Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 177 do 199 Paulus, I.: Ve}inom »nacrtana« glazba niza kratkih glazbenih cjelina. Tako je, na primjer, u crtanom filmu Duga profesora Baltazara sekvenca priprema gra|ana za Festival ljepote pra}ena nizom malih glazbenih brojeva. Oboa uz pratnju dubokih puha~a donosi kratku temu koja predstavlja ritamsku osnovu kretanja plakatara i njegovog lijepljenja plakata na zid. Uz elektri~ara Alfonza, koji je »nabavio gomilu ìca i àrulja«, pojavljuje se motiv koji seli s instrumenta na instrument, a uz pekara Sebastijana, koji je »pripremio najve}i kola~ na svijetu«, pojavljuje se novi motiv i njegova glazbena razradba u ~ijem ritmu pekar stavlja sastojke u veliki lonac. A uz pirotehni~ara Pepéa flauta i oboa brzo ponavljaju jo{ jedan novi motiv kojeg }e prekinuti tek potreba za sinkronizacijom tri tona s Pepéovim opasnim udasima prije kihanja i glazbeni komentar vibrafona koji slijedi razilaènje dima nakon eksplozije. êste su prilike da glazba u crti}ima bude sloèna od niza glazbenih komadi}a koji prate slikovni niz (naj~e{}e razli~itih likova koji ne{to rade ili stvaraju). Simovi}eve partiture stoga zvu~e fragmentarno, jer su prepune niza kratkih odlomaka. Osim potrebe za ~vrstim povezivanjem glazbe i slike u obliku sinkronizacije, uzrok glazbene fragmentarnosti je kratko}a sâmog crtanog filma. Budu}i da je namijenjen najmla|im gledateljima, zbog kratko}e dje~je koncentracije crti} ne moè biti preduga~ak. âk ni dugometra`ni crti}i ne odgovaraju trajanjem, recimo, dugometra`nom igranom filmu, a naj~e{}e trajanje kratkih crtanih filmova je oko 10 minuta. U tih deset minuta moraju se desiti svi obrati u radnji zajedno s uvodom i zaklju~kom. Ve} u toj polaznoj to~ki skladatelj glazbe za crtani film prisiljen je slijediti radnju nizom kratkih glazbenih situacija, odnosno pisati fragmentarno. Me|utim, glazbeni komadi}i u partiturama Tomislava Simovi}a nisu tako nepovezani kako se to na prvi pogled ~ini. U navedenoj sekvenci priprema za Festival ljepote, pojedini su glazbeni fragmenti povezani srodnim motivima. Na primjer, glazba elektri~ara Alfonza doima se kao nastavak glazbe za ~ovjeka koji postavlja plakat Festivala. No motiv elektri~ara srodan je i sljede}em motivu, motivu pekara. Potpuno novi motiv donosi pirotehni~ar Pepé, ali }e se njemu srodan motiv na}i na po~etku sljede}eg kadra u kojem vidimo zami{ljenog kroja~a Vilima kako sjedi za stolom. Osim motivi~kom srodno{}u, Simovi} povezuje glazbene fragmente i sli~nom instrumentacijom, zajedni~kim karakterom glazbe te sli~nim na~inom gradnje pojedinih glazbenih komadi}a. Prijelazi iz jednog u drugi fragment zato nisu o{tri, ali ipak postoje jer svaka, pa i najmanja cjelina ima svoj logi~an po~etak i kraj. Promatranjem prijelaza izme|u glazbenih fragmenata i na drugim mjestima u crtanom filmu Duga profesora Baltazara, otkrivamo da Simovi} odlomke naj~e{}e povezuje tako da prvi odlomak zavr{ava na dominanti sljede}eg odlomka, da bi zatim, nadovezav{i se na dominantnu napetost, krenuo u novi odlomak. U takvim su situacijama glazbeni odlomci postavljeni jedan do drugoga. Me|utim, u sceni u kojoj oblaci zakriljuju Baltazarovu prekrasnu dugu i ki{om kvare Festival, dva se glazbena broja preklapaju. U po~etku ~ujemo jednu od va`nijih tema crti}a, Sve~anu glazbu za Festival, jer je Baltazaru upravo uru~en pehar. No u nastavku, zajedno s Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. Iz serije Profesor Baltazar: Viktorov jajomat (Z. Grgi}, B. Kolar, A. Zaninovi}, 1969.) dolaskom oblaka, preko Sve~ane teme nastupa nekoliko clusterski sloènih instrumenata (vibrafon je najvi{e eksponiran) tvore}i efekt, odnosno prijete}u glazbu za oblake. Dva su se odlomka na kratko preklopila, tvore}i sasvim specifi- ~an prijelaz iz jednog glazbenog odlomka u drugi. Taj bismo prijelaz mogli nazvati glazbenim pretapanjem. Instrumentacija i tonalitet u slu`bi karikature Sinkronizacija glazbe i slike, zajedno sa stvaranjem glazbe koja zamjenjuje prirodne zvukove te, zajedno s rezultiraju- }om glazbenom fragmentarno{}u, utje~e i na karikaturalno doìvljavanje crtanog filma. Ni{ta u crti}u nije stvarno, pa tako ni zvukovi (koji su tako|er la`ni — oni su imitacije zvukova koje se obi~no postiù glazbom), a dojam je da se zbog toga ni jednom nacrtanom liku ne moè desiti ni{ta stra{no. Karikaturalnost crtanog filma podràva i skladateljev odabir instrumenata. U glazbi Tomislava Simovi}a odmah zamje}ujemo primat puha~a. U prvi mah se ~ini da mu je najdraà oboa, koja dominira crtanim filmom Duga profesora Baltazara (jedna od glavnih tema, tema kroja~a Vilima povjerena je upravo oboi). No odmah potom