postojanje Aleksandru Bubanovi}u.
kombinira se s drugim temama (kada u Baltazar-grad navru
No glazba za »izumljivanje« ne izrasta iz uvodne melodije i
njezin je autor skladatelj o kojem govorimo, Tomislav Simovi}.
Taj se glazbeni odlomak odvija u tri faze — razmi{ljanje,
rad stroja te Baltazarovo uzimanje ~arobnih kapi u epruvetu.
Kako je procedura za Baltazarovo razmi{ljanje i stvaranje
turisti da vide najve}eg snjegovi}a na svijetu), skra}uje se na
razinu motiva, upotrebljava se u natruhama unutar drugog
glazbenog tkiva te mijenja instrumentalnu boju (na po~etku
Najve}eg snjegovi}a Baltazarova je tema raspodijeljena tako
da prvu re~enicu donosi oboa, drugu klarinet, a tre}u truba).
pronalaska uvijek ista, tako je uvijek ista i glazba. U prvoj Druga Baltazarova tema, tako|er melodi~na i lako prepo-
fazi glazba se odvija u visokom registru te »skaku}e« goreznatljiva, pojavljuje se, me|utim, daleko rje|e izvan svog uodolje
gotovo opisuju}i »kota~i}e« koji se vrte u Baltazarovoj bi~ajenog konteksta (uzimanje kapi ~arobne teku}ine u
glavi dok on sâm razmi{lja hodaju}i tako|er gore-dolje. U epruvetu). Zapravo, u tri crtana filma nalazimo je samo na
drugoj fazi glazba opisuje rad magi~nog stroja — ono {to jednom mjestu: na po~etku filma Zvjezdani kvartet gdje Bal-
Hrvatski filmski ljetopis 26/2001.
183