zamije}ujemo i ne manje va`nu ulogu klarineta. U filmu Duga profesora Baltazara instrumenti odjednom poprimaju uloge pojedinih likova, gotovo zamjenjuju}i njihov govor. U sceni u kojoj kroja~ Vilim tje{i profesora Baltazara, istaknut je glazbeni dijalog izme|u oboe (koja donosi temu kroja~a) i basklarineta (vezanog uz tu`nog profesora Baltazara). I u crtanom filmu Najve}i snjegovi} prepoznajemo obou kao jedan od Simovi}u omiljenih instrumenata. Me|utim, ovdje se piccolo i flauta pokazuju kao sve va`niji instrumenti. Do kraja crti}a otkrivamo da je skladatelj imao na raspolaganju {iroki raspon orkestralnih instrumenata ~ije je zvu~anje sveo na manji opseg komornih sastava. Komornost je jo{ izrazitija u Zvjezdanom kvartetu, gdje »glavne uloge« igraju ksilofon, ~inela i tuba. No bez obzira na »upletanje« pojedinih udaraljki, puha~ki instrumenti, kao najpodesniji za glazbenu karikaturu, a i skladatelju prili~no omiljeni, definitivno ostaju temeljnim instrumentima Simovi}evih partitura. 181
182 Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 177 do 199 Paulus, I.: Ve}inom »nacrtana« glazba Druga orkestralna skupina, guda~i, tako|er nisu izostavljeni. Oni uglavnom predstavljaju vezivno tkivo ili neizostavnu podlogu koja popunjava zvuk puha~a. Rijetko su u prvom planu. Ali to {to Simovi} preferira puha~e, kao podesnije instrumente za isticanje karikaturalnosti sadràja i nacrtanih likova, ne zna~i da su u njegovim glazbenim brojevima puha~i odvojeni od guda~a. Guda~i su stalno prisutni kao druga, prate}a instrumentalna skupina kojoj je funkcija unijeti I videl sem daljine meglene i kalne (Z. Bourek, 1964.) I videl sem daljine meglene i kalne (Z. Bourek, 1964.) Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. boje i harmonije pojedinih glazbenih odlomaka obiljeènih melodikom ili eksponirano{}u puha~a. Karikaturalnom shva}anju crtanog filma pridonosi i skladateljev odnos prema tonalitetu. Glazba Tomislava Simovi}a naj~e{}e se kre}e u pro{irenom tonalitetu. Pro{ireni tonalitet pokazao se idealnim kada je trebalo opisati ili mijenjati prirodne zvukove, a tako|er se pokazao idealnim kada je trebalo prikazati vje`banje pojedinih ~lanova Zvjezdanog kvarteta. U mnogim su se slu~ajevima, a naro~ito u scenama vje`banja te u slu~ajevima glazbe koja mora biti sinkrona sa slikom, skladateljevo neoptere}ivanje melodijom i zaklju~ak da i tonalitetu treba pristupiti {to slobodnije, pokazali najboljim rje{enjem. Stvaranje u pro{irenom tonalitetu zna~ilo je nagla{avanje karikaturalnosti pojedinih likova i situacija. Pro{ireni tonalitet tako|er je pojednostavnjivao sinkronizaciju zvuka sa slikom: skladatelj nije morao misliti na melodijske veze me|u tonovima te se mogao usredoto~iti na ~vrsto povezivanje slike i glazbe. Odnos tonaliteta i pro{irenog tonaliteta u partiturama Tomislava Simovi}a najvi{e je odre|en sadràjem. U Zvjezdanom kvartetu, gdje »glazbenici« sviraju ~udnu glazbu, razli~itu od one na koju je na{e uho naviknulo, pro{ireni tonalitet se pojavljuje kao jedina mogu}nost glazbenog izraza. Pojedini ~lanovi neobi~nog trija izvode pojedina~ne, glazbeno besmisle-
Page 2 and 3:
ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5:
PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57:
OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83:
FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89:
FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109:
transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111:
prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113:
mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115:
akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117:
vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119:
ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121:
njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123:
REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125:
dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127:
Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131:
ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133: prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 134 and 135: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 152 and 153: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivaso
Page 162 and 163: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 178 and 179: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus
Page 196 and 197: Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 202 and 203: ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205: All this could also be said of Piot
Page 206 and 207: O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?